Pe Islam oĩva peteĩha ha mokõiha ñembyasy Apocalipsis kapítulo porundyguápe oguerovia pe juicio ojejapova’ekue Roma ári. William Miller ombohéra vaʼekue umi trompéeta, “umi juicio ijojahaʼỹva” ojejapovaʼekue Roma ári, ha katu Miller ndaikatúi ohecha Roma Moderna-pe, pe alianza mbohapýicha ogueraháva ko yvy Armagedón-pe. Uriah Smith ohechakuaa umi trompéeta ohechauka Ñandejára juicio Roma ári, ha pe poha ha poteĩha trompéeta (pe peteĩha ha mokõiha Ñembyasy), haʼe hague juicio tupao Católica ári.
“Ko trompéta ñemyesakã hag̃ua, jey ñande jaiporúta karai Keith jehaikuekuégui. Ko haihára he’i añetépe: ‘Ndaipóri guasu hag̃ua ambue Apocalipsis pehẽ rehegua oĩhápe peteĩ joaju ijojaha’ỹva umi ñembohasakuéra apytépe, pe aplicación rehegua trompéta poha ha poteĩha térã pe mba’easy peteĩha ha mokõiha rehe, umi sarracéno ha turco-kuérape. Upéva hesakãiterei, ikatu hag̃uáicha hasýpe oñentende vai. Peteĩ térã mokõi versíkulo rangue ombohéra hag̃ua peteĩteĩ, pe Revelación kapítulo porundyha pukukue, ija’o joja rupi, oñeñemomba’e hag̃ua mokõivéva ñemombe’úpe.
“‘Pe império romano oñemboguejy, ojapo haguéicha iñepyrũme, ñorairõ rupive; ha umi sarraceno ha umi turco katu ha’e vaekue umi tembiporu rupive peteĩ religión japu oiko hag̃ua peteĩ tupaógui ojeheja hag̃uápe Tupãgui pe ñembyasýramo; ha upévare, pe quinta ha sexta trompeta, umi tenondeguaicha ndaha’éi oñembohéra hag̃uánte upe téra reheve, oñembohéra guei aty hag̃ua mba’evai guasu ramo.’ Uriah Smith, Daniel and Revelation, 495.
Mba’e Miller ha Smith ndohechakuaái umi trompéta rehegua Tupã huísio ramo Roma ári, ha’e va’ekue umi huísio ojehupyty hague kuarahy ñemomba’eguasu jejopy rupive. Áño 321-pe, Constantino omoañete pe léi pyharekõiha ára rehegua peteĩha, ha porundy áño rire ombohasa pe táva guasu pe táva Roma-gui pe táva Constantinopla-pe, upéicha omoñepyrũvo pe proceso ñembyaipa rehegua Imperio Romano-pe. Daniel kapítulo once-pe, Roma pagana oisãmbyhy va’erã kuri tuichakue reheve peteĩ “tiempo” aja, ha upéva orrepresenta umi mbohapyciento sesenta áño, Actium Ñorairõ guasu guive, áño 31 a.C.-pe, peve áño 330, Constantino omboja’o hague pe reino Kuarahyreike gotyo ha Kuarahyresẽ gotyo.
Ha’e oike py’aguapýpe umi tenda iporãvéva ha ikyrahýva tetãme; ha ojapóta mba’e iñemoñare ypykuéra ndojapóiva’ekue, ni ituvakuéra ypykuéra; omyasãíta ijapytepekuéra pe mba’e ojeporavóva, pe mba’e oñemonda va’ekue, ha pe mba’eta; heẽ, omoĩta iñakãme hembiaporãkuéra umi mbarete renda rehe, peteĩ ára peve. Daniel 11:24.
Umi mbohapy sua papapy ha sesenta ary ryepýpe, pe Tekoaguyje Romano haʼe vaʼekue iñeñangareko hag̃uáicha ndaikatúiva oñembojere; ha upeicharõ jepe, táva guasu oñemonguʼe rire Kuarahyresẽ gotyo, ndaikatuvéima ojejoko hag̃ua peteĩ imperio tuichaite haichagua ñangareko. Constantino oñehaʼãkuri omantene hag̃ua pe ñangareko ombojaʼóvo pe mburuvicharenda itaʼýra mbohapy apytépe, péro upéva añoite omyakãve pe oñembyai ha oñemboguejy ohóvo pe imperio yma guare.
Ari 538-pe papado ogueraha yvy renda guasu, mbohapyha Concilio de Orleans-pe oñemoĩ peteĩ léi domingo rehegua. Upéicha rupi, ary 606-pe, Mahoma omoñepyrũ imba’apo profético, ha ta’ãngamýi rupive ohechauka pe trompéta oikótava mba’e umi historiador-kuéra ohechakuaáva ramo peteĩ “castigo peteĩ tupaó apóstata rehegua.” Peteĩha ha mokõiha ñembyasy guasu rembiasakue, oñepyrũva Mahoma ministerio rupive ary 606-pe, opa kuri 22 jasypa 1844-pe, ára pe trompéta poapyha osapukái hague.
Pe mokoĩha ñembyasýgui ohasa; ha, péina, pe mbohapyha ñembyasy ou pya’e. Ha pe ángel porundyha opu’ã; ha oĩ ñe’ẽ hatã yvágape, he’íva: Ko yvy arigua tetãnguéra oiko ñande Ruvicha ha I-Cristo retãnguéra ramo; ha ha’e ogovernáta opa ára g̃uarã. Apocalipsis 11:14, 15.
Mokõi Aipo peteĩha rembiasakue aja, Constantinopla, Roma kuarahyreikévo táva guasu, oñemomba’e 1453-pe, ha Roma papal kuarahyreikévo oñeme’ẽ ichupe iñembyai omano hag̃uáva 1798-pe. “Peteĩ tupao ojehekýiva jerovia-gui ñenupã,” omboguejy va’ekue mokõivéva Roma civil ha religiosa. Ko’ã mbohapy joaju Roma Moderna rehegua ojejapopáta pe arapokõindy léi oguahẽmbotavévape Estados Unidos-pe.
“Estados Unidos-pegua protestántekuéra tenonderãite omyasãi hag̃ua ipo kuéra pe yvýra pypuku ári ojapyhy hag̃ua Espiritualismo po; ohasa asy hag̃ua pe yvykua pypuku ári oipopyhy hag̃ua pe kuimba’e romano poguýpe; ha ko mbohapy joaju rehegua pu’aka guýpe, ko tetã oho va’erã Róma rapykuéri opyrũvo tekoapytu’ũ derécho ári.” The Great Controversy, 588.
Upérõ guive, pe Islam mbohapyha Aipo guigua omohu’ãta Tupã juicio Roma Moderna rehe, ha’e omoañetévo domingo ñemomba’e guasu, ojapo haguéicha Roma pagana ha Roma papal ndive. Roma pagana ndive ojeporu umi irundyha trompéta oñepyrũ hag̃ua opa Romanokuéra poguýpe guare táva guasu Roma occidental-pe ary 476 peve; ary 476 rire, avave táva sãmbyhyhára ndaikatúi va’ekue oñeñemoñare romano ramo. Ary 1453 peve, pe quinta trompéta Islam guigua omohu’ã Roma oriental-pe guare Roma sãmbyhy. Ary 1798 peve, pe sãmbyhy papal pe yma guare pa’ũmby pa’ũrã ñemboja’o umi tetã Europa guigua rehe oñemohu’ã pe sexta trompéta Islam guigua rembiasakue ryepýpe. Pe civil reino Roma guare ñehundi, mokõive occidental ha oriental, ha avei pe reino religioso Roma guare, oiko pe kuarahy ñemomba’e guasu pagano ñemoañete rire.
“Estados Unidos retãygua kuéra niko peteĩ tetã oñemoĩ porãva’ekue; ha katu oñembopytýrõ hikuái pe sasõ omomba’e hag̃ua tupãrape, ohejárõ Protestantismo, ha ome’ẽrõ pytyvõ papadokérape, upéicharõ henyhẽmbaitéta iñañakuéra ra’anga, ha ‘apostasía nacional’ ojehaíta yvágape kuatiañe’ẽnguérape. Ko apostasía rembiapo katu ha’éta tetãgua ñehundipa nacional.” Review and Herald, 2 de mayo de 1893.
Pe profecía jeporu mbohapy hendáicha omopyenda pe profecía ñemohu’ã paha rehegua rekotee, umi mokõi ñemohu’ã ypykue rekotee ári. 11 jasyporundy ary 2001-pe pe mbohapyha Ay guasu og̃uahẽ tembiasakuepe. Iñepyrũrã og̃uahẽ va’ekue 22 jasypa ary 1844-pe, pe mbohapyha Ay guasu niko pe trompéta sieteháicha, ha upe trompéta oñepyrũ osapukái upérõ. Péro, ymaite guive Israel rehe oiko haguéicha, Israel ko’ag̃agua oiporavo jeývo iñakãhatã, ha upéicha omoheñói peteĩ ára pukukue oporoguatáva ñu guasúpe oĩ hag̃uáicha, tembiapo ñemohu’ã rendaguépe. Upévare, pe mbohapyha ánhel ñesella ára oñembotapykuerãkuri, oñepyrũ jeý peve 11 jasyporundy ary 2001-pe.
“Cuarenta áño pukukue jepovia’ỹ, ñemurmura ha ñemboyke oheja okápe Israel yma guarépe Canaán yvýgui. Umi angaipa voi ombohasave Israel ko ágagua jeike pe Canaán yvágapeguápe. Mokõivéva kásope Tupã ñe’ẽme’ẽ ndojejavyietei. Ha’e ñande jepovia’ỹ, ñande reko arapy, ñande ñemomarangatu’ỹ ha ñorairõ Ñandejára retãygua ramo ñañemoherakuãva apytépe umi orekóva ñandejokóva japyta hag̃ua ko angaipa ha ñembyasy yvy ape ári heta áñore.” Selected Messages, libro 2, 69.
Tupã ndojemoambuéi, ha Ha’e oikastiga pe tesape ojeguerekóva he’iháicha. Israel pyahu oguereko va’ekue hetave tesape ojeguerekóva Israel yma guaré-gui, ha ñande ñamomarandu hag̃ua “umi angaipa peteĩchagua ombotapykuéma hague Israel pyahu oike hag̃ua Canaán yvagapeguápe.” Israel pyahu oñemoĩramo va’erãnte peteĩ tráchape pe tesape rehe añoite Israel yma guarépe oñemoĩ haguéicha, upéva voi ikuatia va’erãmo’ã; péro ha’ekuéra oguereko hetave tesape. Upévare, umi “angaipa peteĩchagua” ramoite omoñepyrũ va’ekue “Israel yma guarépe” oguata hag̃ua “desiértope” “irundy pa ary” pukukue, upéicharõ ndaha’éi añoite Israel pyahu oñemosẽ hague pe “desiérto”-pe pe pu’akareko’ỹme ary 1863-pe, ha katu avei hese ojehechakuaa porãiterei hague omano hag̃uáicha upépe. Ijangaipakuéra “ombotapykuéma” pe tembiapo mbohapyha ánhel rehegua ko’ág̃a peve.
“Pe ánhel he’i: ‘Pe mbohapyha ánhel ombojoaju, térã omoĩ hag̃ua peteĩ techaukaha chupekuéra atyháicha pe yvágape g̃uarã ñembyatyhápe.’ Ko michĩmi aty ojehecha oñembyasýva ha ikane’õva, ku ohasárõ guare jehasa asy ha ñorairõ mbarete rupi. Ha ojehecha ku kuarahy osẽramoite peteĩ arai rapykuegui ha ohesape hag̃ua hova kuérape, upéicha rupi ojoguáva ogana’ỹrõ guare voi, ku iñeñorairõ jehupytyrãkuéra hi’ag̃uimbaitéma hag̃uáicha.” Early Writings, 88.
Umi angaipa kuéra voi omondo yma guare Israel-pe omano hag̃ua desiértope, ha umíva voi ombohasa puku pe tembiapo ára mbojhapyha ánhel rehegua, og̃uahẽva’ekue 22 jasypa 1844-pe.
“Jesús oipe’á rire pe okẽ pe lugár santísimope, ojehecha pe sábado resape, ha Ñandejára tavaygua ojeha’ã, Israel ra’ykuéra yma guaréicha ojeha’áhaguéicha, ojehecha hag̃ua oñongatútapa hikuái Ñandejára léi. Ahecha pe mbohapyha ánhel ohechaukaha yvate gotyo, ohechauka umi oñembotavy vaʼekuépe tape og̃uahẽ hag̃ua pe Santísimope pe santuario yvagaguágui. Haʼekuéra jerovia rupive oikevo pe lugár santísimope, ojuhu hikuái Jesúspe, ha pyʼaguapy ha vyʼa heñói jey ipypekuéra. Ahecha chupekuéra omaña jey hapykuére, ojehechajeyvo pe ohasáva, guive pe marandu oikuaaukáva Jesús jeju mokõiha, ha ohasa hag̃ua ijehasakue rupi pe ára ohasa peve ary 1844-pe. Haʼekuéra ohecha mbaʼérepa oñembotavy, ha vyʼa ha jerovia añete jey omokyreʼỹ chupekuéra. Pe mbohapyha ánhel omyesakã pe ohasavaʼekue, koʼág̃a ha pe oútava, ha haʼekuéra oikuaa añetéhápe Ñandejára oguerahahague chupekuéra Iporãʼỹvaicha ha kañymby rekovépe.” Early Writings, 254.
Pe mbohapyha ánhel ha’e hína pe sello omoĩva, ha og̃uahẽ kuri 22 jasypa 1844-pe, péro hembiapo oñembotapykuévo umi angaipa ojapokuegui ymaite Israel ymaguarekue omano hag̃ua pe desiértope. Pe pyta ojejapóva pe ñemoĩ hag̃ua 1863-pe, ha’e va’ekue pe tembiapo pe mbohapyha ánhel rehegua oñembotapykuévo, ha upévare pe sellado ojokóma ha oñembotapykuéma hetave cien áño rasáma.
“[Números 32:6–15, oñecita.] Ñandejára Tupã ha’e peteĩ Tupã imba’eakuáva, ha upéicharõ jepe ogueropu’aka araka’eve hag̃ua ipukukue Itavaygua angaipa ha hembiapo vai ko generaciónpe. Ñandejára tavaygua oguatárire Iñemoñe’ẽme, Ñandejára rembiapo tenondegotavéta kuri, añetegua maranduera oñemombe’úta kuri opa tavayguápe oikóva yvy tuichakue ári. Ñandejára tavaygua ogueroviárire chupe ha ojapóramo iñe’ẽ, oñongatúrire hembiapoukapykuéra, pe ánhel ndouvei va’erãmo’ã va’ekue oveve yvágare marandu reheve umi irundy ánhelpe ohejátava umi yvytu osapukái hag̃ua yvy ári, he’ívo: Pejoko, pejoko umi irundy yvytu, ani hag̃ua opeju yvy ári, che amonguévo Ñandejára rembiguápe iku’a mbytépe. Péro tavaygua iñe’ẽrendu’ỹ, aguyje’ỹ, marangatu’ỹ, yma guare Israel-icha rupi, ára oñembohasave, ikatu hag̃uáicha opavave ohendu pe pahápe poriahuvereko marandu oñemombe’úva hatã porã. Ñandejára rembiapo ojokopyre, pe ñemboguapy ára oñembotapykue. Heta ndohecháiva gueteri añetegua. Péro Ñandejára ome’ẽta chupekuéra pa’ũ ohendu hag̃ua ha oñekonverti hag̃ua, ha Ñandejára rembiapo guasu tenonde hag̃ua.” Manuscript Releases, volumen 15, 292.
11 jasypakõi 2001-pe mbohapyha ánhel ou jey, ha pe tiempo de sellamiento, ojoko pyre 1863-pe pe opuʼãgui guive, oñepyrũ jey. Kóva haʼe kuri Islam ouha mbohapyha Ay-gui, ha upéva avei pe séptima trompéta ohechaukáva pe ñepyrũrã pe tiempo de sellamiento rehegua. Pe tiempo de sellamiento oñepyrũ vaʼekue mbohapyha ánhel og̃uahẽrõ guare 22 jasypa 1844-pe, upe jave pe séptima trompéta oñepyrũ ombopu; hákatu upe trompéta oñejoko ha oñembotapykuévo.
Ha pe ánhel ahecha vaekue oñembo'yva y ári ha yvy ári omopu'ã ipo yvágape, ha ojura pe oikovéva opa ára g̃uarã, pe ojapo va'ekue yvága, ha opa mba'e ipype oĩva, ha yvy, ha opa mba'e ipype oĩva, ha y, ha opa mba'e ipype oĩva, ndaiporimo'ãveiha ára: ha katu umi ára pe ánhel pokõiha ñe'ẽme, oñepyrũvo ombopu hag̃ua, ojejapopaitéta Tupã remimimby, he'i haguéicha hembiguái kuéra, maranduhára kuérape. Apocalipsis 10:5–7.
Pe “ñeʼẽ” ángel séptimopegua haʼe pe ángel ñeʼẽ Apocalipsis kapítulo dieciochopeguápe, oguejývaʼekue umi óga tuichaitéva Nueva York távape oity jave.
Ha upe rire ahecha ambue ánhel oguejy yvágagui, oguerekóva tuicha pokatu; ha ko yvy omimbi iñemimbipa reheve. Ha osapukái mbarete hag̃ua peteĩ ñe'ẽ hatãme, he'ívo: “Babylon guasu ho'a, ho'a, ha oiko aña kuéra renda, ha opa espíritu ky'a renda ñembotyha, ha opa guyra ky'a ha jeguarúva ñembotyha. Opa tetãnguéra ningo hoy'u hekovai rehegua pochy vino gui, ha yvy ruvicha kuéra hekovai hendive, ha yvy comerciante kuéra ipirapire heta iñemboyguasu rehegua hetakue rupi.” Apocalipsis 18:1–3.
Pe ánhel ipoderósova oguejyva “ñeʼẽ” omanda umi ánhelpe ojoko hag̃ua umi irundy yvytu, ojehechaukáva peteĩ “kavaju pochy” ramo ohekávo osẽ hag̃ua sãgui ha ogueru hag̃ua mano ha ñehundipa tape rupive.
“Ñandejára remimboukuéra ojapo Ha’e hembipota, ojoko hag̃ua yvy arakuéra, ani hag̃ua pe yvytu oipeju yvýpe, ni paráre, ni peteĩ yvyráre jepe, peve Ñandejára rembiguáikuéra oñembyaikuaaukakuaa hag̃ua ijekuaápe. Pe ánhel ipoderosoitéva ojehecha ojupi hag̃ua kuarahyresẽ gotyo ( térã kuarahyresẽgui). Ko ánhel, opaite apytépe pe ipoderosovéva, oguereko ipope Ñandejára oikovéva séllo, térã pe peteĩnte ikatúva ome’ẽ tekove, ikatúva ohai umi syváre pe techaukaha térã jehai, umi oñeme’ẽtavape hag̃ua tekove’ỹ opa’ỹva, tekove opa’ỹva. Ha’e ko ánhel yvatevéva ñe’ẽ oguerekóva pokatu omanda hag̃ua umi irundy ánhelpe tojoko hag̃ua umi irundy yvytu ko tembiapo ojejapo peve, ha ha’e voi ome’ẽ pe ñehenói ojeheja hag̃uáicha osẽ sãsõ.” Testimonies to Ministers, 445.
Pe ánhel omandáva umi irundy ánhelpe ojoko hag̃ua umi yvytu, ha’e pe ánhel oje’eva Apocalipsis kapítulo dieciocho-pe omoĩva tesape ko yvy ári Iglória rupive, ha iñe’ẽ “mbarete” ha’e pe ñe’ẽ pe séptimo ánhel rehegua.
“¡Ha mba’eichaitépa peteĩ ta’anga ñeme’ẽmby porã ojehechauka ñandéve ñane’ẽ hag̃ua hese, ñanembopy’aguapy hag̃ua ha ñanemokyre’ỹ hag̃ua Apocalipsis 7-pe! Umi irundy ánhelpe oñekomisiona ojapo hag̃ua peteĩ tembiapo ko yvy ape ári. Hákatu Pe ohejyramo va’ekue ijehe voi oipysyrõ hag̃ua ko yvy, oguereko mbovymi ojeporavóva. Mávapa umíva? Umi oñongatúva opaite Tupã mandamiénto ha oguerekóva Jesús jerovia.”
“Juan atención ojegueraha ambue mba’e ojehechaukávape: ‘Ha ahecha ambue ánhel ojeupiha kuarahyresẽ gotyo guive, oguerekóva Tupã oikovéva séllo’ (Apocalipsis 7:2). Máva piko kóva? Ha’e pe pehẽngue Ñe’ẽme’ẽ rehegua. Ou kuarahyresẽgui. Ha’e pe Arapyresẽ Yvágagui. Ha’e pe Arapy resape. ‘Ipype oĩkuri tekove; ha pe tekove ha’eva’ekue kuimba’e ha kuñanguéra resape’ (Juan 1:4). Kóva hína pe Isaías omombe’úva: ‘Ñandéve guarã oiko peteĩ Mitã, ñandéve oñeme’ẽ peteĩ Ta’ýra; ha pe mburuvicha renda oĩta Ijati’y ári; ha héra hérata Mba’ehechapyrãva, Moñe’ẽhára, Tupã Imbaretevéva, Túva Tapiaitegua, Py’aguapy Ruvicha’ (Isaías 9:6). Ha’e osapukái, peteĩvaicha orekóva yvateveha umi ánhel aty yvagapeguáre, umi oñeme’ẽ va’ekuépe ombyaí hag̃ua yvy ha yguasu, he’ívo: ‘Ani pembyai yvy, ni yguasu, ni yvyramáta, roñemboty peve ore Tupã rembiguái kuéra syváre séllo reheve’ (Apocalipsis 7:2, 3).
“Koʼápe oĩ oñembojoajúva Tupãgua ha yvypóra rehegua. Pe tembiapoukapy oñemeʼẽ umi irundy ánhelpe ojoko hag̃ua umi irundy yvytu pe Haʼe ohenói peve chupekuéra. Emoñeʼẽ pe kapítulo tuichakue. Pe sapukái, ‘Ani pejapo vai,’ heʼi pe Mbojevyhára, pe Pysyrõhára.
“Ñehundi ha pochy ningo ojokáta vaʼerã peteĩ sapyʼami añoite peteĩ tembiapo ojejapóvo peve. Pe marandu, pe paha marandu ñeñangareko ha poriahuvereko rehegua, oñembotapykue ojapo hag̃ua hembiapo viru rayhu ñembotavy rupi, pytuʼu rayhu ñembotavy rupi, ha yvypóra ndaikatúi hag̃uáicha ojapo peteĩ tembiapo tekotevẽva ojejapo. Pe ánhel omyesakãtava ko yvy iñemimbipa rupive ohaʼãrõ kuri tembiporu yvypórape, umíva rupive ikatu hag̃uáicha yvágagui pe tesape overa, ha péicha ombaʼapo oñondive omeʼẽ hag̃ua, iñimportánsia marangatu ha pohýi reheve, pe marandu ombohekotavéva ko yvy ape ári oikóva rape paha.” Manuscript Releases, volúmen 15, 222.
Pe mbohapyha ánhel, ha’éva Cristo, ha’e avei pe ánhel omoĩva pe sello, oguahẽva’ekue 22 jasypa 1844-pe; ha katu, Ñandejára tavayguakuéra iñe’ẽrendu’ỹ rupi, Hembiapo omoĩ hag̃ua sello pe sa ciento cuarenta y cuatro mil ári oñembotapykue peve 11 jasyporundy 2001. Upérõ Islam pe mbohapyha Ay va’égui omboguejy umi óga tuicháva Nueva York-pe, ha pe proceso de sellamiento oñepyrũ. Upe jave umi tetãnguéra ipochy, “ha katu ojejoko gueteri”. Pe ñe’ẽ tenondegua Apocalipsis kapítulo dieciocho-pe, ha’e pe ñe’ẽ omandáva umi irundy ánhelpe ojoko hag̃ua, Ñandejára tavayguakuéra oñemoĩ aja sello rehe.
Jesús tapiaite ohechauka pe paha oñemohuʼãha pe ñepyrũme, ha 26 jasypakõi ary 1993-pe, Islam pe mbohapyha Aichejárõgua ombopu peteĩ kamión bomba pe garaje yvyguýpe pe Torre Norte World Trade Center-pe. Pe mbokaʼipa omoheñói tuicha mbaʼe vai pe óga guasúpe, ojuka hag̃ua seis tapicha ha oity hag̃ua hetaiterei ambuekuéra, mil rasa ári. Jepe pe jejuka ndoitymoʼãi kuri umi torrekuérape, upéva haʼe kuri peteĩ tembiapo tuichaite terrorismo rehegua Estados Unidos yvy ári ha ohechauka hag̃ua mbaʼéichapa oikóta upe rire 11 jasyporundy ary 2001-pe.
Pe tiémpo oñesella hag̃ua oñepyrũ kuri 11 jasyporundy ary 2001-pe, ha katu oike ipype peteĩ ñe’ẽmondo tenondegua ocho ary mboyve. Pe ataque islámico Israel rehegua 7 jasypa ary 2023-pe ha’e peteĩ ñe’ẽmondo tenondegua pe oñemboty hag̃uáicha pe tiémpo oñesella hag̃ua. Pe mbohapyha Ayvu Rasẽ profétika rekome’ẽ oñemopyenda umi mokõi Ayvu Rasẽ peteĩha ha mokõiha rekome’ẽ profétika reheve. Apocalipsis kapítulo nueve versíkulo ñepyrũme ojehechauka pe sellado umi cien cuarenta y cuatro mil rehegua.
Ñahesaʼỹijóta upe mbaʼe rehe pe artíkulo oúvape.
“Oúramo ko’ãichagua mba’e oútaramo, ko’ã jehukypa guasu peteĩ yvy ape ári hembiapo vai va’ekuépe g̃uarã, moõ piko oĩta Ñandejára tavayguakuérape guarã pe jehekakuaha? Mba’éichapa oñemo’ãta hikuái pe pochy ohasapa peve? Juan ohecha umi mba’e tekotevẽva yvypóra rekohápe—yvyryrýi, ama guasu ha ñorairõ política rehegua—oñerrepresentaha ojejokóva irundy ánhel rupi. Ko’ã yvytu oĩ Jesucristo poguýpe Ñandejára ome’ẽ peve ñe’ẽ ojeheja hag̃ua osẽ. Upépe oĩ Ñandejára iglesia rekove hag̃uã. Ñandejára ánhel kuéra ojapo hembipota, ojoko hag̃ua yvy yvytukuéra, ani hag̃ua pe yvytu oipeju yvy ári, térã yguasu ári, térã mba’eve yvyramáta ári, Ñandejára rembiguái kuéra oñesella peve ijakãre. Ojehecha pe ánhel mbarete ojupíva kuarahyresẽ gotyo guive. Ko ánhel ipoderosovéva oguereko ipópe Ñandejára oikovéva sello, térã pe imba’éva peteĩnte ikatu ome’ẽ tekove, ha ikatúva ohai umi juru rehe pe techaukaha térã jehaipy, umi oñeme’ẽtavape hag̃ua tekove opave’ỹva, tekove eterno. Kóva hína pe ánhel yvateguavéva ñe’ẽ oguerekóva pokatu omanda hag̃ua umi irundy ánhelpe tojoko umi irundy yvytu ko tembiapo ojejapo peve, ha pe ha’e ome’ẽ peve pe henói ojeheja hag̃ua osẽ.”
“Umi oñemomba’éva ko yvy, so’o rembipota ha Aña rehe, ha’éta umi ojehayhuvéva ohupyty hag̃uáicha Tupã oikovéva sello. Umi ipo naipotĩriva, ikorasõ naipotĩriva, ndohupytýi mo’ãi Tupã oikovéva sello. Umi ombohapéva angaipa ha ojapóva upéva, ojehejáta ykére. Umi añoite, iñemoĩ Tupã renondépe rupive, oĩva umi oñembyasýva ha omombe’úva iñangaipakuéra tenda guasúpe pe ára anti-típico ñemyatyrõguape, ojekuaáta ha oñemarkáta oñemo’ã haguã Tupã ñangareko rupive. Umi tera umi mbaretepy rehe oma’ẽva, oha’arõva ha oñatendeva iSalvador ojehechauka hag̃ua—ko’ýte ha hi’ãvéva umi oha’arõvagui pyhareve—oñemoĩta umi oñeselláva apytépe. Umi, oguerekóramo jepe opa tesape añetegua omimbi hag̃uáicha i’ánga ári, tekokue oguerekova’erãva he’íva jerovia ndive ojoajúva, hákatu angaipa ombotavýramo chupekuéra, omopu’ãvo ta’ãnga gua’u ikorasõme, ombyai hag̃ua i’ánga Tupã renondépe, ha omongy’ávo umi ojoajúva hendivekuéra angaipápe, héra kuéra oñemboguetéta tekove kuatiañe’ẽgui, ha ojehejapaitéta pyhare pytũ mbytépe, ndaipóri hag̃uáicha aséite ivasokuérape ilámpandi ndive. ‘Peẽ pekyhyjéva Che réra rehe, peẽme guarã osẽta Tekoporã Kuarahy, pohãno hag̃ua ipepo kuérape.’”
“Ko ñemboty umi tembiguái Tupãgua rehegua ha’e upe peteĩete ojehechauka va’ekue Ezequiel-pe visión-pe. Juan avei oiko va’ekue ko revelación ipyahẽ ha ñemondýihaitevévagui testígo. Ha’e ohecha va’ekue pe yguasu ha umi onda okuapýva ryapu reheve, ha kuimba’e kuéra korasõ ikangypa hag̃ua kyhyjégui. Ohecha va’ekue yvy oñemongu’eha, ha umi yvyty oñemomboha pe yguasu mbytépe (upéva niko literalmente oiko hína), pe y hyapu ha ojepy’apyha, ha umi yvyty oryrýiha iñakãrapu’ã rupi. Ojehechauka chupe mba’asy guasu, mba’asy vai, ñembyahýi ha mano ojapóvo imisión vaiete.” Testimonies to Ministers, 445.