William Miller kérape oñemoĩva’ekue aranduka Early Writings-pe, ha upévare oĩ va’erã peteĩchagua análisis profético ha aplicación poguýpe, umi tekotevẽva oñemboguata hag̃ua peteĩ temimbo’e ohekáva omboja’o porã hag̃ua pe Añetegua Ñe’ẽ. Pe kérape oñepresenta heta jey arýre Future for America rupive, ha ko’ápe roikehína hese pe estudio “kuaa okakuaáva” rehegua ryepýpe, oñeipe’a hag̃uáicha “paha ára”pe ary 1798-pe. Pe kérape oñe’ẽ pe marandu rembiasakue rehe, upéva ombohérava’ekue pe kuaa okakuaáva. Ha’e ohechauka peteĩ joaju umi ñemongu’e apytépe pe peteĩha ha mbohapyha ánhel marandu rehegua.
Pe tembiapokue William Miller rehegua ohechauka imba’apo, ha imba’apo ojehechauka va’ekue Moisés rembiapóicha Israel yma guare ñepyrũme. Pe oñekumpli va’erãva Miller rembiapokuepe ára pahápe, ojehechauka va’ekue Cristo rembiapóicha, Israel yma guare ára pahápe. Pe tembiapo Cristo ojapova’ekue Israel yma guare pahaite gotyo, ohechauka pe tembiapo Cristo ojapóva Israel espiritual ára pahápe. Miller rembiapokuepe, pe tembiapo ojejapóva ára pahápe ojehechauka ojapórõguáicha pe “Kuimba’e Yvyky’a Mopotĩha”. Tuicha mba’e jaikuaa hag̃ua Miller rembiapokue ha’eha peteĩ marandu oikuaaukáva Pyharepyte Sapukái ñekumpli ára pahápe. Avei tuicha mba’e jaikuaa hag̃ua Cristo rembiapo Israel yma guarépe ijára pahápe ojehechauka hague pe “Kuimba’e Yvyky’a Mopotĩha” rembiapóicha Miller rembiapokuepe.
Peteĩ mbaʼe Cristo rembiapópe iñimportánteva ojehechakuaa hag̃ua ha’e pe ndaha’éi año omboguejy hag̃ua umi añetegua oñeñotỹmíva guive Moisés ára guive, ha Cristo upe jave avei ombotuicha umi añetegua ypykue. Péicha ojapóvo, Haʼe omoĩ peteĩ techapyrã, Tupã tavayguakuéra omohuʼãvo Miller kerayvoty umi ára pahápe, umi añetegua oñemopyenda vaʼekue Miller rembiapo rupive, oñembotuichataha ijypykuéva ñeikũmby ári hag̃ua.
“Pe Salvador ára, umi judío ojaho’i hag̃ua pe añetegua ita jeguaka hepyetereíva yvytimbo ha mba’e vaiete rehegua tradición ha mombe’upy reheve, upéicha rupi ndaikatúi ojehechakuaa mba’épa añetegua ha mba’épa japu. Pe Salvador ou hag̃ua omopotĩ pe yvytimbo superstición ha jejavy yma guive oñeñongatúva, ha omoĩ hag̃ua Ñandejára Ñe’ẽ ita jeguaka kuérape añetegua rembiapokue ryepýpe. Mba’épa ojapóta pe Salvador oñembojáramo ñandéve ko’ág̃a, ojapo haguéicha umi judío ndive? Ha’e orekóta va’erã ojapo peteĩ tembiapo ojoguáva, ombogue hag̃ua yvytimbo tradición ha ceremonia rehegua. Umi judío tuicha oñembyasy ha ojepy’apy ramo guare ha’e ojapo jave ko tembiapo. Ha’ekuéra ndohesakãvéima kuri Ñandejára añetegua ypykue, péro Cristo ombojehechauka jey upéva. Ñande rembiapo hína jaheja hag̃ua libre umi añetegua hepyetereíva Ñandejáragui superstición ha jejavygui. Mba’eichaitépa tuicha pe tembiapo oñeme’ẽva ñandéve pe evangeliope!” Review and Herald, June 4, 1889.
Ko árape pe kuimba’e oipe’áva yvyku’i ñembojahuhápe (Cristo) ojapo “tembiapo ojoguáva omopotĩvo yty yma guarã ha ceremonia rehegua” ojapo haguéicha León Judá ñemoñaregua (Cristo) judío-kuéra ára-pe. Miller képe, ita jeguakaete añetegua rehegua, oñemoĩ porãmbaitéva Ñandejára Ñe’ẽ ryru’ípe, oñeñuã yty reheve ha ita jeguakaete japu reheve. Umi ita jeguakaete oñeguenohẽ va’erã kuri yty apytégui ha oñemoĩjey Ñandejára Ñe’ẽ ryru guasúpe pyhare mbyte sapukái pahávo ára-kuérape; Miller oma’ẽrõ guare umi ita jeguakaete oñemyatyrõ jeýva rehe pe ryru guasúpe, ha’e “osapukái vy’apavẽgui, ha upe sapukái omombáy” chupe. Miller ké oiko va’ekue ary 1847-pe, mbohapy ary rire pe primer ánhel pyhare mbyte sapukái rire; upévare, imombáy pe képe ha’e pe pyhare mbyte sapukái umi ára pahápe guare. Upe pyhare mbyte sapukái omombe’u mokõi testígo, umi mymba ojupíva pe yvykua pypukúgui ojuka va’ekue, ha opyta omanóva tape rehe mbohapy ára imedio aja, oñembojoaju peve ha upéi oñemoingove jeýkuri kangue piru omanóva ñuíme, ha upéi oñehupi peteĩ techaukáramo. Miller ké oñekumpli upe tape rehe, ha pe ñuíme avei ha’e ohenóiva “hokotýpe”.
Millerita-kuéra rembiasakuépe, Ñandejára oipuru Miller-pe omopyenda hag̃ua Adventismo añetegua ypykue, ha katu idesuéño ohechauka vaʼekue, arakaʼeve rire, umi añetegua oñeñotỹtaha. Ko mbaʼe ojejohéi jey hag̃ua pe yty jepokuaa ha teko yma guare rehegua, haʼe hína Cristo ojapo vaʼekue Israel ymaguare paha gotyo; ha upéicha ojapóvo, haʼe ohechauka pe oñekumpli hag̃ua pahaite William Miller sueño.
Umi hudío-kuéra operde hikuái “Tupã pe añetegua ypykue rehegua jehechakuaa, ha Cristo katu omoĩ jeýkuri ojehecha hag̃ua”, ha ohechakuaa Hembiapoha “ñande rembiapórõ”. Ñande rembiapo ha’e “ñamosãsõ hag̃ua Tupã añetegua hepykuevéva superstición ha jejavýgui”. William Miller kerayvoty ohechauka pe jejuhu, pe ñemohenda ha ñemboyke, ha pe jeguerujey añetegua ypykuépe. Ikatu hag̃uáicha ojejapo pe tembiapo jeguerujey rehegua, Cristo omoĩkuri pe añetegua “pe añetegua marco ryepýpe”. Pe “añetegua marco” William Miller-pe g̃uarã ha’ékuri iñentendimiento mokõi mbaretépe oporomoĩva ñehundi: paganismo ha papalismo. Ára pahápe pe “añetegua marco” ha’e umi mbohapy mbarete oporomoĩva ñehundi: pe dragón, pe mymba, ha pe maranduhára japu.
“Oúramo Cristo ko yvy ape ohechauka hag̃ua pe religión añetéva, ha omomba’eguasu hag̃ua umi principio oisãmbyhýva’erã yvyporakuéra py’a ha hembiapo, japu ojepysopaite vaʼekue pypukueterei umi ohupytývaʼekue hetaiterei tesape apytépe, upéicha rupi ndaikuaavéima hikuái pe tesape, ha ndorekói moʼãiha omboykévo hag̃ua tradición oñemoambué hag̃ua añeteguáre. Haʼekuéra omboyke pe Mboʼehára yvagapegua, omosãingove hag̃ua heko ha iñinventokuéra tee, oikutu kurusúre pe Ñandejára gloria rehegua. Pe espíritu añetehápe upéva voi ojehechauka koʼág̃a ko yvy ape ári. Yvyporakuéra ndoipotái ohesaʼỹijo pe añetegua, ani hag̃ua oñembyai itradiciónkuéra, ha ani hag̃ua oike peteĩ orden pyahu mbaʼekuéra rehegua. Yvypóra rekope oĩ tapiaite pe ikatúva hag̃ua ojejavy, ha yvyporakuéra iñakãguapy hag̃uáicha ojeguerohoryeterei hag̃ua umi idea ha arandu yvypóra rehegua, upe jave pe Tupãgua ha opaʼỹva ndojehechakuaái ni ndamombeʼu porãi.” Counsels on Sabbath School Work, 47.
Cristo oúramo ko árape ko yvy ape ári, ojuhúta “upe espírituete voi” yvypóra remiandu ha arandu ñemomba’eguasu rehegua, omoĩ va’ekue tradición pe añetegua rendaguépe. Miller képe, ára pahápe, Cristo ou yvykyha kuimba’e ramo omohu’ã hag̃ua upe tembiapo peteĩchaitéva. Oñemohu’ã vove Hembiapo yvykyha kuimba’e ramo, umi ita jeguaka ypykue overapáta kuarahy-gui pa jevy hesakãve hag̃ua, mokõi testígoicha, Miller ohechauka háicha, opáyvo pe sapukái rupi pe sapukái hatã guasu rehegua.
Pe añetegua ome’ẽva’ekue Miller-pe ha’e hína mokõi mbaretépe oporomombáva apytépegua marandu profétikapegua yvyra’ỹ, ha pe añetegua rapykue ome’ẽva’ekue Future for America-pe ha’e mbohapy mbaretépe oporomombáva apytépegua marandu profétikapegua yvyra’ỹ. Pe “llave” oñembojoajúva pe arca rehe ha’e pe tembiaporã rape particular oñeipe’áva ha ome’ẽva’ekue Miller-pe, ha upéi Future for America-pe avei.
“Peikuaa rape, Cristo árape, oñemboyke umi tapicha orekovaʼerãekue rupive, ikatu hag̃uáicha oipeʼa pe tesoro róga arandu rehegua Tujakue Marangatu Ñeʼẽme. Umi rabi ha mboʼehára kuéra, añetehápe, omboty kuri yvágape g̃uarã pe tenda mboriahúpe ha umi jehasa asývape, ha oheja chupekuéra oñehundi hag̃ua. Hembiapo ñeʼẽme Cristo ndoguerúi hetaiterei mbaʼe peteĩ jey hag̃uáicha henondépekuéra, ani hag̃ua ombojoavy ijapytuʼũ. Ojapo káda punto hesakã ha ojehechauka porã hag̃uáicha. Ndohecharamói hag̃ua oñeñeʼẽ jey umi añetegua ymaite guive ojekuaáva profesía kuérape, oservíramo chupe iporã hag̃uáicha omoingue hag̃ua apytuʼũme umi idea kuéra.”
“Cristo haʼe vaʼekue pe omoñepyrũva opaite umi yma guare ita jeguaka porã añeteguáva. Pe enemígo rembiapópe, koʼã añetegua oñemonguʼe vaʼekue hendágui. Oñemboyke vaʼekue iñehendaitégui añeteguaite, ha oñemoĩ jejavy ryepýpe. Cristo rembiapo vaʼekue omoĩjey ha omopyenda hag̃ua umi ita jeguaka porãite añeteguáva añetegua ryepýpe. Umi añetegua ñepyrũmby omeʼẽ vaʼekue Haʼe voi omohendávo ko múndo-pe jehovasa hag̃ua, Satanás rembiapóre ojeñotỹ vaʼekue ha ojekuaa hag̃uáicha okañyete hag̃uáicha. Cristo oguenohẽjey chupekuéra jejavy ytygui, omeʼẽ chupekuéra pyahu, tekovéva mbarete, ha omanda tohesape hag̃ua ita jeguaka porãramo, ha topyta hatã hag̃ua opa ára g̃uarã.”
“Cristo voi ikatuva'erã oiporu oimeraẽva ko'ã añetegua yma guaréva apytégui mba'eve michĩvéva jepe oiporukue'ỹre ambuégui, ha'e voi niko omoheñóikuri opaite umi mba'e. Ha'e omoĩkuri umíva peteĩteĩ generación apytu'ũ ha pensamiento-kuérape, ha ou ramo guare ko ñande yvy ape ári, omohenda jey ha omoingove jey umi añetegua omanóva va'ekue, ojapo hag̃ua umíva ipokatuvéva umi generación oútava rehehápe. Jesucristo voi hína pe oguerekóva pokatu oipe'a hag̃ua umi añetegua yty apytégui, ha ome'ẽ jey hag̃ua umíva mundo-pe tuichave hag̃ua iñapyfreshkoha ha ipokatu ypykuegui.” Manuscript Releases, volúmen 13, 240, 241.
Iporã ojehechakuaa hag̃ua pe pasáhe pahápe pe llave Cristo oiporúva’ekue Israel yma guarépe opa hag̃uáicha hague pe Antiguo Testamento hag̃ua. Pe llave Miller rembiapokue rape rehegua oipe’a pe karameg̃ua oguerekóva Antiguo ha Nuevo Testamento, ha katu ára pahápe, iñekẽmegua rembiapokue pahápe, pe karameg̃ua tuichave. Pe llave rape rehegua ára pahápe oipe’a ndaha’éi añónte pe Antiguo ha Nuevo Testamento, ha katu avei Espíritu de Profecía. Pe Revelación de Jesucristo ojeipe’a jey’ỹ hag̃ua, sapy’ami pe gracia rembiapo oñembotýta mboyve, ojejapo pe León de la tribu de Judá rupive, ha’éva Miller képe oñerrepresentáva kuimba’e yvykỹi mopotĩhára ramo. Hermana White he’i pe kuimba’e yvykỹi mopotĩhára rembiapo oikoha pe gracia rembiapo oñembotýta mboyve.
“Ñandejára ome’ẽ chéve peteĩ jehecha, enero 26-pe, ha amombeʼúta. Ahecha Ñandejára retãygua apytépe oĩha algunos itavýva ha oke rangue guáicha; ha kuéra ku oĩha mbyte rupi opáyva, ha ndoikuaáiha pe ára koʼág̃a jaikovéva; ha pe ‘kuimbaʼe’ oguerekóva pe ‘yvykyha’ oikeha hína, ha oĩha algunos oĩva pe oñemopotĩ hag̃uáicha. Ajerure asy Jesús-pe tosalva hag̃ua chupekuéra, toheja hag̃ua chupekuéra sapyʼamive, ha tohechauka hag̃ua chupekuéra pe iñapysẽrõ etereiha, ikatu hag̃uáicha oñembosakoʼi oiko mboyve opa hag̃uáicha arakaʼeve hag̃uáicha. Pe ánhel heʼi: ‘Ñehundi ou hína yvytu guasu mbareteicha.’ Ajerure asy pe ánhel-pe poriahuvereko ha tosalva hag̃ua umi ohayhúva ko yvy arigua, ha ojejokóva ijoguapyre rehe, ha ndoipotái vaʼekue oñemboi hag̃ua chuguikuéra, ha oikuaveʼẽ hag̃ua umi mbaʼe orekóva ombopyaʼe hag̃ua umi maranduhára tape hag̃ua omongaru hag̃ua umi ovecha iñembyahýiva, omanóva hína tembiʼu hag̃ua yvypóra pypeguáre.”
“Ajesarekóvo aikove vai umi ánga mboriahúva omanóva pe añeteguáva ko’ág̃agua rehe oikotevẽgui, ha oĩ avei umi he’íva ogueroviaha pe añetegua, ha oheja chupekuéra omanóvo, ndoikuave’ẽigui umi mba’e tekotevẽva omotenonde hag̃ua Tupã rembiapo, pe jehecha hasyeterei chéve ĝuarã, ha ajerure pe ánhelpe toipe’a chehegui. Ahecha, Tupã rembiapo ojerurérõ guare peteĩ parte imba’ekuégui, pe mitãrusu ou va’ekue Jesús rendápeicha, [Mateo 19:16–22.] ohohague hikuái oñembyasývo; ha pya’eterei pe ñembyai osyryry hetáva ohasataha hi’ári ha oipe’apa hag̃ua opa imba’erepy, ha upérõ itaraitéma hag̃ua osakrifika hag̃ua umi mba’e yvy arigua, ha ombyaty hag̃ua tesoro yvágape.” Review and Herald, 1 de abril de 1850.
Pe “castigo osyryryáva” ha’e peteĩ símbolo pe léi domingo oútava pya’épe rehegua, ha pe tembiapo kuimba’e ky’a mopotĩhára ojapóva Miller kerayvotýpe, oiko pe gracia ára ñembotý mboyve. Ha’e omopotĩ rire pe koty, upémarõ omombo jey pe ita jeguaka pe ryru guasuvévape, ha upéi hikuái omimbi kuarahýgui jepe pa aryve hesakãve. Daniel ha umi mbohapy kuimba’e iporãitereíva ojuhu hague iporãveha ambuekuéragui pa aryve.
Ha ko'ág̃a umi ára mbotyhápe mburuvicha guasu he'i hague ogueru hag̃ua chupekuéra, upérõ umi kuimba'e oñembopartíva ruvicha ogueru chupekuéra Nabucodonosor renondépe. Ha mburuvicha guasu oñe'ẽ hendivekuéra; ha opaite apytépe ndaipóri va'ekue avave ojoguáva Daniel, Hananías, Misael ha Azaríaspe: upévare opyta hikuái mburuvicha guasu renondépe. Ha opaite mba'épe arandu ha kuaapy rehegua, mburuvicha guasu oporandu haguépe chupekuéra, ojuhu chupekuéra pa jevy iporãveha opa umi paje apoha ha umi mbyja rehe ojesareko hag̃ua oikuaáva gui oĩva opaite itetãme. Daniel 1:18–20.
Pe “ára pahápe”, Daniel-pe g̃uarã, ohechauka pe prueba decisíva oikohápe Nabucodonosor oporojusgáva, ha upe prueba ohechaukahaína pe léi domingo rehegua umi ára pahápe. Umi añetegua ypykue ha iñepyrũrãva omimbíta pa jey hetave iñemyatyrõ jave umi ára pahápe, ojekuaa raẽ haguéicha gui. Umi añetegua, ha umi arandu oikũmbýva umi añetegua umi ára pahápe, omimbíta pa jey hetave pe ama paha aja, upéva hína pe Pyhare Mbyte Sapukái jevy.
“Peimo moñembytere mombyry eterei pe Ñandejára jeju oútava. Ahecha pe ama paha ouha [pya’eite pe] sapukái pyhare mbyteguaicha, ha pa veces ipokatuvéva.” Spalding and Magan, 5.
Añetegua ypykue ñemyatyrõ ojejapo pe ama pyhareve paha rehegua tape porã “línea ári línea” rupive. Oñemyatyrõ rire, umi añetegua ypykue omimbi “pa diez jey” hesakãvévo umi ára Miller oñepyrũ ypy guive oma’ẽ hese kuéra rehe. Umi arandu, oiporúva pe metodología llave oñemyatyrõ hag̃ua umi añetegua ypykue, ohupyty peteĩ jehasa “pa diez jey” iporãvéva umi ho’úva Babilonia metodología-gui. Umi ojereraha hag̃uáicha pe kuimba’e typycha yvy’a rehegua, ha’e umi ojoajúmava umi teko ymaguare ha jepokuaa ndive, umi omo’ã va’ekue pe añetegua ypykue; ha umi oñemopotĩ hag̃ua oñemosẽ avei pe jejavynguéra teko ymaguare ha jepokuaa-gua ndive, umi rehe ha’ekuéra ojoaju hague.
Peteĩ mbo’epy japu ha’e peteĩ ta’anga rei.
“Omboykévo pe añetegua, kuimba’ekuéra omboyke ijapohárape. Oñembyai hag̃ua Tupã léi rehe, oñemoĩ hag̃ua léi ome’ẽharape. Hasy’ỹeterei ojejapo hag̃ua ta’ãnga tupãramo mbo’epy japu ha teoría-kuéragui, peteĩ ta’ãnga yvyra térã ita guigua ojejapo hag̃uáicha.” The Great Controversy, 584.
Pe ñe’ẽme’ẽ Efraín rehegua, omoĩ vaʼekue opa hag̃ua Efraín rembiapo arakaʼe peve, omombaʼeguasu pe añetegua ojehupytýva pe kuimbaʼe oiporúva yvykua joheihára ojohéi jave pe yvyra.
Efraín oñembojoaju ta’ãnga gua’úre: peheja chupe año. Oseas 4:17.
Nde ha’e pe’u re’u, ohechaukaháicha Daniel ha umi mbohapy kuimba’e marangatu. Hermana White py’apy umi “tavy ha oke va’ekue” rehe ojehechauka ikatu hag̃uáicha umi noñembosako’íri, ha ndaikatúi hag̃ua oikuaa porã “añetegua ko’ẽrõgua” iñimportánsiakue. Ipy’apy ha’e va’ekue peteĩ jehechauka Cristo jepy’apýgui umi judío ojepy’apyetereíva hesekuéra upe hi’ára ha hi’upytépe, umi omokañypaitéma va’ekue umi añetegua ypykue. Miller kérape ojehechakuaa Israel espiritual moderno paha, upe va’ekue oñemoha’angapyhýva Israel yma guaréva, añeteguáva rehe.
“Moakãhára ha fariséokuéra heʼi oikuaaukaha hag̃ua Ñandejára Ñeʼẽme oĩva, ha katu oikuaauka hikuái upéva heʼiháicha hembiapo hag̃ua hag̃ua umi idea ha tradición kuéra rehehápe. Ijepokuaa ha iñeʼẽngatukuéra ojeporu hag̃uáicha oho hag̃ua hetave ha hetave hasývo. Ijetyvyro espiritual-pe, Ñeʼẽ marangatu oiko tavayguakuérape g̃uarã peteĩ aranduka oñembotyvaʼekuéicha, oñembotýva iñeʼẽrendu ha ikuatiañeʼẽ hag̃ua.” Signs of the Times, 17 de mayo, 1905.
Peteĩ pytũmby oñemotenondéva oguejy Laodiceagua Adventísmo ári ary 1863 guive, ha pe Biblia ha Espíritu de Profecía oiko hag̃ua chupekuéra peteĩ kuatiañe'ẽ oñemboty hag̃uáicha. Mbeguekatúpe oñemboty mboyve pe ára de gracia, pe Revelación de Jesucristo oñemboja'o, ha upéva omoheñói peteĩ proceso de prueba mbohapy jepyso rehegua, opaha umi ombotovéva ohejarei hag̃ua hekovia ñemomba'e jepokuaa ha tradición rehegua oñemopotĩmbaitévo pe léi dominical oúta hag̃uápe.
“Jareko peteĩ Redentór ijojaha’ỹva, ha mba’eichaitépa iporãite umi añetegua ita porãnguéra ohechaukáva kóva Tupã Ñe’ẽme. Ha koʼã ita porãite oñeñotỹ peteĩ aty yty guýpe, tekokue rehegua ha herejía rehegua, Satanás voi omoheñóiva. Iñembosarái kuéra omba’apo peteĩ pu’aka ijojaha’ỹvape tapicha apytuʼũ rehe, omokañy hag̃ua Cristo repykue umi hese ojeroviávagui. Tupã ha yvypóra enemigo omoi peteĩ paje umi ojeʼéva Cristo rapykuerigua ári, upéicha rupi heta rehe ikatu ojeʼe: Ndokuaái hikuái hiʼara ojehechávo chupekuéra.” Review and Herald, 16 de agosto de 1898.
Miller kerayguasu ohechauka pe tembiasakue oñemopyenda haguépe umi “añetegua ypykue”, upéi rejeheja hag̃uái, ha upéi ipahápe oñemyatyrõjey hag̃ua. Oñembotýta mboyve pe ára tekopotĩ ñemohu’ã, pe “Kuimba’e Typycha Yvy Rehegua reheve” oike pe mba’e oikóvape ha omopyendajey umi añetegua ypykue, ha ojapo hag̃ua hesakãve “pa’ẽ jevy”. Kóva oiko pe Midnight Cry rembiasakue aja, omotenondéva pe Loud Cry mbohapyha ánhel rehegua pe léi domingo jave. Pe Midnight Cry omombáy ha omboyke umi kuñataĩ marangatu oñondive’ỹ hag̃uáicha pe léi domingo mboyve, oiko haguéicha pe Midnight Cry omotenonde pe huísio investigativo ñepyrũ Miller rembiasakuépe. Umi ita jeguaka oñemombojey vove pe arkape tuichavéva, oñemyatyrõjey vaʼekuépe, aréma, pe mbaʼe upéva oiko rupi “upéi” pe yvy oñemopotĩmbáma rire.
“Pe yvy ha umi mba’e vai jejavy rehegua oñotỹ umi ita jeguaka iporãitereíva añetegua rehegua, ha Ñandejára rembijapokue ikatu oikuaaukajey koʼã tesoro, ikatu hag̃uáicha heta ete ohecha hese kuéra vyʼápe ha kyhyjépe. Tupã remimboukuéra oĩta pe tembiguái michĩmívandi, omeʼẽvo hag̃ua chupekuéra pytyvõ ha tesape marangatu, ha miles de personas oñemotenondéta oñemboʼe hag̃ua David ndive: ‘Eipeʼa che resa, ahecha hag̃ua mbaʼe hechapyrãva nde léigui.’ Umi añetegua ymaite guive ndojehecháiva ha noñembyesaráiva, overáta hatã Tupã Ñeʼẽ marangatu kuatia kuéra hesakãmbyrévagui. Umi iglesia-kuéra, hetavéva umi ohendúva, omboykéva ha opyrũva añetegua ári, ojapóta hetave mbaʼe vai; ha katu ‘umi arandúva,’ umi hekojojáva, ontendéta. Pe kuatia ojepeʼa, ha Tupã ñeʼẽ oguahẽ umi oikuaasevape Ivoluntad. Pe ángel yvágagui osapukái hatãvo ha ojoajúvo mbohapyha ángel ndive, miles de personas opáyta pe ikangýpe oguerekóva ko yvy ape ári ymaite guive, ha ohecháta añetegua porã ha hepykue.” Review and Herald, diciembre 15, 1885.
Umi “miles” upérõ ikatúva upérõ, ohechauka Tupã rymba aty ambue oĩ gueteríva Babilóniape, pe “sapukái hatã” oñepyrũgui araka’e pe léi domingo guive. Pe tembiapo “Kuimba’e Kavaju Potĩha” rehegua oñepyrũma oiko hag̃ua 11 jasyporundy 2001 guive, ha hetavevéma voi julio ary 2023 guive.
“Pe apóstol he’i: ‘Opaite Ñandejára Ñe’ẽme’ẽ niko Ñandejára pytu rupive oñeme’ẽva, ha iporã doctrina-rã, jejopy hag̃ua, jejavy porã hag̃ua, ha tekojoja rehe ñe’ẽporãrã: ikatu hag̃uáicha Ñandejára kuimba’e oiko hag̃ua peteĩchaite, oñembosako’ipa porã hag̃ua opaite tembiapo porãrã.’ La Biblia voi omyesakã ijehegui. Peteĩ pasaje ojekuaáta peteĩ llave-ramo ombojuruja hag̃ua ambue pasaje-kuérape, ha péicha tesape oñeme’ẽta pe ñe’ẽ he’iséva kañymbyre ári. Oñembojojávo opaichagua texto peteĩ tema rehegua, ojehechávo mba’éichapa ojoaju opa hendáicha, Ñandejára Ñe’ẽ añetegua he’iséva ojekuaaukáta hesakã porã.”
«Heta oĩ oĩva’erãha tekotevẽha ohecha hag̃ua umi comentario Kuatiakuéra Ñandejára rehegua ári ikatu hag̃uáicha ontende pe Ñe’ẽ Ñandejára rehegua he’iséva; ha ore ndorojapomo’ãi pe ñe’ẽme’ẽ he’íva umi comentario ndojestudiava’erãiha; hákatu tekotevẽta heta kuaapy porã ojejuhu hag̃ua pe añetegua Ñandejára rehegua umi kuimba’e ñe’ẽ aty guasu guýpe. Mboy michĩmi piko ojapo pe iglesia, peteĩ tetã aty ramo oje’eva’erã ogueroviaha la Biblia, ombyaty hag̃ua umi ita jeguaka oñemosarambíva Ñandejára Ñe’ẽmegua peteĩ joaju peteĩchapaite añetegua rehegua ryepýpe! Umi ita jeguaka añetegua rehegua ndopytái yvýre voi, heta oimo’ãháicha. Pe apytu’ũ mburuvicha pe joaju aña guasúpe oĩ meme omba’apóvo omokañy hag̃ua pe añetegua, ha ombojehechauka hag̃ua porãite umi kuimba’e guasu remiandu. Pe enemigo ojapo opa ikatúva omopytũ hag̃ua yvága resape umi mbo’e rape rupi; ndoipotái niko umi kuimba’e ohendu Ñandejára ñe’ẽ he’íva: “Kóva hína pe tape, pepuata hese.”»
“Pe añetegua ryrukuéra oĩ isarambipa pe ñemyesakã ñúre; ha ojejatyvyro yvypóra tekojerovia rupi, kuimba'e ñe'ẽ ha mandamiento kuéra guýpe, ha pe arandu yvagágui ouva ningo ojehecharei hag̃uaicha; Satanás niko ohupyty vaekue ko yvy arigua oguerovia hag̃ua yvypóra ñe'ẽ ha hembiapo tuicha mba'eha. Ñandejára Tupã, umi mundo Apohare, peteĩ tepy ijapyra'ỹvape ome'ẽ vaekue pe evangelio ko yvy ariguápe. Ko tembiguái divino rupive, ojepe'a umi yvu vy'apavẽgua, ombopy'arory ha ombopiro'yva yvagágui ouva, ha py'aguapy opyta hag̃uáva umi oúva tekove yvu rendápe guarã. Oĩ gueteri añetegua ykuavo ojetopava'erã; péro umi mba'e espiritual oñehesa'ỹijo espiritual hag̃uánte. Umi apytu'ũ ivaíva pytũmby omoheñóiva ndikatúi omomba'e pe añetegua hepykue oĩháicha Jesúspe.” Review and Herald, 1 de diciembre de 1891.
Cristo rembiapo, oñerrepresentáva Miller kérape pe kuimba’e yvyky pehẽnguepyhára ramo, mokõi mba’épe oñemboja’o. Ha’e hína oipe’a hag̃ua pe jejavy, ha omoĩjey hag̃ua umi añetegua ypykue. Pe jejavy jeipe’a avei mokõive hína; pe jejavy oñemopotĩ vove ovetã rupive, pe jejavy ogueraha hendive umi oiporavóva opyta hag̃ua oñembojoaju umi jejavy rehe. Pe tembiapo ojapóva pe kuimba’e yvyky pehẽnguepyhára, omboja’óva peteĩgui ambuépe, Jeremías avei oñe’ẽ hese, ha itestimonio oñemoĩ porã Sister White ndive, he’i jave: “the Lord’s workers can uncover these treasures, so that thousands will look upon them with delight and awe.”
Upévare péicha he’i Ñandejára: Nde rejevýrõ, che rombojevýta, ha reñembo’ýta che renondépe; ha rembohasa hag̃ua pe iporãetéva pe ivaívagui, nde reiko hag̃uáicha che juruicha. Tojevy hikuái nde rendápe; ani hag̃ua katu nde rejevy ha’ekuéra rendápe. Jeremías 15:19.
Pe pasáhe oĩva Jeremíaspe oñe’ẽ umi ohasávare pe ñembyasy peteĩha 18 jasypokõi 2020 guare rehe. Ndaha’éi añónte pe “Kuimba’e Yvy Timbo Mopotĩhára” omboykéra pe iporãva pe ivaívagui, ha katu avei ha’e umi rembiapo ojehechaukáva Jeremías rupive, ha ojehechaukáva avei ojapoháicha peteĩ ñeha’ã odesidi hag̃ua ojevýnepa hikuái Ñandejárape térã ndojevymo’ãi. Hesakã porã ningo ndaha’éi hikuái oikóva’ekue Ñandejára ndive; ha’ekuéra oguatárire hendive, ndaipórimo’ãikuri mba’érepa ojevy va’erã. Ha’ekuéra ojevy vove ha oñembo’y Ñandejára renondépe, ha upe rire oiko Chugui ijuru hag̃ua, upéicharõ ojapóta hikuái peteĩ tembiapo omboykérava pe iporãva pe ivaívagui. Pe tembiapo “Kuimba’e Yvy Timbo Mopotĩhára” rehegua oikotevẽ umi arandúva participación. Pe tembiapo “Kuimba’e Yvy Timbo Mopotĩhára” rehegua pe képe Miller mba’évape ojehechauka avei Cristo omopotĩha Ijyvyrañehẽ peteĩ ñemopotĩ rupive.
“Araka’eite pya’e oñepyrũta ko tembiapo omopotĩ hag̃ua, ndaikatúi ha’e. Ha ndaha’éi aréma oñembohasáva. Pe oguerekóva ipope ipejuha omopotĩta Itupaópe opa ky’a teko rehegua. Ha’e omopotĩmbaitéta porã itupaóga.” Testimonies to Ministers, 372, 373.
Pe ipahápegua “ñemopotĩ renda” oñepyrũ kuri jasypokõi ary 2023-pe, ha ha’e hína pe ñemopotĩ renda Malaquías mbohapyha kapítulopegua.
“Malaquías 3:1–4 oñecita.”
“Peteĩ proceso omopotĩ ha ombopotĩva oikohína Tupã tavayguakuéra apytépe, ha pe Ñandejára ehérsitopegua omoĩma ipo ko tembiapóre. Ko proceso hasyeterei pe ángape g̃uarã, péro tekotevẽ ikatu hag̃uáicha oñembogue umi ky’a. Umi ñeha’ãnga tekotevẽ ikatu hag̃uáicha ñañemboja ñande Ru yvágaguápe, ñañemoĩ hag̃ua iñe’ẽrendu hag̃uáicha ivoluntádpe, ikatu hag̃uáicha jaikuave’ẽ Ñandejárape peteĩ kuave’ẽ tekojoja reheve. Tupã rembiapo omopotĩ ha ombopotĩvo pe ánga tekotevẽ osegi, peve hembiguái kuéra oñemomirĩmbaite, omanoite hag̃ua ijeheguiete, ikatu hag̃uáicha oñehenóivo tembiapo kyre’ỹme, oreko peteĩ jehecha peteĩnteva Tupã gloria rehe año. ” Review and Herald, abril 10, 1894.
Míller rembiképe mokõiha ohechauka jevy ñembopyahu hag̃ua umi añetegua ypykue, ha upekuévo peteĩ tetãygua oñemosarambíva’ekue oñembopyahu jevy hag̃ua. Nabucodonosor rembiképe mokõiha ohechauka jevy ñembopyahu hag̃ua ivuruvicha guasu reko. Míller rembiképe oñeñe’ẽ umi añetegua ypykue oñeñotỹ jey rehe, umi añetegua “oñemosarambi” ramo. Pe ñe’ẽ “oñemosarambi” ha’e peteĩ ta’anga “mokõi poapy jey” rehegua. Nabucodonosor rembiképe oñeñe’ẽ “ñemosarambi” rehe, pe “mokõi poapy jey” rehegua. Nabucodonosor oñemoĩ ára paha-pe ary 1798-pe, ha upépe ohechauka peteĩ kuimba’e oñekonvertíva. Míller ha’e pe ta’anga “umi arandu” rehegua ary 1798-pe.
Rombohapéta Miller kerayvotý pe oúva artíkulope.
“Ñane renoĩ jave ñandéve ñadiferí hag̃ua ambuekuéragui, térã ambuekuéra omombeʼu hag̃ua iñambueha ñande remiandu-gui, tekotevẽ jahechauka peteĩ espíritu cristiano, ha ñamombaʼe hag̃ua ko añetegua ojehecha hag̃uáicha: ikatuha ñaime kirirĩ ha tekojoja reheve; añeteguágui ikatu ojehesaʼỹijo. Hetavérõ oñembokatupyry hese, hetavéta isãso hag̃ua hesape. Ñandejára ndojerohorýi mbaʼeve oguerúva pohýi ha mbarete vai raʼanga, ha omoĩ ijaʼo umi omoĩva ñemboyke ha jejaʼo ári umi iñambuéva chuguikuéra hemiandupe, omoĩvo chupekuéra pe tenda ivaivéva ikatuhápe oñemoĩ. Opa yvága omaña umi ojapóva upéicha rehe, yvága omaña haguéicha fariséokuéra rehe, ha heʼi hesekuéra ndoikuaaiha umi Escrituras ha Tupã puʼaka. Añetegua rayhukuéra ndaikatúi ojapo añetegua-gui jejavy. Ikatu opyrũ hikuái añetegua ári, ha oimoʼã, omombo haguére yvýpe ha ojahoʼi rire yty reheve, oñemboguejypamaha; ha katu Tupã omýita oĩva ijapytepekuéra, hekojerovia hag̃ua, ojapo hag̃ua Cristo ojapo haguéicha oĩrõ guare ko yvy ári,—oity hag̃ua pe yty, ha omyengovia hag̃ua añetegua hendápe porãite añetegua rembiporavo ryepýpe.”
“Umi atyhápe pe añetegua oñemoñe’ẽhápe, oĩta umi oñemoĩva opa mba’e rehe ombohovái hag̃ua opa mba’e ndaha’éiva hikuái oipyhy vaekue añeteguáramo; ha, ojeroviaháicha hikuái hína añónte oñorairõha jejavýre, tekotevẽ ohendu hikuái apysápe oñemboyke’ỹre hag̃ua mba’eve, ikatu hag̃uáicha ontende mba’épa añetegua, ha ani hag̃ua omombe’u vai térã omyesakã vai upe oñe’ẽva. Oguereko hikuái techapyrãramo umi kuimba’e opa ára pegua oñorairõ vaekue añetegua rehe, ha upéicha ojapóvo, omboykéva’ekue Ñandejára consejo (sic) ijehekuéra rehe. Pohýita pe tembiaporã oĩtava umi kuimba’e ári, umi oguereko vaekue tesape tuicha ha oportunidad tuicha, ha upéicharõ jepe ndojejuhúi hag̃uaite Ñandejára ykére. Oñembopy’aramo hag̃uaite Ñandejára ykére, oñeñangarekóta hese kuéra tekojojápe, jepe oñehenóiramoguare oñembo’y hag̃ua ha’eño. Ha’e omombaretéta chupekuéra oñembo’y hag̃ua py’a guasúpe, potĩme ha tekojojápe, oñorairõvo tekojoja rembiapoukapy oñembyaikuaá’ỹva rehe. Ha’e omombaretéta chupekuéra oñorairõ hag̃ua pe porã rehe, iporãgui, jepe hustísia ho’a vaekue tape rupi, ha tekojoja ndaikatúi oike. Ontendéta hikuái mba’épa potĩ ha ky’a’ỹ, ha ojoajúva Cristo rekove rehe, ha ndopytamo’ãi umi principio cristianismo rehegua ipotĩvévagui, espíritu, ñe’ẽ térã tembiapópe, jepe oñembo’yramo ombohovái hag̃ua ndaha’éi ñembotavy añónte, síno avei umi oñemoarandúva ha oikuaaporãva, ha oiporúva sofistería rembiporu okumby hag̃ua chupekuéra. Ko’ã ñorairõ jejava añetegua rehegua apytépe, oñeñangarekóta hese kuéra, ha oñemombaretéta chupekuéra oguata hag̃ua peteĩ tapeicha, ikatu’ỹ hag̃uáicha iñenemigokuéra oñe’ẽvai hese kuéra térã oñemoĩ hag̃ua hese kuéra. Oñembo’ýta peteĩ ita guasúicha principio rehe, omboykévo opaichagua ñemboguatavy avave kuimba’éndi, ha upe jave avei oñongatúvo upe espíritu ombojegua va’erã opavave cristianope.”
“Pe oĩva Cristo rapykuéri ombojoavyta mba’e marangatu ha mba’e jepivegua, ha ojokóta kuimba’e rekove ha hembiapokue rehegua prueba añete rehe, Cristo he’i haguére: ‘Hi’a rupi peẽ peikuaáta chupekuéra.’ Pe cristiano tenonderã guasúta opaichagua ñemoĩ mbytépe. Ombohory vaíta jejopy porãgua, Satanásgui ou haguére. Ojeguarúta ñemombe’u vai rehe, mba’érepa upéva hína pe aña rembiporu. Ndoikomo’ãi akãrasy rehe, ni ndojejeguasumo’ãi, ko’ãva niko Tupã ha yvypóra enemigo rekopykue rehegua. Ndajajuhúi chupekuéra espía ramo; Satanás niko oiporu vaekue umi judío oñemboykéva ko tembiapo rehe Jesús kóntrape. Ndohapykuehomo’ãi ijoyke’ykuérape porandu aty reheve, umi judío osegui haguéicha Cristo-pe, ojokose hag̃ua chupe iñe’ẽme, ha omokyre’ỹ chupe oñe’ẽ hag̃ua heta mba’ére ikatu hag̃uáicha ojuhu hikuái peteĩ ñe’ẽ rupi hembiavy.” Home Missionary, septiembre 1, 1894.