Daniel kapítulo peteĩ, oñembojoajúramo Daniel kapítulo irundýndi, ohechauka pe tembiasakue ánhel peteĩha ha mokõiha rehegua, 1798 guive 1844 peve. Upe tembiasakuepe Daniel kuatiañe’ẽ oñemboty’ỹmava’ekue, ha pe pehẽ oñemboty’ỹmava’ekue ha’e kapítulo siete, ocho ha nueve. “Línea ári línea”, kapítulo peteĩ, irundy ha upéi siete guive nueve peve, ohechauka pe tembiasakue Movimiento Millerita pe ánhel peteĩha rehegua.
Upéva tembiasakuepe (1798 guive 1844 peve), oñemopyenda Adventismo rembiapokue añetegua ypykue, ha umi añetegua ipahápe ojehechauka kuri 1843 ary maranduha ypykue ári. Nabucodonosor ra’ãnga Daniel kuatiañe’ẽ mokõiha pegua oĩ pe maranduha ári. Daniel siete ha ocho pegua visión-kuéra oĩ pe maranduha ári. “Pe ára ha ára” capítulo ocho pegua ojehechauka, ha upéicha avei “umi siete tiempo” Levítico veintiséis pegua. Umi mbohapy Ay islamgua, ojehechaukaháicha Apocalipsis capítulo nueve-pe, oĩ upépe. Tupã oavisa meme va’ekue ko’ã añetegua ypykue rehe oñeñorãirõtaha.
“Taikuéra oñembo’ýva Tupã ñangarekorãicha Sion murálla ári, ta’e kuimba’e ikatúva ohecha umi mba’e vai oúva tavayguakuéra renondépe,—kuimba’e ikatúva ombojoavy añetegua ha japu, tekojoja ha tekojoja’ỹ.”
“Pe ñemomarandu oguahẽma: Mba’eve ndojehejaiva’erã oike hag̃ua omyngu’e térã ombyaíva hag̃ua pe jerovia pyenda, hi’ári ñande ñamopu’ãhague ñande rembiapo guive pe marandu oguahẽ rire ary 1842, 1843 ha 1844-pe. Che aime kuri ko marandúpe, ha upéguive aime akóinte che renonde hag̃ua ko yvy ape ári, añetehápe che py’a guasúpe pe tesakãme Tupã ome’ẽ vaekue ñandéve. Ndaipotáiri roipe’a ore py pe plataforma ári omoĩhaguehápe ore py, ára ha ára roheka aja Ñandejárape ñembo’e kyre’ỹ reheve, roheka hag̃ua tesakã. Peimo’ã piko ikatútaha aheja pe tesakã Tupã ome’ẽ vaekue chéve? Upéva oĩva’erã Araka’eve Gua Ita Guasúicha. Upéva chemboguata hína guive ome’ẽhague chéve.” Review and Herald, 14 de abril de 1903.
Pe kuimba’e oipuruháva yvytyrãty mosãha rembiapo, upéva ojejapova’erã Tupã pueblo pahárape oikóva ñemoirũ rupive, avei ojehechauka Isaías rupive, ha’e omoherakuãvo mávapa hína pe pueblo pahárape oikóva ha mba’e tembiapópa oñehenói hikuái ojapo hag̃ua, umi cimiento niko ojeheja va’ekue oñeñotỹ hag̃ua jejavy ndive ára paháre og̃uahẽ mboyve.
Ha umi oĩva ndehegui omopuʼãta umi tenda yma guare oñehundíva; nemopuʼãta heta ñemoñare ypykue rapykue; ha nde réra hag̃ua, Pe omyatyrõva pe jeka, Pe omoĩjeýva tape kuéra ojeikohápe. Isaías 58:12.
“umi tenda ymaguare ojehejareíva” he’ise umi añetegua doctrinal ojoajúva mokõi pokatu omonguarahíva ndive: paganismo ha papalismo. Umi mokõi pokatu omonguarahíva, péva hína paganismo, ha upéi oúva papalismo, upéva William Miller oiporu va’ekue ramo iñemoĩporã opaite profesía ha’e opresenta va’ekuépe g̃uarã.
Ha haʼekuéra omopuʼãta umi tenda yma guaréva oñehundi vaʼekue, omopuʼã jeýta umi ñembyai yma guaréva, ha omyatyrõta umi táva oñehundi vaʼekue, umi ñembyai heta generación aja. Isaías 61:4.
Pe profecía rembiapo ojehechaukáva peteĩ kuaity ramo hína umi mokõi pu’aka rembiasakue ha ijoaju. “Ojeporujey hag̃ua tape kuéra oiko hag̃ua pype” he’ise Miller rembiapokue kuaity ñemyatyrõjey, ha upéva ojehechauka iva’ekue iñapytũme pe kuimba’e yvytymbaha rembiapo rupive. Isaías oiporu Esdras rembiasakue ha umi ojevýva Babilóniagui ha omyatyrõva Jerusalén rehegua ta’anga, ohechauka hag̃ua umi yma guare ñehundi rehegua ñemyatyrõjey.
Ore ru ñemoñarekuéra ára guive peve ko árape, roiko peteĩ mba’e vai guasúpe; ha ore rembiapo vaikue rehe, ore, ore ruvichakuéra ha ore pa’ikuéra, roñeme’ẽ yvykuéra ruvichakuéra pópe, kysepuku rupive, jejopyrerãme, ñemonda-rãme ha tĩndy-apo hag̃ua, ko árape ojehechaháicha. Ha ko’ág̃a, sapy’ami hag̃uáicha, Ñandejára ñande Jára ohechauka ñandéve ipy’a porã, oheja hag̃ua ñandéve peteĩ hembýva osẽ hag̃ua, ha ome’ẽ hag̃ua ñandéve peteĩ klávo ipype tenda marangatúpe, ñande Jára omimbi hag̃ua ñande resa, ha ome’ẽ hag̃ua ñandéve michĩmi jeikove pyahu ñande ñembiguáipe. Yma niko ñande tembiguái; upéicharõ jepe, ñande Jára ndoheja reíri ñande ñembiguáipe, síno omyasãi ñanderehe iporiahuvereko Persia-pegua mburuvichakuéra renondépe, ome’ẽ hag̃ua ñandéve jeikove pyahu, omopu’ã hag̃ua ñande Jára róga, omyatyrõ hag̃ua umi henda oñehundiva’ekue, ha ome’ẽ hag̃ua ñandéve peteĩ murálla Judá ha Jerusalén-pe. Esdras 9:7–9.
Esdras ha umi Jerusalén omyatyrõ va’ekue ohechauka pe “hembýva”, ha’ekuéra hína umi omyatyvõva tape oiko hag̃ua pype, ha ha’ekuéra avei umi ojapóva tembiapo Levítico mokoipa poteĩ ñembo’e ryepýpe, upépe Esdras he’ígui: “ore ru kuéra ára guive ko ára peve roime peteĩ mba’e vai tuichaitereívape; ha ore rembiapo vaikue rupi, ore, ore ruvicha guasu kuéra, ha ore pa’i kuéra, roñeme’ẽ yvykuéra ruvicha guasu kuéra pópe, kyse pukúpe, ñembotyhýipe, jejaháipe, ha ñemotĩme.” Pe “ára” ha’e oñe’ẽha hína hese pe “ára” umi ára pahápe pe “hembýva” omyatyrõ jeyhápe umi tape oiko hag̃uáicha pype.
Esdra rembyre ha’e umi mokõi testígo, oikove jeýva mbohapy ára ha mbyte rire, ha omohu’ãva pe ñembo’e Levítico 26-pe guaréva, Daniel ohechaukaháicha capítulo 9-pe. Esdra ha iñirũnguéra ou jeývo yvyraguygui ha omopu’ã jey Jerusalén, ohechauka va’ekue pe tembiapo oñemyatyrõ hag̃ua Miller joyakuéra, ha’éva pe tembiapo oñemyatyrõ hag̃ua Miller añetegua iñepyrũmbyva. Upévare, tekotevẽiterei ñantende porã pe marco térã estructura omopyendáva Miller rembiapo.
“Umi apóstol kuéra omopu’ã peteĩ fundamento atãva ári, upéva hína Araka’evegua Ita. Ko fundamento-pe ogueru hikuái umi ita oikytĩ va’ekue hikuái ko múndogui. Ndaha’éi ojoko’ỹre umi omopu’ãva omba’apo hague. Hembiapo ojejapo hag̃ua hetaiterei hasy Cristo rayhu’ỹhára kuéra opu’ãgui hese kuéra. Oñorãirõ va’erãkuri umi fanatísmo, prejuísio ha ñemborayhu’ỹ reheve umi omopu’ãva peteĩ fundamento japu ári ndive. Heta umi omba’apóva tupao omopu’ãhára ramo ikatu va’erãmo’ã oñembojoja umi omopu’ãva tápa Nehemías ára-pe guarã rehe, umíva rehe ojehai va’ekue: ‘Umi omopu’ãva pe murálla ári, ha umi ogueraháva mba’epohýi, umi omyenyhẽva ndive, peteĩteĩ peteĩ ipo reheve omba’apo pe tembiapópe, ha ambue ipo reheve ojoko peteĩ árma.’ Nehemías 4:17.” Hechos de los Apóstoles, 596.
Mokõive Isaías rembiasakuépe, tembiapo hína oñemopu’ã hag̃ua heta ñemoñare remienda ypy ha ñembyai. Isaías ohechauka peteĩ tembiapo espiritual ojehechaukava’ekue peteĩ tembiapo literal rupive. Umi ypykue oñeñangarekova’erãkuri, ha upéva rangue ipahápe oñeñotỹmbaite peteĩ ypykue japu rehe, ita jeguaka gua’u rehegua. Umi Isaías ohechaukáva hína omyatyrõ jey umi añetegua ypykue Millerigua, ndaha’éi ladríllo ha ita literal. Umi añetegua ra’ãnga hína Miller rembiapokue renda mokõi mbarete ohundi hag̃uáva rehegua, umi opyrũva’ekue pe santuario ha pe aty “siete tiempos” aja.
Upéva pe tembiapo ñemopora jevy rehegua oñemoha’ãnga oñemopu’ãvo “umi fundamento” ha “tetã ñehundi heta ñemoñare rehegua”, ha ohechauka pe tembiapo maranduhára rehegua oñemoĩ jevy hag̃ua umi añetegua pyendaguasu pe tape porã rupive oguerúva línea maranduhára ári línea maranduhára, ko’ápe michĩmi ha amo michĩmi. Pe tembiapo oñemopyenda jey hag̃uáicha umi fundamento ha umi ñehundi rehegua, ha’e pe tembiapo oñepresenta ha oñedefende hag̃ua umi añetegua ypykue ojehechaukáva umi cuadro pionero 1843 ha 1850-pe, umíva ha’éva mokõi tabla Habacuc capítulo mokõihápe guare. Ha pe tembiapo ojejapo pe ama paha rape porã “línea ári línea” rupive. Ha’e pe tembiapo ojejere jey hag̃ua umi tape yma guare Jeremías rehegua pe ñorairõme umi oipotáva omopu’ã peteĩ fundamento japu, oñemoha’ãngáva umi ita jeguaka japu Miller képe.
“Pe enemigo oheka omomombyry hag̃ua ñane ermanokuéra ha ñane ermánakuéra akãnguéra pe tembiapógui oĩva ñambosako’i hag̃ua peteĩ tavayguakuérape oñembo’y hag̃ua ko’ã ára pahápe. Iñembo’e reí ha iñapytu’ũ poravopyre ojejapo hag̃ua ogueraha hag̃ua akãnguéra mombyry umi mba’e vai ha tembiaporã ko aravópe guare-gui. Ha’ekuéra ohecha mba’e’ỹramo pe tesape Cristo ou va’ekue yvágagui ome’ẽ hag̃ua Juánpe Itavayguakuéra rehehápe. Ombo’e hikuái umi mba’e ojehechátava ñande renondetépe ndaha’éiha tuicha mba’e hag̃ua oñeme’ẽ hag̃ua chupekuéra ñangareko especial. Oheja mba’eve’ỹ hag̃uáicha pe añetegua yvága ypykue rehegua ha omonda Tupã tavayguakuérape ijehasa asy yma guaréva, ome’ẽvo chupekuéra hendaguépe peteĩ arandu japu.”
“‘Péicha he'i Ñandejára, Peñembo'y tape kuérape, ha pehecha, ha peporandu tape yma guarévare, moõpa oĩ tape porã, ha peguata pype.’ Jeremías 6:16.”
“Avave toheka avave oipe’a hag̃ua ñande jerovia pyenda-kuéra—umi pyenda oñemoĩva’ekue ñane rembiapo ñepyrũme Tupã Ñe’ẽ ñehesa’ỹijo ñembo’e reheve rupive ha revelación rupive. Ko’ã pyenda ári ñamopu’ã hína ñande rembiapo umi cincuenta ary pahápe. Oĩ ikatúva oimo’ã ojuhu hague peteĩ tape pyahu ha ikatuha omoĩ peteĩ pyenda imbaretevéva pe oñemoĩmava’ekuegui. Péro kóva ha’e peteĩ ñembotavy tuicháva. Avave ndaikatúi omoĩ ambue pyenda pe oñemoĩmava’ekue ykére.”
“Yma guaré, heta ojejapo vaʼekue omopuʼã hag̃ua peteĩ jerovia pyahu, ha omoĩ hag̃ua pyenda pyahu. Péro mboy aréma piko opyta vaʼekue hiʼãga? Pyaʼe voi hoʼapa, ndopytáigui oñemopyenda vaʼekue Ita Guasu ári.
“¿Ndajajéi piko umi temimbo’e ypykue ojuhu hag̃ua tapicha ñe’ẽnguéra? ¿Ndohenduva’erãi piko hikuái teoriakuéra japu, ha upéi, ojapopa rire opa mba’e, opyta hag̃ua mbarete, he’ívo: ‘Ambue fundamento ndaikatúi avave omoĩ pe oñemoĩmava ykére’? 1 Corintios 3:11.
“Upévare ñande jajoko vaʼerã hatãme ñande jerovia ñepyrũrã pe paha peve. Ñeʼẽkuéra ipokatu hag̃uáva Ñandejára ha Cristo omondo ko tetãygua tavayguápe, oguenohẽ hag̃ua chupekuéra ko yvy ariguágui, peteĩteĩ rupi, añetegua koʼág̃agua hesakã porãva resakãme. Kũ oñepoko vaʼekue tata marangatu reheve, Ñandejára rembiguái kuéra omombeʼu vaʼekue pe marandu. Pe ñeʼẽ yvagapegua omoĩ iséllo pe añetegua oñemombeʼu vaʼekue añeteguaha ári.” Testimonies, tomo 8, 296, 297.
Pe “tembiapo oñembosako’i hag̃ua peteĩ tavayguakuéra opyta hag̃uáicha umi ára pahápe”, ha’e pe tembiapo ojoajúva mokõi profecía Ezequiel rembiapokuére, capítulo treinta y siete-pe. Peteĩ marandu oñeme’ẽ Isaías ñe’ẽ rupive yermo-pe, ha Ezequiel marandu peteĩha ombyaty umi omanóva’ekue táva Sodoma ha Egipto kállepe mbohapy ára ha mbyte aja. Upéi ohechakuaa hikuái oĩ hague Mateo aranduka-pe pe aravo oñembotapykuévo, pe parábola umi diez virgen rehegua-pe. Upéi ohendu hikuái pe jehenói oñeme’ẽva Jeremías-pe, omboyke hag̃ua pe hepykuevéva pe ivaívagui, ojevýse ramo. Avei ohechakuaa hikuái Daniel ñembo’e capítulo nueve-pe oĩha añetegua ko’ag̃aguáramo. Upévare, oiporavóramo ha araka’eve ojevývo, omoneĩ ha ojapóramo umi condición evangelio rehegua, upéicharõ ohupyty hikuái Ezequiel marandu mokõiha ha opu’ã ipy rehe peteĩ ehérsito mbarete hag̃uáicha.
Pe “tembiapo ñamboheko hag̃ua peteĩ tetãgua ikatu hag̃uáicha oñembo’y ára pahápe” ojejapo amandáu pahaguéva rape “línea ári línea” rupive. Upe tembiapo oike peteĩ tembiapojevy Millerita añetegua ñemyatyrõ rehe, umi oñerrepresentáva umi cuadro pionero 1843 ha 1850-pe. Ko mokõi cuadro ha’e Habacuc mokõi mesa, ha oñemoĩva’erã peteĩ ári ambue (línea ári línea), ha upéicha ojapóramo, ko mokõi cuadro orrepresenta umi añetegua ypykue oñemyatyrõva’erã ára pahápe kuimba’e yvy ñemopotĩhára rupive.
Oñembojoajúrõ, peteĩ línea ári ambue línea, ohechauka pe jejavy oĩva pe cuadro 1843-pe, upéi oñemyatyrõva pe cuadro 1850-pe. Ojehecháramo peteĩ mesa ramo (línea ári línea), upéicharõ ha’e kuéra ohechauka mokõivéva Ñandejára tavaygua rekovehasa ha pe tembiasakue ñemi umi siete trueno rehegua, ha oñondive oikuaauka hikuái pe peteĩha ñembotavy, pe tiempo de demora, pe clamor de medianoche, ha 22 de octubre de 1844, ha pe tuicha ñembotavy.
Ha’e hína pe ñembyasy peteĩha, pe Sapukái Pyharepytépe guare ha pe ñembyasy tuichaiteva, umi opyta kañy hag̃uáicha pe tembiasakue umi siete truéno rehegua. Upéva hína añetegua ñemohendaha, pórke pe añetegua oñemopyenda pe ñe’ẽ hebreo “añetegua” pegua letra peteĩha ha paha ojoja haguére pe ñembyasy peteĩha ha paha rehe upe tembiasakuepe. Pe letra mbytegua, térã décimo tercera, ha’e peteĩ símbolo pu’aka’ẽ rehegua, ojehechaukaháicha umi omboykévape pe marandu pe Sapukái Pyharepytépe guare. Mokõi kuatia’atã, oñemojoajúramo, ome’ẽ mokõi testígo umi añetegua profétika umi Millerita-kuéra rehegua, umi oñemyatyrõ jeýva’erã pe kuimba’e yvytymbaha reheve, ha katu avei ohechauka pe jehasa asy oikóva ohechaukáva pe jehasa asy umi cien cuarenta y cuatro mil rehegua.
Umi oñehenóiva hag̃ua techaukaha ramo (ciento cuarenta y cuatro mil) ojuhúkuri iñembotavy peteĩha 18 jasypokõi 2020-pe, ha upéi jasypokõime 2023-pe oñemoĩkuri henondépekuéra peteĩ marandu peteĩ ñe’ẽ osapukáiva desiértope guive. Pe ñe’ẽ ohenóikuri chupekuéra tojevy hag̃ua.
Ko puntope pe tembiasakue kañymby umi siete trueno-gui oñemyesakãta pe ñepu’ã, pe oúva waymark niko pe kuimba’e yvyky’a mopichĩhára ombyaty jave umi joya ha omombo chupekuéra pe casket-pe. Upéi hikuái omimbi pa jevy hesakãve. Upérõ Miller oñemombáy. Oñemombáy vove umi virgen (Miller), aréma. Pe ñemyatyrõ umi heta generación ñehundi rehegua ha’e peteĩ tembiapo umi mokõi testígo oikéva’erã pype. Ko tembiapo ojejapo hína ko’ág̃a.
Pe marco profético de William Miller, representado por la visión del río Ulai, de Daniel capítulos siete, ocho y nueve, eran los dos poderes desoladores del paganismo y del papado; y el marco para Future for America es el paganismo (el dragón), seguido por el papado (la bestia) y el protestantismo apóstata (el falso profeta). La clave que establece ambos marcos son los escritos del apóstol Pablo. El apóstol Pablo fue la voz profética que conectó al antiguo Israel con el Israel espiritual. Antes de su conversión, el nombre de Pablo era Saulo, que significa “seleccionado” o “puesto adelante”.
Pablo oñeiporavo hag̃ua apóstol ramo umi gentílpe g̃uarã, ha avei oñeiporavo ambue mba’e apytépe iñentendimientóre Testaménto Tuja rehe. Ohaívo hetave pehẽngue Testaménto Pyahúgui, ndaipóri ambue umi haihára Testaménto Pyahupegua apytépe oguerekóva Testaménto Tuja rehe pe entendimiento Pablo oguerekohaguéicha. Ha’e oñeiporavo oguenohẽ hag̃ua tenonde gotyo pe evanhélio umi gentílpe g̃uarã, ha avei oñeiporavo omopyenda hag̃ua pe joaju umi tembiasakue profétika Testaménto Tujapegua ha pe tembiasakue profétika oseguívare pe kurusu aravo rire. Pablo testimónio’ỹre, pe entendimiento profétiko umi Milleríta rehegua, ha upéicha avei Future for America rehegua, ndaiporimo’ãikuri. Upe tembiasakue mismope, moõ Israel literal oñemosẽva’ekue Tupã retã poravopyre ramo, Pablo oñeiporavo ohechauka hag̃ua Israel ymaguare, jepe upe jave oñemosẽmava’ekue Tupãgui, ha’e hague pe símbolo pe tembiasakue profétika Israel espiritual rehegua. Umi mbojoja profétika tekotevẽva umi movimiento ángel peteĩha ha mbohapyha rehegua oñemopyenda tenonderãite apóstol Pablo jehaipykuére.
Upévare, ñahesa’ỹijóta algunos principios proféticos ojehechakuaáva Pablo rupive ha oityva’ekue Milleríta-kuéra marandu rehe, oñemopyendáva mokõi mbaretépe omongu’evape ñehundi; ha upéicha jajapóvo, ñahesa’ỹijóta avei mba’éichapa umi principio oguereko vaikutãi pe marco rehegua mbohapy mbarete omongu’evape ñehundi.
Hi’arive, che ryke’y, ndapotasei peiko hag̃ua peikuaa’ỹ hag̃uáicha mba’éichapa ñande ru ypykuéra opavave oĩ va’ekue arai guýpe, ha opavave ohasa va’ekue yguasu rupi; ha opavave oñemongarai va’ekue Moiséspe araípe ha yguasúpe; ha opavave ho’u va’ekue pe tembi’u espiritual peteĩchagua; ha opavave hoy’u va’ekue pe mba’yru espiritual peteĩchagua: ha’ekuéra hoy’u rupi pe Ita espiritual oho hag̃uáicha hendivekuéra; ha upe Ita ha’e va’ekue Cristo. Upéicharõ jepe, Tupã ndovy’ái va’ekue heta hesekuéra; upévare oñehundi hikuái pe desiértope. Ko’ã mba’e ojehu va’ekue techapyrãramo ñandéve guarã, ikatu hag̃uáicha ani jaipotaiterei mba’e vai, ha’ekuéra oipota haguéicha avei. Ani peiko ta’anga jára ramoguáicha, oiko haguéicha alguns umi ha’ekuéragui; ojehaiháicha: “Pe tavayguakuéra oguapy okaru ha hoy’u haguã, ha opu’ã oñembosarái haguã.” Ani avei ñande jajapo tekorei, ojapo haguéicha alguns ha’ekuéragui, ha peteĩ árape ho’a hag̃ua mokõi pa ary ha mbohapy sua. Ani avei ñande jañeha’ã Cristo, oñeha’ã haguéicha alguns ha’ekuéragui avei, ha mbóihikuéra rupive oñehundi. Ani avei pejapojera, ojapojeraháicha alguns ha’ekuéragui avei, ha oñehundi pe ohundíva rupive. Ko’ã mba’e opavave ojehu va’ekue hesekuéra techapyrãramo; ha ojehai ñane momarandurã, ñandéve g̃uarã, umi ára paha oguahẽmava ári. 1 Corintios 10:1–10.
Paulo, diez versíkulo mbykýpe, ohechauka pe jehovasapyhy ñembohekoha ojejoguaha kuri Pyta Yguasu rupive hasahápe, ita yma guare Israel rapykuéri oho vaʼekueha peteĩ “Ita espiritual”, ha upéva hague Cristo. Haʼe ohechauka avei yma guare Israel hague techapyrã umi oikovévape ára pahápe. Ko pasaje haʼe peteĩ ñeñangarekorã, ha ko pasaje peteĩ punto ñorairõme oĩva umi omombaʼeguasúva añetegua ha umi oñemoĩva añeteguáre apytépe. Teólogo Adventista-kuéra omboʼe Paulo ohechauka hag̃uánte kuri pe yma guare Israel rembiasakue ohechaukaha tekoporã mboʼepy tekotevẽva oñentende umi oikovévape ára pahápe; upéicharõ jepe, haʼekuéra opyta hatã heʼívo Paulo ndohechauka moʼãi hague pe Israel tee rembiasakue ojerejeytaha añetépe Israel espiritual-pe. Hermana White heta jey oipuru ko pasaje omoneĩ hag̃ua heʼiséva Paulo.
“Káda peteĩva umi maranduhára yma guarégui oñe’ẽ’imive ijeheguikuéra aravope guarã ha hetave ñande ára rehehápe, upéicha rupi iprofesía oĩ ñande hag̃ua gueteri. ‘Koʼã mbaʼe opavave oiko vaʼekue hesekuéra techapyrãrã; ha ojehai ñande ñemoñeʼẽrã, ñande ári oguahẽmava ko yvy arapaha paha.’ 1 Corintios 10:11. ‘Ndahaʼéi ijeheguikuérape guarã, síno ñandéve guarã haʼekuéra ombaʼapo vaʼekue umi mbaʼépe, koʼág̃a oñemombeʼúva peẽme umi opredikáva peẽme evangelio Espíritu Santo yvágagui oñembou vaʼekue rupive; umi mbaʼe umi ánhelkuéra jepe ohechasevaʼekue.’ 1 Pedro 1:12....”
“La Biblia ombyaty ha ojokua ijehepe umi imba’eporã ko generación paha hag̃ua. Opa umi mba’e guasu ha umi tembiapo solemne Tetã Yma Guarépe oikova’ekue, ojehu va’ekue ha ko’ág̃a avei ojehujey hína pe iglésiape ko’ã ára pahápe.” Selected Messages, book 3, 338, 339.
“Tuicha mba’e guasu ha tembiapo solemne kuéra Antiguo Testamento pegua oiko va’ekue, ha oĩ oñembojevy jey hag̃ua iglésia-pe ko’ã ára pahápe”, péicha Hermana White ombyaty Pablo he’iséva umi versíkulope. Oñeha’ãvo omongy hag̃ua Pablo ohechakuaa haguéicha Israel yma guare ohechauka hag̃ua simbólikamente Israel literal rembiasakue, Satanás omoĩ va’ekue mokõi ñeha’ã guasu ko principio profético rovake. Peteĩha, upe ha’éva amombe’u va’ekue yma, ha’e pe ñe’ẽ oje’éva Pablo nohechaukái hague mba’eve ambue, síno umi tembiasakue orepresentaha mbo’epy tekoporã rehegua añónte. Upe mbo’epy japu ha’e peteĩ mbyte-añetegua, ha peteĩ mbyte-añetegua ndaha’éi añetegua mba’eveichavérõ. Añete niko umi mbo’epy tekoporã rehegua ikatúva oñeguenohẽ Israel yma guare rembiasakuégui oĩha iporã hag̃ua umi oikóva ko’ã ára pahápe; hákatu upéva ojepurúramo oñembotove hag̃ua umi tembiasakue ha’eha avei ta’ãnga umi mba’e oikótava ha oñembojevy jeýtava rehegua, upéicharõ oiko peteĩ mbyte-añetegua ramo, oñembosako’i va’ekue oñembotove hag̃ua añetegua.
“Peteĩ jehovasa térã peteĩ jehovai koʼág̃a oĩ Tupã retãyguakuéra renondépe—peteĩ jehovasa, osẽ ramo hikuái ko múndogui ha oñembojaʼo, ha oguata ramo ku tape ñeʼẽrendu pyʼaguapýpe; ha peteĩ jehovai, ojoaju ramo hikuái umi taʼangaóre omombaʼéva yvágape, umi opyrũva yvága rembijerure yvate rehe. Israel puʼakareʼỹva angaipa ha hekojojaʼỹkue ojehai vaʼekue, ha upe taʼãnga oñemoĩ ñane renondépe peteĩ ñeñangarekorãramo, ikatu hag̃uáicha, ñahaʼã ramo hikuái hembiecharã angaipápe ha ñahejáramo Tupãme, ñande hoʼáta katuete haʼekuéra hoʼa haguéicha. ‘Koʼã mbaʼe oiko vaʼekue chupekuéra techapyrãramo; ha ojehai ñande ñeñemoarandurã, ñande ári oguahẽmava umi ára paha.’” Testimonies, volumen 1, 609.
Peteĩ añetegua ndojeporúiva oñembotovévo ambue añetegua, ha upéicha ojeporúramo, ombohasy Tupã añeteguápe peteĩ japu hag̃uáme.
“Peteĩ ñeʼẽ Salvador rehegua ndojejapói vaʼerã oñehundi hag̃ua ambue.” The Great Controversy, 371.
Ñembo’e he’íva yma guaréva Israel rembiasakue ohechauka hag̃ua tekoporãva mbo’epykuéra añoite, heta jey ojeporu adventista teólogo-kuéra apytépe oñehundi hag̃ua Tupã Ñe’ẽ maranduhára, ha upéva ha’e peteĩ umi sapy’a añetegua mbytegua oikeva umi mombe’ugua’u rembi’upe oñembosako’íva oñembotavy hag̃ua Tupã tavayguápe omoneĩ hag̃ua peteĩ japu, ha pe japu ogueroviáva hikuái ojehechauka apóstol Pablo jehaipýpe.
Pe ambue pegua ñorairõ tenondegua oñemoĩva pe principio rehe, he’íva yma guaréva Israel rembiasakue ohechauka hag̃ua ko’ág̃agua Israel rembiasakue, ojepytyvõkuri jesuítakuéra reheve pe Contrarreforma rembiasakue aja, ha upéva oĩ pe ñe’ẽme’ẽme omoneĩ hag̃ua yma guaréva Israel rembiasakue oñeha’ãjeyha. Pe japu jesuítico he’i pe rembiasakue oñeha’ãjeyha literalmente, ndaha’éi espiritualmente. Upéva ojeporavo hag̃ua ani hag̃ua ojeikuaa Roma pápaha pe anticristo oje’eva’ekue Biblia profecíape; pe mbo’epy omoneĩ añetegua oĩha peteĩ anticristo ára pahápe, péro oñe’ẽ pe anticristo rehe ojehechaukarõ peteĩ pokatu literal ramo, ndaha’éi peteĩ pokatu espiritual ramo. Pe kuña reko vai Apocalipsis 17-pe, oguerekóva ijekupe gotyo ojehaíva “Misterio Babilonia”, upéicharõ va’erã peteĩ kuña reko vai osẽva Babilonia yvy literal-gui, ha ko árape upéva ha’e Irak.
“Umi oñembotavyva iñentendimientópe pe ñeʼẽ rehegua, ndohecháiva pe anticristo heʼiséva, katuete oñemoĩta anticristo ykére.” Kress Collection, 105.
Pe papa ha’e peteĩ tapicha tee, ohechaukáva peteĩ mbarete tee (Tupãó Katólika), ha chupe ha iñorganisaciónpe ojehechauka profétikamente Babilonia tee rupive, ha ikatu hag̃uánte oñemombe’u hekopete pe tema anticristo rehegua oñemoĩ jave tenonderãramo peteĩ ehémplo tee ñemohu’ã espiritual ramo. Pablo ohechauka Israel tee ohechauka hag̃ua Israel espiritual, péro ndaha’éi kuri peteĩ añetegua profétika pyahu pe ha’e omoĩva’ekue, pórke iñentendimiento oñemopyenda hag̃ua hetave hag̃ua Testamento Tuja rehe, ha upépe hína oñemopyenda itestimonio.
Péicha he’i Ñandejára, Israel Ruvicha guasu, ha iPysyrõhára Ñandejára ehérsitopegua: Che hína pe peteĩha, ha che hína avei pe pahagua; ha che ykére ndaipóri Tupã ambue. Ha máva, cheicha, ohenóita, ha omombe’úta upéva, ha omoĩta hendápe chéve g̃uarã, guive amoĩ hague pe tetã yma guaréva? ha umi mba’e oútava, ha umi oikótava, tohechauka chupekuéra. Ani pekyhyje, ni peñemondýi: ndaha’éi piko che amombe’u va’ekue ndéve upe guive, ha aikuaauka? peẽ hína che testígo. Oĩ piko Tupã ambue che ykére? Añetehápe, ndaipóri Tupã; ndakuaái avavére. Isaías 44:6–8.
Ñande va’erã Cristo testígo, Pablo-icha, pe Alfa ha Omega omoĩ hague ndaha’éi yma guare Israel añoite, ha katu opaite tavayguakuéra yma guare bíblico-kuérape techaukaha ramo ohechauka hag̃ua “umi mba’e oútava”, umi oikóvape ára pahápe. Pablo ha’eva’ekue peteĩ katupyry guasu Antiguo Testamento rehegua, ha oñemopu’ã va’ekue hag̃ua peteĩ joajuha maranduhára ramo pe dispensación Israel literal ha espiritual apytépe. Ha’e jehaipyrekuéra va’ekue omboguata umi ontendéva pe arandupy hetaveha ára pahápe ary 1798-pe, ha avei ary 1989-pe.
Babilonia yma guaretee, umi mitã kuéra ymagua kuarahyresẽ gotyopegua, Egipto yma guare, Grecia yma guare, ha pe imperio Medo-Persa yma guare hína ta’ãnga pu’aka espiritual rehegua ára pahápe ko yvy ape ári. Umi ta’ãnga yma guare hína pe mba’e tee oĩva tenondépe, ha ohechauka pe espiritual oúva upe rire. Pablo voi oguahẽ peve he’i hag̃ua pe Adán tee ombojegua hague pe Adán espiritual-pe (ha’éva Cristo).
Ha upéicha ojehai: Pe kuimba'e peteĩha, Adán, ojejapo va'ekue ánga oikovévaramo; pe Adán paha katu ojejapo espíritu ome'ẽva tekove ramo. Upéicharõ jepe, ndaha'éi raẽ pe espiritual, síno pe natural; ha upe rire pe espiritual. Pe kuimba'e peteĩha yvýgui ou, yvyguigua; pe mokõiha kuimba'e katu hína Ñandejára yvágagui. Ha yvyguigua háicha pe yvyguiguáva, upéicha avei umi yvyguiguáva; ha yvagagua háicha pe yvagaguáva, upéicha avei umi yvagaguáva. Ha ñande jagueraha haguéicha pe yvyguigua ra'anga, jagueraháta avei pe yvagaguáva ra'anga. 1 Corintios 15:45–49.
Oĩ mbo’epy ipypukuetereíva Pablo ombo’éva pe Adán peteĩha ha pahapeguáva rehe, ha ñande katu jahechakuaa mante pe principio ha’e omyesakã porãva upe pasáhepe, he’ívo: “ndaha’éi pe espiritual va’ekue tenonderã, ha katu pe natural; ha upe rire pe espiritual.” Pe literal, Pablo ko’ápe ohenóiva “natural”, ou tenonderã, ha pe espiritual ou pahápe. Israel literal va’ekue ou tenonderã, ha’e natural, ha Israel espiritual katu ou “upe rire.”
Babilonia literal oĩ mboyve Babilonia espiritual-pe. Pe punto iñimportantevéva ojehesakáva Pablo jehaípe hína pe momento históricope pe cambio literal-gui espiritual-pe oñemoĩ hag̃ua. Ha’e pe período kurusúpeguápe ojekuaauka hag̃ua pe cambio profético literal-gui espiritual-pe.
Peẽ ningo maymáva Tupã ra’ykuéra pejerovia rupi Cristo Jesús rehe. Opaite peẽ pejevautisáva’ekue Cristo-pe, peñemonde Cristo rehe. Ndaipóri judío térã griego, ndaipóri tembiguái térã isãsóva, ndaipóri kuimba’e térã kuña; peẽ maymáva peteĩnte Cristo Jesús-pe. Ha peẽ Cristo mba’éramo, upéicharõ peẽ hína Abraham ñemoñare, ha herederokuéra ñe’ẽme’ẽ he’iháicha. Gálatas 3:26–29.
Ndaipóri mba’éichapa ne derécho de primogenitura, reasepta ha ára peve Cristo, upévo reiko Abraham ñemoñare ramo. Nde ndaha’éi Israel literal; nde hína Israel espiritual. Pe ñembohasávo pe literal-gui pe espiritual-pe ha’e va’ekue pe kurusu. Pablo omboja’o yvyporakuérape mokõi aty-pe. Káda aty oreko ijehe pe pacto, ha mokõivéva hína Abraham ñemoñare. Káda peteĩ oreko peteĩ táva ohechaukáva hogaygua ha ipacto. Káda peteĩ ha’e térã peteĩ ta’ýra Adán literal pegua térã Adán espiritual pegua.
Ojehai niko kuatia, Abraham oguereko mokõi ta'ýra, peteĩva tembiguái kuña rehegua, ha ambue katu kuña isãsóva rehegua. Tembiguái kuña ra'y katu onase yvypóra reko rupi; kuña isãsóva ra'y katu ñe'ẽme'ẽ rupi. Ko'ã mba'e hína peteĩ alegoría; ko'ãva niko mokõi ñe'ẽme'ẽnguéra: peteĩva yvyty Sinaígui, omoheñóiva tembiguáipe, ha upéva hína Agar. Agar niko yvyty Sinaí Arabia-pe, ha ojokupyty Jerusalén ko'ág̃a oĩvandi; ha ha'e oĩ tembiguáipe imembykuéra ndive. Jerusalén yvágaguigua katu isãsóma, ha upéva hína ñande sy pavẽ. Ojehai niko: Evy'a, nde kuña membyre'ỹ, nereimembýiva; esapukái ha ejerure vy'ápe, nde ndaresy memby hag̃ua; mba'ére piko pe kuña ojeheja hag̃uáva oguereko hetave ta'ýra pe oguerekóvagui ména. Ha ñande, che irũ kuéra, Isaacicha, ñande hína ñe'ẽme'ẽ ra'ykuéra. Ha upe ramoite pe onaséva yvypóra reko rupi opersegi va'ekue pe onaséva Espíritu rupi, upéicha avei ko'ág̃a. Upéicharõ jepe, mba'épa he'i Ñandejára Ñe'ẽ? Emosẽ tembiguái kuña ha ita'ýrape; tembiguái kuña ra'y ndoikemo'ãi herédor ramo kuña isãsóva ra'y ndive. Upévare, che irũ kuéra, ndaha'éi ñande tembiguái kuña ra'ykuéra, síno kuña isãsóva ra'ykuéra. Gálatas 4:22–30.
Kurusu ára guýpe, yma guarã añeteguáva oiko chugui tembe’ykuéra espiritual ko’ágagua rehegua. Apóstol Pablo omyesakã ko’ã añetegua profétika iñimportántevape, upéva rupive William Miller ikatu hag̃uáicha omopyenda mokõi mbarete ohundíva rehegua marco, ha hi’ári omopyenda opaite iñembojoapy profétika. Pe tembiapo peteĩcha apóstol Pablo ojapova’ekue hína upe ombojekuaáva umi mbohapy mbarete ohundíva, ha’éva pe marco opaite umi ñembojoapy profétika Future for America-pe ĝuarã.
Pe kuatia o Miller oñentende hag̃ua pe jeikuaa ñemomba’e guasu ojehechaukáva pe visión Ysyry Ulái rehegua capítulo siete, ocho ha nueve-pe, oñemopyenda kuri iñakãrapu’ãme oguahẽvo oikuaa hag̃ua “pe ára ha ára” pe kuatia Daniel-pe ohechauka hague Roma pagana. Upéva ojuhu kuri Pablo kuatia mokõiha Tesalonicenses-pe guápe. Pe entendimiento upéva hína pe añetegua tenondegua ojehechakuaáva ojoajúvo pe “japu” profético rehe, ha upéva ogueru pe mbotavy mbarete Adventista Ára Pokõihápe guarakuérape ára pahápe.
Ñambosypytáta ñande estudio pe arandupy jehepyme’ẽ rehegua, ojehechaukáva pe visión Ysyry Ulai rehegua rupi, pe artículo oúvape, jahechávo mbaʼépa Miller ohechakuaa kuri Pablo kuatiañeʼẽme.
“Pe Ohecháva pe ape ári oĩvagui guýpe, omoñeʼẽva opa kuimbaʼe kuña pyʼa, heʼi umi oguerekóvape tuicha tesakãre: ‘Ndojejopyýi ni ndohechaukái mbaʼéichapa ipyʼa ñembyasy ha ohecha hag̃ua iñemondýi ijehegua, oĩ haguére hikuái peteĩ teko marã ha espiritual vaietévape.’ Héẽ, haʼekuéra oiporavo hikuái hekove rape tee, ha ipyʼa ovyʼa umi mbaʼe jeguarúpe. Che avei aiporavóta iñembotavy, ha amoĩta hiʼarikuéra umi mbaʼe omongyhyjéva chupekuéra; pórke che ahenói ramo jepe, avave norrespondéi; añeʼẽ ramo, nohendúi kuri; ha ojapo ivaíva che resa renondépe, ha oiporavo upe che ndavyʼáivare.’ ‘Tupã omondóta hiʼarikuéra mbotavy mbarete, oguerovia hag̃uáicha peteĩ japu,’ ‘ndoguerohorýigui pe añetegua mborayhu, ojesalva hag̃ua,’ ‘ha katu ovyʼágui teko jojaʼỹme.’ Isaías 66:3, 4; 2 Tesalonicenses 2:11, 10, 12.
“Pe Mbo’ehára yvagagua oporandu: ‘¿Mba’e jejavy mbotavy imbaretevéva ikatu ombotavy pe apytu’ũ, pe jepretensión de peẽ peñemopu’ãha pe fundamento añeteguápe ha Tupã omoneĩha pene rembiapo, ha añetépe piko peẽ peguata heta mba’épe política yvypóra guigua rupi ha peñangaipa Jehová rovake? ¡Ah, tuichaite peteĩ ñembotavy, peteĩ jejavy porã ombotavýva, ojagarráva umi akãgui, kuimba’ekuéra peteĩ jey oikuaa va’ekue pe añetegua, ojavy jave pe Tupã rayhu rehegua ra’ãnga pe espíritu ha ipokatu rangue; ha oguerovia jave hikuái imba’ereta ha oiko porãha, ha ndoikotevẽiha mba’eve rehe, ha añetépe katu oikotevẽmba opa mba’e rehe.’” Testimonies, volumen 8, 249, 250.