Pablo ohechauka hag̃ua Roma pagána ha’eha pe mbarete ojoko vaʼekue pe papadope ani hag̃ua opuʼã hag̃ua puʼaka ramo ary 538-pe, oiko kuri chugui pe testígo ombojekuaa vaʼekue William Miller-pe “pe ára ha ára” oñemopyenda hag̃ua Daniels kuatiañeʼẽme paganisomore ohechauka hag̃ua. Pe marco de interpretación William Miller rehegua oñemopyenda kuri mokõi mbarete ohundiha rehe: tenonderãite pe paganisomo, ha upéi pe papalísmo. Pe jejuhu iñimportantevéva Miller ojapo vaʼekue omombarete hag̃ua upe marco haʼe kuri Pablo testimónio 2 Tesalonicenses, kapítulo mokõihápe, upépe Pablo ohechauka pe jejoko pe papado rehe, Roma pagána oguenohẽva, ojeipeʼátaha tape hag̃ua pe “kuimbaʼe angaipa rehegua” oñemoĩ hag̃ua Tupã róga ryepýpe, ohechauka hag̃ua ijehe voi haʼeha Tupã.
Pe lívro de Daniel, pe símbolo “pe ára ha ára” orepresentáva tapicha reko pagáno, ha akóinte oñemotenonde hese peteĩ símbolo papado rehegua, taha’e ojehechaukáramo desolación rembiapo vai ramo térã pe abominación de desolación ramo. Upéicharõ jepe, Cristo ñe’ẽ ñemomandu’ápe umi kristiánope Jerusalén jejoko ha ñehundi rehe, oikova’ekue umi mbohapy áño ha mbyte pukukue 66 guive 70 d.C. peve, Cristo ohenói “pe abominación de desolación, he’íva proféta Daniel” ramo pe techaukaha umi kristiáno oĩva Jerusalénpe g̃uarã oñani hag̃ua pya’evoi. Tembiasakue ohechauka pe techaukaha ndaha’ei hague Roma papal símbolo, síno Roma pagána mba’e. Pe techaukaha va’erã kuri ojehechakuaa umi jeroviapyete rupive, ojehekýi hag̃ua jejoko ha ñehundi gui. ¿“Pe abominación de desolación, he’íva proféta Daniel”, ha’épa peteĩ símbolo Roma pagána rehegua, térã Roma papal rehegua?
Upévare, peẽ pehechávo pe mba’e jeguaru ombyaíva, oñeñe’ẽ haguéicha hese Daniel maranduhára rupive, oĩha pe tenda marangatupe, (omoñe’ẽva, toikũmby:) upérõ umi oĩva Judéape toñani yvytýpe; pe oĩva óga ári ani toguejy oguenohẽ hag̃ua mba’eve hóga guive; ha pe oĩva ñúme ani tojevy ogueru hag̃ua ijao. Ha ¡aichejáranga umi hyeguasúva ha umi omokambúva umi árape! Pejerure katu ani hag̃ua pene ñani oiko ara ro’ýpe, ni pytu’u ára, sábadope; upérõ ningo oĩta jehasa asy guasu, araka’eve ndaipóriva’ekue yvy ape ári ñepyrũmby guive ko’ág̃a peve, ha araka’eve ndoikovéimo’ãva. Ha ndajeikytĩriramo umi ára, avave yvypóra noñesalvamo’ãikuri; umi ojeporavóva rehehápe katu umi ára ojeikytĩta. Mateo 24:15–22.
Hermana White omombeʼu mbaʼéichapa ko ñeʼẽmondýi oñekumpli vaʼekue Jerusalén ñehundipa rembiasakuépe, 66 guive 70 d.C. peve, ha haʼe ohechauka poyvi, térã estandarte ejército romano pegua, hague pe techaukaha umi kristiáno gueteri oĩva Jerusalénpe g̃uarã ojava hag̃ua. Upéicharõ, pe “mbaʼe jeguarúva omoñehundi vaʼekue, proféta Daniel heʼi hague,” ¿Roma pagána piko raʼe, térãpa Roma papal, Miller omopyendaháicha ikuatia’atã ári?
William Miller oñemongakuaa hag̃ua oikũmby hag̃ua mokõive Roma jehechauka (pagana ha upéi papal), péro pe tembiasakue oikohague rupi oñeñembopy’a rasy kuri omoñe’ẽ hag̃ua mokõive mburuvicharenda peteĩ reino-rõ. Ha añetehápe, ha’ekuéra peteĩ reino; upéicharõ jepe, avei ohechauka mokõi reino ojoapy hag̃uáicha. Ojejopy va’ekue 1798 marandu profético rehe, Miller oikotevẽkuri oñe’ẽ Roma rehe tenonderãite peteĩ reino-rõ. Ary 1798-pe, Miller oguerovia Cristo Jeju Mokõiha hi’aguĩha amo mokõipa po ary rupi. Ha’e oikuaa porãiterei Roma papal ohupyty hague peteĩ herida omano hag̃uáicha ary 1798-pe. Miller-pe g̃uarã, ndaipóri kuri ambue reino yvy arigua ouva’erã Roma papal rire, pórke Cristo oikóma hag̃uáicha ou jey hag̃uáicha.
Pe tembiasakue oĩháme Miller, haʼe ontende Daniel capítulo mokõi pe ta’anga omombe’úva irundy mburuvicharã yvy arigua, upéva ningo Daniel voi he’i haguére.
Ha pe irundy tetãnguéra mburuvicha guasu hatãta ku férroicha; pe férro omopẽmba ha oguereko ipoguýpe opa mbaʼe haguére, ha pe férro opẽva koʼã mbaʼe opaite, péicha avei omopẽmbáta ha omonguʼíta. Ha rehecha haguére umi py ha ikuã, peteĩ hendápe ñaiʼũ ñembiporu apoha mbaʼe, ha ambue hendápe férro, pe tetãnguéra mburuvicha guasu ojepeʼáta; upéicharõ jepe, oĩta ipype pe férro mbarete, rehecha haguére pe férro oñembojeheʼa hague ñaiʼũ aku rehe. Daniel 2:40, 41.
Miller oikuaa vaʼekue oĩha irundy mburuvicharenda añoite, ha pe irundyha ha paha mburuvicharenda haʼe vaʼekue Roma, upéva rehe haʼe oikuaa vaʼekue tembiasakue rupive haʼe hague Roma pagana, ha upéi Roma papal. Pe irundyha mburuvicharenda, Miller-pe g̃uarã, oñemoĩ porãvo Daniel ñeʼẽ reheve, “oñembojaʼo”; péro Miller-pe g̃uarã upe ñembojaʼo ohechauka añoite peteĩ jehechakuaa joavy pe mburuvicharenda Roma rehegua mbaʼeteetéva ha ipyʼaguapýva apytépe. Haʼe hekojoja vaʼekue, péro iñentendimiento limitado vaʼekue.
Miller ndohechái pe ñemboja’o Roma pagana ha papal rehegua oñemopyenda hague pe ñemboja’o rehe Pablo oñemopu’ã va’ekue ohechauka hag̃ua. Pablo (ha Juan el Bautista), ohechauka pe kurusu tiémpope pe literal ova’erãha pe espiritual-pe. Upe ñentendekuaa’ỹ rehe, Miller ojepokuaa va’erã kuri omoneĩ hag̃ua Roma ha’eha añetehápe peteĩ reino añoite mokõi fase reheve. Ha, katuete, ha’e oĩ porã kuri (péro limitado). Ndohechakuaái kuri Roma espiritual ojehechaukaha Babilonia literal rupive, pórke Roma espiritual (pe papado) ha’e avei Babilonia espiritual.
Babilonia literal, ha’évo irundy mburuvichagua guasu apytépe Daniel mokoihápe, ohechauka va’erã pe irundyha mburuvichagua guasu, pe peteĩha akóinte ohechauka rupi pe pahápeguápe. Roma pagana ojehechauka va’ekue Babilonia rupive, ha Roma pagana ha Babilonia mokõivéva ohechauka Roma espiritual-pe (papado). Upévare, pe papado ha’e pe poha mburuvichagua guasu, ha ojehechauka Babilonia rupive. Kóva ha’e peteĩ mba’e tuichakue iñimportánteva Sister White ombojojávo Israel literal jejopyre Babilóniape setenta ary aja, Israel espiritual jejopyre Babilonia espiritual-pe mil mokõi sa’ẽ po ary (doce cientos sesenta años) aja.
“Oiko Tupã rehegua ko yvy ape ári oĩkuri añetetépe jejopy poguýpe ko aravo puku pukukue jehasa asýpe ndojehejáiva jave, Israel ra’ykuéra ojejokóva Babilóniape yvy mombyryguápe oĩrõ guareicha.” Profetas y Reyes, 714.
Upévare, Miller ndorekói vaʼekue apañuãi ombohekóvo peteĩcha umi profecía ñemohuʼã ohechaukáva hesakãve hag̃ua Roma pagána, ha Roma papal reheve. Rohechaukáta techapyrãkuéra jajapóvo ñande rape, ha jaikuaáramo Miller omaña hague Roma pagána ha Roma papal rehe peteĩ rréino ramo, ikatu ñantende mbaʼérepa Miller ndorekói vaʼekue apañuãi Jesús oñeʼẽvo “pe mbaʼe vai omoñehundi hag̃uáre, heʼíva maranduhára Daniel”, peteĩ ñemohuʼã Roma pagána rehegua ramo, ha upéicharõ jepe oikũmby hag̃ua pe ñeʼẽjoaju “pe mbaʼe vai omoñehundi hag̃uáre”, Daniel kuatiañeʼẽme, peteĩ techaukaha ramo Roma papal rehegua. Miller ndaikatúi vaʼekue ohecha umi mbohapy pokatu omoñehundíva, ha ko mbaʼére iprofecía rape oĩ vaʼekue mbyky hag̃uáicha, jepe hekopete.
Péro mba’éichapa jaikuaáta pe joavy ojehechakuaáva pe cumplimiento histórico 66 d.C. pegua, Roma pagana omoĩrõ guare iestandartekuéra pe tenda marangatu templo pegua ryepýpe, ojehupytývo péicha Cristo ñe’ẽpykue? “Pe mba’e jeguaru omoñehundiha, Daniel maranduhára he’iva’ekue,” ¿ha’épa peteĩ símbolo Roma pagana térã Roma papal rehegua? Pe mbohovái upéva pe apañuãime ndahasýi gueteri, reikuaáramo oĩha mbohapy pu’aka omoñehundíva, mokõi rangue. Ñañepyrũva’erã Hermana White comentario rehe, pe cumplimiento Cristo ñe’ẽpykue Jerusalén ñehundíre rehegua.
“Umi hudío-kuéra omosãingo haguére Cristo kurusúre, upépe oike vaʼekue Jerusalén ñehundipa. Tuguy oñeñohẽ vaʼekue Calvario ári haʼe vaʼekue pe pohýi omboguejy hag̃ua chupekuéra ñehundi hag̃uápe ko múndope ha pe múndo oútavape g̃uarã. Upéicha avei oikóta pe ára guasu pahaitepe, huísio hoʼárõ umi ombotovéva Tupã grásia. Cristo, pe ita guasu omoñepysangáva chupekuéra, upérõ ojehechaukáta chupekuéra peteĩ yvyty ñeporombojovake hag̃uáicha. Ijovake mimbipa, umi ijojápe g̃uarã haʼéva tekove, umi heko vaívape g̃uarã haʼéta tata ohapypáva. Mborayhu oñembotove haguére, grásia oñemboyke haguére, angaipa apoha oñehundíta.”
“Hetaiterei mba’e ra’ãngaháicha ha ñe’ẽmondo jevy jevýpe, Jesús ohechauka mba’épa oikóta umi judíope Tupã Ra’y rechávo hikuái. Ko’ã ñe’ẽ rupive Ha’e oñe’ẽkuri opa umi tapichápe opa ára oikovévape, noñemoneĩriva Hese Ijepysohára ramo. Opa ñe’ẽmondo ha’e hikuái guarã. Tupaó oñemongy’áva, pe ta’ýra iñe’ẽrenduva’ỹva, umi ñemitỹhára japu, umi omopu’ãva toryry rupive, oguereko ijojaha ipypekuéra opa pekadór rekove rembiasápe. Ndajevyiramo, pe ñehundi ha’ekuéra ohechaukava’ekue ha’éta chugui.” The Desire of Ages, 600.
Pablo ohechakuaárõ guare pe transición literal-gui espiritual-pe, hechakuaa upéva oiko hague kurusúpe guarã ára jave, ha tekotevẽ ojehechakuaa Jerusalén ñehundi oñembojoajuha peteĩchaite kurusúndi. Jerusalén literal ñehundi, oñemoañete raẽ vaʼekue Babilonia literal rupive, oñemoañete jey paha Róma literal rupive; Jesús ningo akóinte ohechauka ipaha oñondive iñepyrũ ndive. Pe santuario ha pe ehérsito ñembohapy oñepyrũ vaʼekue Babilonia pagana pokatu rupive, opa Róma pagana pokatu rupive.
Jerusalén espiritual rehejapyréva’ekue py’aguapy’ỹme ojejopy ha oñembohasáva papal Roma rupive, ha mokõivéva umi ára ojejopýha ha oñembohasáva py’aguapy’ỹme (literal ha espiritual) ojoguaha Tupã tavayguakuéra ojejopy ha oñembohasáva py’aguapy’ỹme mbohapyha mbaretépe oporomongakuaáva ñehundi, ha upéva, Roma rehegua ñe’ẽme, oñembohéra Roma moderna.
Oĩ mbohapy pokatu ombyaíva, peteĩ-teĩva omuña Tupã tavayguápe. Pe dragón paganis mopegua, upéi pe mymba ñarõ guasu yguapýpe osẽva catolicismopegua, ha upe rire pe mymba ñarõ yvy guive osẽva Estados Unidos-gua (maranduhára japu). Paganismo ojehechauka vaʼekue opaichagua pokatu pagano rupive opyrũva Israel tee ári. Upéi papalismo opyrũ Israel espiritual ári mil mokõi sa seis ary pukukue, ary 538 guive 1798 peve. Pe joaju mbohapy pegua dragón, mymba ñarõ ha maranduhára japu rehegua haʼe Roma koʼag̃agua ha avei opyrũ Tupã tavayguáre pe “aravo” pe domingo léi apañuãi aja. Umi mbohapy pokatu ombyaíva, dragón, mymba ñarõ ha maranduhára japu rehegua, avei ojehechauka Roma pagana ramo, Roma papal ramo ha Roma koʼag̃agua ramo.
Apocalipsis diecisiete-pe oñeñeʼẽháicha, paganismo haʼe umi irundy mburuvicha guasu peteĩha; pe mburuvicha guasu poha haʼe papado, ha umi mburuvicha guasu poteĩha, pokõiha ha poapyha haʼe Roma moderna mbohapy joaju hag̃uáicha.
Ha oĩ siete mburuvicha guasu: peteĩ po’a ho’a-ma, peteĩ oĩ, ha ambue ne’irã gueteri ou; ha ou vove, oĩva’erã sapy’ami año. Ha pe mymba ñarõ oĩva’ekue, ha ko’ág̃a ndaipóri, ha’e voi pe ochoha, ha osẽ pe siete apytégui, ha oho ñehundipápe. Apocalipsis 17:10, 11.
Daniel capítulo mokõihápe he’iháicha, paganismo ha’e opaite umi irundy reino Babilonia literal guive Roma literal peve. Babilonia espiritual ha’e papado (akã óroguigua), ha pe joaju mbohapyetegua dragón, mymba, ha proféta japupegua rehegua (Roma moderna), ojehechauka pe joaju mbohapyetegua Medo-Persia espiritual, Grecia espiritual, ha Roma espiritual rupive (imba’asy vaiete omano hag̃uáicha ojehovasajey va’ekue).
Jesús oñe’ẽrõ guare pe “mbaʼe vai ñehundi rehegua, Daniel maranduhára heʼi haguéicha”, haʼe ohechauka hína peteĩ “techaukaha” específico umi kristiáno oikuaavaʼerãva umi mbohapy Róma peteĩteĩme. Róma pagáno, Róma papal ha Róma moderno oporombohasa asy Tupã retãyguáre. Upe ñembohasa asy ojehechauka marandupyrépe santuario ha atyguasu jehapykuere hag̃uaicha. Jesús omeʼẽ peteĩ ñeñangareko upe ñembohasa asy og̃uahẽmbotávo rehe peteĩteĩva umi mbohapy ára ñembohasa asy rehegua. Pe “techaukaha” Róma pokatu rehegua oñemoĩ ramo santuario ryepýpe, og̃uahẽma kuri pe ára ojeheja hag̃ua Jerusalén. Jesús ndoipurúi kuri Daniel ñeʼẽ “mbaʼe vai ñehundi rehegua” peteĩ pokatu yvy arigua raʼanga ramo, síno peteĩ techaukaha ramo umi kristiáno oikuaavaʼerãva.
“Jesús omombe’u umi temimbo’e ohendúvape umi jehusgakuaa oguejýtava Israel apóstata ári, ha ko’ýte pe ñepyrũmby ñembojovake rehegua oútava hi’ári hikuái pe omboyke haguére ha oikutu kurusúre pe Mesíaspe. Techaukarã hesakã porãitereíva ou va’erãmo’ã pe hu’ã vaietéva mboyve. Pe aravo kyhyje hag̃uáva oguahẽ va’erãmo’ã sapy’aitépe ha pya’eterei. Ha pe Salvador oñe’ẽ hag̃ua hembiguáikuérape: ‘Upévare, pehechávo pe mba’e ñañáva oporombohundi hag̃uáva, oñeñe’ẽva’ekue hese Daniel maranduhára rupive, oĩha pe tenda marangatupe, (omoñe’ẽva, toikũmby:) upémarõ umi oĩva Judea retãme toñani yvytýrape.’ Mateo 24:15, 16; Lucas 21:20, 21. Umi romano kuéra poyvi ta’anga jahechaukaha ndive oñemoĩ vove pe yvy marangatúpe, ojepysova’ekue mbovymi estadio tavaguasu murálla okápe, upérõ Cristo rapykuehóvape ojetopa va’erãkuri tekorosãme ñani rupive. Ojehecha vove pe techaukarã ñe’ẽmondo rehegua, umi oikove hag̃uáva ndopytamo’ãi hag̃ua ni sapy’a. Opa Judea retã pukukue javeve, ha Jerusalénpe voi avei, pe ñe’ẽmondo ñani hag̃uápe oñehenduva’erã pya’e hag̃ua. Pe oĩ hag̃uáva óga ári ndojeguejýi va’erã hóga ryepýpe, taha’e jepe oñongatu hag̃ua imba’eguasuvéva. Umi omba’apóva ñúme térã parráltyme ndotardái va’erã ojere hag̃ua ogueru hag̃ua pe ao okapegua oheja va’ekue omba’apo aja kuarahy akuetépe. Ndopytamo’ãi va’erã hikuái ni peteĩ sapy’ami, ani hag̃ua oike hikuái pe ñehundi guasu joajúpype.” The Great Controversy, 25.
Pe pasáhepe, Hermana White omombe’u pe “mba’e vai oporomomba’evai hag̃uáicha”, peteĩ “techaukaha ndojejavýiva” ramo, ojehechaukáva’ekue “romano-kuéra poyvi ta’anga-rehegua” rupive, ha’ekuéra omoĩ va’ekue “yvy marangatúpe” pe tupaópe. Jesús ndoipurúi kuri pe “mba’e vai oporomomba’evai hag̃uáicha” ohechauka hag̃ua mokõivéva Roma pagana térã papal pokatu, síno peteĩ “techaukaha” ramo. Pe “techaukaha” oñemoĩ vove pe tupaópe yvy marangatúpe, umi kristiáno ojava va’erã kuri Jerusaléngui “ani hag̃ua oike hikuái pe ñehundi guasúpe.” Hermana White oikeve gueteri upe rire pe jehasa peteĩhápe ha omombe’u porã pe Cristo profesía ombojekuaáva pe ñehundi orekoha peteĩgui hetave ñemboty.
“Pe Salvador profesía oñe’ẽva umi jehupyty asy oúva Jerusalén ári rehe oguerekóta ambue ñemohu’ã, ha upe ñehundi vaiete niko peteĩ ta’ãngamýinte pe oikótavagui. Pe táva jeiporavopyre rembiapokuepe ikatu jahecha pe mundo peteĩmegua ára paha, peteĩ mundo omboykéva Tupã poriahuvereko ha opyrũva I léi ári. Iñypytũ umi kuatia omombe’úva yvypóra ñembyasy ko yvy ohechava’ekue heta siglo pukukue aja hembiapo angaipa rupi. Korasõ hasy ha apytu’ũ ikangy ohechávo ko’ã mba’e. Vaiete niko umi mba’e osẽva yvága pokatu oñemboyke haguére. Péro peteĩ escena iñypytũvéva gueteri ojehechauka umi mba’e oikótavape. Umi kuatia yma guare,—upe puku ñembojere sarambi, ñorairõ ha revolución kuéra rehegua, pe ‘ñorairõhára ñorairõ … sarambi ryapúpe, ha ao huguykype jepytymbyre’ (Isaías 9:5),—mba’épa ko’ãva, oñembojojávo umi ára pegua mba’evaiete rehe, Tupã Espíritu ojoko va’ekue ojeipe’apaite vove umi hekoañávagui, ndojokovéima hag̃ua yvypóra rembipota vai ha Satanás pochy osẽséva! Upérõ pe mundo ohecháta, araka’eve ohecha’ỹ haguéicha, umi mba’e osẽva Satanás poguýpe.”
“Ha upe árape, Jerusalén ñehundiháicha, Tupã tavayguakuéra ojesalváta, opavave ojejuhútava ojehaipyre umi oikovéva apytépe. Isaías 4:3. Cristo he’i vaekue ou jeýta mokõihápe ombyaty hag̃ua hendápe umi ijeroviapývape: ‘Upérõ opa yvy pegua ñemoñarekuéra oñembyasyetéta, ha ohecháta Yvypóra Ra’y ouha yvága arai kuérape pokatu ha tuicha mimbipa reheve. Ha Ha’e omondóta hemimboukuérape turu tuicha pu pu reheve, ha ombyatýta hikuái hemimbiporavokuérape irundy yvytu guive, peteĩ yvága rembe’ýgui ambue rembe’y peve.’ Mateo 24:30, 31. Upérõ umi ndojapóiva pe evangelio oñehundíta ijuru pytu rupive ha oñembyaíta ijuaju jey rendy reheve. 2 Tesalonicenses 2:8. Israel yma guaréicha, umi iñañáva oñehundi ijehegui voi; ho’a hikuái hembiapo vai rupi. Peteĩ tekove angaipápe, oñemoĩ hikuái Tupã ndive pe joaju okẽgui mombyryiterei, ha heko kuéra oñembyaipaitéma pe ivaíva reheve, upévare imimbipa ojehechauka jave chupekuéra ha’e peteĩ tata ohapypáva.”
“Tapicha toñangareko ani hag̃ua omboyke pe mbo’ejerovia ojehechaukáva chupekuéra Cristo ñe’ẽme. Ha’e omomarandu haguéicha hemimbo’épe Jerusalén ñehundíta rehe, ome’ẽvo chupekuéra peteĩ techaukaha pe ñehundi oúvagui, ikatu hag̃uáicha okañy; upéicha avei Ha’e omomarandu ko yvy ári oikóva guive pe ára ñehundi paha rehe, ha ome’ẽ chupekuéra techaukaha iñaguĩmbáva, ikatu hag̃uáicha maymáva oipotáva okañy pe pochýgui oútavagui. Jesús he’i: ‘Oĩta techaukaha kuarahýpe, jasy ha mbyjakuérape; ha yvy ári tetãnguéra jejopy asy.’ Lucas 21:25; Mateo 24:29; Marcos 13:24–26; Apocalipsis 6:12–17. Umi ohecháva ko’ã mba’e oikuaaukáva Ijuvy jeýta, toikuaa ‘hi’aguĩha, okẽme hag̃uáicha.’ Mateo 24:33. ‘Peñatende hag̃ua upévare,’ ha’e hína iñe’ẽ ñemoñe’ẽrã. Marcos 13:35. Umi ohendúva pe ñemomarandu ndopytamo’ãi pytũmbýpe, hag̃ua pe ára oguahẽ chupekuéra oimo’ã’ỹre. Péro umi ndoñatendéivape g̃uarã, ‘Ñandejára ára ou peteĩ mondaha pyharepýpe guáicha.’ 1 Tesalonicenses 5:2–5.” The Great Controversy, 36, 37.
Hermana White ohai hag̃ua koʼã ñeʼẽ, gueteri oĩvaʼekue tenonderã pe cumplimiento futuro Jerusalén ñehundígui. Pe juicio retributivo ojejapóva Roma moderna rehe (pe dragón, pe mymba ha pe proféta japu), arapaha opávo, ohechauka Babilonia espiritual hoʼa pahaiteha; ha katu Babilonia espiritual (pe papado) ohoʼáma peteĩ jey 1798-pe. Jerusalén ñehundi ohechauka Ñandejára juicio retributivo peteĩ iglesia apóstata ári.
Jerusalén ñehundiha upe mbohapy áño ha mbyte pukukue 66 d.C. guive 70 d.C. peve ohechauka hag̃ua Tupã remyengovia hag̃ua ombyai hag̃uáicha arapy paha pegua, oguerúva Roma moderna ári (pe dragón, pe mymba ñarõ ha pe maranduhára japu). Jerusalén jerére oñemoĩ haguéicha ñorairõ ha iñehundipa, ojapóva’ekue pagãnismo 66 d.C. guive 70 d.C. peve, opyta hag̃ua peteĩchaite mbohapy áño ha mbyte.
Pe jere ha ñehundi Jerusalén espiritual rehegua, ojapova’ekue papalismo, ipuku mbohapy áño ha mbyte profético, 538 guive 1798 peve. Umi mokõi ta’anga omboheko Jerusalén jere ha ñehundi oikótava “aravo”-pe, pe crisis léi domingo rehegua omoñepyrũva Roma moderna. Pe paha umi mbohapy ñehundi Jerusalén rehegua apytégui oñembyekovia jey, ojehechaháicha Daniel arandukápe.
Pe kuatia Daniel oñepyrũ Babilonia ogana ha ohundi Jerusalén, ha opa Babilonia ñehundi reheve ha Jerusalén pu’aka reheve. Káda peteĩ umi mbohapy ñorairõme oñeme’ẽ peteĩ techaukaha cristianokuérape omomarandúva chupekuéra toñani hag̃ua pe ñorairõ oútavagui. Áño 66 d.C.-pe, upéva oiko va’ekue umi ehérsito Roma pagana guigua omoĩ ramo guare hembeguapykuéra (iñabandéra ñorairõrã) pe yvy marangatu pe santuariopegua ári. Áño 538-pe, upéva oiko va’ekue pe “kuimba’e angaipa rehegua” ojekuaávo, oguapy ramo Tupã templope (pe tupaó cristiana-pe), ohechauka hag̃uáicha ijupe ha’eha Tupã, ombohasávo peteĩ léi domingo rehegua pe Concilio de Orleans-pe upe áñope. Pe jejopy hag̃ua domingo ñemboguata ha’e pe papado ohechakuaa hag̃ua ramo pe prueba iñarandupy rehegua opaite mundo cristiano ári, ha’ekuéra he’i rupi (ha upéva añete) ndaiporiha mba’eve pytyvõva domingo ñemomba’e Tupã Ñe’ẽme, ha pe hecho ha’ekuéra omoĩ hague domingo peteĩ ára de adoración-rã cristianismope ha’e prueba ohechaukáva iñautorida umi tradición ha jepokuaa pagana rehegua oĩha pe Biblia ári.
Áño 538-pe, umi kristiáno ojei hag̃ua vaʼekue pe tupao romano-gui, ndahaʼéi añónte ndahaʼéigui añetehápe peteĩ tupao kristiáno, ha avei pe techaukaha autorida papal rehegua oñemoĩma rupi Tupã tupao yvy marangatúpe. Hermana White omombeʼu pe jei hag̃ua rape upe tembiasakue rehegua omoñepyrũ vaʼekue pe ára pukukue Tupã tupao okañy hague ñu hag̃uame mil dosientos sesenta ary aja.
“Ha ndaipóri joaju Mburuvicha Tesape rehegua ha pytũ ruvicha apytépe, ha ndaikatúi oĩ joaju imoirũhára kuéra apytépe avei. Umi cristiano omoneĩrõ guare ojoaju hag̃ua umi tapicha ndive ojehekombo’éva mbyte rupi añoite pagã guive, oike hikuái peteĩ tape ogueraháva chupekuéra mombyryve ha mombyryve añetegua gui. Satanás ovy’a eterei ohechávo ojapo hague ñembotavy tuichaitereíva heta Cristo rapykuehára rehe. Upéi ombohapéve hembipota ha ipokatu hag̃ua hesekuéra, ha omongu’e chupekuéra omuña hag̃ua umi opytáva jerovia hag̃ua Tupãre. Avave ndoikuaái porãvéi mba’éichapa oñemoĩva cristiano jerovia añetévare umi yma guare odefendéva’ekue upe jerovia; ha ko’ã cristiano apóstata, ojoajúvo umi irũnguéra mbyte-pagã ndive, omotenonde iñorairõ umi mba’e iñimportantevéva Cristo doctrina kuéra rehe.”
“Oikotevẽ vaʼekue peteĩ ñorairõ pohýi ha pyʼatarova umi oikótava hag̃ua jerovia hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃uã hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃ua hag̃uã hag̃ua hag̃uã hag̃ua hag̃uã hag̃ua hag̃uã hag̃ua hag̃uã hag̃ua hag̃uã hag̃ua hag̃uã hag̃ua hag̃uã hag̃ua hag̃uã hag̃ua hag̃uã hag̃ua hag̃uã hag̃ua hag̃uã hag̃uã hag̃ua hag̃uã hag̃uã hag̃ua hag̃uã hag̃ua hag̃uã hag̃ua hag̃uã hag̃uã hag̃ua hag̃ua hag̃uã hag̃uã hag̃uã hag̃ua hag̃ua hag̃uã hag̃uã hag̃uã hag̃ua hag̃ua hag̃uã hag̃uã hag̃uã hag̃ua hag̃uã hag̃uã hag̃ua hag̃uã hag̃ua hag̃uã hag̃uã hag̃uã hag̃uã hag̃uã hag̃uã hag̃uã hag̃uã hag̃uã hag̃uã hag̃uã hag̃uã hag̃ua `pytaso mbarete hag̃ua umi ñembotavy ha mbaʼe jeguaru oñemondéva paʼi aope ha oñemoingéva tupãópe. Ñandejára Ñeʼẽryru noñemoneĩri vaʼekue jerovia pypuku ramo. Pe tekomboʼe jerovia sãso rehegua oñembohéra vaʼekue javy hag̃ua, ha umi omoĩva hese ijerovia oñemboyke ha oñeñemotĩ.”
“Oñorã ha pohýi rire peteĩ ñorairõ guasu, umi mbovymi jeroviapýva odesidi omboyke opaite joaju pe tupão apóstata ndive, ha’e gueteri ndosẽséiramo japu ha ta’angamomba’eguasúgui. Ha’ekuéra ohechakuaa pe jepe’a ha’eha peteĩ tekotevẽ añetete ikatu hag̃uáicha iñe’ẽrendu Tupã ñe’ẽme. Ndaikatúi omoneĩ jejavykuéra omanóva ijeheguiete hag̃ua, ni ome’ẽ techapyrã omoĩva ivaípe ita’ýra ha ita’ýra ra’y jerovia. Oguereko hag̃uáicha py’aguapy ha joaju, ha’ekuéra oĩkuri oñeme’ẽ hag̃uáicha oimeraẽ ñemoĩporã Tupãre jeroviakatu ndive ojoajúva; péro oñandu voi py’aguapy jepe hepyetereiha ojejogua hag̃ua tekopyenda ñembyai rehe. Pe joaju ikatúrõ oñeguahẽ añoite añetegua ha tekojoja ñemboyke rupive, upéicharõ toĩ ñemoĩjoavy, ha ñorairõ jepe.” The Great Controversy, 45.
Ñamotenondéta ko’ã pensamiento pe artículo oútavape.
“Opavave oĩ ñane renondépe. Pe ao ñemiguáva ojeipeʼa hag̃uáma. Ñande, jaguerekóva ko tenda pohýi ha tekotevẽkóva, mbaʼépa jajapo, mbaʼérepa ñapensa, ñañatõi hag̃ua ñande mborayhu jehegui ñande pyʼaguapyrãre, aja umi ánga oñehundi ñande jerére? Piko ñande korasõ okueraipaite, ndaikatúi hag̃ua ñañandu térã ñantende ñande jaguerekoha tembiapo jajapóva ambuekuéra pysyrõrã? Peẽ, che ryvykuéra, piko peime umi ohecháva tesa oguerekóramo jepe ha ndohechái, ha apysa oguerekóramo jepe ndaohendúiva apytépe? Piko rei hag̃ua Tupã omeʼẽ peẽme peikuaa hag̃ua Hemimbota? Piko rei hag̃uápa Haʼe omondo peẽme ñeñemongeta hag̃ua peteĩ adverténsia rire ambue? Pegueroviápa umi ñeʼẽ peteĩete opaveʼỹva rehegua, umi mbaʼe oútavare ko yvy ári, pegueroviápa Tupã rembiapovaive oĩha ojupi hag̃ua tavayguakuéra ári, ha ikatúpa gueteri peguapy peikóvo pytuʼúpe, pembotavy hag̃uáicha pende rekove, pekañy hag̃uáicha peneñangareko, ha pehayhu hag̃uáicha vyʼarã?”
“Koʼág̃a ndahaʼéi ára Tupã retãyguakuéra omoĩ hag̃ua hikuái iñeñandu térã ombyaty hag̃ua itesoro ko yvy arapýpe. Ndahaʼéi mombyry pe ára, haʼetéicha umi temimboʼe ypykue, ñañembojopytaha jaheka hag̃ua ñande rekovia tenda ojeheja hag̃uápe ha peteĩño hag̃uápe. Yma guare, Jerusalén ñemongora umi ehérsito romano rupive oiko haguéicha techaukaha ñehẽrã umi kristiáno Judeayguápe g̃uarã, upéicha avei ñane retã oguerekóramo pokatu pe decreto omoañetéva pe sábado papal rehegua, upéva vaʼerãta ore hag̃ua ñandéve peteĩ ñeʼẽmondo. Upérõta oguahẽ pe ára jasẽ hag̃ua umi táva guasúgui, ñañembosakoʼívo jasẽ hag̃ua avei umi michĩvévagui jaiko hag̃uápe óga mombyryguápe, tenda kañymbyrýpe umi yvyty apytépe. Ha koʼág̃a, jaheka rangue óga hepyetereíva koʼápe, ñañembosakoʼi vaʼerã jaho hag̃ua peteĩ tetã iporãvévape, péva hína pe yvagapegua. Jajeporu rangue ñane mbaʼerepy ñande pyʼaguapy tee rehe, jaikuaa porã vaʼerã mbaʼéichapa ñañongatu. Opaite katupyry Tupã omeʼẽva préstamo ramo ojeporu vaʼerã iñemombaʼeguasurã, oñemeʼẽvo pe ñeʼẽmondo ko yvy arapýpe. Tupã oreko tembiapo iñirũnguérape g̃uarã umi távape. Ore rembiaporã misionero vaʼerã oñemyatyrõ ha ojejoko porã; tekotevẽ oñeñepyrũ tembiaporã pyahu. Oñemotenonde hag̃ua ko tembiapo hekoitépe ndahasýimoʼãi viru heta. Tekotevẽ óga tupao rehegua, upépe ikatu hag̃uáicha oñehenói tavayguakuérape ohendu hag̃ua umi añetegua koʼág̃a g̃uarã. Ko mbaʼe rehehápe voi Tupã oñangareko hag̃ua hepykue omeʼẽ iñangarekohárape. Ani pembojoaju pende mbaʼerepy umi tembiapo yvy arigua rehe, ani hag̃ua ko tembiapo ojoko. Peguenohẽ pene mbaʼerepy pe ikatuhápe peiporu Tupã rembiapo rayhupápe. Pemondo pende tesoro pene renonderã yvágape.” Testimonies, volúmen 5, 464.