Pe línea profética ohechaukáva pe prueba ojejapóva pe mymba ra’anga ñemoheñóipe Estados Unidos-pe oñembojoja mbohapy waymark ndive ohechaukáva pe Constitución rembiapo rape. Ha’ekuéra oguata ojoajúvo peteĩcha ha ome’ẽ marandu específico ombohováiva ambue línea-pe. Mba’éicha piko umi ohása pe prueba pe mymba ra’anga rehegua upéi oñembosako’íta oguata hag̃ua pe tesape oguerekóva isyrýva Tupã tróno koty guive, pe ára jehasa asýpe oñepyrũva pe léi domingo guive Estados Unidos-pe? Mba’épa oĩ pe prueba mymba ra’anga ñemoheñói reheguápe omoĩva sello umi virgen arandúvape peteĩ experiencia-pe ome’ẽva chupekuéra katupyry oguata hag̃ua pe ára jehasa asy rupive oñepyrũva pe léi domingo guive, araka’e apostasía nacional osegíva ruína nacional rehe, ha Satanás oñepyrũ hembiapo hechapyrãva?

“Ndikatúi ikatu oñeme’ẽ mba’eveichagua marandu omombe’úva mba’éichapa oikóta Tupã retayguakuéra jehasa asy, umi oikovéta ko yvy ári yvága mimbipa ha yma guare ñemoĩrũ jey oñembojehe’ávo. Oguatátama hikuái pe tesapépe oséva Tupã guapyha guasúgui. Umi ánhel rupive oĩta jepivegua ñe’ẽmondo yvága ha yvy apytépe. Ha Satanás, ivaíva ánhelkuéra jerére oñemongu’éva, ha he’íva ha’eha Tupã, ojapóta opaichagua milágro, ombotavy hag̃ua, ikatúrõ, umi poravopyre voi.” Testimonies, volúmen 9, 16.

Kuñakarai White oñeʼẽ pe marandu rehe Cristo opresentáva pe sinagóga Capernaúmpe, ojehaíva Juan kapítulo seis-pe. Iñeʼẽngue oĩ El Deseado de Todas las Gentes-pe, pe kapítulo hérava La Crisis en Galilea-pe. Upépe omombaʼeguasu Cristo ndojapoihague mbaʼeve ani hag̃ua oiko pe puʼakaʼỹ oikovaʼekue Juan seis-pe, jepe haʼe oikuaa porãiterei ojahutaha upérõ hetave temimboʼe ambue ára oimeraẽvagui imbaʼapo aja kuimbaʼekuéra apytépe.

“Jesús oikuaaukávo pe añetegua ojehechaukáva omoñeñandu hag̃ua heta Itémimbo’épe ojere jey hag̃ua hapykuéri, ha’e oikuaáma mba’éichapa oikóta Iñe’ẽnguéra rehegua; upéicharõ jepe, oguereko va’ekue peteĩ propósito poriahuverekópe omohu’ã va’erã. Ha’e ohecha va’ekue yma guive mba’éichapa pe ára jeptávo peteĩteĩ umi Itémimbo’e ohayhuetéva ojehechataha peteĩ prueba pohýi eterei rupi. Ijepy’apy pohýi Getsemaníme, Ijovakepyre ha Ijykére ñemosãingopyre, ha’éta chupekuéra peteĩ prueba hasyetereíva. Ndajeupe rire ojejapo va’ekue peteĩ prueba mboyve, heta umi omýiva añoite motivo ijeheguíva reheve oñembojoajúta kuri hendivekuéra. Ijára oñekondenárõ guare pe óga huísiogua ryepýpe; pe aty guasu omotenondéva’ekue chupe irréiramo osapukái vai ha oñembohory hese; pe aty oñembohoryva osapukái ramo, ‘Pemosãingo chupe kurusúre!’—ha oñembyai ramo umi mba’e oha’arõva ko yvy arigua rehegua, ko’ã ohekáva ijeheguánte, ohejáramo iñe’ẽme’ẽ Jesús rehe, omoĩta va’erãmo’ã umi temimbo’ére peteĩ ñembyasy iróva ha py’a pohýi etereíva, oñembojoapýva pe mbyasy ha ñeñandu vai orekóvape umi hi’ãitéva oñehundígui. Pe aravópe pytũmbýpe, techapyrã umi ojere va’ekue chugui ikatúne kuri ogueraha ambuépe hendivekuéra. Ha Jesús omoñepyrũ ko apañuãi guasu peteĩ árape gueteri Ijehegui oĩ rupi ikatu hag̃uáicha omombarete umi hapykuéri oho añetéva jerovia.”

“Ñandeporiahurerekóva Redentor, oikuaávo porãmba pe ñehundi oha’arõva chupe, py’a porãme ombohape porã va’ekue tape umi temimbo’épe g̃uarã, ombosako’i chupekuéra ijehasa asy guasuvévarã, ha omombarete chupekuéra pe prueba pahápe g̃uarã!” The Desire of Ages, 394.

Pe léi dominical ha’e pe prueba paha ojehechauka haguépe pe carácter. Pe prueba paha mboyve, Cristo, araka’eve ndojepokuaáiva, oheja peteĩ prueba rupive ojedecidíta hag̃ua Itavayguakuéra destino eterno. Ha’e peteĩ prueba ohasava’erã hikuái oñemboty hag̃ua hese kuéra, ha oñemboty mboyve iprobación pe léi dominicalpe. Ha’e peteĩ prueba profética ombosako’íva umi virgen arandúpe “itenta de prueba yvateguetévarã, ha omombaretéva chupekuéra pe prueba pahápe guarã!” Pe prueba paha ha’e itenta de prueba yvateguete, ha upe tiempo de prueba-pe, umi virgen arandú “oguatáta pe tesape osẽva Tupã trónogui reheve”. Mba’épa upe oĩva pe proceso de prueba ryepýpe, ojehechaukáva “mymba ra’anga ñemoheñóiramoguáicha”, ombosako’íva umi virgen arandúpe pe tenta de prueba yvateguetévarã ha ohejáva chupekuéra oguata hag̃ua pe tesape osẽva Tupã trónogui reheve? Mba’épa pe tesape osẽva Tupã trónogui?

Ha oipeʼa rire pe séllo porundyha, oiko kirirĩ yvágape media óra rupi. Ha ahecha umi siete ánhel oĩva Tupã renondépe; ha chupekuéra oñemeʼẽ siete trompéta. Ha ambue ánhel ou ha oñemboʼy altar renondépe, oguerekóvo peteĩ incensário óroguigua; ha oñemeʼẽ chupe heta insiénso, hag̃ua omeʼẽ hag̃ua opa umi marangatúpe ñemboʼe reheve pe altar óroguigua oĩva tróno renondépe. Ha pe tatatĩ osẽva pe insiénsogui, umi marangatúpe ñemboʼe reheve, ojupi Tupã renondépe pe ánhel po guive. Ha pe ánhel ojapyhy pe incensário, ha omyenyhẽ altar tata reheve, ha omombo yvýpe; ha oiko ñeʼẽnguéra, arapupu, ára verá, ha yvyryrýi. Apocalipsis 8:1–5.

Ára pahápe, pe tiempope oñekumplihápe umi diez vírgenes ñeʼẽnga ha oñesellahápe umi cien cuarenta y cuatro mil, pe séptimo sello ojeipeʼa ha upéva ohechauka tata oñemomboha yvýpe umi santo kuéra ñemboʼe ñembohováiramo. Pe tata oñemombo yvýpe pe kumplimiento paha ha perfectope umi diez vírgenes ñeʼẽnga rehegua haʼe pe marandu pyhare mbyte sapukái rehegua, ojehechaukaháicha Espíritu Santo oñehẽramo Exeter camp meeting-pe, ha Espíritu Santo oñehẽramo Pentecostéspe, upépe ojehechaukáva tataicha. Emaña Sister White comentario rehe pe marandu pyhare mbyte sapukái rehegua.

“Umi ojahéiva’ekue pe marandu peteĩha ndaikatúi oñebenefisia pe mokõiha reheve; ni avei ndojebenefisiái pe sapukái pyharepytegua rehe, upéva va’ekue oñembosako’i hag̃ua chupekuéra oike hag̃ua Jesús ndive jerovia rupive pe tupaópe yvagapeguápe, pe lugar santísimo-pe. Ha umi mokõi marandu tenondegua ojeheja hag̃uére, omopytũmbaitéma hikuái iñakãrapu’ã, upévare ndaikatuvéi ohecha tesape pe mbohapyha ángel marandúpe, ohechaukáva tape pe lugar santísimo-pe. Ahecha va’ekue, umi hudío kuéra ojuka haguéicha Jesúspe kurusu ári, upéicha avei umi tupao héravante okurusifika ko’ã marandu; upévare ndoikuaái mba’éichapa ojeike pe lugar santísimo-pe, ha ndaikatúi oñebenefisia Jesús ñemongu’e rupive upépe. Umi hudío kuéraicha, omoĩva’ekue iñekuave’ẽ inútil, ha’ekuéra avei oikuave’ẽ iñembo’e inútil pe kotýpe Jesús ohejámava; ha Satanás, ovy’áva pe ñembotavýre, oguereko peteĩ teko jeroviagua, ha omoakãrapu’ã ko’ã kristiáno he’íva ijehe ojapóha jerovia hag̃ua oho hendápe, omba’apo hag̃ua ipokatu reheve, techaukaha reheve ha mba’e hechapyrã japu reheve, oñapytĩ hag̃ua chupekuéra iñuhãme.” Early Writings, 259.

Millerita rembiasakuepe, pe marandu pyhare mbytegua sapy’a “omoĩva’ekue chupekuéra oñembosako’i hag̃ua oike hag̃ua Jesús ndive jerovia rupi pe tenda imarangatuvévape pe santuario yvagapeguápe.” Pe marandu pyhare mbytegua ko’ág̃a oñemboguata ha oñembyasýiva avei oñehechauka mymba ra’anga ñemoheñói jehechapyramo. Mokõivéva hína pe prueba ogueraháva gracia ñembotýpe, upépe ojehechauka hag̃ua carácter. Umi Millerita oike rire pe Tenda Imarangatuvévape jerovia rupi, ha’ekuéra jerovia ojehecha jey va’ekue. Umi cien cuarenta y cuatro mil jerovia ojehecháta pe léi domingope, ha katu oñepromete chupekuéra oĩtaha hag̃ua tekorosãme, oguatátagui hikuái “pe tesape osẽva” pe séptimo sello-gui, upe ojepe’a va’ekue oñepyrũrõ guare oñeikũmby pe marandu pyhare mbytegua julio ary 2023-pe.

Pe marandu ojeipe’áva’ekue upe jave oñemopyenda “línea ári línea”, ha upéva hína pe tape porãite oipurúva pe ama paháva. Pe ama paháva oñepyrũ omimbi mbeguekatu ary 2001-pe, ha oñepyrũ pe prueba paha Adventismo rehegua. Julio ary 2023-pe oñepyrũ pe periodo paha pe proceso de prueba-pe, opaháta pe léi dominical-pe, oguahẽvo pe marandu sapukái pyhare mbytegua rehegua, ha upéva avei hína pe ama paháva, ha avei pe mba’ekuaa ñembohetave ojejapóva oñemboguejýramo pe séllo pokõiha, ha avei pe jeipe’a umi siete trueno rehegua, avei pe Jesucristo Revelación. Opaite umi línea ohechaukáva peteĩ jeipe’a tesakã profética rehegua ojehechauka oñeipe’a hag̃ua pe tembiasakue kañymby Daniel capítulo once versículo cuarenta-pe.

Upe tembiasakue kañymbyetépe ojehechauka pe línea oguerekóva Constitución rembiaporã techaukaha guasu mbohapýva. Upéva hína pe línea iglesia ha estado oñondiveju jave omoheñói hag̃ua pe ta’anga mymbaguasu rehegua. Oguereko peteĩ línea profética oñe’ẽva Tetã peteĩ reko Amérikagua mburuvichakuéra rehe, ha’ekuéra ohechaukáva umi mba’e oguatáva ñorairõ política-kuéra oikóva pe yvy-mymbaguasu ratĩ republicano rembiasápe. Upe línea oike avei ipype umi tembiasakue ojoja mokõivéva partido político tuichavéva Tetã peteĩ reko Amérikagua rehegua. Upe línea ojoajúmaite pe Protestantismo apóstata ratĩ rehe ivevúiva iñepyrũmby guive ary 1844-pe, pe ára pehuvo oñemomba’e pe gobierno civil jehechakuaa ári pe léi domingo-pe.

Pe tembiaporã maranduhára protestantísmo apóstata rehegua oike avei pe testimonio Dinastía Hasmonea rehegua, ha’éva peteĩ símbolo protestantísmo apóstata rehegua. Pe tapykue ári pe línea pe hatĩ protestantísmo apóstata rehegua, oĩ avei pe línea pe iglesia Adventista del Séptimo Día Laodicea rehegua. Pe línea Adventismo Laodicea-gui osẽ pe línea umi ciento cuarenta y cuatro mil rehegua. Upe tembiasakue ñemiguáva oguereko avei pe línea Islam pe tercer ay rehegua. Rusia oguereko peteĩ línea, Naciones Unidas oguereko peteĩ línea, ha katuete, pe poder papal oguereko peteĩ línea avei.

Oĩramo peteĩ temimbo’e profesía rehegua oñeme’ẽmbaitéva Bereaguaicha oikovéva ára pahápe, oñemongarúta umi línea ojehechakuaáva versíkulo cuarenta rembiasakue kañymbype. Pe temimbo’e profesía rehegua oipe’áta pe lívro ánhel po guive ha ho’úta. Ha upéi, og̃uahẽ vove pe prueba paha pe léi domingo rehegua, ndaha’éi añónte oikũmbýta pe marandu pyhare mbyte sapukái rehegua ojepe’ava’ekue, ha katu oikũmba porãite hag̃uáicha mba’éichapa oñemoheñói va’ekue pe mymba ra’ãnga Estados Unidos-pe.

Pe mokõiha séllo rireguá tesape osẽ guapyháguio, ha umi pa virgen ñemohaʼãnga contexto-pe haʼe hína pyhare mbyte sapukái marandu. Pe pyhare mbyte sapukái marandu hína upe ombosakoʼíva umi virgen iñarandúvape pe ára-pe, yma guare jejopy vai ojejapojey jave.

“Ñañe’ẽ hag̃ua ñande rembiasakue ohasávare, ajuhu rire opaite tape ñemotenonde reheve pe tenda peve jahupytýva ko’ág̃a, ikatu ha’e: ¡Tomimbipa Tupã! Ahechávo mba’épa Tupã ojapo, añemondýi hag̃uaicha chepy’aroryete, ha aguereko jerovia Cristo rehe mburuvicha ramo. Ndajarekói mba’eve ñandemongyhyjéva tenonderãrã, ndaha’éiramo ñanderesarái pe tape rehe Ñandejára ñanemoakãrapu’ã hague, ha Hembiapokue ñande rembiasakue ohasávape.” Testimonies to Ministers, 31.

Ñandejára ogueraha hína Itavayguakuérape pe jehechaporã ha jehecha’asy rapepe oñepyrũ vaekuépe julio ary 2023-pe. Ijeguerojera oike avei pe Ñe’ẽ Maranduhára jepe’ápe, ojoajúvo pe tembiasakue kañymby rehe verso cuarenta-pe. Upe tembiasakue ohechauka mba’éichapa oñemoheñói pe mymba ra’anga Estados Unidos-pe, ha, añetehápe, heta mba’e hetave pe añoite paha ára rembiasakue pehẽngue-gui. Ñañemoĩ vove pe jehecha’asy pahaite ojeguapývape pe ley dominical jave, umi jejopy vai yma guaréva oñepyrũvo jevy hag̃ua, “ndajajapói mba’eve ñanemongyhyjéva tenonderãrã rehe, ndaha’éiramo ñanderesarái haguére mba’éichapa Ñandejára ñanemboguata, ha Iporombo’e ñane rembiasakue yma guarépe.”

Pe léi domingope, “tembiasakue yma guare” oñembojeýta pe períodope oñemoheñóihápe pe mymba ra’ãnga Estados Unidos-pe. Pe León Judá ñemoñaregua oipe’a pe marandu paha ha ogueraha Itavayguápe pe tembiasakue ñemiháme, versículo cuarenta-pe. Upépe ombo’e Itavayguápe ani hag̃ua oikuaa hag̃uánte Iñe’ẽ maranduhára, ha avei pe privilegio ha tembiapo orekóva oguahẽ hag̃ua peteĩ jeikove hag̃uaicha oĩ hag̃ua umi Itavayguakuéra apytépe, ha’éva’erãva’ekue Hembiporurãkuéra pe apañuãi paha jave.

Peteĩva umi mba’e rechaukaha maranduhára rehegua umi tapichakuéra rehegua ha’e kóva: oikuaa mba’éichapa oguata va’erã pe tesape osẽva guapyha guasúgui. Upéva pe tesape ha’e pe tembiasakue ñemigua versíkulo cuarenta pegua, omombe’úva mba’e michĩmíva peve umi dinámica religiosa, política, social ha económica oĩva pype oñemopu’ã hag̃ua pe mymba ra’ãnga Estados Unidos-pe. Pe tesape ojehechakuaáva ko tembiasakue marangatu rehegua ári oñemoheñói pe aplicación rupive línea ári línea, ko’ápe michĩmi ha upépe michĩmi, ha ha’e pe tesape omombe’úva pe tembiasakue umi jejopy vai yma guaréva oñepyrũ jey vove.

Umi oikũmbyva pe ñemoarandu hetaveha ha’e umi arandúva, ha pe ñemoarandu hetaveha oĩ pe ta’anga mymba ñarõgua rehegua ñemoheñóipe; ha umi arandúva oikũmbýta pe tembiasakue pe ta’anga mymba ñarõgua rehegua ñemoheñói ko yvy ári mba’éichapa oikóta, upe tembiasakue oguahẽ mboyve. Jesús, Alfa ha Omega ramo, tapiaite ohechauka peteĩ mba’e paha peteĩ mba’e ñepyrũ rupive.

Iporã jahechakuaa hag̃ua pe pasáhe Sister White ohechaukahápe Ñandejára retãyguakuéra oguatataha tesapépe osẽva guapyha guasúguiha ha’eha pe ñemohu’ã pe peteĩha kapítulope Testimonies, volumen nueve-pe. Pe kapítulo oñepyrũ kuatiarogue once-pe, upévare pe kapítulo oñepyrũ nueve-once-pe ha opa omombe’úvo pe léi dominical. Omombe’u pe ára pe mymba ra’anga oñemoheñóihápe ha pe cien cuarenta y cuatro mil ojehechauka hag̃ua, ha katu upéva añónte ojehecha peichaháicha reguerekóramo pe jerovia rehecha hag̃ua upe kapítulo upéicha.

Oĩgui hag̃ua pe primera pehẽ volúmen poapyha rehegua, oñepyrũ upe jehechakuaa reheve, ha oipuru pe título, Mburuvicha Guasu Júvo hag̃ua. Hesakã porã ojehechaukaha ndaha’éi Cristo Jeju Mokõihápe añónte rehegua, síno avei umi diez virgen-kuéra ñemoha’ãngáre, pe pehẽngue réra upéi ningo ohenói Pablo ñe’ẽ.

“Pehẽngue 1—Mburuvicha Guasu ou hag̃uarã”

“‘Sa’i michĩmi, ha pe oútava oúta, ha ndoaremo’ãi.’ Hebreos 10:37.”

Ko’ã mokõi ñe’ẽjoaju oúva upe rire ojeheja okápe, ha katu oipytyvõ pe tesape oĩvape pe pasáhepe.

Mbykymi sapy’aitépe gueteri, ha pe ou va’erã outa, ha ndopyta mo’ãi. Ko’ág̃a pe hekojojáva oikovéta jerovia rupive; ha oĩramo avave ojere jeýva tapykuévo, che ánga ndovy’amo’ãi hese. Péro ore ndaha’éi umi ojere jeýva oñehundi hag̃ua; ore katu umi ogueroviáva, oñesalva hag̃uáicha pe ánga. Hebreos 10:37–39.

Pablo oñe’ẽkuri Habacuc rehe, upépe umi virgen ijeroviaha ha iñarandúva oñembojojaha umi oĩva ndive, Pablo he’iháicha, “oñemoambue hag̃ua perdición peve”. Habacuc he’i kóicha:

Péina, ipy’a oñemomba’eguasúva ndaha’éi hekojoja ipype; ha pe ijojáva oikovéta ijerovia rupi. Habacuc 2:4.

Habacuc pe arekue oha’arõha hína umi pa virgen rehegua oha’arõha, ha pe capítulo oñe’ẽva Mburuvicha oútavagui, ojoajúvo Pablo ñe’ẽme Hebreos guive, ohechauka ko capítulo ñembyaty ha jeporu perfecto oñembotýha pe períodope oñemboselláva cien cuarenta y cuatro mil. Upéva pe período oñepyrũva’ekue 11 jasyporundy 2001-pe ha opa pe léi domingo-pe, ha’éva Adventismo Laodicense pe apañuãi paha, ha pe parábola umi diez virgen reheguape ha’e pe tekopy ojehechaukáva pe léi domingo-pe. Umi párrafo paha pe capítulo-pe oñe’ẽ pe léi domingo rehe, ha pe capítulo oñepyrũ oñe’ẽvo 11 jasyporundy 2001 rehe.

“Pe Paha Ipahápegua Krísis”

“Jaiko ipaha ára paha. Umi techaukaha ára rehegua pya’eterei ojehupytyva’ekue oikuaauka Cristo jeju hi’aguĩmaha. Ko’ã ára jaikohápe ningo imarangatu ha tuichaiterei mba’e. Tupã Espíritu mbeguekatúpe, ha katu añetépe, ojeipe’aitemi hína yvy ári guive. Umi mba’asy guasu ha huísio kuéra o’a hína voi Tupã gracia ñemomba’eguasu’ỹhakuéra ári. Umi ñehundi yvy rupi ha yguasu rupi, tekove aty guasu reko py’a guapy’ỹ, ñorairõ kyhyje marandu, opa ko’ãva niko techaukaha vaiete. Ohechauka hikuái umi mba’e oúvatava tuichaitereíva hi’aguĩmaha.”

“Umi mba’e vai rehegua ombojoajúma hína ipoderkuéra ha ombyaty. Oñemombarete hikuái pe apañuãi guasu paha rehehápe g̃uarã. Koʼẽrõite oiko hag̃ua ñane múndope tuicha ñemoambue, ha umi ñemonguʼe paha pyaʼeetereíta.”

“Ko yvy ape ári mba’e reko ohechauka ñande ári og̃uahẽmaha ára hasy ha py’atarováva. Kuarahyresẽgua kuatiakuéra henyhẽ umi techaukaha ohechaukávagui peteĩ ñorairõ vaietereíva hi’aguĩmbaitévape. Jepe’a guasu kyhyjepyrã oiko jepi. Mba’apohára ñorairõ ha tembiapo ñembotove jepivegua hína. Monda ha jejuka ojejapo opa hendáicha. Kuimba’e kuña demóniokuéra ojapyhýva oipe’a tekove kuimba’e, kuña ha mitã michĩnguégui. Yvyporakuéra oñembotavyma teko aña rehe, ha opaichagua mba’e vai ipu’aka.”

Pe enemigo ojapo vaekue joja oñembyaivai hag̃ua ha omyenyhẽ hag̃ua yvypóra kuéra korasõ tekopotĩ’ỹ rehehápe jehupytyrã ijeheguarã añónte. “Joja opyta mombyry: añetegua ho’a tape rehe, ha tekojoja ndaikatúi oike.” Isaías 59:14. Umi táva guasúpe oĩ heta aty oikóva mboriahúpe ha ñembyasýpe, hi’aguĩeterei tembi’u, óga ha ao’ỹgui; ha umi táva guasúpe voi oĩ avei umi oguerekóva hetave ikorasõ oipotávagui, oikóva tekoporãmbápe, ombohasáva ipláta óga porãiterei oñemohendapyrépe, ñemonde ha jeguaka rehe, térã ivaivéva gueteri, hete rembiapoukapy vai ñembovy’ápe, káña, petỹ ha ambue mba’e ombyaietéva apytu’ũ mbarete, omoakãvai akã, ha omongy’a ánga. Umi sapukái yvypóra iñembyahýiva rehegua ohupyty hína Tupã renondépe, aja katu opaichagua jejopy ha jepe’apy rupive yvypóra kuéra ombyaty hína virueta tuichaitereíva.

“Peteĩ jey, aime jave táva Nueva York-pe, pyharekue añehenói ahecha hag̃ua óga tuichakuéra ojepu’ãva piso ári piso peve, yvága gotyo. Ko’ã óga oñemboaje hag̃ua ndohapýimo’ãiha tata, ha oñemopu’ã hikuái ombojeguasu hag̃ua ijára ha umi omopu’ãvape. Yvateve ha yvateveve ko’ã óga ojepu’ã ohóvo, ha ipypekuéra ojeporu umi mba’e iporãvéva ha hepyetereíva. Umi oguerekóva ko’ã óga ndoporandúi ijupekuéra: ‘Mba’éicha piko ikatúta iporãvévaicha ñamomba’eguasu Tupãme?’ Ñandejára ndoikói kuri ipensamientópekuéra.”

“Che apensa: ‘¡Ajépa umi oinvertíva hína upéicha hembiporupyre ikatúne ohecha haperã Ñandejára ohechaháicha! Ombyaty hína hikuái tuichaiterei ha porãite óga, ha mba’eichaite pe iñakãguapy ha ijejapopyre tavyeterei Mburuvicha Arapýpe guasúpe resa renondépe. Ndoikuaasei hikuái opa ikatu hag̃uáicha py’a ha apytu’ũ reheve mba’éichapa omomba’eguasúta Ñandejárape. Operde hikuái hechágui ko mba’e, yvypóra rembiaporã peteĩha.’”

“Ojepu’ã aja ko’ã óga yvate guasúva, ijára kuéra ovy’a va’ekue peteĩ ñembotuicha jejapysaka’ỹ reheve, oñemomba’eguasúvo umi viru oguerekóva hikuái ikatu hag̃uáicha oiporu oñembovy’a hag̃ua ijehe, ha omokyre’ỹ hag̃ua iñirũnguéra mba’e’yvypóra rehegua akãraku. Heta pe viru ha’ekuéra ombohapéva péicha ou va’ekue jejopy vai rupi, mboriahúpe oñembohasa asývo. Hesarái hikuái yvágape oñeñongatuha peteĩ kuatiañe’ẽ peteĩteĩva opaite ñemuha ha ñemurã rehegua; opaite ñemuharã ndojapóiva hekoitépe, opaite tembiapo japu rehegua, upépe ojehai. Hi’aguĩma pe ára, yvypóra kuéra ijapu ha iñemongarai reheve oguahẽtaha peteĩ tendápe Ñandejára ndopermitimo’ãvéimava chupekuéra ohasa, ha oikuaáta hikuái peteĩ límite oĩha Jehová ipasiénsia rehe.”

“Pe ojechaukáva che renondépe upéi ha’e va’ekue peteĩ tata rendy ñemondýi. Kuimba’ekuéra oma’ẽ umi óga yvate ha oje’eva’erã ndohapýimo’ãiha rehe ha he’i: ‘Ko’ãva oĩ porãite ha ndaikatúi ojeporu tata hese.’ Ha umi óga ohundi tata rupi ku alquitrán guáicha ramoite. Umi máquina ojeporúva oñembogue hag̃ua tata ndaikatúi mba’eve ojapo omboyke hag̃ua pe ñehundi. Umi tata mboguehára ndaikatúi omba’apo umi máquina rehe.”

“Che ambo’euka chéve, Ñandejára ára oguahẽ vove, ndaipóri ramo mba’eveichagua ñemoambue umi yvypóra py’apy guasúvape, jejaposeha ha jeroviarei orekóvape, kuimba’ekuéra ohechakuaáta pe po ipoderóso va’ekue osalva hag̃ua ha ipoderosótaha avei ohundi hag̃ua. Mba’eveichagua pokatu yvy arigua ndaikatúi ojoko Ñandejára po. Ndaipóri mba’eveichagua material ikatúva ojeporu óga ñemopu’ãme oñangareko hag̃ua hesekuéra ani hag̃ua oñehundi, oguahẽ vove pe ára Ñandejára omoĩmava ombou hag̃ua tekombo’e jejopy yvyporakuérape, iñe’ẽléi oheja rei haguére ha ijehupytyrã añónte ohekágui.”

“Ndaha’éi heta, umi mbo’ehára ha tetã remimoĩva apytépe jepe, umi oikũmbyva mba’éichapa oñemoĩ yvy gotyo ko’ã ára pegua tekoaty. Umi oguerekóva poguýpe ñane retã sãmbyhy ndoikuaái mba’éichapa osolusionáta pe apañuãi tekovaikuére, mboriahúre, imboriahuvévare, ha tembiapo vai hetave ohóvare. Ha’ekuéra oñeha’ã reiete omoĩ hag̃ua tembiapo ñemboguata peteĩ ñemoĩmbyrã ipyahuvéva ha ijeroviapyrãvéva ári. Yvypórakuéra ome’ẽrire hetave atención Tupã Ñe’ẽ mbo’e rehe, otopáta peteĩ solución umi apañuãi ombopy’aroryva’ekuépe.”

“Ñe’ẽ Tupã rehegua omombe’u mba’éichapa oĩ ko yvy Cristo jeju mokõihápe mboyve. Umi kuimba’e ñemonda ha jejopy vai rupive ombyaty heta mba’erepy rehegua, ojehai kóicha: ‘Pembyatypa tesoro umi ára pahápe guarã. Péina ápe, umi tembiapohára pene kokue omono’õ vaekue rembiapo repy, peẽ pejokóva mbotavy rupive, osapukái: ha umi omono’õ vaekue sapukái oike Ñandejára Sabaot apysápe. Peẽ peiko vy’arã yvy ári, ha pejapo pene rembipota rei; pembongaru pene korasõkuéra, ku mymbajuka ára guáicha. Pekondena ha pejuka hekojojávape; ha ha’e ndojokói peẽme.’ Santiago 5:3–6.”

“Ha máva omoñe’ẽ umi ñe’ẽmondýi ome’ẽva umi techaukaha pya’e oñekumplívagui ko’ã ára rehegua? Mba’e impresión-pa ojapo umi yvypóra yvyráre oñemoĩva rehe? Mba’e ñemoambuepa ojehecha ijehecharamóvape? Ndaipóri ambue mba’e ojehecháva, umi oikova’ekue Noé ára pegua rekoichaite. Oñembyatyite umi mba’apo ha vy’a yvyráre guápe, umi yvypóra y oñehundi mboyvegua ‘ndoikuaái pe diluvio ou peve, ha ogueraha opavavepe.’ Mateo 24:39. Ha’ekuéra oguereko kuri ñemomarandu ouva’ekue yvágagui, ha katu ndojaposéi kuri hendúvo. Ha ko árape avei ko mundo, oñemoĩmbaitéva Tupã ñe’ẽmondýi ñe’ẽgui, pya’e oguata ohóvo ñehundi opave’ỹvape.”

“Ko yvy oĩ ñemyakã ruguápe ñorairõ espíritu reheve. Daniel arandukápe, capítulo peteĩha pa peteĩha, maranduhára ñe’ẽ hasýva, hi’aguĩma ohupyty hag̃ua hembiapo ñemohu’ãite. Pya’e hag̃uáicha ojehuíta umi mba’e vai oje’éva maranduhára ñe’ẽnguérape.”

“‘“Péina, Ñandejára omongu'e yvy, omomboriahu ha omoñehundi chupe, ombojere hova yvate gotyo ha omosarambi hi'ári oikóvape kuéra…. Oñembohysýi rupi hikuái léi kuéra rehe, omoambue tembiapoukapy, ha omboja'o pe ñe'ẽme'ẽ opa'ỹva. Upévare pe ñe'ẽvai ho'u pe yvy, ha umi ipype oikóva opyta ñehundipápe…. Opa pe vy'a panderéta kuéra rehegua, opa umi ovy'áva osapukái, opa avei pe mbaraka pu vy'a rehegua.’ Isaías 24:1–8.

“‘¡Mba'easy pe ára! Ñandejára ára og̃uahẽma, ha pe Ipuʼakapavẽgui oútava peteĩ ñehundi ramo…. Pe ñemitỹrã oñembyai itykue guýpe, umi taʼãngarupa opyta nandi ha ojehejarei, umi mbaʼyruguasu oñembyai, pe avati ha ñemitỹkue ipirúgui. Mbaʼéichapa umi mymba osapukái! Umi vaka aty ojepyʼapy, ndorekóigui kapiʼi; ha umi ovecha aty voi oñehundi.’ ‘Pe parral ipiru, ha pe ígo yvyramáta ikangy; pe granada yvyramáta, pe pindo avei, ha pe manzana yvyramáta, ha opaite ñúmegua yvyramáta ipiru: vyʼa opáma yvypóra raʼykuéragui.’ Joel 1:15–18, 12.”

“‘Che py’aroite che py mbytépe; … ndaikatúi akirirĩ, nde, che ánga, rehendu rupi trompéta pu, ñorairõ marandu vai. Oñehenói ñehundipa ári ñehundi; opaite yvy niko oñemondapa.’ Jeremías 4:19, 20.”

“‘Ahecha yvy, ha, péina, ndorekói va’ekue peteĩ forma, ha nandi; ha yvága, ha ndorekói mba’eve tesakã. Ahecha yvytykuéra, ha, péina, oryryipa hikuái, ha opa umi cerrokuéra oñemongu’e kangy. Ahecha, ha, péina, ndaipóri avave yvypóra, ha opa umi guyra yvagapegua okañyma. Ahecha, ha, péina, pe tenda iporã ha hi’a porãva oiko peteĩ desiérto, ha opa isiudakuéra oñehundipa.’ Versículos 23–26.”

“‘“¡Mba’éichapa hasy! upe ára tuichaiterei, ndaipóri ambue iporãvéva ha’eichagua: ha’e hína Jacob jehasa asy ára; ha upéicharõ jepe, oñesalváta chugui.” Jeremías 30:7.

“Ndaha’éi opavave ko yvy ape ári oike va’ekue enemigo ykére Tupã rovái. Ndaha’éi opavave oiko hag̃ua iñe’ẽ’ỹva. Oĩ mbovymi jeroviapy rehegua opytáva hag̃ua añetetépe Tupãme; Juan niko ohai: ‘Ko’ápe oĩ umi oñangarekóva Tupã rembiapoukapýre ha Jesús jeroviáre.’ Apocalipsis 14:12. Pya’etéma ñorairõ oñemboguata hatãiterei va’erã umi oservíva Tupãme ha umi ndoservíri chupe apytépe. Pya’etéma opa mba’e ikatúva oñemongu’e oñemongu’éta, umi ndaikatúiva oñemongu’e hag̃ua opyta hag̃ua.”

“Aña retãre oikovéva Ñandejára tavayguakuéra rekove rehegua ndaikatúi oñemombeʼu hag̃uáicha, yvága mimbipa ha yma guaréicha jehasa asy oñembojoajúvo. Haʼekuéra oguatáta pe tesape osẽva Ñandejára guapyha guasúgui. Umi ánhel rupive oĩta tapiaite ñomongeta yvága ha yvy apytépe. Ha Satanás, ivaíva ánhel kuéra omongoraʼýva chupe, ha heʼívo haʼeha Tupã, ojapóta opaichagua milágro, ombotavy hag̃ua, ikatúrõ, umi poravopyre jepe. Ñandejára tavayguakuéra ndojuhumoʼãi hoguerovia hag̃ua hekopete pe milágro apópe, Satanás niko ojapojeyta umi milágro ojejapótava. Ñandejára tavayguakuéra, oñehaʼã ha oñeprobáva, ojuhúta ipokatu pe techaukaha oñeʼẽhague Éxodo 31:12–18-pe. Haʼekuéra oñemoĩvaʼerã pe Ñeʼẽ oikovéva ári: ‘Ojehai vaʼekue.’ Kóva añoite hína pe pyenda ikatuhápe oñemboʼy hatã ha jerovia hag̃uáicha. Umi ombojaʼóvaʼekue iñeʼẽmeʼẽ Tupã ndive, upe árape oĩta Tupãʼỹre ha esperánsaʼỹre. Satanás haʼe peteĩ temimboʼe kyreʼỹ Biblia rehegua. Haʼe oikuaa hiʼára mbykyha, ha opáicharõ oheka ojoko hag̃ua Ñandejára rembiapo ko yvy ári.”

“Umi omombaʼéva Tupãme ojehechakuaáta hag̃ua peteĩ mbaʼe ijojahaʼỹvape iñangarekóre pe irundyha mandamiéntore, koʼãva haʼégui pe techaukaha ipokatu hag̃uáicha Tupã ojapo hag̃ua, ha pe testígo heʼíva Hae oguerekoha derecho yvypórare oñemombaʼe ha oñemoĩ hag̃ua henondépe. Umi iñañáva katu ojehechakuaáta iñehaʼã rupi ombogue hag̃ua pe Manduʼarã pe Apoharépe guare ha omombaʼeguasu hag̃ua pe tembiapo guare Roma rehegua. Pe joavy vai apytépe, opa Cristo rapichakuéra oñembojaʼóta mokõi aty guasúpe: umi oñongatúva Tupã rembiapoukapy ha Jesús jerovia, ha umi omombaʼéva pe mymba ha taʼãnga, ha oguerohorýva imárka. Jepe tupao ha tetã oñondivepa ombojoajúta ipokatu hag̃ua ombopokañy opavavépe, ‘michĩva ha guasúva, iplátava ha imboriahúva, isãsóva ha tembiguáiva,’ ogueraha hag̃ua pe mymba márka, upéicharõ jepe Tupã retãyguakuéra ndojapomoʼãi upéva. Apocalipsis 13:16. Pe maranduhára Patmos gua ohecha ‘umi ipuʼakavaʼekue pe mymba ári, ha itaʼãnga ári, ha imárka ári, ha héra papapy ári, oĩva pe yguasu vídrioicha ári, oguerekóva Tupã mbaraka,’ ha opurahéiva Moisés ha pe Ovecha Raʼy purahéi. Apocalipsis 15:2.”

“Pruéva ha jehasa asýta oha’arõta Tupã retãygua kuérape. Ñorairõ espíritu omongu’e umi tetãnguéra yvy apýra peteĩ guive pe ambué peve. Ha pe jehasa asy oútavape mbytepe, — peteĩ jehasa asy peichagua ndaipóri va’ekue peteĩ tetã oĩ hague guive, — Tupã retã poravopyre opytáta ndojeguerovái’ỹre. Satanás ha imboaty ndaikatumo’ãi ohundi chupekuéra, umi ánhel imbaretetereíva oñangarekóta rupi hesekuéra.” Testimonios, volúmen 9, 11–17.

Umi cien cuarenta y cuatro mil, ha’éva “Tupã retã ojehechava’ekue ha ojeproba porãva”, Itupã “tetã poravopyre”, “opytáta oñemongu’e’ỹre” vove “oñembohasajevýramo yma guare jejopy vai”. Pe tesape ha’ekuéra “oguatátahápe” hína pe marandu tesape mokõihápa poteĩha ñeñotỹ rehegua, ha’éva pyhare mbyte sapukái, ha’éva pe tesape ohechauka hag̃ua mba’éichapa oñemoheñói mymba ñaña ra’anga.