Aplikasyon trip Eli a konsène mesaj la, mesaje a, ak mouvman an pandan peryòd jijman egzekitif Bondye a, ki kòmanse avèk lwa dimanch Ozetazini epi ki kontinye jouk nan fen tan gras la. Jijman egzekitif la ogmante soti nan yon peryòd kote jijman Bondye melanje ak mizèrikòd rive nan moman kote jijman li yo vide san mizèrikòd nan sèt dènye kalamite yo.
Aplikasyon trip sa mesaje a ki prepare chemen an pou Mesaje Alyans lan pale sou mesaj la, mesaje a, ak mouvman an pandan dènye peryòd jijman ankèt Bondye a, peryòd ki idantifye tan sele sant karannkat mil yo. Peryòd sa a fini lè lwa dimanch ki pral vini byento a rive Ozetazini, e se lè sa a jijman egzekitif Bondye yo kòmanse.
Jan Batis te prepare chemen an pou Kris la, Mesaje Alyans lan, pou konfime alyans lan nan akonplisman Danyèl chapit nèf, vèsè vennsèt. Konsa tou, li te prepare chemen an pou Kris la vini touswit nan tanp pa li a epi pirifye pitit gason Levi yo, sa li te fè nan kòmansman ak nan fen ministè li a ki te dire twa zan edmi. Netwayaj tanp literal la te senbòl travay li pou netwaye tanp nanm moun ki reprezante kòm pitit gason Levi yo.
Travay literal li te fè pou netwaye tanp lan se te yon akonplisman pwofesi; e lè Li te akonpli travay la nan Jan chapit 2, vèsè 13 rive 22, Sentespri a te mennen disip yo pou yo sonje yon pasaj nan Ansyen Testaman an ki te fè pati travay Li t ap fè pou pirifye ak pou netwaye disip yo, an akonplisman Malachi 3.
Nan pasaj ki nan Jan an, Kris te fè konnen ke lè tanp kò pa Li a t ap detwi, Li t ap leve l ankò nan twa jou. Entèraksyon an avèk Jwif ki t ap chache kontredi yo te ajoute ke renovasyon tanp literal la, ke Ewòd te fè epi ki te fini menm ane sa a, te pran karant-sis ane. Jezi t ap pirifye disip Li yo pa mwayen yon egzanp sou youn nan règ ki asosye ak pawòl pwofetik la, règ Jezi te konsakre anndan Pawòl Li a, atravè travay zanj yo, Sentespri a ak pwofèt yo.
Li te bay egzanp pwofetik la ke sa ki literal la reprezante sa ki espirityèl la. Li te etabli kle pwofetik nimewo “karannsis” la kòm yon senbòl tanp lan. “Karannsis” te kantite jou Moyiz te pase sou mòn nan ap resevwa enstriksyon pou tanp lan. “Karannsis” se kantite kwomozòm ki fòme tanp imen an. “Karannsis” se kantite ane (1798 rive 1844) ki te akonpli nan restorasyon tanp espirityèl la ki te fin foule anba pye pa paganis, epi apre sa pa papis.
De netwayaj tanp yo de yo gen ladan yo senbòl ki montre ke twa jou egal karantsis ane. Sa gen ladan l prensip ke sa ki literal la reprezante sa ki espirityèl la. Sa te reprezante ni yon akonplisman ni yon prediksyon pwofesi. De netwayaj yo reprezante yon verite yon gwoup konprann mal, epi ki revele bay yon lòt gwoup.
De netwayaj yo toude idantifye yon peryòd tan kote legliz Bondye a fin kòwonpi rive nan pwen kote li se “yon jenerasyon adiltè, yon nich sèpan,” k ap chèche yon siy, alòske siy la ap esplike yo dirèkteman; paske sèl siy y ap bay la se siy destriksyon tanp lan, tanp ki leve ankò nan twa jou.
O jenerasyon sèpan, kijan nou ka pale bon bagay, nou menm ki mechan? Paske se nan abondans kè a bouch la pale.... Lè sa a, kèk nan dirèktè lalwa yo ak nan farizyen yo reponn, yo di: Mèt, nou ta vle wè yon siy nan men ou. Men li reponn epi li di yo: Yon jenerasyon mechan ak adiltè ap chèche yon siy; men yo p ap ba li okenn siy, eksepte siy pwofèt Jonas la. Paske menm jan Jonas te pase twa jou ak twa nwit nan vant gwo pwason an, konsa tou, Pitit lòm nan va pase twa jou ak twa nwit nan kè tè a. Matye 12:34, 38–40.
Tout dinamik pwofetik sa yo reprezante nan tout twa akonplisman kote Mesaje Alyans lan vini toudenkou nan tanp Li a, menm jan Li te fè sa nan Jan chapit de.
Epi fèt Delivrans Jwif yo te prèt, epi Jezi moute Jerizalèm. Li jwenn nan tanp lan moun ki t ap vann bèf, mouton ak pijon, ak moun k ap chanje lajan yo ki te chita la. Lè sa a, li fè yon fwèt ak ti kòd, li chase yo tout deyò tanp lan, ansanm ak mouton yo ak bèf yo; li vide lajan moun k ap chanje yo, li chavire tab yo; epi li di moun ki t ap vann pijon yo: Wete bagay sa yo isit la; pa fè kay Papa m nan tounen yon kay komès. Disip li yo sonje sa ki te ekri: Zèl pou kay ou a devore m. Lè sa a, Jwif yo reponn, yo di li: Ki siy ou montre nou, poutèt ou ap fè bagay sa yo? Jezi reponn, li di yo: Kraze tanp sa a, e nan twa jou mwen pral leve l ankò. Lè sa a, Jwif yo di: Tanp sa a pran karannsis ane pou bati, epi ou menm, ou pral leve l ankò nan twa jou? Men, li t ap pale de tanp kò li. Se poutèt sa, lè li te leve soti vivan pami mò yo, disip li yo sonje li te di yo sa; epi yo te kwè Ekriti a, ansanm ak pawòl Jezi te di a. Jan 2:13–22.
Mesaje Alyans lan te dwe pirifye, epi tou netwaye pitit Levi yo tankou “ajan,” ki reprezante Pawòl Bondye a, ak “lò,” ki reprezante lafwa. Mesaje Alyans lan t ap pirifye disip li yo lè li t ap ogmante “lafwa” yo nan “pawòl” pwofetik li. Pawòl pwofetik sa a te fèt pou pirifye, men tou pou netwaye. Pawòl pwofetik li toujou reprezante yon tès, e se atravè Pawòl pwofetik li a pitit Levi yo netwaye nan peryòd lè li vini toudenkou nan tanp li a.
“‘Liiy ay nanm li nan men Li, e Li va netwayɛ nèt glasi pa Li a, e Li va ranmase ble pa Li a nan granje a.’ Matye 3:12. Sa te youn nan tan pirifikasyon yo. Pa mwayen pawòl verite yo, pay la t ap separe ak ble a. Paske yo te twò vaniteux e twò pwòp tèt yo jis pou yo resevwa repwòch, twò renmen mond lan pou yo aksepte yon lavi imilite, anpil te vire do bay Jezi. Anpil toujou ap fè menm bagay la. Nanm yo ap sibi tès jodi a menm jan ak disip sa yo nan sinagòg Kapènawòm nan. Lè verite a rive touche kè a, yo wè lavi yo pa ann amoni ak volonte Bondye. Yo wè nesesite pou yon chanjman total nan yo menm; men yo pa dispoze antre nan travay renonsman sa a. Se poutèt sa yo fache lè peche yo dekouvri. Yo ale, yo pran ofans, menm jan disip yo te kite Jezi, pandan yo t ap bougonnen: ‘Pawòl sa a di; kiyès ki ka tande li?’” The Desire of Ages, 392.
Moun sa yo ki te “teste kòm nanm” nan “sinagòg Kapènawòm nan,” te refize konprann ke lè Kris la te di yo yo dwe manje kò Li epi bwè san Li, Li t ap sèvi ak kò literal Li pou transmèt yon verite espirityèl. Se te menm reprezantasyon pwofetik la Li te fè konsènan tanp lan nan Jan chapit de. Lè prensip la ke literal la vini anvan epi li reprezante espirityèl la te rekonèt kòm “yon pawòl di” yo pa t vle “tande,” yo vire do epi yo pa t mache avè L ankò janm. Sa te fèt nan Jan chapit sis, vèsè swasant-sis (666), ki reprezante lwa dimanch k ap vini byento a, ki te prefigire pa 22 oktòb 1844, ki an retou te prefigire pa kwa Kalvè a.
Depi lè sa a, anpil nan disip li yo te fè bak, epi yo pa t mache avèk li ankò. Jan 6:66.
Nan Jan chapit de a, Sentespri a te dirije lespri disip yo pou yo “sonje” pwofesi ki dekri zel Bondye a, e mo “zelè” a se menm mo ak “jalou” a ni nan ebre ni nan grèk.
Paske zèl kay ou a fin devore m; e repwòch moun ki t ap repwoche ou yo tonbe sou mwen. Sòm 69:9.
Le zèl Bondye a, ki se jalouzi li, reprezante eleman karaktè Bondye kòm yon Bondye ki jalou, e jalouzi sa a parèt sou twazyèm ak katriyèm jenerasyon pami moun ki rayi li yo. Nan Jan chapit de, Sentespri a t ap mete an plas verite sa a, ke pirifikasyon Mesaje Alyans lan akonpli rive nan katriyèm ak dènye jenerasyon an, byenke toujou gen kèk nan twazyèm jenerasyon an ki rete vivan lè koup dènye jenerasyon an fin ranpli. Jenerasyon sa a se yon jenerasyon adiltè, yon jenerasyon vipè.
Moïse représentait la quatrième génération, et ce fut alors que Moïse, durant quarante-six jours, reçut des instructions concernant l’édification du temple. En ces jours-là, il reçut la loi, dans laquelle le second commandement indique que la jalousie de Dieu se manifeste dans la troisième et la quatrième générations.
Apre sa, li di Abraram: Konnen avèk sètitid desandan ou yo ap vin etranje nan yon peyi ki pa pa yo; yo pral sèvi moun peyi sa a, e yo pral maltrete yo pandan katsan ane. Men, mwen menm, m ap jije nasyon y ap sèvi a; epi apre sa, yo va soti avèk gwo richès. Kanta pou ou menm, ou va ale jwenn zansèt ou yo nan lapè; y ap antere ou nan yon bèl vyeyès. Men, nan katriyèm jenerasyon an, yo va tounen isit la ankò; paske mechanste Amoreyen yo poko rive nan mezi li. Jenèz 15:13–16.
Nan dènye jenerasyon ansyen Izrayèl la, tanp legliz kretyen an, ke Pyè te rele yon “kay espirityèl,” te bati. Pandan istwa sa a, Bondye te manifeste jalouzi Li de fwa lè, nan zèl Li, Li te netwaye tanp lan. An 1844, Bondye te leve tanp espirityèl Milerit yo, e yon lòt fwa ankò Li te pase sou ansyen pèp chwazi a. Nan istwa sa a, Mesaje Alyans lan te vini toudenkou 22 oktòb 1844.
Aparisyon li te prepare atravè ministè William Miller. Pandan Pwotestan yo ak Millerit yo t ap pwoche 22 Oktòb 1844, de gwoup te pase anba eprèv. Eprèv Pwotestan yo te rive nan tan lafen an, lè premye zanj lan te parèt an 1798. Apre mesaj ki te dwe ni “pirifye ni netwaye” pitit gason Levi yo te vin tabli fòmèlman an 1831, eprèv Pwotestan yo te kòmanse lè mesaj premye zanj lan te resevwa pouvwa, 11 out 1840. Le 19 avril 1844, Pwotestan yo te echwe nan eprèv la, epi yo te vin tounen pitit fi Babilòn yo.
Dezyèm zanj lan rive apre sa, epi lafwa Millerit yo te lè sa a pase anba eprèv; yon pirifikasyon ak yon pirj te fèt. Lè mesaj dezyèm zanj lan te resevwa pouvwa nan reyinyon kan Exeter la, soti douz pou rive disèt out, eprèv separasyon Millerit saj yo ak Millerit sòt yo te akonpli.
Distenksyon ant saj yo ak moun sòt yo se te lwil la, ki te mesaj pwofetik Kri Mitan Lannwit lan. Lè twazyèm zanj lan te rive 22 Oktòb 1844, tanp lan te deja bati (nan karant-sis ane). Lè sa a, Mesaje Alyans lan te vini toudenkou nan tanp Li a.
“Vini Kris la kòm gran prèt nou an nan kote ki pi sen an, pou pirifikasyon sanktyè a, jan sa parèt nan Danyèl 8:14; vini Pitit lòm nan bò kote Ansyen Jou yo, jan sa prezante nan Danyèl 7:13; epi vini Senyè a nan tanp Li a, jan Malachi te pwofetize l la, se deskripsyon menm evènman an; e sa reprezante tou pa vini marye a nan maryaj la, jan Kris dekri sa nan parabòl dis vyèj yo, nan Matye 25.” The Great Controversy, 426.
Se lè sa a Mesaje Alyans lan te kòmanse travay li pou pirifye ak netwaye disip milerit yo, ki idantifye nan twazyèm chapit Malachi a kòm pitit gason Levi yo.
“Anpil nan moun ki te soti pou rankontre Veterèn nan anba mesaj premye ak dezyèm zanj yo, te refize twazyèm nan, dènye mesaj eprèv la ki dwe bay mond lan, epi yon pozisyon menm jan an pral pran lè dènye apèl la va fèt.”
“Yo ta dwe etidye avèk anpil atansyon chak preskripsyon nan parabòl sa a. Nou reprezante swa pa vyèj saj yo, swa pa vyèj sòt yo.” Review and Herald, 31 oktòb 1899.
Lè mesaj premye zanj lan te resevwa pouvwa sou 11 out 1840, anpil moun te antre nan mouvman Millerit la. Apre sa, sou 19 avril 1844, yon gwo gwoup te kite mouvman an. Sou 22 oktòb 1844, opinyon tradisyonèl la se ke te gen anviwon senkant nanm ki te antre pa lafwa nan Kote ki Trè Sen an. Si nou sipoze kantite a te apeprè senkant nanm ki te suiv limyè twazyèm zanj lan okòmansman, kisa sa vle di lè yo fè nou konnen “anpil” nan sila yo ki te aksepte mesaj premye ak dezyèm zanj yo, “te refize twazyèm nan, dènye mesaj eprèv la”?
Mesaje Alyans lan te vini toudenkou nan tanp Li a, e Li te louvri limyè sanktyè ki nan syèl la ansanm ak mesaj twazyèm zanj lan pou senkant moun ki te kontinye antre nan eksperyans twazyèm zanj lan; men, okòmansman, yo te gaye. Lè sa a, desepsyon yo te pi gwo pase premye desepsyon an, byenke Sè White fè nou konnen desepsyon yo pa t osi gwo ke sa disip yo te sibi apre lakwa a.
Nan toude listwa paralèl yo, Kris la te louvri Pawòl pwofetik Li bay moun ki te desi yo; e an 1850, Sè White deklare yo te montre li ke nan epòk sa a, Senyè a t ap lonje men Li ankò pou rasanble pèp Li a.
«Nan dat 23 septanm [1850], Senyè a te montre m ke li te lonje men l yon dezyèm fwa pou reprann rès pèp li a, e ke efò yo dwe double nan tan rasanbleman sa a. Nan tan dispèsyon an, Izrayèl te frape e dechire; men kounye a, nan tan rasanbleman an, Bondye pral geri pèp li a epi mare blesi li yo. Nan tan dispèsyon an, efò yo te fè pou gaye verite a te gen anpil ti efè, yo te reyalize anpil ti bagay oswa anyen menm; men nan tan rasanbleman an, lè Bondye mete men l pou rasanble pèp li a, efò pou gaye verite a pral gen efè yo te fèt pou yo genyen. Tout moun dwe ini e zele nan travay la. Mwen te wè se te yon wont pou nenpòt moun fè referans ak dispèsyon an kòm egzanp pou dirije nou kounye a nan tan rasanbleman an; paske si Bondye pa fè plis pou nou kounye a pase sa li te fè lè sa a, Izrayèl pa t ap janm rasanble. Li nesesè menm jan pou verite a pibliye nan yon jounal, menm jan li nesesè pou yo preche l.» Review and Herald, 1 novanm 1850.
Nan kwa a, disip yo te gaye, e nan istwa sa a, twa jou apre, Li te kòmanse rasanble disip Li yo ki te gaye yo. Se anviwon twa ane apre fen 1844, Kris la te kòmanse rasanble twoupo Li a ki te gaye a. Nan istwa sa a Li te dirije pèp Li a pou kòmanse travay piblikasyon an e pou pibliye dezyèm nan de tablo Abakik yo, ki te fabrike nan fen 1850, epi apre sa yo te kòmanse mete l pou vann nan Review and Herald, nan janvye 1851.
Tablo 1843 la te reprezantasyon fizik mesaj ki te netwaye tanp lan, mesaj sa a ki te tabli nan istwa premye ak dezyèm mesaj zanj yo. Lè twazyèm zanj lan rive, Bondye te gen plan pou fini travay Li epi mennen pèp Li lakay, men yo te revòlte menm jan ak ansyen Izrayèl; konsa, ni ansyen ni Izrayèl modèn te resevwa misyon pou yo moute desann nan dezè a. Si Advantis sa yo ki te okòmansman aksepte limyè twazyèm zanj lan te kontinye pa lafwa, pandan yo t ap pote reprezantasyon fizik mesaj yo a, ki se te tablo 1850 la, yo te kapab fè dezyèm vini Jezi a rive epi ale lakay yo. Men yo te destine pou repete istwa Jozye ak Kalèb, ansanm ak dis espyon enfidèl yo.
“Si, apre gwo desepsyon an nan 1844 la, Advantis yo te rete fèm nan lafwa yo epi yo te kontinye ansanm, nan inite, nan direksyon pwovidans Bondye t ap louvri a, lè yo te resevwa mesaj twazyèm zanj lan epi yo te pwoklame li bay lemonn nan pouvwa Sentespri a, yo t ap wè delivrans Bondye; Seyè a t ap aji avèk anpil puisans ansanm ak efò yo; travay la t ap fin akonpli, epi Kris la t ap deja vini pou resevwa pèp Li a pou rekonpans yo. Men, nan peryòd dout ak ensètitid ki te swiv desepsyon an, anpil nan moun ki te kwè nan avènman an te abandone lafwa yo.... Konsa, travay la te vin antrave, epi lemonn te rete nan fènwa. Si tout kò Advantis la te ini sou kòmandman Bondye yo ak lafwa Jezi a, istwa nou an t ap diferan anpil!” Evangelism, 695.
Jan Batis ak William Miller te prepare chemen an pou Kris vini sanzatann epi pirifye enn pep ki tifi pou pran mesaz delivrans la, anba pwisans Lespri Sen an, pou pote li bay lemonn antye. Bann disip Kris la ti akonpli zot misyon, me koumansman Adventis la pa ti fer li. An 1856 zot ti tonbe dan kondisyon Laodise, zot ti refize lalimier avanse bann “sèt fwa” yo, epi an 1863 zot ti koumanse prosesis enn rebelyon k ap ogmante san rete, jis rive nan lalwa dimanch ki pral vini talè a. Rebelyon 1863 la te prefigire pa rebelyon dis espyon yo. Nan fen karant ane pelerinaj nan dezè a, ansyen Izrayèl te mennen tounen devan menm eprèv la, konsa li te bay yon egzanp sou fason Izrayèl modèn nan t ap mennen tounen nan eprèv ki te nan kòmansman an.
Rebelyon dis espyon yo nan Kadès la, te repete nan Kadès karant ane pita. Rebelyon dis espyon yo ki te lakòz karant ane vwayaj nan dezè a, reprezante rebelyon ane 1863 la, lè Izrayèl modèn te mennen sou tèt pa yo pwòp vwayaj yo nan dezè Lawodise a. Nan fen karant ane yo, ansyen Izrayèl te mennen ankò nan Kadès, konsa sa idantifye ke eprèv ki te pirifye Adventis Millerit la nan rebelyon ane 1863 la, gen pou repete lè Mesaje Alyans lan ankò vini toudenkou nan tanp Li ankò.
Nou pral kontinye etid sa a nan atik k ap vini an.
“Nan konkèt Galaad ak Bachan, te gen anpil moun ki te sonje evènman sa yo ki, prèske karant ane anvan, nan Kadès, te kondane Izrayèl pou long pwomnad li nan dezè a. Yo te wè ke rapò espyon yo te bay sou Tè Pwomiz la te, nan anpil respè, kòrèk. Vil yo te gen miray e yo te anpil gwo, epi yo te abite pa jeyan, an konparezon ak yo, Ebre yo pa t anyen lòt pase pigme. Men kounye a yo te kapab wè ke erè fatal zansèt yo te fè a se te lefèt ke yo pa t mete konfyans yo nan puisans Bondye. Se sèl sa ki te anpeche yo antre touswit nan bèl peyi a.”
“Lè yo te okòmansman ap prepare pou antre nan Kanaran, antrepriz la te akonpaye ak anpil mwens difikilte pase kounye a. Bondye te pwomèt pèp Li a ke si yo ta obeyi vwa Li, Li t ap mache devan yo epi goumen pou yo; epi Li t ap voye gèp tou pou chase moun ki t ap rete nan peyi a. Laperèz nasyon yo pa t, an jeneral, leve, epi yo te fè ti kras preparasyon pou opoze avansman yo. Men, lè Senyè a kounye a te bay Izrayèl lòd pou yo vanse, yo te dwe avanse kont lènmi ki te vijilan e pwisan, epi yo te dwe konbat gwo lame byen antrene ki t ap prepare pou reziste pwoche yo.”
“Nan konfwontasyon yo avèk Og ak Siyon, pèp la te mennen devan menm eprèv anba ki zansèt yo te echwe yon fason ki tèlman frapan. Men kounye a eprèv la te pi sevè anpil pase lè Bondye te bay Izrayèl lòd pou yo avanse. Difikilte ki te sou chemen yo te vin ogmante anpil depi yo te refize vanse lè yo te resevwa lòd pou yo fè sa nan non Seyè a. Se konsa Bondye toujou ap mete pèp Li a anba eprèv. E si yo pa rive sipòte eprèv la, Li mennen yo ankò nan menm pwen an, epi dezyèm fwa a eprèv la ap vin pi pre yo, epi l ap pi sevè pase premye a. Sa kontinye konsa jiskaske yo sipòte tès la, oswa, si yo toujou rete rebèl, Bondye retire limyè Li nan men yo epi Li kite yo nan fènwa.” Patriarchs and Prophets, 436, 437.