Premye mwatye chapit nèf nan Revelasyon an idantifye senkyèm twonpèt la, ki se premye malè a, epi dezyèm mwatye chapit la idantifye sizyèm twonpèt la, ki se dezyèm malè a. Toude twonpèt yo ilistre avèk anpil klate sou tablo pyonye 1843 a ak 1850 an. Lè sis dènye vèsè Danyèl onz yo te sele ankò nan tan lafen an, an 1989, avèk efondreman Inyon Sovyetik la, mouvman refòm san karannkat mil yo te kòmanse.
Pami verite ki te rekonèt an 1989 yo, te gen gwo mouvman refòmatè yo nan istwa Bib la, epi tout yo te mache an paralèl youn ak lòt. Tout pwofèt yo, e konsa tout istwa sakre, ansanm ak mouvman refòmatè sakre yo, ilistre dènye gwo mouvman refòmatè a nan san karannkat mil yo, ki se tou mouvman pisan twazyèm zanj lan. Lè pwosesis sele a kòmanse, se lè sa a tou aspèksyon lapli dènye sezon an kòmanse. Devwalman mouvman refòmatè yo an 1989, apre sa devwalman sis dènye vèsè Danyèl onz yo an 1992, te pwodui yon anviwònman rezistans, jan sa toujou rive lè yon verite nouvo ak verite pou tan prezan devwale.
Nan rezistans kont verite sis dènye vèsè Danyèl onz yo, Seyè a louvri verite ki fè konnen istwa pwofetik Wòm payen an, ansanm ak istwa pwofetik Wòm papal la, jan li tabli sou de temwen, idantifye istwa pwofetik Wòm modèn nan. Yo te rekonèt règ twa aplikasyon pwofesi a, epi depi lè sa a yo te sèvi avè l pou defann kont erè epi pou idantifye ak tabli verite. Règ ki soutni ke chak liy refòm paralèl ak lòt liy refòm yo, ansanm ak règ ki asosye ak yon twa aplikasyon pwofesi, te vin tounen baz fondamantal règ ki te tabli nan mouvman twazyèm zanj lan, jan sa te deja tipifye pa règ ki te tabli, itilize, epi pibliye nan istwa Millerit la.
Aplikasyon trip pwofesi a, kòm yon règ, te devwale pou mouvman san karannkat mil yo, paske yo se mouvman lapli ta a, epi Islam twazyèm malè a se mesaj lapli ta a. Prensip aplikasyon trip pwofesi a te idantifye pa Lyon branch fanmi Jida a, byen anvan Islam twazyèm malè a te parèt nan listwa 11 septanm 2001, paske Li te vle pou pèp Li nan dènye jou yo ta fasil rekonèt mesaj ki reprezante pa rive twazyèm malè a lè Li te retounen pèp Li a sou ansyen chemen Jeremi yo.
Konpreyansyon pyonye yo sou senkyèm ak sizyèm twonpèt yo, jan sa prezante nan chapit nèf Liv Revelasyon an, te konsidere kòm pasaj nan liv Revelasyon an ki te pi fèm e pi klèman soutni pa listwa. Uriah Smith kòmanse prezantasyon li sou chapit nèf Liv Revelasyon an lè li sèvi ak pawòl istoryen Keith pou mete pwen sa a byen anvan.
“Pou yon ekspozisyon sou twonpèt sa a, n ap ankò tire nan ekriti Mesye Keith yo. Ekriven sa a di avèk verite: ‘Pa gen prèske okenn lòt pati nan Apokalips la kote gen yon akò ki tèlman inifòm pami entèprèt yo konsènan aplikasyon senkyèm ak sizyèm twonpèt yo, oswa premye ak dezyèm malè yo, ak Sarrasen yo ansanm ak Tirk yo. Sa tèlman evidan, li prèske enposib pou yo mal konprann li. Olye pou se youn oswa de vèsè ki deziyen chak, tout nevyèm chapit Revelasyon an, an pòsyon egal, okipe ak yon deskripsyon toude yo.’” Uriah Smith, Daniel and Revelation, 495.
Divizyon chapit premye ak dezyèm malè yo separe istwa premye malè a, ki reprezante pa Mohammed. Sou plan jewografik, li sitiye nan sa istoryen Alexander Keith rele Sarrasen yo, sa nou ta rele jodi a Arabi. Istwa dezyèm malè a, ki reprezante pa Osman 1, sou plan jewografik sitiye nan Latiki, sa istoryen an idantifye kòm Tirk yo. Istwa premye malè a te sitiye epi akonpli nan Arabi, kote Islam ak Mohammed te pran nesans. Istwa dezyèm malè a te sitiye epi akonpli nan Latiki, kote Anpi Otoman an te pran nesans.
Istwa premye malè a idantifye yon lagè ki te dirije kont Wòm pa konbatan endepandan, ki sèl alyans mityèl yo youn ak lòt se te relijyon Islam lan. Istwa dezyèm malè a idantifye yon lagè ki te dirije kont Wòm pa yon relijyon òganize ansanm ak yon pouvwa leta, ki rele yon Kalifa. Nan youn kou nan lòt ka a, kit se lagè endepandan kont Wòm nan istwa Mahomet reprezante a, kit se lagè òganize Othman, oswa Anpi Otoman an, reprezante a, mòd lagè a te atake sibitman e san avètisman. Se pa t yon lagè yo te mennen lè yo te abiye tout sòlda yo ak inifòm menm koulè, epi apre sa òganize sòlda yo an liy pou fè yo mache devan anba kout zam, jan sa te koutim militè nan epòk sa a. Mo “asasen” an sòti nan mòd lagè islamik ki konsiste frape sibitman e san atant, e anjeneral sa te lakòz lanmò moun k ap atake a tou.
Mo “asasen” soti nan mo arab “hashshashin”, ki soti nan “hashish”, ki vle di “hachich” oswa “kanabis”. Okòmansman, tèm sa a te sèvi pou fè referans ak yon gwoup sekrè e fanatik Mizilman Ismaili Nizari nan Mwayen Oryan an pandan peryòd medyeval la. Manm gwoup sa a te konnen pou metòd pa yo ki pa t konvansyonèl e ki te souvan vyolan, sa ki te gen ladan itilizasyon asasina politik pou reyalize objektif yo. Yo di pafwa yo te konn konsome hachich pou prepare yo pou misyon yo, sa ki mennen nan itilizasyon tèm “hashshashin” oswa “asasen” nan mond oksidantal la. Asasen yo te aktif pandan peryòd medyeval la, sitou nan Pès ak Siri, epi yo te jwe yon wòl enpòtan nan divès konfli politik ak asasina nan epòk sa a. Finalman, tèm “asasen” an te antre nan lang ewopeyen yo, kote li te vin sèvi nan yon sans pi laj pou moun ki egzekite asasina politik oswa asasina ki vize yon moun an patikilye.
Mòd gè sa a se yon karakteristik pwofetik enpòtan nan twa malè yo, paske wòl pwofetik Islam se pwodui lagè. Islam, kòm yon senbòl, gen tout rapò ak lagè, epi nan Revelasyon chapit nèf, Islam premye ak dezyèm malè yo se yon ilistrasyon lagè pa yo. Lagè pa yo idantifye nan liv Revelasyon an kòm aksyon ki fè nasyon yo fache, jis anvan tan gras la fèmen.
Epi nasyon yo te fache, e kòlè ou vini, ansanm ak tan pou mò yo, pou yo jije yo, epi pou ou bay rekonpans a sèvitè ou yo, pwofèt yo, ak sen yo, ak tout moun ki gen krentif pou non ou, piti kou gran; epi pou ou detwi moun ki detwi tè a. Revelasyon 11:18.
“Nation” yo vin “an kòlè”, jis anvan kòlè Bondye a rive, e kòlè Bondye a, jan liv Revelasyon an prezante l, se sèt dènye kalamite yo ki vini lè tan gras limanite a fini. Gen twa repè nan vèsè a: lè nasyon yo fache, kòlè Bondye a, epi lè pou jije mò yo rive. Jijman mò yo yo mansyone isit la se jijman mò mechan yo ki fèt pandan mil ane milenyòm nan, e se pa jijman ankèt sou mò yo ki te kòmanse 22 oktòb 1844 la. Sè White klè ke twa repè ki nan vèsè sa a yo diferan youn ak lòt, epi yo rive nan lòd yo parèt nan vèsè a.
“Mwen te wè ke kòlè nasyon yo, kòlè Bondye a, ak tan pou jije mò yo te separe e diferan youn ak lòt, youn ap swiv lòt; mwen te wè tou ke Mikaèl pa t ankò leve kanpe, e ke tan detrès la, yon detrès tankou sa pa t janm rive, pa t ankò kòmanse. Kounye a nasyon yo ap vin fache; men lè Gran Prèt nou an fin acheve travay Li nan Tanp lan, Li pral leve kanpe, mete rad vanjans yo, epi lè sa a sèt dènye kalamite yo pral vide.”
“Mwen te wè ke kat zanj yo t ap kenbe kat van yo jiskaske travay Jezi a te fini nan tanp lan, epi apre sa sèt dènye flewo yo va vini.” Early Writings, 36.
Wòl Islam nan dènye liv Bib la se fè nasyon yo fache, epi yo fè sa atravè lagè. Wòl Islam nan premye liv Bib la se mete men tout moun nan lemonn ansanm kont Islam, ki reprezante kòm Izmayèl.
Epi zanj Seyè a di li: Gade, ou ansent, epi w ap fè yon pitit gason; w ap rele non li Izmayèl, paske Seyè a tande afliksyon ou. Epi li pral yon nonm sovaj; men li pral leve kont tout moun, epi men tout moun pral leve kont li; epi li pral rete anfas tout frè li yo. Jenèz 16:11, 12.
Mo “men,” kòm yon senbòl, menm jan ak tout senbòl biblik yo, li ka genyen plis pase yon sans selon kontèks kote yo sèvi avè l la. Byen lwen, “men” an, kòm yon senbòl nan pwofesi Bib la, se yon senbòl lagè. Mo ebre yo tradui kòm “nonm sovaj” la, se mo ki sèvi pou bourik sovaj Arabi a, ki pote plizyè enplikasyon pwofetik enpòtan, youn ladan yo se ke bourik Arabi a se yon manm fanmi bèt Equidae a, menm jan ak chwal la. Nan Revelasyon chapit nèf, epi sou toude tablo sakre Abakouk yo (tablo pyonye 1843 ak 1850 yo), yo sèvi ak chwal la kòm senbòl lagè Islam nan twa malè yo reprezante a. Premye ak dènye mansyon Islam, jan li reprezante nan liv Jenèz la ak nan liv Revelasyon an, idantifye Islam avèk senbòl fanmi Equidae a (bourik oswa chwal), epi yo toude mete aksan sou wòl Islam kòm sa ki pote lagè sou “chak moun” (nasyon yo).
Nan liv Revelasyon an, chapit NÈF, vèsè ONZ, yo idantifye karaktè Islam lan, paske nan pwofesi karaktè reprezante pa yon non. Non yo bay wa ki gouvène sou Islam lan reflete premye referans sa a sou Islam nan liv Jenèz la, kote sa ekri ke karaktè oswa lespri Izmayèl “pral rete anfas tout frè l yo.” Wa ki gouvène sou tout Islam lan se lespri Izmayèl la (wa pa yo), ki gen men li “kont tout moun”.
Epi yo te gen yon wa sou yo, ki se zanj twou san fon an; non li nan lang ebre se Abadon, men nan lang grèk non li se Apolyon. Revelasyon 9:11.
Nan Ansyen Testaman an, jan li reprezante pa lang Ebre a, oubyen nan Nouvo Testaman an, jan li reprezante pa lang Grèk la, karaktè ki ap domine sou tout moun k ap suiv relijyon Islam nan idantifye swa kòm Abaddon swa kòm Apollyon, non ki, nan toude ka yo, vle di “lanmò ak destriksyon.” Lanmò ak destriksyon se karaktè Islam nan, kit li reprezante nan Ansyen Testaman an, kit li reprezante nan Nouvo Testaman an. Karakteristik presi lespri ki ap dirije anndan chak disip Islam, an rapò ak senbòl bourik la oswa chwal la, se toude eleman ki nan premye ak nan dènye referans sou Islam yo. De atribi pwofetik sa yo pote siyati Alfa ak Omega. Lè Sè White idantifye mesaj ki bay san karant-kat mil yo lavi a kòm gwo lame pwisan twazyèm zanj lan, li deklare sa ki vin apre a:
“Zanj yo ap kenbe kat van yo, yo reprezante tankou yon chwal an kòlè k ap chèche kase kòd li pou l lage kò l kouri sou tout fas tè a, pote destriksyon ak lanmò sou pasaj li.
“Èske n ap dòmi sou menm bòdi mond etènèl la? Èske n ap rete lou, frèt, epi mouri? O, si sèlman nou te ka genyen nan legliz nou yo Lespri a ak souf Bondye soufle nan pèp Li a, pou yo ta ka kanpe sou pye yo epi viv. Nou bezwen wè chemen an etwat, epi pòtay la sere. Men pandan n ap pase nan pòtay sere a, lajè li pa gen okenn limit.” Manuscript Releases, volim 20, 217.
Kat van yo kenbe pandan sele san karant-kat mil yo, e kat van yo se yon “chwal fache” ki pote “lanmò ak destriksyon sou chemen li.” Nan 11 septanm 2001, twazyèm malè a te antre nan istwa pwofetik la, li te pote “lanmò ak destriksyon,” konsa li te “fache nasyon yo,” lè li te frape peyi gloriye espirityèl la “toudenkou e san avètisman.” Nan 7 oktòb 2023, twazyèm malè a te kontinye sou chemen “lanmò ak destriksyon” li, konsa li te plis toujou “fache nasyon yo,” lè li te atake peyi gloriye literal la “toudenkou e san avètisman.” Premye atak inatandi a te make kòmansman peryòd sele san karant-kat mil yo, e atak resan an nan 7 oktòb 2023 make kòmansman peryòd final la, oswa “fèmen” sele san karant-kat mil yo. Èske n ap dòmi sou menm bòdi mond etènèl la?
Sou toude tablo sakre pyonye yo, yo montre Islam premye ak dezyèm malè yo an fason vizyèl pa vanyan sòlda islamik k ap monte sou chwal lagè yo. Kavalye ki sou chwal lagè premye malè a nan toude ilistrasyon yo ap pote yon frenn, epi kavalye ki sou chwal ki reprezante dezyèm malè a ap tire ak yon fizi. Yo idantifye diferans lan aklè nan Revelasyon chapit nèf, paske se nan istwa dezyèm malè a yo te envante poud pou zam e yo te sèvi avè l pou premye fwa nan lagè. Pandan l ap fè kòmantè sou vèsè disèt rive diznèf nan Revelasyon chapit nèf, Uriah Smith ekri sa ki annapre a:
“Premye pati deskripsyon sa a kapab fè referans ak aparans kavalye sa yo. Dife, kòm sa ki reprezante yon koulè, vle di wouj, paske ‘wouj tankou dife’ se yon ekspresyon yo itilize souvan; jasent, oswa yasent, vle di ble; epi souf vle di jòn. Epi koulè sa yo te domine anpil nan rad vanyan sòlda sa yo; konsa deskripsyon an, dapre pwendvi sa a, ta jwenn yon korespondans egzak nan inifòm Tik la, ki te fòme an gran pati ak wouj, oswa eskalèt, ble, ak jòn. Tèt chwal yo te sanble ak tèt lyon pou montre fòs yo, kouraj yo, ak ferosite yo; tandiske dènye pati vèsè a san okenn dout fè referans ak itilizasyon poud ak zam afe pou objektif lagè, ki nan epòk sa a te fèk antre an sèvi. Kòm Tik yo te tire ak zam afe yo pandan yo te sou chwal, sa ta parèt a moun ki t ap gade yo de lwen tankou dife, lafimen, ak souf la t ap soti nan bouch chwal yo, jan sa ilistre nan planch ki akonpaye a.”
“Konsènan itilizasyon zam afe pa Tik yo nan kanpay yo kont Konstantinòp, Elliott (Horae Apocalypticae, Vol. I, pp. 482–484) pale konsa:—‘Se akòz “dife a, lafimen an, ak souf la,” sètadi, atirayi ak zam afe Mahomet yo, twazyèm pati moun yo te touye a, sa vle di, pran Konstantinòp la, epi, pa konsekans, destriksyon anpi grèk la, te rive. Onz san ane ak plis te deja pase depi fondasyon li pa Konstanten. Pandan tout tan sa yo, Gòt, Henn, Avar, Pès, Bilgà, Sarasen, Ris, e menm Tik Otoman yo menm, te mennen atak ostil yo oswa te sènen l. Men fòsifikasyon yo te enprenab pou yo. Konstantinòp te siviv, epi ansanm avè l anpi grèk la. Se poutèt sa enkyetid Sultan Mahomet te genyen pou l jwenn sa ki t ap retire obstak la. “Èske ou ka fonn yon kanon,” se te kesyon li te poze a bòs ki te fè kanon an ki te vin jwenn li a, “ki ta gen dimansyon ase pou kraze miray Konstantinòp la?” Lè sa a, yo te etabli fonderi a nan Adrianòp, yo te fonn kanon an, yo te prepare atirayi a, epi syèj la te kòmanse.’”
“Li byen merite pou yo remake kijan Gibbon, ki toujou se kòmantatè san konesans sou pwofesi Apokaliptik la, mete nouvo mwayen lagè sa a byen devan nan tablo li a, nan narasyon li ki pale avèk elokans e avèk fòs sou katastwòf final anpi grèk la. Nan preparasyon pou sa, li bay istwa envansyon resan poud pou zam nan, ‘melanj sa a ki fèt ak salpèt, souf, ak chabon;’ li rakonte jan Sultan Amurat te sèvi avè l pi bonè, epi tou, jan sa te deja di anvan, sou founderi Mahomet la pou gwo kanon nan Adrianòp; answit, nan pwogrè syèj la menm, li dekri kijan ‘salve lans ak flèch yo te akonpaye ak lafimen, bri, ak dife mouskètri a ak kanon yo;’ kijan ‘long ran atiri tirk la te vize sou miray yo, katòz batri t ap gwonde an menm tan sou kote ki pi fasil pou atake yo;’ kijan ‘fòtifikasyon ki te kanpe pandan plizyè syèk kont vyolans lènmi yo te debraye toupatou anba kanon Otoman yo, anpil brèch te louvri, epi toupre pòtay Sen Romanus, kat gwo fò won te rache jouk atè:’ kijan, pandan ‘depi nan liy yo, galè yo, ak pon an, atiri Otoman an t ap gwonde toupatou, kan an ak vil la, Grèk yo ak Tirk yo, te anvlope nan yon nwaj lafimen, ki pa t kapab disparèt sof pa delivrans final oubyen destriksyon anpi women an:’ kijan ‘double miray yo te vin tounen yon pil debri anba kout kanon yo:’ epi kijan, finalman, Tirk yo ‘leve monte nan brèch yo,’ ‘Konstantinòp te soumèt, yo te ranvèse anpi li a, epi yo te pile relijyon li nan pousyè anba men konkeran mizilman yo.’ Mwen di, li byen merite pou yo obsève kijan Gibbon, avèk anpil klète ak fòs, atribye kaptire vil la, e konsa destriksyon anpi a, a atiri Otoman an. Paske, kisa sa ye, si se pa yon kòmantè sou pawòl pwofesi nou an? ‘Pa twa bagay sa yo twazyèm pati lèzòm yo te mouri, pa dife a, ak pa lafimen an, ak pa souf la, ki te soti nan bouch yo.’”
“‘VÈSÈ 18. Se pa twa bagay sa yo, yon tyè nan lèzòm te touye, pa dife a, pa lafimen an, ak pa souf la, ki t ap soti nan bouch yo. 19. Paske pouvwa yo nan bouch yo, ak nan ke yo; paske ke yo te tankou sèpan, epi yo te gen tèt, e se avèk yo yo fè mal.’”
“Vèsè sa yo eksprime efè mòtèl nouvo mòd lagè yo te entwodui a. Se pa mwayen ajan sa yo,—poud a kanon, zam afe, ak kanon,—Konstantinòp te finalman tonbe, epi yo te lage li nan men Tik yo.” Uriah Smith, Daniel and Revelation, 510–514.
Nou pral kontinye etid twazyèm malè a, nan atik k ap vini an.
“Mwen te reveye soti nan dòmi mwen yè swa ak yon gwo chay sou lespri mwen. Mwen t ap bay frè ak sè nou yo yon mesaj, e se te yon mesaj avètisman ak enstriksyon konsènan travay kèk moun k ap soutni teyori ki pa kòrèk sou resevwa Sentespri a, ak sou jan li aji atravè mwayen imen.
Yo te fè m konnen ke fanatis ki sanble ak sa nou te rele pou n konbat apre tan an te pase an 1844 la t ap antre nan mitan nou ankò nan dènye jou mesaj la, e ke nou dwe konfwonte mal sa a avèk menm detèminasyon an kounye a menm jan nou te fè sa nan premye eksperyans nou yo.
“Nou kanpe sou papòt gwo ak solanèl evènman yo. Pwofesi yo ap akonpli. Yon istwa etranj e chaje ak evènman ap ekri nan liv syèl yo—evènman yo te deklare ki t ap byento vini anvan gran jou Bondye a. Tout bagay nan mond lan nan yon eta enstab. Nasyon yo an kòlè, e yo ap fè gwo preparasyon pou lagè. Nasyon ap fè konplo kont nasyon, e wayòm kont wayòm. Gran jou Bondye a ap pwoche avèk anpil prese. Men, malgre nasyon yo ap rasanble fòs yo pou lagè ak san koule, kòmandman an bay zanj yo toujou rete an vigè, pou yo kenbe kat van yo jiskaske sèvitè Bondye yo sele sou fwon yo.” Selected Messages, liv 1, 221.