Kris te dirije pèp Li a sou pyebwa prentan yo k ap boujonnen, pou yo ta konprann “siy” yo ak sa “siy” dènye jou yo vle di.
“Kris te mande pèp Li a pou yo veye siy avènman Li a epi pou yo rejwi lè yo ta wè siy ki anonse vini Wa yo a. ‘Lè bagay sa yo kòmanse rive,’ Li te di, ‘lè sa a, leve je nou anlè, epi leve tèt nou; paske redanmsyon nou ap pwoche.’ Li te montre disip Li yo pyebwa prentan k ap boujonnen, epi Li te di: ‘Lè yo kòmanse pouse, nou wè sa epi nou konnen pa nou menm ke sezon lete a deja prè. Menm jan an tou nou menm, lè nou wè bagay sa yo rive, konnen ke wayòm Bondye a prè.’ Lik 21:28, 30, 31.” The Great Controversy, 308.
“siy” dènye jou yo te prefigire pa “siy” ki te anonse epi louvri chemen pou mouvman premye zanj lan. “Siy” sa yo te gen ladan yo souke syèl la; men Jowèl fè konnen “siy” dènye jou yo yo, jou kote y ap chèche inikite Izrayèl la epi yo p ap jwenn li, lè mòn sen Bondye a ap sen pou tout tan, paske okenn etranje p ap janm pase nan mitan li ankò, souke pisans syèl yo, ap gen ladan yo tou souke pisans tè a. Sè White idantifye distenksyon ki genyen ant souke pisans syèl yo ak pisans tè a.
«Le 16 décembre 1848, le Seigneur me donna une vision de l’ébranlement des puissances des cieux. Je vis que, lorsque le Seigneur dit « ciel », en donnant les signes rapportés par Matthieu, Marc et Luc, Il entendait le ciel, et lorsqu’Il dit « terre », Il entendait la terre. Les puissances du ciel sont le soleil, la lune et les étoiles. Ils dominent dans les cieux. Les puissances de la terre sont celles qui gouvernent sur la terre. Les puissances du ciel seront ébranlées à la voix de Dieu. Alors le soleil, la lune et les étoiles seront déplacés de leurs places. Ils ne passeront pas, mais seront ébranlés par la voix de Dieu. »
«Nwaj fènwa, lou, te monte epi yo te frape youn kont lòt. Atmosfè a te fann epi li te woule tounen; apre sa nou te kapab leve je nou anlè atravè espas ouvè ki nan Orion, kote vwa Bondye te soti. Vil Sen an pral desann atravè espas ouvè sa a. Mwen te wè ke pouvwa tè a kounye a ap souke e ke evènman yo vini nan lòd. Lagè, ak bri lagè, nepe, grangou, ak epidemi se premye bagay ki souke pouvwa tè a; apre sa vwa Bondye pral souke solèy la, lalin nan, ak zetwal yo, ansanm ak tè sa a tou. Mwen te wè ke soukous pouvwa yo an Ewòp la pa, jan kèk moun anseye sa, soukous pouvwa syèl yo, men li se soukous nasyon ki an kòlè yo.» Early Writings, 41.
Souke syèl yo nan Matye, Mak ak Lik la reprezante souke pouvwa ki gouvène syèl yo, jan sa reprezante pa solèy la, lalin nan ak zetwal yo. Tout pouvwa selès sa yo te souke, epi yo te pwodui “siy” yo, ki te louvri chemen an pou mouvman premye zanj lan epi ki te anonse li. Pouvwa selès sa yo pral souke ankò pandan mouvman twazyèm zanj lan. Men, nan mouvman twazyèm zanj lan, pouvwa latè yo pral souke tou. Pouvwa latè yo se pouvwa ki gouvène latè a. Nan dat 11 septanm 2001, se pouvwa latè yo, pa pouvwa syèl yo, ki te souke.
“Kounye a, èske gen pawòl k ap sikile mwen ta deklare New York dwe disparèt anba yon vag lanmè? Sa, mwen pa janm di sa. Sa mwen te di, pandan m t ap gade gwo bilding yo k ap monte la a, etaj apre etaj, se: ‘Ala sèn terib ki pral dewoule lè Senyè a va leve pou l souke tè a avèk fòs! Lè sa a, pawòl Revelasyon 18:1–3 yo pral akonpli.’ Tout dizwityèm chapit Revelasyon an se yon avètisman sou sa k ap vini sou tè a. Men, mwen pa resevwa okenn limyè espesyal konsènan sa k ap vini sou New York, eksepte sa mwen konnen: yon jou, gwo bilding ki la yo pral jete atè pa mouvman ak ranvèsman pouvwa Bondye. Dapre limyè ki ban mwen an, mwen konnen destriksyon deja nan mond lan. Yon sèl pawòl ki soti nan Senyè a, yon sèl manyen pouvwa pisan li, epi gwo estrikti sa yo pral tonbe. Sèn pral dewoule, e nou pa ka menm imajine jan yo pral terib.” Review and Herald, 5 jiyè 1906.
Nan istwa Millerit yo, youn nan siy Lik te anrejistre yo se te “detrès nasyon yo.” Nasyon yo reprezante pisans ki gouvène tè a, e nan dat 11 septanm 2001, chak nasyon sou tè a te souke lè twazyèm Malè a te antre nan istwa pwofetik la. Soukous terès sa a te reprezante nan Lik venteyen, men se pa pa ekspresyon biblik sou souke pisans tè a. Li te reprezante pa fraz la, “detrès nasyon yo,” jan sa te vini sou nasyon mond lan lè gwo bilding New York yo te fè tonbe. “Detrès nasyon yo” nan Lik se souke pisans tè a, e li te akonpli nan istwa Millerit yo.
“Mwen wè pouvwa tè a kounye a ap souke e ke evènman yo vini youn apre lòt nan lòd. Lagè, ak bri lagè, nepe, grangou, ak epidemi se premye bagay ki souke pouvwa tè a; apre sa, vwa Bondye pral souke solèy la, lalin nan, ak zetwal yo, epi tè sa a tou. Mwen wè ke soukous pouvwa yo ann Ewòp la pa, jan kèk moun anseye, soukous pouvwa syèl yo, men li se soukous nasyon ki an kòlè yo.” Early Writings, 41.
„Souke pisans nasyon ki an kòlè yo,” se souke “pisans latè a,” jan sa te ilistre nan premye istwa Advantis la pa souke “pisans ann Ewòp yo.” Uriah Smith te idantifye sa ki t ap souke pisans ann Ewòp yo an 1838.
“Menm jan peryòd pwofetik twonpèt sa a [6yèm nan] te kòmanse pa remèt pouvwa a volontèman nan men Tik yo pa anperè kretyen Lès la, konsa nou te kapab, avèk jistis, konkli ke fen li t ap make pa remèt pouvwa sa a volontèman pa Siltan Tik la tounen ankò nan men kretyen yo. An 1838, Latiki te vin angaje nan lagè ak Lejip. Ejipsyen yo te parèt sou pwen pou ranvèse pouvwa Tik la. Pou anpeche sa, kat gwo pisans Ewòp yo, Angletè, Larisi, Otrich, ak Pris, te entèvni pou soutni gouvènman Tik la. Latiki te aksepte entèvansyon yo. Yo te fè yon konferans nan Lond kote yo te prepare yon iltimatòm pou prezante bay Mehemet Ali, Pacha Lejip la. Li klè ke lè iltimatòm sa a t ap mete nan men Mehemet, desten Anpi Otoman an t ap, an reyalite, depoze nan men pisans kretyen Ewòp yo. Yo te mete iltimatòm sa a nan men Mehemet nan 11yèm jou mwa dawou 1840! epi, nan menm jou sa a menm, Siltan an te voye yon nòt bay anbasadè kat pisans yo, pou mande ki sa ki ta dwe fèt si Mehemet ta refize konfòme li ak kondisyon yo te pwopoze yo. Repons lan te fè l konnen li pa t bezwen bay tèt li kè sote pou okenn evantyalite ki ta ka leve; paske yo te deja pran dispozisyon pou sa. Peryòd pwofetik la te fini, epi nan menm jou sa a menm, kontwòl zafè mahometan yo te pase nan men kretyen yo, menm jan kontwòl zafè kretyen yo te pase nan men mahometan yo 391 ane ak 15 jou anvan. Konsa, dezyèm malè a te fini, epi sizyèm twonpèt la te sispann sonnen.” Uriah Smith, Synopsis of Present Truth, 218.
Islam dezyèm Malè a te depase somè pouvwa li, ki, dapre pawòl Bondye a, te dwe dire pandan twasan katrevendiseyen ane ak kenz jou. Men, nan ane 1830 yo, Ejip t ap chèche re-etabli yon kalifa nan Ejip avèk objektif pou kontinye dezyèm gwo jihad la nan listwa mizilman an. Posiblite pou ta gen plis lagè islamik t ap fè pisans Ewòp yo tranble ak laperèz. Pandan plizyè dizèn ane, kriz Islam ki t ap relimen lagè li a, istoryen yo ak repòtè ane sa yo te rele li “Kesyon Lès la.” Lagè pitit lès yo te mennen pandan plizyè syèk kont nasyon Ewòp yo, ki te tire relijyon yo nan legliz Wòm nan. An 1838, “detrès nasyon yo,” Kris te pale de li a, te reprezante soukous nasyon anraje yo, ke lagè Islam te mennen kont ansyen Anpi Women an te pwodui.
“Lè yo [detache] kat zanj ki mare nan gwo larivyè Lefrat la, mwen konprann ke Bondye te prèt kounye a pou pèmèt kat prensipal nasyon ki te fòme anpi Otoman an, ki te eseye anven soumèt Anpi Lès la nan Konstantinòp, epi ki te fè anpil ti pwogrè nan konkeri Ewòp, kounye a pran Konstantinòp, epi anvayi ak soumèt yon tyè nan Ewòp, sa ki te rive an reyalite bò mitan kenzyèm syèk la.” Works of William Miller, Volume 2, 121.
Detrès nasyon yo nan naratif yo jwenn nan Lik la te fèt “ak anbara; lanmè a ak vag yo t ap gwonde,” epi ak “kè lèzòm k ap febli yo poutèt laperèz, ak poutèt yo ap tann bagay sa yo k ap vini sou tè a.” Anbara Kesyon Lès la te kontinye ajite pouvwa tè a jouk li antre nan ventyèm syèk la, epi senbòl detrès sa a se te “kè lèzòm k ap febli yo poutèt laperèz” ak “lanmè a ak vag yo t ap gwonde.”
“Sèlman sa a sou sèvitè Bondye yo se menm bagay ki te montre Ezekyèl nan vizyon an. Jan tou te temwen revelasyon sa a ki pi terib la. Li te wè lanmè a ak vag yo k ap gronde, epi kè lèzòm k ap febli anba laperèz. Li te wè tè a souke, ak mòn yo pote jete nan mitan lanmè a (sa k ap rive literalman), dlo li yo k ap gronde e k ap boulvèse, epi mòn yo k ap tranble ak anfleman li yo. Yo te montre l epidemi, maladi kontajye, grangou, ak lanmò k ap akonpli misyon terib yo.” Testimonies to Ministers, 445.
Lè Jan te wè sele san karannkat mil yo, li te wè detrès nasyon yo, jan lanmè ak vag k ap gwonde yo reprezante l, epi kè moun yo t ap febli anba laperèz; e se menm sele sa a Ezekyèl te wè nan chapit nèf la. Yo te montre Ezekyèl eleman entèn sele a, epi yo te montre Jan eleman ekstèn ki asosye ak sele a. Jan te wè ke kòlè nasyon yo gen rapò ak sele san karannkat mil yo, epi kòlè nasyon yo se tou detrès nasyon yo nan Lik la, ki istorikman idantifye kòm Kesyon Lès la. Yo te montre Jan ke Islam twazyèm Malè a se siy ekstèn sele san karannkat mil yo.
“Lè prezan an se yon tan ki ranpli ak yon enterè akablan pou tout moun ki vivan. Chèf ak gouvènan yo, mesye leta yo, moun ki okipe pozisyon konfyans ak otorite, gason ak fanm reflechi nan tout klas yo, gen atansyon yo fikse sou evènman k ap pase bò kote nou. Yo ap obsève relasyon tansyon ak ajitasyon ki egziste ant nasyon yo. Yo wè entansite k ap anvayi chak eleman tè a, epi yo rekonèt ke yon bagay gran e desizif prèt pou rive—ke mond lan sou bòdi yon kriz ekstraòdinè.”
“Zanj yo kounye a ap kenbe van konfli yo, pou yo pa soufle jiskaske mond lan va resevwa avètisman sou destriksyon k ap vini sou li; men yon tanpèt ap rasanble, pare pou l pete sou tè a; epi lè Bondye va bay zanj Li yo lòd lage van yo, pral gen yon sèn konfli konsa ke okenn plim pa ka dekri.
“Bib la, e se Bib la sèlman, ki bay yon vizyon kòrèk sou bagay sa yo. Se la yo revele gran dènye sèn yo nan istwa mond nou an, evènman ki deja ap voye lonbraj yo devan yo; bri pwòch yo a fè tè a tranble, epi kè lèzòm ap febli yo anba laperèz.” Education, 179, 180.
Nan Lik chapit vennen, Jezi te idantifye “siy” ki te louvri chemen pou mouvman Millerit la, epi tout “siy” sa yo, dapre Sè White, te akonpli. Tranblemanntè Lisbòn nan, jou fènwa a, zetwal k ap tonbe yo, ak detrès nasyon yo, ki te reprezante souke pisans tè a, e ki te akonpli pa Islam nan laperèz Kesyon Oryantal la te pwodui, yo tout akonpli. “Siy” Millerit yo gen ladan tou Pitit lòm nan k ap vini ak yon nwaj, sa ki te akonpli nan lòd kòrèk “siy” Kris la te bay yo; paske apre detrès nasyon yo te fini ak restriksyon sipremasi Otoman an an 1840, Kris te vini nan Kote ki Pi Sen an 22 oktòb 1844, epi lè Li te vini, Li te vini ak nyaj.
“‘Epi, gade, yon moun ki te sanble ak Pitit lòm nan vini avèk nyaj syèl yo, epi li pwoche bò kote Granmoun ki la depi tout tan an, e yo mennen l devan li. Yo ba li pouvwa, laglwa, ak yon wayòm, pou tout pèp, tout nasyon, ak tout lang sèvi li; pouvwa li se yon pouvwa etènèl, ki p ap janm pase.’ Danyèl 7:13, 14. Vini Kris la ki dekri isit la a se pa dezyèm vini li sou tè a. Li vini bò kote Granmoun ki la depi tout tan an nan syèl la pou resevwa pouvwa, laglwa, ak yon wayòm, yo pral ba li sa nan fen travay li kòm medyatè. Se vini sa a, e non pa dezyèm avenman li sou tè a, pwofesi a te anonse pou l fèt nan fen 2300 jou yo an 1844. Antoure pa zanj syèl yo, gran Prèt an chèf nou an antre nan sen sen yo, epi la li parèt devan prezans Bondye pou l angaje l nan dènye zak sèvis li yo an favè lèzòm—pou l akonpli travay jijman ankèt la epi pou l fè ekspyasyon pou tout moun yo montre ki gen dwa resevwa byenfè li yo.” The Great Controversy, 479.
“siy” ki te asosye ak istwa Millerit yo te sèvi kòm tip “siy” ki asosye ak istwa san karannkat mil yo. Lè Kris te bay dezyèm temwen an pou narasyon istorik la atravè parabòl la, Li te lonje dwèt disip Li yo sou “pyebwa k ap boujonnen nan sezon prentan an.” Li te fè yo konnen ke lè pyebwa yo kòmanse boujonnen, nou konnen nou toupre lafen mond lan, e ke jenerasyon ki temwen pyebwa k ap boujonnen nan sezon prentan an ap viv pou wè syèl la ak tè a pase, nan dife dezyèm vini Li a.
Lè yo kòmanse pouse fèy koulye a, nou wè sa, epi nou konnen nan nou menm ke sezon chalè a toupre. Menm jan an tou nou menm, lè nou wè bagay sa yo rive, konnen byen ke wayòm Bondye a toupre. Anverite, mwen di nou sa: jenerasyon sa a p ap pase, jouk tout bagay yo fin akonpli. Syèl la ak tè a va pase; men pawòl mwen yo p ap janm pase. Lik 21:30–33.
Kesyon an, donk, vin tounen: “Kilè pyebwa yo te kòmanse pouse boujon?” Dènye lapli a te kòmanse tonbe dousman nan dat 11 septanm 2001, ki, dapre Ezayi, se “jou a” van di Bondye a, “nan jou van lès la.”
Nan mezi, lè l ap pouse soti, w ap plede ak li; li kenbe van di li a nan jou van lès la. Se poutèt sa, se konsa mechanste Jakòb la pral pirifye; e men tout fwi sa a: pou wete peche li a; lè li fè tout wòch lotèl la tankou wòch lakre yo kraze an miyèt moso, pye bwa sakre yo ak zidòl yo p ap rete kanpe. Men, vil ranfòse a pral tounen yon dezè, kay yo pral abandone, epi y ap kite l tankou yon savann dezole: se la ti towo bèf la pral manje, se la li pral kouche, epi li pral devore branch li yo. Lè branch li yo fin sèch, yo pral kase yo: medam yo vini, epi yo mete yo nan dife; paske se yon pèp ki pa gen konprann: se poutèt sa, sila a ki te fè yo a p ap gen pitye pou yo, epi sila a ki te fòme yo a p ap fè yo favè. Epi, nan jou sa a, sa pral rive: Senyè a pral bat fwi yo desann depi nan kanal larivyè a jouk nan ravin Ejip la, epi nou menm, pitit Izrayèl yo, y ap ranmase nou yonn apre lòt. Epi, nan jou sa a, sa pral rive: gwo twonpèt la pral sonnen, epi sila yo ki te prèt pou peri nan peyi Lasiri, ansanm ak sila yo ki te depòte nan peyi Ejip, pral vini, epi yo pral adore Senyè a sou mòn sen an, Jerizalèm. Ezayi 27:8–13.
Lapli dènyè a te kòmanse tonbe an ti gout (pa mezi) nan dat 11 septanm 2001, epi deba sou mesaj lapli dènyè a ak fo mesaj lapè ak sekirite a te kòmanse. Istwa deba sa a se kote yo retire inikite Jakòb la (pirifye l, sa vle di fè ekspyasyon pou li). Istwa deba a, ki se deba Abakouk la, se peryòd sele san karant-kat mil yo, ki fini lè Advantis setyèm jou Lawodise a ap vomi soti nan bouch Senyè a, paske li menm, antanke “vil ranfòse a”, ap vin tounen yon dezè, paske li te vin tounen vil yon pèp ki san konprann, ki pa jwenn ni mizèrikòd ni favè. Lè sa a, “dezyèm vwa” Revelasyon dizwit la va sonnen yon gran twonpèt, ki se setyèm twonpèt la ak twazyèm malè a, epi lòt twoupo Bondye a va vini pou adore nan “Jerizalèm”, ki va vin tounen mouvman legliz triyonfan an.
11 septanm 2001 idantifye ke dènye jenerasyon nan istwa latè a rive, e se sèlman sila yo ki rekonèt pyebwa k ap boujonnen nan sezon prentan an ki pral resevwa lapli a k ap fè pyebwa yo boujonnen. Se sèlman sila yo ki rekonèt ke Islam twazyèm malè a se sa ki make rive lapli dènye a ak sele san karannkat mil yo, ki pral pami gwoup sa a.
“Seules les personnes qui vivent conformément à la lumière qu’elles ont recevront une lumière plus grande. À moins que nous n’avancions chaque jour dans la manifestation des vertus chrétiennes actives, nous ne reconnaîtrons pas les manifestations du Saint-Esprit dans la pluie de l’arrière-saison. Elle peut tomber sur les cœurs tout autour de nous, mais nous ne la discernerons ni ne la recevrons.” Testimonies to Ministers, 507.
“Nou pa dwe tann lapli ta a. Li ap vini sou tout moun ki va rekonèt epi resevwa lawouze ak lapli favè ki tonbe sou nou. Lè nou ranmase moso limyè yo, lè nou apresye mizèrikòd sèten Bondye yo, Li menm ki renmen wè nou mete konfyans nou nan Li, alò chak pwomès pral akonpli. ‘Paske menm jan tè a fè boujon li pouse, e menm jan jaden an fè sa yo simen ladan l yo leve; konsa Senyè Bondye a va fè lajistis ak louwanj pouse devan tout nasyon yo’ (Ezayi 61:11). Tout tè a dwe ranpli ak laglwa Bondye.” The Seventh-day Adventist Bible Commentary, volume 7, 984.
N ap kontinye etid la nan atik ki vin apre a.
“Sòf si moun ki kapab ede nan——yo reveye pou yo santi devwa yo, yo pap rekonèt travay Bondye lè gran rèl twazyèm zanj lan va tande. Lè limyè a pral sòti pou klere tè a, olye yo monte pou pote sekou bay Seyè a, yo pral vle mare travay Li pou fè l antre nan lide etwat pa yo. Kite m di nou ke Seyè a pral travay nan dènye zèv sa a yon fason ki depaman anpil ak lòd òdinè bagay yo, e nan yon fason ki pral kontrè ak nenpòt planifikasyon lèzòm. Va gen moun pami nou ki ap toujou vle kontwole travay Bondye, pou menm dikte ki mouvman ki dwe fèt lè travay la ap avanse anba direksyon zanj ki vin mete tèt li ansanm ak twazyèm zanj lan nan mesaj ki dwe bay lemonn nan. Bondye pral sèvi ak chemen ak mwayen ki pral fè yo wè se Li menm k ap pran ren yo nan pwòp men pa Li. Travayè yo pral sezi devan mwayen senp Li pral itilize pou reyalize epi mennen zèv jistis Li a nan pèfeksyon.” Testimonies to Ministers, 300.