Nan atik ki te vini anvan yo, nou te montre ke Millerit yo te rekonèt yo t ap akonpli parabòl dis vyèj yo, Abakik chapit de a, ansanm ak Ezekyèl chapit douz, vèsè vennenyen rive vennuit. Vèsè ki nan Ezekyèl yo fè konnen ke lè twa pasaj pwofetik sa yo rive akonpli nèt ale nan dènye jou yo, “efè chak vizyon” ap akonpli. Sè White pale tou sou fenomèn sa a.
“Nan Revelasyon an, tout liv Bib la rankontre epi yo fini. Men konpleman liv Danyèl la. Youn se yon pwofesi; lòt la se yon revelasyon. Liv ki te sele a se pa Revelasyon an, men se pati sa a nan pwofesi Danyèl la ki gen rapò ak dènye jou yo. Zanj lan te bay lòd: ‘Men ou menm, O Danyèl, fèmen pawòl yo, epi sele liv la, jis rive nan tan lafen an.’ Daniel 12:4.” Acts of the Apostles, 585.
Parabòl dis vyèj yo repete jouk nan dènye lèt la nan tan sele san karann-kat mil yo, ki te kòmanse 11 septanm 2001 e ki fini lè pòt la fèmen sou vyèj sòt yo nan lwa dimanch k ap vini byento a. Nan peryòd sa a nan listwa, efè chak vizyon reprezante nan “tout liv Bib la rankontre epi fini.”
Nan atik anvan an, nou te ap bati yon baz konpreyansyon pou prezante liy ekstèn istwa a ki reprezante nan vèsè karant nan Danyèl onz, ki reprezante istwa politik kòn Repibliken bèt ki soti sou tè a. Istwa sa a mache an paralèl ak istwa relijye vrè kòn Pwotestan bèt ki soti sou tè a. Nou te idantifye kèk liy pwofetik ki trete kòn Repibliken bèt ki soti sou tè a, epi nou ap plase liy sa yo sou istwa pwofetik ki te kòmanse nan tan lafen an an 1989.
Peryòd pwofetik bèt latè a ki te kòmanse an 1776, epi ki te fini nan tan lafen an an 1798, se liy nou gen entansyon sèvi avè l nan yon efò pou rasanble ansanm tout liy ki kounye a ap fè efè yo. Peryòd 1776 rive 1798 la pote siyati Alfa ak Omega, paske li kòmanse epi li fini avèk yon aksyon lejislatif, ki se pale yon nasyon.
“Pale nasyon an se aksyon otorite lejislatif ak jidisyè li yo.” The Great Controversy, 443.
Yon karakteristik prensipal bèt ki soti sou tè a se pawòl li. Konstitisyon Etazini te yon dokiman diven ki te louvri pòt pou libète relijye ak libète politik, epi, lè li te fè sa, li te vale “larivyè” pèsekisyon an, pèsekisyon wa Ewòp yo ak legliz Katolik la te soutni pandan plizyè syèk.
Epi sèpan an voye dlo soti nan bouch li tankou yon gwo inondasyon dèyè fanm lan, pou l te fè yo pote l ale nan inondasyon an. Men tè a te ede fanm lan, tè a louvri bouch li, epi li vale inondasyon dragon an te voye soti nan bouch li a. Revelasyon 12:15, 16.
Nan fen dominasyon bèt ki soti sou tè a kòm sizyèm wayòm pwofesi Bib la, li pral pale ankò; men lè sa a li pral pale tankou yon dragon, lè li fè respekte lwa dimanch la.
Epi mwen wè yon lòt bèt k ap monte soti nan tè a; li te gen de kòn tankou yon ti mouton, epi li te pale tankou yon dragon. Revelasyon 13:11.
Bèt ki soti sou tè a te kòmanse kòm sizyèm wayòm nan an 1798, lè yo te wete papasite a fòs li.
“Epi lè Papote a, yo te depouye l de fòs li, e yo te fòse l sispann pèsekisyon an, Jan te wè yon nouvo pouvwa k ap monte pou repete vwa dragon an, epi pou pousuiv menm zèv mechan ak blasfèm sa a. Pouvwa sa a, dènye a ki dwe fè lagè kont legliz la ak lalwa Bondye a, te senbolize pa yon bèt ki te gen kòn tankou kòn ti mouton.” Signs of the Times, 1ye novanm 1899.
Nan lane 1798, lè papote a te resevwa blesi mòtèl li a, Etazini te pale, e jan sa toujou fèt ak Alfa ak Omega, pale ki te fèt nan kòmansman an te prefigire pale ki pral fèt nan fen an. Alien and Sedition Acts yo te pwoklame kòm lwa an 1798, sa ki te prefigire lwa ki pral aplike nan fen an pou trete imigrasyon ilegal ak medya yo.
Peryòd n ap konsidere a, soti 1776 rive 1798, pote siyati Alfa ak Omega, paske li idantifye “pawòl” Deklarasyon Endepandans lan nan kòmansman an, ki se yon tip pou Alien and Sedition Acts yo nan 1798. Nan mitan peryòd sa a, nou jwenn Konstitisyon Etazini an. Peryòd la bay yon reprezantasyon pwofetik sou rèy bèt ki soti nan tè a, paske li kòmanse pale tankou yon ti mouton, men peryòd la fini ak yon lejislasyon ki reprezante yon dragon. Men, jan sa rive souvan, kòmansman ak fen yon bagay aliyen ak opoze yo. Premye waymark peryòd la reprezante nan dènye waymark la, epi waymark ki nan mitan an se te Konstitisyon Etazini an, ki te ratifye pa TRÈZ eta. Mo ebre ki vle di “verite” a te fòme ak premye lèt la, apre sa trèzyèm lèt la, epi answit dènye lèt alfabè ebre a.
Peryòd n ap konsidere kounye a pote siyati Premye a ak Dènye a, ki se Verite a. Peryòd la reprezante yon peryòd ki mennen nan kòmansman rèy bèt tè a kòm sizyèm wayòm pwofesi Bib la, e konsa li reprezante tou yon peryòd ki mennen nan fen rèy bèt tè a kòm sizyèm wayòm pwofesi Bib la. Peryòd sa a te kòmanse nan tan lafen an an 1989. 1776 rive 1798 dwe poze sou 1989 rive nan lwa dimanch ki pral vini byento a, lè bèt tè a pale tankou yon dragon, jan sa reprezante pa Alien and Sedition Acts yo.
Li vo mete yon lòt verite pwofetik nan etid nou an. Verite sa a se yon eleman nan “tan lafen an” kòm yon senbòl yo souvan neglije. Adventis Laodise a ka byen konnen 1798 te “tan lafen an,” men konpreyansyon yo anjeneral fini la, paske yo pa gen okenn nosyon ke chak liy refòm mache an paralèl ak lòt liy refòm yo. Chak liy refòm kòmanse avèk “tan lafen an.”
Moyiz te senbolize Kris la, e Moyiz te deklare reyalite sa dirèkteman, epi Pyè te konfime sa nan liv Travay yo.
Seyè a, Bondye ou la, pral leve pou ou yon Pwofèt soti nan mitan ou, pami frè ou yo, menm jan avè m; se li nou va koute. Detewonòm 18:15.
Jezi te dwe “tankou” Moyiz.
Epi kounyeya a, frè m yo, mwen konnen se nan inyorans nou te fè sa, menm jan ak chèf nou yo tou. Men bagay sa yo, Bondye te deja anonse davans pa bouch tout pwofèt li yo, ke Kris la ta soufri; se konsa li akonpli yo. Se poutèt sa, repanti nou, epi tounen vin jwenn Bondye, pou peche nou yo ka efase, lè tan rafrechisman yo va soti nan prezans Senyè a; epi li va voye Jezikri a, sila a ki te deja preche nou an: li menm, syèl la dwe resevwa jouk rive tan retablisman tout bagay yo, bagay Bondye te pale pa bouch tout pwofèt sen li yo depi nan kòmansman mond lan. Paske Moyiz te di vre ak zansèt yo: Senyè a, Bondye nou an, va leve pou nou, nan mitan frè nou yo, yon pwofèt tankou mwen; se li nou va koute nan tout sa li va di nou. Epi sa va rive, chak nanm ki pa koute pwofèt sa a, yo va detwi l pami pèp la. Wi, e tout pwofèt yo depi Samyèl ak sila yo ki te vini apre li yo, tout moun ki te pale, yo menm tou yo te anonse davans jou sa yo. Travay 3:17–24.
Tan lafen istwa Moyiz la se te nesans li, e sa te prefigire nesans Kris la. Nan nesans toude, Kris ak Moyiz, te gen yon ogmantasyon konesans ki t ap mete jenerasyon sa a anba eprèv. Konesans sou nesans yo toulede te mennen pouvwa dragon peyi Lejip la ak lavil Wòm nan pou yo eseye touye sila yo pwomèt nan pwofesi a. Bèje ki te sou ti mòn yo, mesye saj ki soti nan lès yo, reprezante moun ki te konprann ogmantasyon konesans lan nan tan lafen an.
Sa yo souvan pa wè a, se ke gen de pwen tras nan tan lafen an. Se pa Moyiz sèlman ki te fèt, men twa ane anvan sa, frè li Arawon te fèt. Sis mwa anvan Kris la te fèt, kouzen li Jan te fèt. Ane 1798 la se rekonesans ki pi komen pou “tan lafen an”; epi nan 1798, bèt la (aparèy politik la) (pwostitiye a) te monte sou li pandan Mwayennaj Fènwa yo te mouri, epi yon ane apre, “fanm” ki te monte bèt sa a, li menm tou, te mouri.
An 1989 te gen de prezidan. Reagan te dirije jouk inogirasyon an an 1989, epi apre sa Bush premye a te kòmanse rèy li. Fen mil de san swasant ane yo te deja prefigire pa swasanndis ane kaptivite nan Babilòn, epi lè Jeneral Siris, neve Dariyis, te egzekite Belchaza nan nwit fèt la, Dariyis te vrè wa a. Dariyis ak Siris reprezante de siy etap yo nan tan fen sa a.
Relasyon pwofetik ant Moyiz ak Arawon, Jan ak Jezi, Dariyis ak Siris, papote a ak pap la, epi Reagan ak Bush, yo tout se sous limyè pwofetik lè yo etidye avèk metodoloji ki kòrèk la. Sa nou ta montre isit la, se ke Jan, kouzen Jezi a, te vwa ki t ap rele nan dezè a, bagay ki te deja tipifye pa Arawon, frè Moyiz la, ki te vwayaje antre nan dezè a pou rankontre Moyiz, pou l te sèvi kòm vwa li.
Nan peryòd trant ane ki te vini anvan wen Kris la, epi pandan trant ane ki te vini anvan antikris la, gen yon jalon ki idantifye yon “vwa.” Pou Kris la, se te vwa Jan k ap rele nan dezè a. An 533, Jistinyen te fè yon dekrè ki te idantifye antikris la kòm korektè eretik yo ak chèf legliz la. Dekrè Jistinyen an te “vwa” ki te prepare pou “dekrè” lwa dimanch lan nan Konsèy Òleyan an an 538.
Lame Jeneral Siris la te vwa ki t ap fè konnen Daris te prèt pou l konkeri Babilòn.
“Aparisyon lame Siris la devan miray Babilòn yo te, pou Jwif yo, yon siy ke delivrans yo anba kaptivite a t ap pwoche. Plis pase yon syèk anvan nesans Siris, Enspirasyon te mansyone l pa non, e li te fè yo ekri davans travay egzak li t ap gen pou fè a lè li t ap pran vil Babilòn nan pa sipriz, epi lè li t ap prepare chemen an pou liberasyon pitit kaptivite yo. Se pa mwayen Ezayi pawòl la te pwononse:”
“Konsa Seyè a pale ak moun li te chwazi a, ak Siris, moun mwen kenbe nan men dwat li, pou l soumèt nasyon yo devan li; … pou m louvri devan li pòtay doub yo; epi pòtay yo p ap fèmen; mwen pral mache devan ou, epi m ap fè kote kwochi yo vin dwat: m ap kraze pòtay an kwiv yo an miyèt moso, epi m ap koupe ba fè yo an de: epi m ap ba ou trezò fènwa yo, ak richès kache nan kote sekrè yo, pou ou ka konnen se mwen menm, Seyè a, ki rele ou pa non ou, ki Bondye Izrayèl la.” Ezayi 45:1–3. Pwofèt ak Wa yo, 551.
Lè yo rekonèt se de temwen oswa de makè ki sèvi pou tabli yon “tan lafen” pwofetik, yo ka rekonèt tou ke youn nan de makè yo reprezante yon idantifikasyon, yon anons, oswa yon avètisman konsènan istwa k ap pwoche a. Arawon, Jan, Siris, ak Jistinyen reprezante yon makè ki vin anvan tan lafen an. Tan lafen an nan 1798 se fen peryòd ki reprezante depi 1776 rive jouk 1798. Makè ki nan mitan istwa sa a se vwa k ap rele nan dezè a pou istwa k ap pwoche a. Istwa sa a te kòmanse avèk yon piblikasyon ki te rejte dominasyon diktatoryal swa yon wa swa yon pap, epi li te fini avèk yon piblikasyon ki te reprezante karaktè yon diktatè. Piblikasyon ki te nan mitan an te reprezante “avètisman” istwa k ap vini an, epi avètisman an se te ke Konstitisyon Etazini an t ap ranvèse nan fen istwa a.
Liy sa a nan listwa te kòmanse repete an 1989, epi li fini nan lwa dimanch lan lè avètisman ki te soti nan dezè a, de san ane pi bonè an 1789, rejte. 1989 te tan lafen an nan fen vèsè karant lan, epi li aliyen ak tan lafen an an 1798. 1989 aliyen ak 1776, epi lwa dimanch lan reprezante 1798. Nan mitan listwa kote efè chak vizyon akonpli, listwa ki te kòmanse 11 septanm 2001 e ki kontinye jouk rive nan avètisman 1789 la, akonpli, epi Konstitisyon an ranvèse. Fòk gen yon siy-chemen nan mitan an, paske Bondye pa janm chanje. Siy-chemen sa a ta reprezante yon avètisman pou listwa pwofetik ki kòmanse nan lwa dimanch ki prèt pou vini an.
1989 make tan fen an tan nan vèsè karant lan ki mennen nan lwa dimanch lan nan vèsè karantyèm e youn. Mesaj avètisman ki te rive apre tan fen an, men anvan lwa dimanch lan, se te 11 septanm 2001. Li avèti ke, nan konklizyon peryòd sa a nan listwa, twazyèm Malè a ki te rive 11 septanm 2001, epi ki te imedyatman restrenn, ta frape ankò kòm yon sipriz inatandi, epi dè milye vil t ap detwi. Lè destriksyon sa a rive, Satan t ap kòmanse travay mèvèy li a, epi travay sa a kòmanse ak lwa dimanch lan ki pral byento vini.
“Ô, si pèp Bondye a te gen yon sans de destriksyon k ap pwoche sou plizyè milye vil, ki kounye a prèske livre bay idolatri! Men, anpil nan sila yo ki ta dwe ap pwoklame verite a ap akize epi kondane frè yo. Lè pouvwa konvèsyon Bondye a va desann sou lespri moun yo, pral gen yon chanjman byen klè. Moun pap gen okenn tandans pou kritike epi kraze. Yo pap pran yon pozisyon ki anpeche limyè a klere sou mond lan. Kritik yo, akizasyon yo, ap sispann. Fòs lènmi an ap rasanble pou batay. Gwo konfli sevè devan nou. Rasanble nou sere, frè m ak sè m yo, rasanble nou sere. Mare nou ak Kris la. ‘Pa di: Yon konplo,... ni nou pa bezwen pè sa yo pè a, ni nou pa bezwen tranble. Se SENYÈ ki gen tout lame yo menm nou dwe mete apa; se li menm ki dwe lakòz nou pè, se li menm ki dwe lakòz nou tranble. Epi li va yon sanktyè; men li va yon wòch ki fè bite ak yon wòch ofans pou toude kay Izrayèl yo, yon pyèj ak yon pèlen pou moun lavil Jerizalèm yo. E anpil nan mitan yo va bite, yo va tonbe, yo va kraze, yo va pran nan pèlen, yo va kaptire.’”
“Lemonn nan se yon teyat. Aktè yo, sa vle di abitan li yo, ap prepare pou jwe wòl pa yo nan dènye gran dram nan. Yo pèdi Bondye devan je yo. Pami gwo mas limanite a, pa gen okenn inite, eksepte lè moun mete tèt yo ansanm pou reyalize objektif egoyis pa yo. Bondye ap gade. Objektif li yo konsènan sijè rebèl li yo va akonpli. Yo pa t remèt lemonn nan nan men lèzòm, byenke Bondye ap pèmèt eleman konfizyon ak dezòd yo domine pou yon tan. Yon pouvwa ki soti anba ap travay pou mennen sou dènye gran sèn yo nan dram nan,—Satan k ap vini kòm Kris la, epi k ap aji ak tout sediksyon lenjistis nan mitan moun sa yo k ap mare tèt yo ansanm nan sosyete sekrè. Moun k ap lage kò yo nan pasyon pou fè konfederasyon ap mete an aplikasyon plan lènmi an. Kòz la pral suiv pa efè a.”
«Vyolasyon an prèske rive nan limit li. Konfizyon ranpli lemonn, epi yon gwo laterè pral byento tonbe sou lèzòm. Fen an trè pre. Nou menm ki konnen verite a, nou ta dwe ap prepare nou pou sa k pral byento pete sou lemonn kòm yon sipriz akablan.» Review and Herald, 10 septanm 1903.
Avètisman ki te senbolize pa entwodiksyon Konstitisyon an an 1789 la, se avètisman twazyèm zanj lan, ki retounen nan dezyèm Kadèch la, lè sele san karannkat mil yo kòmanse. Avètisman sa a se avètisman premye vwa nan Revelasyon chapit dizwit la, e non sèlman gwo bilding Vil Nouyòk yo te tonbe nan moman sa a, men menm esans Konstitisyon an te chanje. Konstitisyon an te ekri epi li te baze sou lalwa anglèz, ki gen filozofi fondamantal li ka defini tou senpleman konsa: “yon moun inosan, jiskaske yo pwouve li koupab.” Konstitisyon an te ekri nan bi pou rejte sa yo rele lalwa women, ki gen filozofi fondamantal li ka defini tou senpleman konsa: “yon moun koupab, jiskaske yo pwouve li inosan.”
Avètisman ki soti nan dezè a an 1789, jan Konstitisyon an reprezante li, reprezante avètisman 11 septanm 2001 an; e non sèlman bilding ki t ap boule yo te make istwa sa a ak yon akonplisman literal, men pasaj (pawòl) Patriot Act la te reprezante avètisman an tou.
Lwa Patriyòt la (Uniting and Strengthening America by Providing Appropriate Tools Required to Intercept and Obstruct Terrorism Act of 2001) te prezante nan Kongrè Etazini an yon ti tan apre atak teworis 11 septanm 2001 yo. Pwojè lwa a te prezante nan Chanm Reprezantan yo nan dat 23 oktòb 2001, epi nan Sena a nan dat 24 oktòb 2001. Prezidan George W. Bush te siyen li pou l vin lwa nan dat 26 oktòb 2001. Lwa Patriyòt la te vize ranfòse kapasite gouvènman an pou mennen ankèt sou zak teworis yo epi anpeche yo, epi pou elaji pouvwa siveyans ak lapolis yo nan aplikasyon lalwa; epi li te rejte prensip debaz ak fondamantal lwa anglè a ki rekonèt yon moun inosan jiskaske yo pwouve li koupab. Jiska jounen jodi a, elit ki anndan gouvènman an toujou sèvi avè l pou kontoune pwosedi legal ki dwe fèt dapre lalwa, vi prive, ak jijman ki jis.
N ap kontinye etid sa a nan pwochen atik nou an.
“Ki kondisyon nou nan tan sa a ki terib e solanèl? Malè! Ala ògèy k ap domine nan legliz la, ala ipokrizi, ala twonpri, ala lanmou pou rad ak bèlte ekstèn, frivolte ak amizman, ala dezi pou sipremasi! Tout peche sa yo fè lespri a vin twoub, konsa bagay etènèl yo pa t rive disène. Èske nou pa dwe fouye nan Ekriti yo, pou nou ka konnen kote nou ye nan istwa mond sa a? Èske nou pa dwe vin gen konpreyansyon konsènan travay k ap fèt pou nou nan tan sa a, ak pozisyon nou menm kòm pechè nou dwe okipe pandan travay ekspyasyon sa a ap kontinye? Si nou gen okenn konsiderasyon pou delivrans nanm nou, nou dwe fè yon chanjman desizif. Nou dwe chèche Senyè a ak vrè repantans; nou dwe, ak gwo kontrisyon nanm, konfese peche nou yo, pou yo ka efase.
“Nou pa dwe rete ankò sou tè anchante a. N ap pwoche rapidman bò fen tan eprèv nou an. Se pou chak nanm poze tèt li kesyon sa a: Kijan mwen kanpe devan Bondye? Nou pa konnen konbyen tan ankò anvan non nou yo rive sou bouch Kris la, e ka nou yo resevwa desizyon final yo. O, ki sa, wi, ki sa desizyon sa yo pral ye? Èske y ap konte nou pami moun ki jis yo, oswa èske y ap mete nou nan kantite mechan yo?
“Se pou legliz la leve kanpe, epi repanti devan Bondye pou reta li yo. Se pou gad yo reveye, epi bay twonpèt la yon son byen klè. Se yon avètisman byen detèmine nou dwe pwoklame. Bondye bay sèvitè li yo lòd sa a: ‘Rele byen fò, pa kenbe; leve vwa ou tankou yon twonpèt, epi montre pèp mwen an transgresyon yo, ak kay Jakòb la peche li yo.’ Se pou yo rive atire atansyon pèp la; si sa pa ka fèt, tout efò ap initil; menm si yon zanj soti nan syèl la ta desann vin pale avèk yo, pawòl li yo pa t ap fè plis byen pase si li t ap pale nan zòrèy frèt lanmò. Se pou legliz la leve pou aji. Lespri Bondye a pa janm ka vini sof si li prepare chemen an. Dwe gen yon egzamen kè ki sensè. Dwe gen lapriyè ini, pèseveran, epi atravè lafwa yon reklamasyon pwomès Bondye yo. Dwe genyen, non pa yon abiman kò a ak twal sak, tankou nan tan lontan, men yon imilyasyon pwofon nan nanm nan. Nou pa gen menm premye rezon pou felisite tèt nou ni pou leve tèt nou anlè. Nou dwe imilye tèt nou anba men pwisan Bondye. L ap parèt pou konsole epi beni sila yo ki vrèman ap chèche li.”
“Travay la devan nou; èske n ap angaje nou ladan li? Nou dwe travay vit, nou dwe kontinye avanse avèk fèmte. Nou dwe ap prepare pou gran jou Senyè a. Nou pa gen tan pou nou pèdi, ni tan pou nou angaje nou nan objektif egoyis. Fòk yo avèti mond lan. Kisa n ap fè, antanke moun apa, pou nou mete limyè a devan lòt moun? Bondye kite travay pa chak moun; chak moun gen yon wòl pou li jwe, epi nou pa ka neglije travay sa a san nou pa mete nanm nou an danje.”
“O frè m yo, èske n ap fè Sentespri a lapenn, epi lakòz li pati? Èske n ap fèmen pòt la devan Sovè beni an, paske nou pa pare pou prezans li? Èske n ap kite nanm yo peri san yo pa konnen verite a, paske nou renmen alèz nou twòp pou nou pote chay Jezi te pote pou nou an? Annou leve soti nan dòmi. ‘Se pou nou modere, se pou nou veyatif; paske advèsè nou an, Dyab la, tankou yon lyon k ap gwonde, ap mache toupatou, ap chèche kiyès li ka devore.’” Review and Herald, 22 mas 1887.