“Nan liv Revelasyon an tout liv Bib la rankontre epi yo fini. Men konpleman liv Danyèl la.” Travay Apot yo, 585.
Verite Jan idantifye kòm « Revelasyon Jezi Kris la », verite Lyon ki soti nan tribi Jida a ap retire sele ki sou li yo pou pèp li a depi jiyè 2023, rive nan pèfeksyon lè yo mete liv Danyèl la ansanm ak liv Revelasyon an. Chapit de nan liv Danyèl la reprezante mesaj dezyèm zanj lan nan kontèks eprèv imaj bèt la nan dènye jou yo. Li idantifye yon pwosesis eprèv ak yon peryòd eprèv byen presi.
Peryòd ak pwosesis ki nan chapit de liv Danyèl la, ki reprezante pa swasanndizan kaptivite Danyèl yo, te prefigire peryòd eprèv Pwotestan yo nan istwa milerit la. Pwotestan yo te echwe nan pwosesis eprèv yo a epi yo te vin tounen pitit fi Wòm. Nan sans pwofetik, yon pitit fi reprezante manman li; epi Wòm se yon bèt pwofetik. Echèk yo a ak tranzisyon yo te fè apre sa pou yo vin tounen pitit fi Wòm yo prefigire eprèv imaj bèt la nan istwa aktyèl nou an, paske yo te vin tounen yon imaj bèt la. Kidonk, swasanndizan kaptivite Danyèl yo, ansanm ak istwa mesaj dezyèm zanj lan pandan mouvman milerit la, reprezante pwosesis eprèv nou an kounye a.
Nan listwa mesaj dezyèm zanj lan ki te kòmanse 11 septanm 2001, gen yon peryòd espesifik ansanm ak yon pwosesis eprèv ki reprezante an senbòl kòm rèv imaj Nebikadneza a sou bèt yo; paske yon wayòm nan pwofesi biblik se tou yon bèt. Nebikadneza ak elit relijye Kaldeyen yo reprezante sila yo ki echwe tès la, tandiske Danyèl ak twa mesye vanyan yo reprezante sila yo ki reyisi tès la. Sa ka parèt otreman, men echèk Nebikadneza a konfime nan chapit twa liv Danyèl la.
Nan pwosesis eprèv la, ki reprezante ni nan premye chapit ni nan dezyèm chapit liv Danyèl la, gen repè pwofetik presi ki koresponn ak verite yo fèk prezante nan liv Revelasyon an. Nan premye chapit la, “dis jou” yo te reprezante peryòd eprèv ki te mennen Danyèl manifeste yon imaj ki pi bèl e pi gra, paske li te manje manje selès la, tandiske lòt kategori enik yo te manifeste imaj moun ki te manje selon rejim alimantè wa a. Sou plan pwofetik, yon wa se yon wayòm, epi, sou plan pwofetik, yon wa oswa yon wayòm se yon bèt tou. Moun ki te gen figi ki te manifeste rezilta lefètke yo te manje selon rejim alimantè wa a te manifeste imaj bèt la.
Nan chapit dezyèm liv Dànyèl la, Dànyèl t ap lapriyè pou l te konprann “sekrè” ki te kache nan rèv sou estati Neboukadnetsa a. Li te bezwen konnen ki rèv la te ye, epi tou sa li te vle di. Li reprezante sila yo nan dènye jou yo k ap chèche konprann sekrè ki asosye ak ouvèti sele Revelasyon Jezikri a, paske ouvèti sele Revelasyon Jezikri a se dènye “sekrè” pwofetik yo devwale anvan tan gras la fèmen. Tout pwofèt yo, enkli Dànyèl, ap idantifye dènye jou yo. Efò Dànyèl te fè pou l konprann “sekrè” a se te yon efò lavi-oswa-lanmò, menm jan tès imaj bèt la pral ye pou pèp Bondye a nan dènye jou yo.
“Seyè a montre m avèk anpil klète ke imaj bèt la pral fòme anvan tan gras la fini; paske se li menm k ap vin gran tès pou pèp Bondye a, pa mwayen li y ap deside sò etènèl yo.” Manuscript Releases, volume 15, 15.
Lapriyè Danyèl la, pandan li t ap chèche konprann “sekrè” a, reprezante yon siy chemen presi nan istwa pèp Bondye a nan dènye jou yo. Liv Danyèl la bay de temwen ki tabli siy chemen “lapriyè” a nan dènye jou yo. Siy chemen sa a chita nan peryòd tan ki reprezante pa dezyèm mesaj chak liy refòm.
Kad pwofetik toude priyè yo se swasanndis ane kaptivite yo, ki, kòm senbòl, reprezante “sèt fwa” nan Levitik vennsis la. Nan Danyèl de, nan premye vèsè a, non “Nèbikadneza” a parèt de fwa, epi lefètke yon mo parèt de fwa nan Ekriti yo se yon senbòl mesaj dezyèm zanj lan.
Gen plizyè referans nan ekriti Sè White yo ki idantifye twazyèm chapit liv Danyèl la kòm yon senbòl lwa sou dimanch lan. Premye chapit liv Danyèl la gen tout karakteristik mesaj premye zanj lan, epi yo fè nou konnen nou pa kapab gen yon twazyèm mesaj (twazyèm chapit liv Danyèl la) san yon premye mesaj ak yon dezyèm mesaj.
Tès imaj bèt la te defini pa Ellen White kòm tès nou dwe pase anvan tan gras la fèmen, e anvan nou sele. Lè mizik la te jwe nan Danyèl chapit twa, tan gras la te fèmen nan sans senbolik, paske chapit twa reprezante lwa dimanch lan. Mizik Nebikadneza a reprezante melodi fanm movèz vi Tir la kòmanse chante bay wa latè yo nan fen swasanndis ane senbolik kote yo te bliye li a.
Epi sa rive nan jou sa a, Tir pral tonbe nan bliye pandan swasanndizan, dapre dire yon wa; apre swasanndizan yo fini, Tir va chante tankou yon pwostitye. Pran yon gita, fè wonn lavil la, ou menm pwostitye yo te bliye a; fè bèl melodi, chante anpil chante, pou yo ka sonje ou ankò. Epi sa rive apre swasanndizan yo fini, Senyè a va vizite Tir; li pral retounen nan salè li, e li pral lage tèt li nan pwostitisyon ak tout wayòm mond lan sou tout sifas tè a. Ezayi 23:15–17.
Sè White idantifye mesaj twa zanj yo kòm twa tès.
“Anpil nan moun ki te soti al rankontre Lemarye a anba mesaj premye ak dezyèm zanj yo, te refize twazyèm nan, dènye mesaj eprèv la ki dwe bay mond lan, epi yon pozisyon menm jan an pral pran lè dènye apèl la fèt.” Review and Herald, 31 Oktòb 1899.
Dapre temwayaj plizyè temwen, chapit de nan liv Danyèl la se mesaj dezyèm zanj lan. Istwa a, depi premye zanj lan resevwa pouvwa jouk rive nan jijman an, se istwa swasanndizan kaptivite Danyèl la reprezante a. Lapriyè Danyèl la nan chapit de a fèt nan kad peryòd swasanndizan an, ki se yon senbòl “sèt tan” yo.
Lapriyè nan chapit nèf la kòmanse ak yon referans dirèk ak swasanndis ane yo. Kad pwofetik toude lapriyè yo idantik. Yo reprezante aspè diferan nan menm lapriyè a, men yo toude plase nan menm kad “sèt tan” yo, epi yo toude koresponn ak pwen repè “lapriyè” a ki sitiye nan istwa san karannkat mil moun nan dènye jou yo.
Lè Danyèl ap priye nan chapit nèf la, li nan yon “peryòd tranzisyon” pwofetik soti nan wayòm Babilòn nan pou rive nan wayòm Mèd yo ak Pès yo. Pwen tranzisyon sa a se yon pwen repè tou, epi li koresponn tou ak menm pwen tranzisyon an nan mouvman twazyèm zanj lan, lè pèp Bondye a mouri nan lari kòm “moun Lawodise”, epi yo soti nan tonm nan kòm “moun Filadèlfi”. Pwen tranzisyon mouvman premye zanj lan koresponn ni ak pwen tranzisyon Danyèl la ni ak mouvman twazyèm zanj lan, epi toule twa gen yon lyen dirèk ak “sèt fwa” yo nan Levitik vennsis. Tranzisyon soti Filadèlfi pou ale Lawodise nan mouvman milerit la te fèt avèk aparisyon “nouvo limyè” sou “sèt fwa” yo an 1856, epi avèk rejè total “sèt fwa” yo ki te vin apre an 1863. Danyèl nan chapit nèf la, mouvman premye zanj lan nan epòk milerit yo, ak mouvman twazyèm zanj lan nan epòk pa nou an, yo tout gen pwen tranzisyon ki koresponn youn ak lòt, epi toule twa pwen tranzisyon sa yo plase nan kontèks “sèt fwa” yo.
Nan istwa pwosesis eprèv la, Danyèl reprezante mesaje ki resevwa limyè a, limyè li pataje an premye ak twa konpayon li yo; konsa li vin yon tip wòl pwofetik “Eli”, ki se “vwa k ap rele nan dezè a”.
“Sekrè” ki nan Danyèl chapit de a montre ke uityèm wayòm pwofesi biblik la soti “nan sèt” wayòm yo. Kòm premye reprezantasyon wayòm pwofesi biblik yo, li kidonk konekte ak dènye reprezantasyon wayòm pwofesi biblik yo ki jwenn nan Revelasyon chapit disèt. Uityèm wayòm nan, antanke li soti “nan sèt” wayòm anvan yo, ap pale sou pwen tranzisyon ki etabli Babilòn modèn kòm inyon a twa fò ki genyen dragon an, bèt la, ak fo pwofèt la. Rèv-imaj Nebikadneza a, finalman, ap idantifye uityèm wayòm terès istwa pwofetik la.
Yon wayòm se yon bèt nan pwofesi biblik; konsa, verite ki reprezante pa rèv Nebikadneza te fè sou estati a se premye referans a dènye bèt la, jan sa idantifye tou nan Revelasyon chapit disèt. Se poutèt sa, rèv Nebikadneza a se, an dènye analiz, rèv imaj uityèm ak dènye bèt la. Se rèv “imaj bèt la”.
Sa, an li menm, se konfimasyon enpòtans ki genyen pou rekonèt pwen tranzisyon ki fèt nan mouvman twazyèm zanj lan, men “sekrè” a se tou kle ki rasanble epi etabli anpil nan sa atik anvan yo te idantifye konsènan istwa ki te dewoule apre 18 jiyè 2020. Nan atik sa yo, yo te fè konnen kat pwen repè chak mouvman refòm sakre yo, ki reprezante pa swasanndis ane kaptivite Danyèl yo, toujou gen menm tèm nan.
Kat pwen repè sa yo nan epòk Kris la te plase nan kontèks “lanmò ak rezirèksyon”. Premye pwen repè a, ki te reprezante lefètke premye mesaj la te resevwa pisans, se te batèm Kris la, senbòl lanmò ak rezirèksyon. Dezyèm pwen repè a, ki reprezante premye desepsyon nan istwa sa a, se te lanmò ak rezirèksyon Laza. Twazyèm pwen repè a se te antre triyonfal la nan Jerizalèm, ki te reprezante Rèl Minwi a. Kris t ap pran chemen lanmò ak rezirèksyon Li, epi Laza, reprezantan vivan lanmò ak rezirèksyon an, t ap mennen pwosesyon an. Laza demontre tou ke pandan pwoklamasyon Rèl Minwi a, pèp Bondye a “sele”.
“Mirak kouwònman sa a, rezirèksyon Laza a, te dwe mete sele Bondye sou travay Li a ak sou reklamasyon Li kòm Bondye.” The Desire of Ages, 529.
Katriyèm pwen repè jijman an te kwa a, ki te tou yon lanmò ak yon rezirèksyon. Peryòd kat pwen repè sa yo reprezante pa swasanndis ane kaptivite Danyèl la.
Nan istwa milerit yo, tèm nan se te “prensip yon jou pou yon ane”, e 11 out 1840 te konfimasyon prensip sa a. Premye desepsyon an te rezilta yon aplikasyon ki pa t kòrèk nan prensip yon jou pou yon ane a. Kri Minwi a se te pèfeksyònman prensip yon jou pou yon ane a anrapò ak pwofesi de mil twasan ane a ak pwofesi de mil senksan ven ane a, epi, apre sa, Jijman Envestigatif la te kòmanse lè pwofesi sa yo ki baze sou yon jou pou yon ane te akonpli 22 oktòb 1844. Tèm tout kat pwen repè nan istwa milerit yo se te “prensip yon jou pou yon ane”. Se swasanndis ane kaptivite Danyèl yo ki reprezante peryòd kat pwen repè sa yo.
Nan epòk wa David la, tèm nan se te “lach Bondye a”. Lè David te resevwa pouvwa, se lè sa a li te deside fè pote lach la nan vil David la.
Epi David t ap vanse, li t ap vin gran; e Senyè Bondye dè lame yo te avèk li. 2 Samyèl 5:10.
Premye dezapwentman an te rive lè Oza te fè peche paske li te manyen Bwat Kontra a. Twazyèm repè a se te lè David te konprann Seyè a te beni kay Obèd-Edòm, moun lavil Gat la, kote yo te kenbe Bwat Kontra a depi rebelyon Oza a. Lè sa a, David te al chèche Bwat Kontra a pou antre triyonfal li nan Jerizalèm (men madanm li te vin manifeste yon kòlè ki pa t jistifye ak yon “dezapwentman” poutèt antre David la). Se Bwat Kontra a ki reprezante chak nan kat repè sa yo. Se swasanndis ane kaptivite Danyèl yo ki reprezante peryòd kat repè sa yo.
Nan dat 11 septanm 2001 an, Islam nan “twazyèm Malè a” te lage, epi apre sa yo te mete l anba kontrent ankò. Dat 18 jiyè 2020 te yon prediksyon ki te echwe konsènan wòl Islam. Mesaj ki fè zo sèch mò yo reprann lavi a soti nan “kat van yo”, ki se yon senbòl Islam e ki reprezante mesaj Rèl Minwi a. Pèdisyon nasyonal ki swiv apostazi nasyonal lwa dimanch lan Ozetazini, se Islam nan “twazyèm Malè a” ki lakòz li. Peryòd kat baliz sa yo reprezante swasanndizan kaptivite Danyèl la.
Mouvman premye zanj lan reprezante mouvman twazyèm zanj lan, e mesaj Rèl Minui a nan istwa Millerit la te yon koreksyon prediksyon ki te echwe a, ki te lakòz premye desepsyon an.
“Moun ki te desi yo te wè nan Ekriti yo ke yo te nan tan reta a, e ke yo dwe tann avèk pasyans akonplisman vizyon an. Menm prèv ki te mennen yo pou yo t ap tann Seyè yo an 1843 la, te fè yo espere Li an 1844.” Early Writings, 247.
Prèv ki montre pral gen yon atak islamik kont Nashville la se menm prèv ki montre pral gen yon atak kont Nashville an repons ak enpozisyon adorasyon nan dimanch. Ekriti Lespri Pwofesi yo pa janm fayi. Prediksyon ki anonse yon atak kont Nashville la prezante nan ekriti Lespri Pwofesi yo. Prediksyon konsènan Nashville la pral akonpli, men prediksyon atak kont Nashville la pral chita sou yon koreksyon prediksyon ki te echwe anvan an, jan sa te fèt nan istwa milerit yo. Li akonpli nan katriyèm pwen repè a, ki se pwen repè ki reprezante “jijman” an.
Jezi toujou ilistre fen an avèk kòmansman an, e premye pwen repè a, 11 septanm 2001, se te yon atak Islam te fè; kidonk, nan moman jijman lwa dimanch lan, pral gen yon atak islamik sou Nashville. Li byen posib pou atak sa a vize lòt sib tou, men mesaj Rèl nan Mitan Lannwit lan se mesaj ki korije mesaj ki te lakòz premye desepsyon an. Se peche ki te fèt lè yo te aplike eleman tan an nan prediksyon an ki te lakòz premye desepsyon an, se pa pawòl Ellen White yo.
Li enpòtan pou nou rekonèt se toujou menm tèm nan ki gouvène kat repè ki kòmanse lè premye mesaj la “resevwa pouvwa” (sa ki, nan liv Danyèl la, rive nan kòmansman swasanndis ane senbolik yo). Si ou aksepte 11 septanm 2001 kòm yon akonplisman pwofesi, ou manje “liv ki kache a” nan sans pwofetik la. Se yon ti kantite moun ki te vrèman manje verite sa a, men te gen kèk moun, jan Danyèl reprezante yo a, ki te pran rezolisyon nan kè yo pou yo pa souye tèt yo ak rejim alimantè Babilòn nan. Poutan, gen moun ki deklare yo kwè 11 septanm 2001 se te yon akonplisman pwofesi, men ki soutni se pa t Islam, men se te fanmi Bush, oswa globalis yo, oswa Jezwit yo, oswa CIA, oswa kèk konbinezon nan aktè abityèl teyoryen konplo modèn yo souvan sèvi avèk yo. Antanke Alfa ak Omega, Jezi sèvi ak kòmansman an pou l ilistre fen an; kidonk, si nou nan erè sou sa ki te reprezante pwofetikman nan dat 11 septanm 2001 la, n ap detwi kapasite nou pou nou byen divize Pawòl pwofetik “verite” a.
“Pwisans” premye mesaj la nan istwa Millerit la se te Islam dezyèm Malè a, e pwisans sa a te prefigire pwisansman ki te fèt 11 septanm 2001 an, ki te vini pa mwayen Islam twazyèm Malè a.
Islam ki nan premye pwen repè a idantifye Islam ki nan dènye pwen repè a. Dènye pwen repè a reprezante jijman an, epi se nan moman lwa dimanch lan yo jije Etazini. Se dezyèm mesaj Ezekyèl la nan chapit trannsèt la ki fè mò yo retounen vivan, epi mesaj sa a se mesaj twazyèm pwen repè a, ki se Rèl Minwi a. Se mesaj pou mete so a, jan antre triyonfal Kris la, ki te monte sou yon “bourik”, yon senbòl Islam, te prefigire l la. Mesaj Rèl Minwi a, ki se mesaj pou mete so a, se Islam ki pote li.
Di pitit fi Siyon an: Gade, Wa ou a ap vini jwenn ou, dou, li chita sou yon bourik, ak sou yon ti bourik, pitit yon bourik. Matye 21:5.
Dezyèm pwofesi Ezekyèl la soti nan “kat van yo”, ki se yon senbòl Islam tou. Li absoliman esansyèl pou nou konprann verite sa a byen klè, paske mesaj ki se Kri Minwi a se mesaj ki idantifye Islam twazyèm Malè a kòm pisans ki fè jijman tonbe sou Etazini nan moman lwa dimanch lan epi ki lakòz efondreman nasyonal ki vini apre dekrè a.
Sèt twonpèt Revelasyon yo te jijman Bondye sou enpozisyon adorasyon dimanch pa ni Wòm payen an ni Wòm papal la.
-
Kat premye twonpèt yo te vin sou Wòm payen apre Konstanten te fè premye lwa dimanch lan antre an fòs nan ane 321.
-
Senkyèm ak sizyèm Twonpèt yo (ki se tou premye ak dezyèm Malè Islam yo), te jijman Bondye kont Wòm papal la poutèt lwa dimanch papal la ki te adopte nan Konsèy Orléans lan, nan ane 538.
-
Setyèm Twonpèt la (ki se twazyèm Malè Islam nan), se jijman ki pral tonbe sou Etazini lè li fè adorasyon dimanch vin obligatwa nan tan ki prèt pou vini an.
Islam twazyèm Malè a reprezante premye jalon an, nan dat 11 septanm 2001. Prediksyon ki pa t reyalize a, ki te anonse yon atak Islam sou Nashville pou 18 jiyè 2020, reprezante premye desepsyon an, dezyèm jalon an. Mesaj “kat van” Islam yo, jan dezyèm pwofesi Ezekyèl la nan chapit trannsèt la reprezante l la, reprezante Kri Minwi a, twazyèm jalon an, epi apre sa vini katriyèm jalon an, ki se akonplisman prediksyon ki pa t reyalize pou 18 jiyè 2020 an, nan moman lwa dimanch lan. Se kat jalon pwofetik sa yo ki rive nan istwa pwofetik san karannkat mil yo, jan swasanndis ane kaptivite Danyèl yo reprezante istwa sa a.
Rekonesans mesaj Kri Minwi a se yon eleman prensipal nan “sekrè” ki te revele an tip bay Danyèl, lè li te lapriyè pou l konprann rèv estati Nebikadneza a. Lapriyè li a se yon siy-chemen ki plase nan fen twa jou edmi lanmò de temwen yo nan Revelasyon onz. Lapriyè Danyèl la nan Levitik vennsis, jan sa ekri nan chapit nèf la, te fèt nan premye ane Dariyis. Sa mete lapriyè li yo nan pwen tranzisyon yo.
Pwen tranzisyon an nan istwa Milerit la se te 1856, lè mouvman Milerit la te pase soti nan Filadèlfi pou rive Lawodisea, dapre Jak ak Elèn White. Nan menm ane sa a, “nouvo limyè” sou “sèt fwa yo” te parèt nan atik Hiram Edson yo nan Review and Herald, men an 1863 (“sèt fwa” pi ta), “sèt fwa yo” te rejte nèt. Danyèl te priye “lapriyè a” ki idantifye kòm “remèd la” pou “gaye” “sèt fwa yo” nan pwen tranzisyon ant premye ak dezyèm wayòm yo nan pwofesi biblik.
Twa-ak-mwatye se yon senbòl pou mil desan swasant ane yo, ki pa yo menm se yon senbòl “sèt tan” yo. Nan dat 18 jiyè 2020, mouvman Lawodise a nan Future for America te manifeste rebelyon kont kòmandman Bondye a pou yo pa janm ankò pann yon mesaj pwofetik sou tan. Lè sa a, mouvman an te “touye” epi “gaye” nan lari Revelasyon onz la, ki pase nan vale zo sèch mò Ezekyèl la. Nan fen tan “gaye” sa a, ki se tou “tan reta” parabòl dis vyèj yo, kounye a y ap rele yo soti nan tonm yo pa “yon vwa k ap rele” soti anndan “dezè” “twa jou edmi” yo.
Menm jan Milerit yo te vin rekonèt finalman yo te nan “tan reta” Matye chapit vennsenk ak Abakik chapit de a, se konsa tou “de temwen ki mouri yo” dwe rekonèt kote yo ye lè “vwa nan dezè a” rele. Yo dwe rekonèt yo “gaye”. Rekonèt sa se yon apèl pou “lapriyè”, men se pa senpleman lapriyè; se yon apèl pou lapriyè Danyèl la selon Levitik chapit vennsis. San lapriyè presi sa a, pa gen revèy. Revèy la make pwen tranzisyon soti nan Lawodise pou rive nan Filadèlfi, epi li pwodui fenomèn pwofetik kote wityèm nan fè pati sèt yo, jan estati Nèbikadneza a nan Danyèl chapit de konfime sa.
Lè priyè repantans ak konfesyon sa a fin akonpli, pwomès la se ke Bondye va lè sa a sonje alyans Li a, epi rasanble pèp Li a ki te gaye toupatou. Premye pwofesi Ezekyèl la te rasanble zo yo ansanm, epi apre sa pwofesi li sou “kat van yo” te transfòme “Filadèlfyen” ki te fèk fèt yo an yon gwo lame… yon gwo lame ki, dapre Revelasyon onz, te dwe lè sa a “leve monte nan syèl la” avèk yon “nwaj zanj”. Lè sa a, se yo ki “bandwòl” Senyè a.
“Sekrè” ki nan Danyèl de a, jan Lyon ki soti nan tribi Jida a ap revele l kounye a, konfime fenomèn “wityèm nan ki fè pati sèt yo”…epi tout lòt eleman pwofetik ki nan Danyèl de yo ann amoni ak sekans pwofetik de temwen Revelasyon onz yo. De temwen Revelasyon chapit onz yo “leve kòm yon banyè” nan menm “lè” lwa dimanch lan antre an vigè a, paske se nan moman “gwo tranblemanntè” Revelasyon chapit onz lan yo leve yo. “Gwo tranblemanntè” a detwi yon dizyèm pati vil la, epi Etazini se wa prensipal pami “dis wa yo”, menm jan Lafrans te ye a, lè “tranblemanntè” Revolisyon fransè a te detwi Lafrans nèt, an akonplisman Revelasyon chapit onz.
Akonplisman pafè tranblemanntè sa a fèt sou bèt “latè” a, epi lwa dimanch lan nan wayòm bèt latè a pwodui yon sekous. Akonplisman pafè “tranblemanntè” Revelasyon onz lan se lwa dimanch lan, lè bèt “latè” a “souke” epi destriksyon nasyonal la vin apre apostazi nasyonal la. Nan lè sa a, de temwen yo “leve kòm yon banyè”. Yo “monte nan syèl la nan nyaj yo”, menm jan Kris te monte nan syèl la pou dènye fwa. Dènye pawòl li te di disip yo, ki prefigire pèp Bondye nan dènye jou yo, ki gen pou yo leve monte nan syèl la tou kòm yon banyè, ekri nan liv Travay Apot yo.
Li di yo: Se pa pou nou konnen tan ni sezon yo, sa Papa a mete anba pwòp otorite pa li. Men nou pral resevwa pouvwa lè Sentespri a va desann sou nou; epi n ap sèvi m temwen ni nan Jerizalèm, ni nan tout Jide, ni nan Samari, epi jouk nan dènye bout tè a. Lè li fin di bagay sa yo, pandan yo t ap gade, li moute anlè; epi yon nwaj resevwa li, li disparèt devan je yo. Travay 1:7–9.
Sila na ki ta va vin “drapo a”, dwe vire do bay aplikasyon “tan ak sezon”, si yo vle resevwa pouvwa Sentespri a pou akonpli travay “drapo a”.
“Sekrè” yo te revele bay Danyèl nan chapit de a se sekrè Revelasyon Jezi Kris la, e se jis anvan fen tan gras la yo retire sele sou li. “Sekrè” sa a gen ladan l “istwa kache” “Sèt Loray yo”. Istwa sa a bati sou mo ebre yo te fòme lè yo te mete premye, trèzyèm ak dènye lèt alfabè ebre a ansanm. Lè yo mete lèt sa yo ansanm, yo fòme mo ebre ki vle di “verite” a. Jezi se “verite” a, li menm ki se Premye a ak Dènye a tou. Twa lèt sa yo reprezante estrikti chak gwo mouvman refòm, paske yo reprezante premye, dezyèm ak twazyèm zanj yo. Yo reprezante pwosesis pirifikasyon an twa etap Danyèl dekri nan chapit douz la kòm “pirifye, blanchi epi pase anba eprèv”. Depi plis pase de deseni, Future for America ap prezante pwosesis eprèv ak pirifikasyon an twa etap sa a, men kounye a yo idantifye l kòm yon reprezantasyon yon “istwa kache” nan liy refòm sakre yo. “Istwa kache” sa a se akonplisman pafè “Sèt Loray yo” ki te rete sele jouk kounye a, jis anvan fen tan gras la.
Sa fè lontan yo konprann ke Sèt Loraj yo reprezante yon “deskripsyon evènman ki te rive anba mesaj premye ak dezyèm zanj yo,” e ke yo reprezante tou “evènman nan lavni ki t ap devwale nan lòd pa yo.” Kounye a, atravè Revelasyon “verite” a, yo revele ke twa dènye repè yo nan yon liy refòm se “istwa kache” Sèt Loraj yo. Repè sa yo kòmanse avèk “premye” dezapwentman an epi yo fini avèk “dènye” dezapwentman an. Repè ki nan mitan an se Rèl Minwi a. Premye dezapwentman an make kòmansman “tan reta” a, ki fini nan Rèl Minwi a. Mesaj Rèl Minwi a fini nan “jijman an” kote dènye dezapwentman an make.
Premye desepsyon nan chapit de liv Danyèl la se te lè Danyèl te rann li kont yo te mete l anba yon “dekrè lanmò”. Apre sa, li te mande “tan”, sa ki te make kòmansman “tan atant” lan. Sa te mennen l konprann “sekrè” a, ki se mesaj Kri Minwi a, mesaj yo te prezante apre sa bay Nebikadneza pou l te kapab “jije” mesaj Danyèl la.
“Jijman” Nèbikadneza te bay konsènan rèv la ak entèpretasyon Danyèl te prezante a make twazyèm nan twa pwen repè ki reprezante “istwa kache” Sèt Loray yo. Jijman sa a parèt ankò nan Danyèl chapit twa, ki reprezante prensip ki byen fèm itilize nan liv Danyèl ak Revelasyon an, prensip sa a se “repete epi elaji”.
Nou pral abòde chapit twa a nan pwochen atik la, men li vo lapenn pou nou fè remake isit la ke jijman twazyèm pwen repè a nan chapit twa a idantifye dènye desepsyon premye desepsyon an te prefigire a. “Istwa kache” Sèt Loraj yo idantifye twa pwen repè, ki kòmanse epi ki fini avèk yon desepsyon. Nan Danyèl chapit de, premye desepsyon an asosye avèk yon “dekrè lanmò” Nèbikadneza te bay, epi nan chapit twa, dènye desepsyon an asosye avèk yon lòt “dekrè lanmò” Nèbikadneza te bay.
“Istwa kache” “de temwen” yo, ki reprezante mouvman Future for America, reprezante desepsyon 18 jiyè 2020 la. Lè sa a, “tan reta a” te kòmanse, jan “twa jou edmi” yo reprezante l nan Revelasyon chapit onz. Leve ak rezirèksyon sila yo ki te “touye nan lari yo” pa bèt la ki te monte soti nan “labim san fon an” dekri ak presizyon nan Pawòl pwofetik Bondye a; men nan yon nivo senp, lè de temwen yo leve, yo konprann “sekrè” ki reprezante nan Danyèl chapit de a.
“Sekrè” sa a se mesaj Kri Minwi a, mesaj yo pwoklame apre sa jiska Danyèl chapit twa, lè lwa dimanch ki pral vini talè a rive epi dènye desepsyon an fèt. Moun yo reprezante kòm “Danyèl” yo te fè eksperyans premye desepsyon an nan dat 18 jiyè 2020. Se dirijan “dis wa” yo, sètadi Etazini, ki fè eksperyans dènye desepsyon an, lè apostazi nasyonal la louvri chemen pou destriksyon nasyonal ki soti nan Islam.
N ap fini rezime ak konklizyon chapit de nan liv Danyèl la nan atik kap vini an.
“Satan te mete mond lan an kaptivite. Li prezante yon saba zidòl, tankou si li te bay li yon gwo enpòtans. Li vòlè omaj mond kretyen an pou l detounen l kite Saba Senyè a pou saba zidòl sa a. Mond lan ap bese devan yon tradisyon, yon kòmandman lèzòm fè. Menm jan Nebikadneza te leve estati lò pa l la nan plenn Dura a, epi konsa li te egzalte tèt li, konsa tou Satan ap egzalte tèt li nan fo saba sa a, pou ki li te vòlè rad syèl la.” Review and Herald, 8 mas 1898.