Dènye pwomès Ansyen Testaman an se ke, anvan gran e terib jou Senyè a, Eli t ap vini.
Sonje lalwa Moyiz, sèvitè m nan, mwen te kòmande l nan Orèb pou tout pèp Izrayèl la, avèk tout lwa ak jijman yo. Men, m ap voye ban nou Eli, pwofèt la, anvan gwo ak terib jou Senyè a vini. L ap fè kè papa yo tounen vin jwenn pitit yo, epi kè pitit yo tounen vin jwenn papa yo, pou m pa vini frape tè a ak yon madichon. Malachi 4:4–5.
Éli ki vini davans “gran e redoutab jou Seyè a,” se yon mesaje endividyèl, epi tou mouvman ki asosye ak mesaj mesaje sa a pwoklame. Se poutèt sa, Éli yo voye a se san karannkat mil yo ki pa goute lanmò, menm jan Enòk ak Éli reprezante sa. Se yo menm yo leve tankou yon drapo nan lwa dimanch ki pral vini talè a.
Eli nan dènye jou a te reprezante tou pa Jan Batis, men Jan pa t reprezante san karannkat mil yo. Li te reprezante moun ki antre nan mouvman an epi ki aksepte mesaj mesaje dènye jou a, epi apre sa papote a touye yo nan lè kriz lwa dimanch la ki kòmanse ak lwa dimanch ki pral vini byento a e ki fini lè Mikal leve kanpe epi papote a rive nan fen li san pèsonn pou ede li.
Élie est représenté sur le mont Carmel, et Jean est représenté dans la salle du banquet d’Hérode. Ces deux témoins historiques identifient les deux groupes du peuple de Dieu des derniers jours représentés dans le chapitre sept de l’Apocalypse. Les cent quarante-quatre mille et la grande multitude correspondent au mont Carmel et à la fête d’anniversaire d’Hérode. Ces deux lignes prophétiques fournissent un point de référence solide pour identifier soigneusement les éléments de la huitième tête, laquelle est issue des sept têtes d’Apocalypse dix-sept, avec assez de détails prophétiques pour préciser comment et pourquoi le dernier président, qui est le huitième président issu des sept, devient le grand dictateur des États-Unis dans les derniers mouvements du sixième royaume de la prophétie biblique.
Nan moman lwa dimanch lan, inyon an twa fwa a akonpli.
“Pa dekrè ki fè respekte etablisman Papote a an vyolasyon lalwa Bondye a, nasyon nou an pral koupe tèt li nèt ak jistis. Lè Pwotestantis la va lonje men li lòt bò gwo twou a pou l kenbe men pouvwa women an, lè li va rive lòt bò abis la pou l bay Espiritis men, lè, anba enfliyans inyon twa-fwa sa a, peyi nou an va rejte tout prensip Konstitisyon li kòm yon gouvènman pwotestan ak repibliken, epi l va pran dispozisyon pou pwopagasyon manti ak twonpri papal yo, lè sa a nou kapab konnen tan an rive pou travay ekstraòdinè Satan an, e ke lafen an toupre.” Testimonies, volume 5, 451.
Men, nan ilistrasyon sa a, gen yon sekans, e sekans sa a se yon sijè nan pawòl enspire a. Se yon evènman ki rive nan dekrè a, ki nan yon sans se yon evènman sèl, men an reyalite li se yon sekans evènman ki fèt avèk anpil presizyon. Nan “dekrè” a, Etazini sispann vin sizyèm wayòm pwofesi biblik la, sa ki vle di se la setyèm wayòm nan kòmanse; men setyèm wayòm nan dakò bay wayòm pa li a bay bèt la. Lè fo pwofèt la bat, dragon an pran pozisyon pa li, epi imedyatman li bay mwatye wayòm pa li a bay bèt la.
Sou mòn Kamèl, te gen katsan senkant pwofèt Baal; epi te gen katsan pwofèt Achera yo ki te nan Samari, ap manje sou tab Jezabèl.
Koulye a, voye pran tout pèp Izrayèl la vin jwenn mwen sou mòn Kamèl la, ansanm ak katsan senkant pwofèt Baal yo, ak katsan pwofèt Achera yo, ki manje sou tab Jezabèl la. 1 Wa 18:19.
Élie présente l’affrontement au mont Carmel comme une controverse, non seulement quant à la question de savoir qui était le vrai Dieu, mais aussi quant à celle de savoir qui était le vrai prophète.
Lè sa a, Eli te di pèp la: Se mwen menm, wi, se mwen menm sèl ki rete kòm pwofèt Senyè a; men pwofèt Baal yo se katsan senkant gason. 1 Wa 18:22.
Lè ofrann Eli a te boule nèt anba dife ki te desann soti nan syèl la, li menm apre sa touye kat san senkant pwofèt Baal yo ak pwòp men pa li.
Epi Eli di yo: Sezi pwofèt Baal yo; pa kite menm youn chape. Epi yo sezi yo; epi Eli mennen yo desann bò ravin Kichon an, e li touye yo la. 1 Wa 18:40.
Baal te yon fo dye maskilen, e kat san pwofèt Achera yo, ki te toujou avèk Jezabèl, ap manje sou tab li nan vil Samari, se te pwofèt dye feminen an, Astaròt. Dye feminen an te chape anba masak Eli te fè sou pwofèt Mòn Kamèl yo.
“Moun ki te sou mòn nan lage kò yo fas atè ak laperèz ak lakrent devan Bondye envizib la. Yo pa kapab gade dife briyan, k ap devore a, ki te voye soti nan Syèl la. Yo pè pou yo pa fini detwi nan apostazi yo ak nan peche yo. Yo rele byen fò ak yon sèl vwa, ki sonnen sou tout mòn nan, epi ki repete jouk nan plenn ki anba yo avèk yon klète terib: ‘Seyè a, se li menm ki Bondye a; Seyè a, se li menm ki Bondye a.’ Izrayèl finalman leve, epi li pa twonpe ankò. Yo wè peche yo ak konbyen yo te derespekte Bondye gravman. Kòlè yo leve kont pwofèt Baal yo. Avèk yon laperèz ki fè tranble, Akab ak prèt Baal yo te temwen manifestasyon mèvèye pouvwa Jewova a. Yon lòt fwa ankò, yo tande, nan pawòl kòmandman ki frape ak sezisman, vwa Eli bay pèp la: ‘Sezi pwofèt Baal yo; pa kite yonn ladan yo chape.’ Epi pèp la te pare pou obeyi pawòl Eli a. Yo mete men sou fo pwofèt ki te twonpe yo, yo mennen yo bò ravin Kichon an, epi la a Eli, ak pwòp men pa l, touye prèt idol sa yo.” Review and Herald, 7 Oktòb 1873.
Mòn Kamèl la senbolize lwa dimanch k ap vini byento nan Etazini. Se lè sa a drapo san karant-kat mil yo (ke Eli reprezante) leve anlè. Se la vrè kòn Pwotestan an parèt byen klè an kontrast ak fo kòn Pwotestan an, ki nan Samari, ap manje manje Jezabèl la. Se la kòn Repibliken an, ki te vin tounen kòn ni legliz ni leta pandan li t ap mennen rive sou Mòn Kamèl, rive nan fen li kòm sizyèm wayòm pwofesi Bib la. Sa ki rete lè sa a se Akab, ak nasyon li a ki gen dis pati, ak Jezabèl, ki te kache nan Samari, pandan l ap manje ak Pwotestan aposta yo. Sizyèm wayòm nan fini, epi lapli a vini san mezi.
Nan fèt anivèsè Ewòd la, Eli, ki reprezante pa Jan Batis la, nan prizon women an ap tann delivrans oswa lanmò. Pa gen pwofèt Baal pou fè dans twonpri a rive; se sèlman Salome, pitit fi Jezabèl la. Ewòd ak zanmi wayal li yo sou ak diven Babilòn nan, paske anivèsè li a reprezante lalwa dimanch lan tou, e tout nasyon yo te kòmanse bwè diven Babilòn nan nan dat 11 septanm 2001, byen lontan anvan lalwa dimanch la ki pral vini talè a.
Epi apre bagay sa yo, mwen wè yon lòt zanj desann soti nan syèl la, li te gen gwo pouvwa; e tè a te klere ak glwa li. E li rele byen fò avèk yon vwa pwisan, li di: Babilòn, gran lavil la, tonbe, li tonbe, e li vin tounen kote demon yo rete, ak repè tout move lespri, ak kaj tout zwazo ki pa pwòp e ki rayisab. Paske tout nasyon yo bwè nan diven kòlè fònikasyon li a, e wa tè a te fè fònikasyon avèk li, e machann tè a vin rich grasa abondans delika li yo. Revelasyon 18:1–3.
Twa vèsè sa yo te akonpli lè gwo batiman Nouyòk yo, de gwo fò won jimo yo, te jete atè pa yon manyen Bondye.
“Koulye a, èske se pawòl mwen te pwoklame a ki di Nouyòk dwe baleye ale pa yon vag maren? Sa, mwen pa janm di l. Mwen te di, pandan m t ap gade gwo bilding yo k ap monte la a, etaj sou etaj, ‘Ala sèn terib ki pral fèt lè Seyè a va leve pou l souke tè a avèk fòs ki bay laperèz! Lè sa a, pawòl ki nan Revelasyon 18:1–3 yo pral akonpli.’ Tout dizwityèm chapit Revelasyon an se yon avètisman sou sa k ap vini sou tè a. Men, mwen pa gen okenn limyè an patikilye konsènan sa k ap vini sou Nouyòk, eksepte ke mwen konnen yon jou gwo bilding ki la yo pral jete atè pa vire-vire ak chavire pouvwa Bondye a. Daprè limyè yo ban mwen an, mwen konnen destriksyon nan mond lan. Yon sèl pawòl ki soti nan men Seyè a, yon sèl touche pouvwa pisan li a, epi gwo estrikti masif sa yo pral tonbe. Sèn pral fèt, epi kalite terè yo gen ladan l la depase tout sa nou ka imajine.” Review and Herald, 5 jiyè 1906.
Lwa dimanch k ap vini talè a reprezante pa dezyèm vwa a nan Revelasyon chapit dizwit la, e li reprezante Mòn Kamèl Ahab la, ansanm ak fèt anivèsè Ewòd la. Ewodyad, ki se Jézabèl tou, pa prezan nan fèt sou a Ewòd la, menm jan Jézabèl te absan sou Mòn Kamèl. Jiska lwa dimanch la, yo te bliye li pandan swasanndis ane senbolik rèy bèt ki soti sou tè a, sizyèm wayòm pwofesi biblik la. Lè Jézabèl te resevwa blesi mòtèl li an 1798 ak 1799, sizyèm wayòm nan (Etazini) te kòmanse manda li kòm sizyèm wayòm pwofesi biblik la. Lè sizyèm wayòm nan fini, lè sa a li retounen, li kòmanse chante chan li yo, epi li fè fònikasyon ak tout nasyon sou latè.
Chante li yo sou fònikasyon ak diven te inisye pwofetikman nan 11 septanm 2001, men sa te senpleman peryòd preparasyon an, jan sa te reprezante pa trant ane yo soti 508 rive 538, premye fwa li te pran twòn nan. Jiska lwa dimanch lan, lè sizyèm wayòm nan touye pa men Eli, li te kache nan Samari. Nan moman sa a, Jan Batis ap kenbe nan prizon pa li, ap tann swa delivrans swa lanmò.
Ewòd ak zanmi gran li yo te sou avèk diven Babilòn nan, lè Salome, pitit fi Ewodyad (Jezabèl), te fè dans li a ki te chaje ak sediksyon; epi Ewòd montre dezi li yo ki plen anvi lasif ak ensès. Li vin totalman anba cham avans seksyèl bèlfi li a, e li ofri li jouk mwatye wayòm li.
Epi lè yon jou favorab te rive, kote Ewòd, nan anivèsè nesans li, te fè yon resepsyon pou gran chèf li yo, pou chèf militè yo, ak pou notab Galile yo; lè sa a pitit fi Ewodyad la te antre, li danse, epi li fè Ewòd ansanm ak moun ki te chita avè l yo plezi. Wa a di jèn fi a: Mande m kèlkeswa sa ou vle, e m ap ba ou li. Epi li sèmante l, li di: Kèlkeswa sa w mande m, m ap ba ou li, jouk rive mwatye wayòm mwen an. Li soti, li di manman li: Kisa pou m mande? Manman an reponn: Tèt Jan Batis la. Menm lè a li antre prese kot wa a, li mande, li di: Mwen vle pou touswit ou ban mwen, sou yon plato, tèt Jan Batis la. Wa a te vin tris anpil; men poutèt sèman li te fè a, e poutèt moun ki te chita avè l yo, li pa t vle refize li. Menm lè a wa a voye yon bouwo, li bay lòd pou yo pote tèt li; bouwo a ale, li koupe tèt li nan prizon an, li pote tèt la sou yon plato, li bay jèn fi a li; epi jèn fi a bay manman li li. Mak 6:21–28.
Premye vwa Revelasyon dizwit la te sonnen nan dat 11 septanm 2001, epi dezyèm vwa a ap sonnen nan lwa dimanch ki pral vini talè a. Nan istwa ki reprezante nan Jan chapit sis la, premye vwa ane 2001 an se te vwa Kris la k ap fè disip Li yo konnen yo dwe manje chè Li epi bwè san Li, paske Li te vrè Pen Syèl la. Peryòd sa a te kòmanse nan Galile epi li te fini ak yon pirifikasyon pami disip Li yo ki te vire do ba Li nan Jan chapit SIS, vèsè SWASANN-SIS. Istwa sa a te kòmanse nan Galile ak yon tès alimantè, epi li te fini ak aplikasyon mak bèt la, jan sa prefigire pa nonb non pap la, ki se SIS, SIS, SIS. Galile vle di “pwen kote bagay yo vire,” epi 11 septanm 2001 te yon “pwen kote bagay yo vire” pwofetik (Galile), epi anivèsè nesans Ewòd te anrapò ak lidèchip Galile a. Vwa ki nan kòmansman Revelasyon chapit dizwit la, ansanm ak vwa ki nan fen Revelasyon dizwit la, toude reprezante pa Galile, ki se yon pwen kote bagay yo vire.
“Gen leson pou nou aprann nan istwa tan lontan an; e yo atire atansyon sou yo, pou tout moun ka konprann ke Bondye ap travay sou menm liy yo kounye a menm jan Li te toujou fè. Yo wè men Li nan travay Li ak pami nasyon yo kounye a, menm jan sa te toujou ye depi lè levanjil la te premye pwoklame bay Adan nan Edenn.”
“Gen peryòd ki se pwen vire nan listwa nasyon yo ak legliz la. Nan pwovidans Bondye, lè diferan kriz sa yo rive, yo bay limyè pou tan sa a. Si yo resevwa li, gen pwogrè espirityèl; si yo rejte li, dekadans espirityèl ak nofraj swiv. Senyè a, nan Pawòl Li a, te devwale travay avanse levanjil la jan li te mennen nan tan pase a, epi jan li pral fèt nan lavni an, menm rive jouk nan konfli final la, lè ajans satanik yo pral fè dènye mouvman ekstraòdinè yo.” Bible Echo, August 26, 1895.
Galile an 2001, ak Galile nan lwa dimanch k ap vini byento a, idantifye lè limyè lapli dènye a vide. An 2001 se te yon vide mezire; men nan dezyèm vwa a li vide san mezi, jan gwo vide ki te fèt apre Eli te touye pwofèt Baal yo reprezante l la, e sa te rive nan fèt anivèsè Ewòd la. Anivèsè Ewòd la idantifye nesans setyèm wayòm pwofesi biblik la, ki swiv lanmò wayòm ki te vini anvan an tousuit. Etazini te kòmanse gouvène an 1798, nan lanmò senkyèm wayòm nan; epi nan lanmò pwofèt Baal yo, anivèsè setyèm wayòm nan rive. Setyèm wayòm sa a reprezante pa wayòm dis-fwa Akab la nan nò a, epi pa Ewòd, yon reprezantan wayòm dis-fwa nò women payen an.
Epi dis kòn ou te wè sou bèt la, se yo menm k ap rayi fanm movèz vi a; y ap fè l tounen dezole e toutouni; y ap manje chè l, epi y ap boule l ak dife. Paske Bondye mete nan kè yo pou yo akonpli volonte li, pou yo dakò ansanm, epi pou yo bay wayòm pa yo bay bèt la, jouk lè pawòl Bondye yo va akonpli. E fanm ou te wè a, se gwo vil sa a, ki ap gouvène sou wa latè yo. Revelasyon 17:16–18.
Ewòd dakò pou l akonpli sèman li te fè Salomé a, epi pou l ba li tèt Jan an; e yo te prezante sèman li a tankou li te rive jis jouk mwatye wayòm li. Dis wa Nasyonzini yo, malgre yo rayi pwostitiye a, dakò bay setyèm wayòm pa yo a bay uityèm tèt la, ki sòti nan sèt tèt ki te vin anvan yo. Yo dakò sou yon wayòm ki tabli sou prensip konbine Leta mondyal la avèk Legliz mondyal pa li. Men maryaj la se yon maryaj laten, se pa yon maryaj anglè; paske maryaj yo reprezante pa “fanm nan” k ap gouvènen “sou wa yo.” Nan yon maryaj laten, fanmi an konsève siyati fanm nan, se pa siyati gason an; e non maryaj sa a ki gen de aspè sa yo se yon eleman enpòtan nan naratif pwofetik la.
“Wa ak gouvènè ak dirijan yo mete sou tèt pa yo mak antikris la, epi yo reprezante kòm dragon an ki ale fè lagè ak sen yo—ak sila yo ki kenbe kòmandman Bondye yo epi ki gen lafwa Jezi.” Testimonies to Ministers, 38.
N ap kontinye etid sa a nan pwochen atik la.
Pawòl Ezayi, pitit gason Amòz la, te wè konsènan Jida ak Jerizalèm. Epi sa pral rive nan dènye jou yo, mòn kay Seyè a va tabli sou tèt mòn yo, e li va leve pi wo pase ti mòn yo; e tout nasyon yo va koule vini jwenn li. E anpil pèp va ale, y ap di: Vini non, ann monte sou mòn Seyè a, nan kay Bondye Jakòb la; e li va anseye nou chemen li yo, e nou va mache nan santye li yo; paske lalwa a va soti nan Siyon, e pawòl Seyè a soti Jerizalèm.... E nan jou sa a, sèt fanm va kenbe yon sèl gason, y ap di: Nou va manje pwòp pen pa nou, e nou va mete pwòp rad pa nou: sèlman kite nou pote non pa w, pou wete wont nou. Nan jou sa a, branch Seyè a va bèl e gloriye, e fwi tè a va ekselan e bèl pou sila yo ki chape nan Izrayèl. Epi sa pral rive, sila ki rete nan Siyon, ak sila ki rete vivan nan Jerizalèm, va rele sen, wi, chak moun ki ekri pami vivan yo nan Jerizalèm: Lè Seyè a va lave salte pitit fi Siyon yo, e li va netwaye san Jerizalèm nan nan mitan li, pa lespri jijman an, ak pa lespri dife a. Ezayi 2:1–3, 4:1–4.