Nan chapit dis la, yo idantifye Danyèl kòm yon moun yo resisite soti nan jou dèy yo atravè pwosesis twa etap levanjil etènèl la. Apre sa, Gabriyèl bay Danyèl istwa pwofetik chapit onz la, konsa li idantifye istwa limyè gwo larivyè Lefrat Idèkèl la.
“Gen yon nesesite pou yon etid pi pwofon ankò sou Pawòl Bondye a. Espesyalman, Danyèl ak Revelasyon an ta dwe resevwa yon atansyon tankou pa janm anvan nan istwa travay nou an. Nou ka gen mwens pou nou di nan kèk domèn konsènan pouvwa women an ak papote a, men nou dwe atire atansyon sou sa pwofèt yo ak apot yo te ekri anba enspirasyon Lespri Bondye a. Sentespri a te òganize bagay yo konsa, ni nan don pwofesi a ni nan evènman yo dekri yo, pou anseye ke ajan imen an dwe rete deyò je moun, kache nan Kris la, epi Senyè Bondye syèl la ansanm ak lwa Li a dwe leve byen wo.”
“Li liv Dànyèl la. Fè vini nan memwa w, pwen pa pwen, istwa wayòm yo ki reprezante ladan l yo. Gade moun Leta yo, konsèy yo, lame pisan yo, epi wè kijan Bondye te aji pou l rabese ògèy lèzòm, epi lage glwa imen nan pousyè a. Se Bondye sèl ki prezante kòm gran. Nan vizyon pwofèt la, yo wè Li ap fè yon chèf pisan tonbe epi Li ap leve yon lòt. Li revele kòm Monak linivè a, ki prèt pou l etabli wayòm etènèl Li a—Ansyen Jou yo, Bondye vivan an, Sous tout sajès, Souvren tan prezan an, Sila a ki revele sa ki gen pou vini. Li epi konprann kijan moun pòv, kijan li fèb, kijan lavi li kout, kijan li erè, kijan li koupab, lè li leve nanm li bay vanite.”
“Lespri Sen an atravè Ezayi ap dirije atansyon nou sou Bondye, Bondye vivan an, kòm prensipal sijè atansyon an—sou Bondye jan Li revele nan Kris la. ‘Paske yon Timoun fèt pou nou, yo ban nou yon Pitit Gason; gouvènman an pral sou zepòl Li; epi yo pral rele non Li Bèl Mèvèy, Konseye, Bondye vanyan an, Papa etènèl la, Prens Lapè a’ [Ezayi 9:6].”
“Limyè Dànyèl te resevwa dirèkteman nan men Bondye a te bay espesyalman pou dènye jou sa yo. Vizyon li te wè bò rivyè Ulay ak Hiddèkel yo, gwo rivyè Chinea yo, kounye a yo nan pwosesis akonplisman, e tout evènman yo te predi yo pral byento rive.” Manuscript Releases, volume 16, 333, 334.
Sentespri a te “fòme bagay yo konsa” nan don pwofesi a “ak evènman yo” nan dènye vizyon Danyèl la, yon fason pou premye chapit la (dis) reprezante eksperyans pèp Bondye a nan dènye jou yo, menm jan ak dènye chapit la (douz). Fason twa chapit sa yo, ki fòme limyè Rivyè Hiddekel la, “ki te bay espesyalman pou dènye jou sa yo,” te aranje, te fèt pou pote definisyon “verite” an twa etap. Lè premye a dakò ak dènye a, epi mitan an reprezante rebelyon, nou genyen non sèlman estrikti mo ebre ki vle di “verite” a, ki te fòme pa premye, trèzyèm, ak dènye lèt alfabè ebre a, men nou wè tou siyati Alfa ak Omega.
Danyèl chapit dis idantifye san karannkat mil yo, ki konprann ni vizyon « chazon » an sou de mil senksan ventan yo, ni vizyon « mareh » la sou de mil twasan ane yo. Non sèlman yo konprann de vizyon sa yo, men yo posede eksperyans jistifikasyon pa lafwa a, ki pwodui pa vizyon « marah » la, ki se fòm feminen ak kozatè « aparans » lan.
“Pou lespri ak nanm nan, menm jan tou pou kò a, se lalwa Bondye ki di fòs vin jwenn pa efò. Se egzèsis ki devlope. An amoni ak lalwa sa a, Bondye bay nan Pawòl li mwayen pou devlopman mantal ak espirityèl. ”
Labib la gen tout prensip lèzòm bezwen konprann pou yo ka vin pare swa pou lavi sa a, swa pou lavi k ap vini an. Epi tout moun kapab konprann prensip sa yo. Pèsonn ki gen yon lespri ki kapab apresye ansèyman li pa ka li yon sèl pasaj nan Labib la san li pa tire nan li kèk panse ki itil. Men ansèyman ki gen plis valè nan Labib la pa jwenn nan yon etid okazyonèl oswa dekousi. Gwo sistèm verite li a pa prezante yon fason pou lektè prese oswa neglijan an ka disène li. Anpil nan trezò li yo chita byen fon anba sifas la, e se sèlman pa rechèch dilijan ak efò kontinyèl yo ka jwenn yo. Verite ki antre nan fòmasyon gran antye a dwe chèche epi ranmase, “yon ti kras isit la, yon ti kras lòtbò a.” Ezayi 28:10.
“Lè yo fin egzaminen yo konsa epi rasanble yo ansanm, y ap jwenn yo adapte youn ak lòt yon fason ki pafè. Chak Levanjil se yon konpleman pou lòt yo, chak pwofesi se yon eksplikasyon pou yon lòt, chak verite se yon devlopman yon lòt verite. Kalite sèvis seremoni sistèm jwif la vin klè grasa levanjil la. Chak prensip nan pawòl Bondye a gen plas pa li, chak reyalite gen siyifikasyon pa li. Epi estrikti konplè a, nan plan li ak nan egzekisyon li, rann temwayaj konsènan Otè li. Yon estrikti konsa, pa gen okenn lespri eksepte Lespri Enfini an ki te kapab ni konsevwa li ni fòme li.”
“Lè y ap egzamine divès pati yo epi etidye relasyon yo youn ak lòt, pi wo kapasite lespri imen an rele pou antre nan yon aktivite entans. Pèsonn pa ka angaje l nan yon etid konsa san li pa devlope fòs mantal.”
“E se pa sèlman nan chèche dekouvri laverite ak rasanble l ansanm valè entelektyèl etid Bib la chita. Li chita tou nan efò ki nesesè pou konprann sijè yo prezante yo. Lespri ki okipe sèlman ak bagay òdinè, vin ratresi epi vin fèb. Si yo pa janm mete l travay pou l konprann gran verite ki ale byen lwen, apre yon tan li pèdi kapasite pou l devlope. Kòm yon pwoteksyon kont dejenere sa a, epi kòm yon ankourajman pou devlopman, pa gen anyen ki ka egal etid Pawòl Bondye a. Kòm yon mwayen fòmasyon entelektyèl, Bib la pi efikas pase nenpòt lòt liv, oswa menm tout lòt liv mete ansanm. Grandè tèm li yo, senp diyite pawòl li yo, bote imaj li yo, anime epi elve panse yo yon fason anyen lòt pa kapab. Pa gen okenn lòt etid ki ka bay lespri a yon pouvwa konsa tankou efò pou konprann verite mayifik revelasyon an. Lespri ki konsa vin an kontak ak panse Moun Enfini an, pa ka pa elaji epi vin pi fò.”
“E menm pi gran toujou se pouvwa Bib la nan devlopman nati espirityèl la. Lòm, ki te kreye pou kominote ak Bondye, se sèlman nan yon tèl kominote li ka jwenn vrè lavi li ak devlopman li. Kreyati pou l jwenn nan Bondye pi gwo jwa li, li pa ka jwenn nan okenn lòt bagay sa ki ka kalme dezi kè a, sa ki ka satisfè grangou ak swaf nanm nan. Moun ki, avèk yon lespri sensè e ki dispoze aprann, etidye pawòl Bondye a pandan l ap chèche konprann verite li yo, pral vin an kontak ak Otè li a; epi, eksepte pa pwòp chwa pa li, pa gen okenn limit pou posiblite devlopman li.”
“Nan gran divèsite estil li yo ak sijè li yo, Bib la gen yon bagay ki kapab enterese tout lespri epi touche tout kè. Nan paj li yo nou jwenn istwa ki pi ansyen an; biyografi ki pi fidèl ak lavi a; prensip gouvènman pou dirije Leta a, pou regle fanmi an—prensip sajès lèzòm pa janm rive egalize. Li gen ladan l filozofi ki pi pwofon an, pwezi ki pi dous la ak pi siprèm nan, ki pi chaje ak pasyon e ki pi plen pitye. Menm lè yo konsidere ekriti Bib la sèlman sou baz sa a, yo depase san mezi an valè pwodiksyon nenpòt otè imen; men yo gen yon sijè ki pi laj anpil, yo gen yon valè ki pi gran anpil toujou, lè yo wè yo nan relasyon yo ak gwo panse santral la. Lè yo konsidere yo nan limyè panse sa a, chak sijè pran yon nouvo siyifikasyon. Nan verite ki eksprime nan fason ki pi senp yo, gen ladan yo prensip ki wo tankou syèl la epi ki anbrase letènite.”
“Tèm santral Bib la, tèm kote tout lòt yo nan tout liv la rasanble, se plan redanmsyon an, retablisman imaj Bondye a nan nanm imen an. Depi premye endikasyon espwa a nan jijman ki te pwononse nan Edenn nan jouk rive nan dènye pwomès gloriye Apokalips la, ‘Y ap wè figi Li; e non Li va ekri sou fwon yo’ (Revelation 22:4), sijè chak liv ak chak pasaj nan Bib la se devlopman tèm mèvèye sa a,—elevasyon lòm,—pisans Bondye a, ‘ki ban nou viktwa a pa mwayen Seyè nou Jezikris.’ 1 Corinthians 15:57.” Education, 123–125.
Nan pasaj ki fèk site a, yo idantifye ke Bib la, lè yo konsidere l anba nenpòt aspè literati, depase byen lwen nenpòt pwodiksyon imen. Sè White te deklare: “Nan paj li yo nou jwenn istwa ki pi ansyen; biyografi ki pi fidèl ak lavi; prensip gouvènman pou dirije leta, pou regle kay la—prensip sajès imen pa janm rive egalize. Li genyen filozofi ki pi pwofon, pwezi ki pi dous e ki pi siblim, ki pi chaje ak pasyon e ki pi touchan,” epi ke “yon estrikti konsa, okenn lespri apa de Lespri Enfini an pa t kapab ni vin ansent li ni fòme li.”
Tout règ règ limanite rekonèt ki idantifye règ ki bay literati estrikti yo depase pa Bib la. Prensip yo prezante nan inivèsite limanite yo, ki fè diferans ant literati òdinè oswa enferyè rive jouk nan chèfdèv literati lèzòm, yo tout depase pa Bib la. Avèk sa nan lespri, li vo rekonèt ke pik la, gran konklizyon temwayaj pwofetik tout Bib la, reprezante nan dènye vizyon Dànyèl la. Se li menm ki pyè tèt kwen temwayaj pwofetik la, epi pa gen okenn pik nan literati lèzòm ki pwoche bò temwayaj Dànyèl chapit onz la, kòmanse nan vèsè youn epi kontinye rive nan chapit douz vèsè kat.
Nan liv Revelasyon an, tout liv Labib yo rankontre epi yo rive nan fen yo, epi nan revelasyon an menm liy pwofesi yo reprann menm jan yo te nan liv Danyèl la; men, an rapò youn ak lòt, liv Danyèl la se premye mansyon an, epi Revelasyon se dènye a. Tout bagay egziste nan premye mansyon an, epi tout bagay egziste nan liv Danyèl la, epi pwen ki pi wo nan liv la se vizyon yo te bay bò Rivyè Idèkèl la. Pwen ki pi wo nan evènman yo reprezante nan vizyon sa a kòmanse nan vèsè karant lan, epi yo kontinye jiskaske liv la sele nan vèsè kat nan chapit douz la. Vèsè sa yo reprezante gran final tout verite pwofetik ki te janm pwononse oswa ekri pa mesye sen yo nan tan lontan, ansanm ak Sè White.
Sa ki mennen nan konklizyon sa a nan chapit onz se istwa ki nan chapit la menm, ki bay temwayaj pou bon konpreyansyon sis dènye vèsè chapit onz yo, kote twa advèsè dragon an, bèt la ak fo pwofèt la, kounye a ap mennen lemonn nan rive nan fen tan gras lèzòm. Sè White idantifye dirèkteman prensip entèn sa a.
“Nou pa gen tan pou nou pèdi. Tan difisil yo devan nou. Mond lan ap boulvèse anba lespri lagè. Talè konsa, sèn twoub yo pale de yo nan pwofesi yo pral rive. Pwofesi ki nan onzyèm chapit Danyèl la prèske rive nan akonplisman li nèt. Anpil nan istwa ki te deja pase nan akonplisman pwofesi sa a pral repete. Nan vèsè trant la, yo pale de yon pouvwa ki ‘va gen lapenn, epi l va tounen, epi l va fache kont alyans sen an; konsa l va fè; wi, l va tounen, epi l va antre annantant ak moun ki vire do bay alyans sen an. Epi fòs ame yo va kanpe bò kote l, epi yo va pwofane tanp fòs la, epi yo va retire sakrifis tout tan an, epi yo va mete abominasyon ki fè dezolasyon an. Moun ki aji mechan kont alyans lan, l va kòwonp yo ak flatri; men pèp ki konnen Bondye pa yo a va fèm, epi y ap fè gwo bagay. Moun ki gen konpreyansyon nan mitan pèp la va enstwi anpil; men yo va tonbe anba nepe, anba flanm dife, nan kaptivite, ak anba depouyman, pandan anpil jou. Kounye a, lè yo va tonbe, yo va resevwa yon ti sekou; men anpil moun va vin kole ak yo ak flatri. Epi kèk nan moun ki gen konpreyansyon yo va tonbe, pou yo eseye yo, pou yo pirifye yo, epi pou yo fè yo vin blan, jouk nan tan lafen an; paske sa rete toujou pou tan ki fikse a. Epi wa a va fè dapre volonte pa li; li va egzalte tèt li, epi l va fè tèt li gran pi wo pase tout dye, epi l va pale bagay estrawòdinè kont Bondye dye yo; epi l va pwospere jouk lè endiyasyon an va akonpli; paske sa ki detèmine a dwe fèt.’ Danyèl 11:30–36.”
“Sèn ki sanble ak sa yo ki dekri nan pawòl sa yo pral rive. Nou wè prèv ke Satan ap byen vit pran kontwòl lespri moun ki pa gen lakrentif pou Bondye devan je yo. Se pou tout moun li epi konprann pwofesi ki nan liv sa a, paske kounye a nou ap antre nan tan tribilasyon yo te pale de li a:
“‘Epi nan tan sa a, Mikal va leve kanpe, gran prens ki kanpe pou pitit pèp ou a; epi va gen yon tan detrès, janm genyen okenn depi lè te gen yon nasyon jouk rive nan menm tan sa a; epi nan tan sa a pèp ou a va delivre, chak moun ki va jwenn ekri nan liv la. E anpil nan sila yo ki dòmi nan pousyè tè a va leve, kèk pou lavi etènèl, e kèk pou wont ak mepri etènèl. E sila yo ki saj va klere tankou bèlte syèl la; e sila yo ki mennen anpil moun nan jistis va tankou zetwal yo pou tout tan ak pou tout tan. Men ou menm, o Danyèl, fèmen pawòl yo, epi sele liv la, jouk nan tan lafen an: anpil moun va kouri ale vini, e konesans va ogmante.’ Daniel 12:1–4.” Manuscript Releases, nimewo 13, 394.
Nan pasaj sa a, Sè White fè referans an premye ak Danyèl chapit onz, epi answit li idantifye prensip la: “ke anpil nan istwa ki te rive an akonplisman pwofesi sa a pral repete.” Apre sa, li site dirèkteman vèsè trant rive trant-sis, epi li swiv sa ak deklarasyon sa a: “sèn ki sanble ak sa yo dekri nan pawòl sa yo pral pran plas.” Apre li fin idantifye vèsè trant rive trant-sis, epi li di sèn ki sanble ak vèsè sa yo pral pran plas, li answit idantifye fen tan gras la, lè Mikaèl leve kanpe nan vèsè youn nan chapit douz la. Lè li fè sa, li ap izole sèt vèsè sa yo, epi li ap mete yo nan istwa ki vini imedyatman anvan Mikaèl leve kanpe.
Plis pase yon fwa nou te abòde istwa vèsè trant rive trant-sis yo, ansanm ak fason yo mache an paralèl ak vèsè karant rive karant-senk nan Danyèl onz, e kounye a nou pral kòmanse konsidere lòt peryòd nan istwa pwofetik nan chapit onz la ki repete nan sis dènye vèsè sa yo. Sepandan, anvan nou fè sa, nou pral yon lòt fwa ankò prezante yon rezime kout sou paralèl ki genyen ant vèsè trant rive trant-sis yo ak vèsè karant rive karant-senk yo.
Vèsè trant lan make tranzisyon an soti nan Wòm payen pou rive nan Wòm papal. Istwa tranzisyon sa a trete nan divès pasaj pwofetik ki idantifye dat tankou ane 330, 508, 533 ak 538. Gen lòt makè pwofetik nan tranzisyon ki fèt soti nan katriyèm wayòm nan pou rive nan senkyèm wayòm nan nan pwofesi biblik, men nan vèsè tranteyen, Wòm payen leve kanpe pou soutni papote a, jan sa reprezante pa Clovis nan ane 496. Pouvwa payen yo, ki okòmansman reprezante pa Clovis nan vèsè a, akonpli travay pou retire tout rezistans payen an (kontinyèl la) kont leve papote a rive nan ane 508. Lagè nan tan sa yo pote destriksyon sou Vil Wòm nan pandan peryòd istorik sa a, jan sa reprezante pa “tanp fòs la”, epi rive nan ane 538, pouvwa payen yo mete papote a sou twòn tè a, epi lè sa a li pase yon lwa dimanch nan Konsèy Orléans.
Vèsè trant-de rive nan trant-sis yo idantifye lagè ansasen papote a te mennen kont fidèl Bondye yo pandan douzsan swasant ane Mwayennaj Fènwa yo. Finalman, nan vèsè trant-sis, papote a rive nan fen li. Nan vèsè karant lan, Reagan te fòme yon alyans sekrè ak antikris la, sa ki make moman rezistans Pwotestantis la te fin retire, jan ane 508 la reprezante sa. Angajman Reagan nan zafè finans ak fòs militè te deja tipifye pa “bra” ki t ap leve kanpe pou papote a an 496. Destriksyon tanp fòs Wòm payen an, ki reprezante pa vil Wòm nan, tipifye destriksyon Konstitisyon Etazini an nan lwa dimanch k ap vini byento a, paske Konstitisyon an se tanp fòs Etazini. Nan lwa dimanch lan, papote a pral yon lòt fwa ankò mete sou twòn tè a, jan ane 538 la reprezante sa.
Lè sa a ap kòmanse dènye peryòd pèsekisyon papal asasen yo pral mennen kont fidèl Bondye yo, jan sa te rive nan Mwayennaj Fènwa yo soti nan 538 rive 1798. Sa ap mennen nan fen tan favè lèzòm, lè Mikaèl leve kanpe, jan sa te reprezante pa ane 1798 la, lè papisite a, ki te pwospere pandan mil desan swasant ane, te resevwa kòlè blesi mòtèl la.
N ap kontinye etid sa a nan pwochen atik la.
“Nan yon okazyon, pandan mwen te nan Vil New York, nan sezon lannuit yo te rele m pou m te gade bilding k ap leve etaj apre etaj anlè nan direksyon syèl la. Yo te garanti bilding sa yo kòm rezistan kont dife, epi yo te bati yo pou fè lwanj pwopriyetè yo ak moun ki te konstwi yo. Bilding sa yo te monte pi wo toujou, e yo te sèvi ak materyo ki pi chè ladan yo. Moun bilding sa yo te pou yo a pa t ap poze tèt yo kesyon sa a: ‘Ki jan nou ka pi byen bay Bondye glwa?’ Senyè a pa t nan panse yo.”
“Mwen te panse: ‘O, si moun sa yo k ap envesti byen yo konsa te ka wè chemen yo jan Bondye wè l la! Y ap akimile bilding mayifik, men ala moun ki fè plan ak envansyon yo san sajès devan je Chèf linivè a. Yo pa ap etidye ak tout fòs kè yo ak lespri yo kijan yo ka bay Bondye glwa. Yo pèdi sa devan je yo, sa ki se premye devwa lòm nan.’”
“Pandan gwo batiman sa yo t ap leve, pwopriyetè yo te rejwi avèk yon ògèy anbisye dèske yo te gen lajan pou sèvi avè l pou satisfè pwòp tèt yo epi pou pwovoke jalouzi vwazen yo. Anpil nan lajan yo te envesti konsa a te jwenn pa egzijans abizif, pa peze pòv yo jouk yo kraze. Yo te bliye ke nan syèl la yo kenbe yon dosye sou chak tranzaksyon biznis; chak mache enjis, chak zak fwod, ekri la. Tan an ap vini kote, nan fwod yo ak awogans yo, lèzòm pral rive nan yon pwen Senyè a pap pèmèt yo depase, epi yo pral aprann ke gen yon limit nan pasyans Jewova a.”
“Pwochen sèn ki te pase devan mwen an se te yon alam dife. Moun yo te gade gwo bilding ki wo yo, yo te sipoze pa pran dife, epi yo te di: ‘Yo an sekirite nètale.’ Men, bilding sa yo te boule nèt tankou si yo te fèt ak goudwon. Ponpye yo pa t kapab fè anyen pou anpeche destriksyon an. Moun k ap etenn dife yo pa t kapab fè machin ponp yo mache.”
“Mwen resevwa enstriksyon ke lè tan Senyè a rive, si pa gen okenn chanjman ki fèt nan kè moun ògeye, anbisye yo, lèzòm ap jwenn ke men ki te pisan pou sove a va pisan tou pou detwi. Pa gen okenn pouvwa sou tè a ki kapab anpeche men Bondye. Pa gen okenn materyèl yo ka sèvi nan konstriksyon bilding ki va prezève yo kont destriksyon lè tan Bondye fikse a rive pou voye vanjans sou lèzòm poutèt neglijans yo anvè lwa Li a ak poutèt anbisyon egoyis yo.”
“Pa gen anpil moun, menm pami edikatè ak gason leta, ki konprann kòz ki nan rasin eta sosyete a ye kounye a. Moun ki kenbe rèn gouvènman an pa kapab rezoud pwoblèm koripsyon moral, povrete, mizè, ak krim k ap ogmante. Y ap lite anven pou mete zafè komès yo sou yon baz ki pi solid e ki pi an sekirite. Si lèzòm te bay plis atansyon ak ansèyman Pawòl Bondye a, yo ta jwenn yon solisyon pou pwoblèm k ap boulvèse yo.”
«Les Écritures décrivent l’état du monde juste avant le second avènement du Christ. Au sujet des hommes qui, par le vol et l’extorsion, amassent de grandes richesses, il est écrit : “Vous avez amassé des trésors pour les derniers jours. Voici, le salaire des ouvriers qui ont moissonné vos champs, et dont vous les avez frustrés par fraude, crie ; et les cris des moissonneurs sont parvenus aux oreilles du Seigneur des armées. Vous avez vécu sur la terre dans les plaisirs et dans la mollesse ; vous avez rassasié vos cœurs comme en un jour de carnage. Vous avez condamné, vous avez mis à mort le juste ; il ne vous résiste pas.” Jacques 5:3–6.»
“Men, kiyès k ap li avètisman siy tan yo, k ap akonpli byen vit yo bay la? Ki enpresyon sa fè sou moun monn nan? Ki chanjman yo wè nan atitid yo? Pa plis pase sa yo te wè nan atitid abitan monn Noe a. Antouke nan zafè ak plezi mondèn, moun ki te viv anvan delij la ‘pa t konnen anyen jouk lè Delij la rive, epi li pote yo tout ale.’ Matye 24:39. Yo te resevwa avètisman ki soti nan syèl la, men yo te refize koute. E jodi a, monn nan, ki pa bay ditou avètisman Bondye a okenn konsiderasyon, ap kouri prese sou chemen destriksyon etènèl.”
“Lemonn lan ap brase anba lespri lagè a. Pwofesi ki nan onzyèm chapit Danyèl la prèske rive nan akonplisman total li. Talè konsa, sèn detrès yo pale de yo nan pwofesi yo va rive.” Testimonies, volim 9, 12–14.