Liv **The Keys of This Blood: The Struggle for World Dominion Between Pope John Paul II, Mikhail Gorbachev, and the Capitalist West** te ekri pa Malachi Martin, e li te premye pibliye an 1990. Martin egzamine wòl Pap Jan Pòl II kòm yon pèsonaj transfòmatè nan politik ak diplomasi mondyal pandan dezyèm mwatye 20yèm syèk la. Li pale sou wòl Pap la nan efondreman Kominis la nan Ewòp de Lès. Liv la prezante yon pèspektiv katolik sou dinamik ki te mennen nan akonplisman vèsè karant nan Danyèl onz, nan tan lafen an an 1989.

Martin analize dinamik entèn Inyon Sovyetik la anba direksyon Mikhail Gorbachev, avèk yon atansyon espesyal sou politik Gorbachev yo ki rele “glasnost” (ouvèti) ak “perestroika” (restriktirasyon). Li diskite sou defi k ap fè fas ak Inyon Sovyetik la ansanm ak tantativ Gorbachev yo pou refòme sistèm kominis la. Li egzamine tansyon jeopolitik yo ak lit pou pouvwa ki genyen ant Inyon Sovyetik la (wa sid la — dragon an), Legliz Katolik la (wa nò a — bèt la), ak sa li rele Lwès kapitalis la (lame pwoksi wa nò a — fo pwofèt la). Li diskite sou konfli ideyolojik yo, espyonaj, ak operasyon klandesten ki te karakterize epòk Lagè Fwad la, epi li egzamine efò divès aktè yo te fè pou fòme avni lemonn.

Martin mete anfaz sou enpòtans Katolik la kòm yon fòs nan politik mondyal ak diplomasi. Li soutni ke Legliz Katolik la, anba direksyon Pap Jan Pòl II, te jwe yon wòl desizif nan fòme kou listwa pandan peryòd sa a epi nan enfliyanse rezilta Lagè Fwad la. Li mete enfliyans Jan Pòl la nan kontèks aparisyon marial yo nan Fatima, Pòtigal, epi li idantifye enfliyans Fatima sou evènman mondyal yo ansanm ak wòl Legliz Katolik la nan fòme kou listwa. Martin sijere ke evènman ki te fèt nan Fatima yo genyen gwo enplikasyon pwofetik ak jewopolitik, patikilyèman nan kontèks epòk Lagè Fwad la.

Martin egzamine twa sekrè Fatima yo, yo di Vyèj Mari te revele yo bay twa jèn timoun gadyen mouton nan Fatima an 1917. Li sijere ke twazyèm sekrè a, ke Vatikan an te kenbe an sekrè okòmansman epi li te revele sèlman an 2000, te genyen avètisman apokaliptik konsènan avni Legliz Katolik la ak lemonn. Martin soutni ke evènman ki te fèt nan Fatima yo, ki gen ladan aparisyon yo ak mesaj Vyèj Mari te transmèt yo, te gen enplikasyon enpòtan pou politik mondyal ak pou lit ant kominis ak kapitalis pandan epòk Gè Fwad la.

Martin mete an limyè wòl Pap Jan Pòl II kòm yon figi kle nan akonplisman pwofesi Fatima yo. Li sijere ke Jan Pòl II te wè tèt li kòm “evèk an blan” yo mansyone nan twazyèm sekrè Fatima a, e ke li te konsidere pontifika li kòm yon misyon pou konfwonte fòs mechanste yo epi ankouraje renouvèlman espirityèl anndan Legliz Katolik la ak nan sosyete a an jeneral.

Martin fè konnen mesaj Fatima yo te mete anfaz sou enpòtans lagè espirityèl la ak nesesite pou Legliz Katolik la konfwonte fòs mal yo, ni anndan ni andeyò Legliz la. Li soutni ke evènman ki te fèt nan Fatima yo te bay yon kad espirityèl ak moral pou konprann epi abòde defi limanite ap fè fas yo nan monn modèn nan. Mesaj Fatima yo reprezante mesaj satanik la ki kondisyone Katolik la pou aksepte Satan kòm Kris, lè li “pran pòz” Kris la nan lwa dimanch k ap vini talè a.

“Satan pral fè mirak pou twonpe moun ki rete sou tè a. Espirityalis pral fè travay li lè l fè moun pran pòz mò yo. Kò relijye sa yo ki refize tande mesaj avètisman Bondye yo pral anba yon gwo sediksyon, epi yo pral ini ak pouvwa sivil la pou pèsekite sen yo. Legliz pwotestan yo pral ini ak pouvwa papal la nan pèsekite pèp Bondye a ki kenbe kòmandman yo. Se sa menm ki pouvwa ki fòme gwo sistèm pèsekisyon an, ki pral egzèse yon tirani espirityèl sou konsyans lèzòm.”

“‘Li te gen de kòn tankou yon ti mouton, epi li t ap pale tankou yon dragon.’ Menmsi yo deklare yo se disip Ti Mouton Bondye a, lèzòm vin antrene ak lespri dragon an. Yo fè konnen yo dou e imil, men yo pale epi yo fè lwa ak lespri Satan, yo montre pa aksyon yo ke yo se opoze ak sa yo pretann ye a. Pouvwa sa a ki sanble ak ti mouton an mete tèt li ansanm ak dragon an pou fè lagè kont moun ki kenbe kòmandman Bondye yo e ki gen temwayaj Jezikri. Epi Satan mete tèt li ansanm ak pwotestan yo ak papis yo, li aji an akò avèk yo kòm dye mond sa a, li dikte lèzòm kòmsi yo te sijè wayòm pa li a, pou yo trete yo, gouvène yo, epi kontwole yo jan sa fè l plezi.”

“Si des hommes ne consentent pas à fouler aux pieds les commandements de Dieu, l’esprit du dragon se révèle. Ils sont emprisonnés, traduits devant des conseils, et condamnés à des amendes. « Il fit que tous, petits et grands, riches et pauvres, libres et esclaves, reçussent une marque sur leur main droite ou sur leur front » [Apocalypse 13:16]. « Il lui fut donné d’animer l’image de la bête, afin que l’image de la bête parlât, et qu’elle fît mettre à mort tous ceux qui n’adoreraient pas l’image de la bête » [verset 15]. Ainsi Satan usurpe les prérogatives de Jéhovah. L’homme de péché s’assied sur le siège de Dieu, se proclamant lui-même Dieu, et agissant au-dessus de Dieu.” Manuscript Releases, volume 14, 162.

Antikris se yon senbòl ni pou pap Wòm nan ni pou Satan, paske pap Wòm nan se reprezantan Satan sou tè a. “Se konsa Satan uzurpe prerogativ Jewova yo. Nonm peche a chita sou twòn Bondye, li pwoklame tèt li Bondye, epi li aji anlè Bondye.” Satan gen entansyon kontwole monn nan tèlman nèt lè li pran kontwòl la, konsa li pral dikte “bay lèzòm kòmsi yo te sijè wayòm pa l la, pou yo ka jere yo, dirije yo, epi kontwole yo jan sa fè l plezi.” Pou l te gen yon twòn relijye sou ki pou l gouvène, li te kreye Legliz Katolik la, epi pou l te gen yon twòn politik sou ki pou l gouvène, li te kreye Nasyonzini.

“Kompwomi sa a ki te fèt ant payanis ak Krisyanis la te mennen nan devlopman ‘nonm peche a’ pwofesi te predi a, kòm youn k ap opoze ak Bondye epi k ap leve tèt li pi wo pase Bondye. Gwo sistèm relijyon fo sa a se yon chèfdèvwa pouvwa Satan—yon moniman efò li yo pou chita sou twòn nan pou l dirije tè a dapre volonte pa li.” The Great Controversy, 50.

Mirak Fatima a, ansanm ak pwofesi satanik li a, se sa Satan te sèvi avè l pou prepare yon kad pwofetik ki pèmèt katolik yo remèt legliz yo byen vit anba kontwòl li, lè li parèt epi pran pòz Kris. Pran pòz Kris sa a kòmanse nan lwa dimanch ki gen pou vini talè a, lwa ki reprezante nan vèsè sèz, vèsè vennde, vèsè tranteyen, ak vèsè karanteyen nan Danyèl chapit onz.

“Pa dekrè ki mete ann aplikasyon enstitisyon Papòt la an vyolasyon lalwa Bondye a, nasyon nou an ap detache tèt li nèt ak jistis. Lè Pwotestantis la va lonje men li atravè gwo twou san fon an pou kenbe men pouvwa women an, lè li va pwolonje men li sou abis la pou bay Espiritis men, lè, anba enfliyans inyon sa a ki gen twa branch, peyi nou an va rejte tout prensip Konstitisyon li kòm yon gouvènman pwotestan ak repibliken, epi li va pran dispozisyon pou pwopagasyon fo ansèyman ak twonpri papal yo, lè sa a nou ka konnen lè a rive pou travay ekstraòdinè Satan an, e fen an toupre.” Testimonies, volim 5, 451.

Nan lwa dimanch Ozetazini, “tan an rive pou travay mèvèy Satan an.” Nan Revelasyon chapit trèz, vèsè onz, Etazini “pale” tankou yon dragon; epi nan vèsè trèz la, ki senpleman idantifye sa k rive lè Etazini “pale” lè li pase lwa dimanch lan, Satan parèt rele dife desann soti nan syèl la.

“Sèvitè Bondye yo, avèk figi yo klere e briyan ak yon konsakrasyon sen, pral prese soti yon kote al yon lòt pou pwoklame mesaj ki soti nan syèl la. Pa dè milye vwa, toupatou sou tè a, yo pral bay avètisman an. Mirak pral fèt, malad yo pral geri, epi siy ak mèvèy pral swiv moun ki kwè yo. Satan menm tou ap travay, avèk mèvèy mansonjè, li menm rive fè dife desann sot nan syèl la devan je lèzòm. Revelasyon 13:13. Se konsa, abitan tè a pral mennen pou yo pran pozisyon yo.” The Great Controversy, 611, 612.

Mesaj Fatima yo te konfime pa yon mirak ki te resevwa temwayaj menm nan jounal gouvènman ate yo, ki te asiste evènman an pou yo te demanti deklarasyon yo te fè konsènan sa yo te rele Vyèj Mari a ki t ap vizite twa timoun yo nan trèzyèm jou chak mwa, depi mwa me jouk rive nan mirak 13 oktòb 1917 la. Chak òganizasyon nouvèl ate ki te Fatima nan moman mirak la te konfime evènman an. Se te yon vrè mirak (Satan an).

Jan Malachi Martin te idantifye sa nan liv li a, Pap Jan Pòl te gide pa devosyon li anvè Mari Fatima. Pwofesi sekrè Fatima a, ki pa t devwale jouk nan ane 2000 an, se te natirèlman yon pwofesi satanik; men nan dènye jou yo Jezi repete premye jou yo. Pi ansyen liv nan Bib la, premye liv Moyiz te ekri a, se liv Jòb la, epi li montre ke Jòb, ki reprezante san karannkat mil yo, paske tout pwofesi yo akonpli pi pafètman nan dènye jou yo. Satan, nan istwa Jòb la, resevwa pèmisyon pou l pote lanmò ak destriksyon sou Jòb, nan bi pou teste Jòb. Mirak Satan resevwa pèmisyon pou l akonpli nan dènye jou yo se vrè mirak. Se mirak satanik yo ye, men Bondye pèmèt Satan akonpli aksyon kouwònman li an, pou menm rezon li te pèmèt Satan teste Jòb.

“Anpil moun ap fè efò pou esplike manifestasyon espirityèl yo lè yo atribye yo nètale a fwod ak jwèt men sou pati medium nan. Men, byenke se vre rezilta twonpri yo souvan te pase pou manifestasyon otantik, te genyen tou demonstrasyon klè de yon pouvwa sipènatirèl. Frappman misterye avèk ki espiritis modèn lan te kòmanse a pa t rezilta jwèt moun oswa riz, men se te aksyon dirèk zanj mechan yo, ki konsa te entwodui youn nan pi gwo delizyon k ap detwi nanm yo. Anpil moun pral pran nan pyèj poutèt kwayans ke espiritis la se sèlman yon twonpri imen; lè yo va twouve yo fasafas ak manifestasyon yo pa ka pa konsidere kòm sipènatirèl, y ap twonpe yo, epi y ap mennen yo pou aksepte yo kòm gran puisans Bondye a.

“Moun sa yo neglije temwayaj Ekriti yo konsènan mèvèy Satan ak ajan li yo fè. Se grasa èd satanik majisyen Farawon yo te kapab fè yon imitasyon travay Bondye a. Pòl temwaye ke, anvan dezyèm avènman Kris la, pral gen menm jan manifestasyon pouvwa satanik. Vini Senyè a dwe vin anvan pa ‘aktivite Satan avèk tout pouvwa, ak siy, ak mèvèy mansonjè, ansanm ak tout sediksyon lenjistis.’ 2 Thessalonians 2:9,10. E apot Jan an, pandan l ap dekri pouvwa k ap fè mirak ki pral manifeste nan dènye jou yo, deklare: ‘Li fè gwo mèvèy, tèlman li fè dife desann sot nan syèl la sou tè a devan je lèzòm, epi li sedui moun k ap viv sou tè a pa mwayen mirak sa yo li te gen pouvwa fè yo.’ Revelation 13:13, 14. Se pa senp twonpri yo anonse isit la. Moun yo twonpe pa mirak ajan Satan yo gen pouvwa fè, pa sa yo pretann fè.” The Great Controversy, 553.

Mesaj Fatima yo nan liv Malachi Martin lan prezante kòm estrikti pwofetik Katolik la nan dènye jou yo, an rapò ak yon lit entèn anndan Legliz la, ki ka reprezante swa kòm bon pap la kont move pap la, swa kòm pap konsèvatè a kont pap liberal la. Pap konsèvatè a, e dapre lekti Martin fè sou mirak la, bon pap la, baze konpreyansyon li sou Premye Konsèy Vatikan an, yo rele tou Vatikan I, ki te dewoule soti 8 desanm 1869 rive 20 jiyè 1870, e ki te konvoke pa Pap Pius IX; li te sitou konsantre sou defini dogm enfayibilite pap la epi sou trete divès kestyon teyolojik ak doktrinal Legliz Katolik la t ap fè fas ak yo nan epòk la. Dezyèm Konsèy Vatikan an, yo konnen souvan kòm Vatikan II, te fèt anpil tan apre, soti 11 oktòb 1962 rive 8 desanm 1965. Se Pap Jan XXIII ki te konvoke li, epi Pap Pòl VI te kontinye li apre lanmò Jan XXIII.

Dènye jou Katolik la, jan Martin te eksprime sa, idantifye lit ki genyen ant enfayibilite ak primasi legliz Wòm nan jan sa te tabli nan Vatikan I, kont liberalis ki kounye a ap parèt atravè Franswa, pap “woke” la, epi ki reprezante nan dokiman Vatikan II yo. Martin sijere ke, anndan lit ant de apwòch sa yo pou kontwole legliz la, twazyèm gè mondyal la pete, epi Jezi retounen, desann sou tè a, mete benediksyon li sou bon pap la, epi pran twòn Legliz Katolik la.

Nan vèsè trèz rive kenz nan Dànyèl onz, istwa ki vini tousuit anvan lwa dimanch vèsè sèz la dekri twazyèm ak dènye batay lagè pa pwokirasyon yo. Se batay ki swiv viktwa Poutin nan vèsè onz ak douz yo, men nan mitan twa vèsè sa yo, vèsè katòz idantifye ki lè Katolis la antre nan istwa dènye jou yo.

Dapre Ezayi, pwostitye Wòm nan bliye pandan rèy senbolik swasanndis ane sizyèm wayòm nan nan pwofesi Bib la. Premye fwa papote a te mete sou twòn sou tè a an 538, siy repè ki te vin anvan enstalasyon li sou twòn nan se te dekrè Jistinyen an an 533.

Istwa ki antoure dekrè Jistenyen an montre ke Jistenyen t ap chèche konsolide kontwòl li sou wayòm li a lè li te mete fen nan agiman relijye ki t ap lakòz twoub nan wayòm nan. Agiman sa a se te pou konnen si legliz Konstantinòp ki nan lès la, oswa legliz Wòm ki nan lwès la, se te tèt sa yo rele legliz kretyen an. Nan vèsè trèz la, dènye prezidan Etazini an pral konfwonte ak yon konfli ki fòse l fè paralèl ak istwa Jistenyen an, epi deklare ke legliz Katolik la se tèt legliz yo, epi korektè eretik yo, afin d etabli sipò politik nesesè a pou konsolide pouvwa li.

Nou pa dwe mete okenn konfyans nan prediksyon satanik Fatima yo, men nou gen obligasyon pou nou wè sa ki revele nan Pawòl Bondye a. Nan kòmansman ventyèm syèk la, toude kòn bèt ki soti sou latè a te antre nan twazyèm jenerasyon pa yo, ki se jenerasyon konpwomi an. Kòn Repibliken an te remèt sistèm finansye li bay bankye mondyal yo, ki remonte orijin yo rive jouk nan kay Wouj-Ekwi a, Rothschild yo, ansanm ak koneksyon mistik li ak Illuminati a, Fransmaçonri a, sosyete sekrè yo ak lòd Jezuit la. Sè White avèti dirèkteman kont antite sa yo. Pandan menm peryòd tan sa a, Advantis Lawodise a, kòm kòn Pwotestan an, te remèt enstitisyon edikatif ak relijye li yo anba dirijan mond lan.

Nan menm peryòd tan sa a, wa modèn sid la kòmanse istwa li ak Revolisyon Ris la, epi wa modèn nò a kòmanse istwa li ak mirak Fatima a. Jan Malachi Martin mete aksan sou sa nan liv li a, pi lwen pase konfli entèn ant bon pap la ak move pap la, mesaj Fatima yo te idantifye lit Katolis la kont ateyis an jeneral, men pi espesyalman kont ateyis Larisi a. Sekrè pap la te dwe aji sou li an 1917 la te genyen pwomès (satanik) sa a: si pap la ta konvoke yon konkla epi konsakre Larisi bay Vyèj Mari a, lè sa a pa t ap gen yon dezyèm lagè mondyal. Li te idantifye tou ke si pap la ta refize, Larisi t ap gaye filozofi li byen lwen e lajman, epi lè sa a t ap gen yon lòt lagè mondyal.

Dezyèm gè mondyal la te gen ladan l lagè Katolis la te mennen kont Kominis Larisi a. Lame pwokirasyon Katolis la nan lagè sa a se te Almay Nazi a. Papote a toujou sèvi ak lame pwokirasyon. An 1933, Legliz Katolik la, atravè travay Kadinal Pacelli, te siyen yon konkòda ak Adolph Hitler ki te pèmèt Hitler pran kontwòl Almay; e dapre pwòp temwayaj Hitler, kontra sa a (konkòda a) se sa ki te pèmèt Hitler rezoud kestyon jwif la. Nazi yo te pwokirasyon papote a kont Larisi ate a nan Dezyèm Gè Mondyal la, e nan dezyèm batay lagè pwokirasyon yo, k ap akonpli kounye a nan Ikrèn, sa ap fèt pa yon lòt lame pwokirasyon Nazi.

N ap kontinye etid sa a nan atik k ap vini an.

«Atravè de (2) gwo erè sa yo, imòtalite nanm nan ak sakralite dimanch, Satan pral mete pèp la anba twonpri li yo. Pandan premye a poze fondasyon espirityalis la, dezyèm nan kreye yon lyen senpati ak Wòm. Pwotestan Etazini yo pral nan premye ran pou lonje men yo lòt bò twou san fon an pou sezi men espirityalis la; yo pral lonje men yo lòt bò abim nan pou bay pouvwa women an lanmen; epi anba enfliyans inyon sa a ki gen twa branch, peyi sa a pral suiv tras Wòm lè l ap pile sou dwa konsyans yo. »

“Pandan espirityalis la ap imite pi byen pre Krisyanis nominal epòk la, li gen pi gwo pouvwa pou twonpe epi pran moun nan pyèj. Satan li menm konvèti, dapre lòd modèn bagay yo. Li pral parèt nan karaktè yon zanj limyè. Pa mwayen ajan espirityalis la, y ap fè mirak, malad yo pral geri, epi anpil mèvèy ki pa ka nye pral akonpli. Epi kòm lespri yo pral deklare lafwa nan Bib la, epi montre respè pou enstitisyon legliz la, travay yo pral aksepte kòm yon manifestasyon pouvwa diven an.

“Liy ant liy de distenksyon ant kretyen ki fè pwofesyon lafwa ak moun ki san Bondye yo kounye a prèske pa vizib ankò. Manm legliz yo renmen sa lemonn renmen, epi yo pare pou mete tèt yo ansanm ak yo; e Satan pran detèminasyon pou ini yo an yon sèl kò epi konsa ranfòse kòz pa l lè li rale yo tout antre nan ran espirityalis. Papis yo, ki vante mirak kòm yon siy sèten vrè legliz la, pral fasilman twonpe pa pouvwa sa a ki fè mèvèy; epi Pwotestan yo, apre yo fin jete boukliye verite a byen lwen, yo menm tou pral pran nan twonpri. Papis yo, Pwotestan yo, ak moun lemonn yo menm jan an pral aksepte fòm pyete a san pisans li, epi yo pral wè nan inyon sa a yon gran mouvman pou konvèsyon lemonn ak pou fè antre milenyòm la ki te depi lontan ap tann lan.”

“Pa mwayen espiritis, Satan parèt tankou yon byenfektè pou ras imen an, li geri maladi pèp la, epi li pretann li prezante yon sistèm lafwa relijye ki nouvo e ki pi elve; men, an menm tan an, li ap aji kòm yon destriktè. Tantasyon li yo ap mennen anpil foul moun nan pèdisyon. Entanperans depouye rezon an nan twòn li; satisfaksyon sansyèl, konfli, ak san koule vini apre. Satan pran plezi nan lagè, paske li eksite pi move pasyon nan nanm nan, epi apre sa li baleye viktim li yo antre nan letènite, tranpe nan vis ak san. Objektif li se pouse nasyon yo antre nan lagè youn kont lòt, paske konsa li ka detounen lespri pèp la lwen travay preparasyon pou yo kanpe nan jou Bondye a.”

“Satan sèvi ak eleman yo tou pou ranmase rekòt pa l la nan pami nanm ki pa pare yo. Li etidye sekrè laboratwa lanati yo, epi li sèvi ak tout pouvwa li pou kontwole eleman yo toutotan Bondye pèmèt sa. Lè yo te pèmèt li aflije Jòb, ala vit mouton ak bèf, sèvitè, kay, timoun, tout te disparèt anba kalamite, yon malè ap swiv yon lòt tankou nan yon sèl moman. Se Bondye ki pwoteje kreyati Li yo, ki antoure yo pou mete yo andeyò pouvwa destriktè a. Men, lemonn kretyen an montre mepri pou lalwa Jewova a; e Senyè a ap fè egzakteman sa Li te deklare Li t ap fè a—Li pral retire benediksyon Li yo sou tè a epi wete swen pwoteksyon Li sou moun k ap revòlte kont lalwa Li ak ansèyman Li, epi k ap fòse lòt moun fè menm bagay la. Satan gen kontwòl sou tout moun Bondye pa pwoteje espesyalman. Li va favorize ak fè kèk moun pwospere pou avanse pwòp plan pa l yo, epi li va pote malè sou lòt moun epi mennen lèzòm kwè se Bondye k ap aflije yo.” The Great Controversy, 588, 589.