Vèsè trèz ak katòz yo idantifye yon istwa kote Sèlekis ak Filip Masedwàn t ap fòme yon alyans, e yo sèvi kòm tip Etazini, ki se premye lame pwokirasyon Wòm nan, epi Masedwàn (Lagrès) se yon senbòl Nasyonzini. Nan istwa sa a ki te fèt byen bonè, yon alyans ant wa nò a (Sèlekis) ak Filip (Lagrès), reprezante istwa ki mennen nan Batay Panyòm nan, ki, de syèk pi ta, te wè non vil la chanje soti Panyòm pou vin vil Sezare Filip. Non doub vil la pa t fèt pou komemore alyans Sèlekis ak Filip Masedwàn nan.
Non “Sezare Filip” la soti nan transfòmasyon istorik ansyen vil ki te rele Paneas oswa Panium. Okòmansman, yo te rele vil la Paneas poutèt li te toupre yon sous enpòtan ki te konsakre a dye grèk Pan. Sous sa a, ki te yon gwo sant relijye nan tan lontan, te vide dlo li nan Rivyè Jouden an.
Pandan rèy wa Ewòd Gran an, anviwon premye syèk anvan Kris la, vil la te sibi gwo renovasyon e li te elaji ak anbeli. Se Ewòd Filip, youn nan pitit gason Ewòd Gran an, ki te bay vil la non Sezare Filip. Li te rele vil la Sezare an onè anperè women an Seza Ogis, epi Filip apre pwòp non pa li; konsa, Sezare Filip. Se poutèt sa, “Sezare Filip” se yon konbinezon “Sezare,” ki montre omaj Ewòd te rann Seza Ogis, ak “Filip,” ki onore Ewòd Filip.
Pwofetikman, Panium asosye ak yon konfederasyon ant Seleucus ak Filip Masedwàn, epi tou ak alyans ant Seza ak Ewòd Filip. De alyans sa yo pale de alyans ant Etazini ak Nasyonzini ki vini apre efondreman Larisi Poutinn nan, jan Seleucus ak Filip reprezante l. Yo reprezante tou alyans ant Papote a, ki se manman an, ak Etazini, ki se pitit fi a, jan Seza ak Filip te reprezante l, yo menm ki toude te reprezantan Wòm. Ansanm, yo idantifye Etazini k ap lonje “atravè lagòj la pou pran men pouvwa women an,” epi k ap lonje “anwo gwo twou san fon an pou kwaze men ak Espirityalis.” Anvan lwa dimanch vèsè sèz la, inyon an twa pati a deja tabli.
Panium reprezante sant adorasyon grèk dye Pan an. Sous dlo ki te dedye a dye grèk Pan an, te konnen tou nan epòk sa a kòm “Pòt lanfè yo,” e lè Jezi te vizite kote sa a, deklarasyon Li sou “Pòt lanfè yo” idantifye yon lit ant atribi politik ak relijye Lagrès (globalis) ak Pwotestantis aposta, ki dewoule nan dènye jou yo. Se batay prezidan rich la te premye inisye lè li te brase wayòm Grès la nan vèsè de a. Li se yon batay ekstèn atravè lemond, epi tou yon batay entèn anndan Etazini.
Relijyon mondyalis la se relijyon dragon an, ki, nan kontèks modèn nou an, se relijyon wokis la. An 2020, bèt ki soti nan twou san fon an, yo idantifye nan Revelasyon chapit onz la, te manifeste pouvwa politik ak relijye li, epi li te touye toude kòn bèt tè a. Twou san fon sa a, pami lòt bagay, reprezante pa “Sous Pan” an, ki te alimante Rivyè Jouden an.
Nan mitoloji grèk, Pan te asosye ak lanati, dezè sovaj, ak mizik riral, epi prezans yon sous dlo ki te dedye a li te gen enpòtans relijye pou moun ki t ap adore l yo. Bondye Pan an souvan reprezante ak janm, kòn, ak zòrèy bouk kabrit. Yo te konsidere Pan kòm bondye gadò ak bann bèt yo, epi yo te souvan dekri l kòm yon divinite ki jwe, ki plen riz, ki t ap pran plezi nan forè ak nan mòn yo. Imaj Pan kòm yon divinite ki gen janm bouk kabrit ann akò ak Danyèl chapit uit, kote Lagrès reprezante pa yon bouk. Bouk kabrit se yon bèt domestik komen nan Lagrès ansyen, epi yo te souvan jwenn yo nan rejyon montay kote yo te kwè Pan t ap mache. Reprezantasyon sa a te vin yon eleman enpòtan nan ikonografi Pan an epi li te pèsiste nan atizay ak literati grèk ki dekri bondye a, enkli nan lajan nasyonal la.
Lè Jezi te vizite Sezare Filip, Li te deklare ke “Pòtay Lanfè yo” pa t ap gen pouvwa sou legliz la. Sa Pyè te deklare an repons a kesyon Jezi a konprann, nan istwa ak tradisyon kretyen an, kòm “Konfesyon kretyen an.”
Lè Jezi rive nan rejyon Sezare Filip, li mande disip li yo, li di: Kilès lèzòm di mwen menm, Pitit lòm nan, mwen ye? Yo reponn li: Kèk di se Jan Batis ou ye; lòt di se Eli; lòt ankò di se Jeremi, oswa youn nan pwofèt yo. Li di yo: Men nou menm, kilès nou di mwen ye? Simon Pyè reponn, li di: Ou se Kris la, Pitit Bondye vivan an. Jezi reponn, li di li: Benediksyon pou ou, Simon, pitit Jonas; paske se pa chè ak san ki revele ou sa, men se Papa mwen ki nan syèl la. E mwen menm tou, m ap di ou: ou se Pyè, e se sou wòch sa a m ap bati legliz mwen an; e pòtay lanfè yo p ap gen pouvwa sou li. M ap ba ou kle wayòm syèl la; e tou sa ou va mare sou tè a va mare nan syèl la; e tou sa ou va demare sou tè a va demare nan syèl la. Lè sa a, li bay disip li yo lòd pou yo pa di pèsonn li te Jezi, Kris la. Matye 16:13–20.
Pasaj sa a enpòtan paske li reprezante yon moman desizif nan ministè Jezi a ak nan devlopman teyoloji kretyèn nan. Konfesyon Pyè fè konsènan Jezi kòm Mesi a, Pitit Bondye vivan an, konsidere kòm fondman lafwa kretyèn nan ak pyè angilè sou ki Legliz la bati. Nan tradisyon katolik la, ekspresyon an: « sou wòch sa a m ap bati Legliz mwen an » entèprete kòm yon referans a Pyè li menm, Jezi idantifye kòm « wòch » sou ki Legliz la pral bati. Entèpretasyon sa a sèvi kòm baz pou primati pap la ak otorite li nan teyoloji katolik la.
Nan teyoloji pwotestan, yo pa konprann “wòch” la kòm yon referans a Pyè pèsonèlman, men pito a konfesyon lafwa Pyè nan Jezi kòm Mesi a ak Pitit Bondye a. Dapre opinyon sa a, fondasyon legliz la se pa Pyè, men konfesyon ki di Jezi se Kris la ak Pitit Bondye a. Kèlkeswa entèpretasyon teyolojik la, Konfesyon Pyè a nan Matye 16:13–20 konsidere kòm yon pasaj santral ak fondamantal nan kwayans kretyen an, ki mete anfaz sou idantite Jezi kòm Mesi a ak Pitit Bondye a, epi ki konfime misyon ak objektif legliz la.
Nan atik anvan an, nou te prezante yon pasaj ki soti nan The Desire of Ages, kote Sè White idantifye kèk nan kestyon ki asosye ak vizit Kris la nan Sezare Filip. Youn nan pwen li fè remake yo se ke Kris la te mennen disip yo lwen enfliyans Jwif yo, nan objektif pou l mete devan yo leson Sezare Filip yo.
“Jezi ak disip Li yo te rive kounye a nan youn nan vil ki toupre Sezare Filip la. Yo te depase limit Galile a, nan yon rejyon kote idolatri t ap domine. Isit la, disip yo te retire anba enfliyans dirijan Jidayis la, epi yo te vin an kontak pi pwòch ak adorasyon payen an. Toutotou yo te gen fòm sipèstisyon ki te egziste nan tout pati nan lemonn. Jezi te vle pou yon vizyon de bagay sa yo mennen yo pou yo santi responsablite yo anvè payen yo. Pandan Li te rete nan rejyon sa a, Li te chache retire kò Li anba ansèyman bay pèp la, epi pou Li te konsakre tèt Li pi nèt bay disip Li yo.” The Desire of Ages, 411.
Nan dat 18 jiyè 2020, Kris te retire disip 11 septanm 2001 yo anba enfliyans Advantis Laodise a. Premye desepsyon an nan parabòl dis vyèj yo te pwodui yon separasyon mouvman an ak asanble moun k ap pase nan betiz la, asanble ki te nan pwosesis pou yo te pase sou li. Verite sa a te akonpli nan listwa Millerit la nan dat 19 avril 1844, epi ankò nan dat 18 jiyè 2020. Apre sa, listwa tan reta a te kòmanse, e li pote siyati “Verite” a nan toude mouvman premye ak twazyèm zanj yo.
Premye desepsyon an se premye nan twa pwen repè yo, e istwa a fini ak Gran Desepsyon 22 oktòb 1844 la, ki sèvi kòm tip pou “gwo tranblemanntè” nan Revelasyon chapit onz. Kòmansman an, premye lèt alfabè ebre a, reprezante yon desepsyon; epi fen an, venn-dezyèm lèt alfabè ebre a, reprezante tou yon desepsyon. Trèzyèm lèt la, ki reprezante rebelyon, idantifye desepsyon vyèj sòt yo, ki manifeste kondisyon pèdi yo lè apèl a Minwi a fè konnen kiyès ki te prepare e kiyès ki pa t prepare pou kriz la. Venn-de lèt alfabè ebre a reprezante senbòl konbinezon Divinite ak limanite ki akonpli anndan istwa sa a, byenke istwa Millerit la reprezante premye Kadès la, epi istwa pa nou jodi a reprezante dènye Kadès la.
De liy sa yo paralèl, men youn reprezante echèk pèp Bondye a, epi lòt la reprezante viktwa pèp Bondye a. Jis anvan lakwa a, Jezi te mennen disip Li yo Panium, menm jan Li te mennen disip Li yo nan dènye jou yo Panium; e lè Li te fè sa, Li te pèmèt yon desepsyon retire disip Li yo nan dènye jou yo anba “enfliyans kontwòl” Advantis laodiseyen an, ki reprezante pa “Jidayis” nan istwa Matye chapit sèz la. Lè Li te fè sa, an menm tan tou, Li te mennen disip Li yo nan yon kontak pi pwòch ak paganis; konsa, sa reprezante anviwònman travay disip Li yo nan dènye jou yo, ki kounye a ap viv nan manifestasyon total pouvwa satanik la, jan sa reprezante pa sistèm kominikasyon modèn yo k ap itilize pou mennen lemonn antye resevwa mak bèt la.
Istwa Sezare Filip la aliyen avèk istwa Batay Panyòm nan, ansanm avèk vèsè trèz rive kenz yo. Kris ak disip Li yo te kanpe anba lonbraj kwa a, sa ki t ap reprezante disip Li yo nan dènye jou yo k ap kanpe anba lonbraj lwa dimanch lan. Se la, nan vèsè trèz rive kenz yo, ki te Sezare Filip, epi tou Batay Panyòm nan, ki se kote nou kanpe jodi a, Kris te kòmanse anseye disip Li yo konsènan sa ki t apral rive nan vèsè sèz la.
“Li te prèt pou l pale yo sou soufrans ki t ap tann li a. Men anvan sa, li te ale pou kont li, epi li te priye pou kè yo ta ka prepare pou resevwa pawòl li yo.” The Desire of Ages, 411.
Anvan Kris te pale ak disip Li yo konsènan kwa a, Li te premye ale lwen, oswa Li te ret tann; konsa Li te make tan reta a nan parabòl la ak nan istwa a soti 18 Jiyè 2020 rive Jiyè 2023.
“Lè Li te vin jwenn yo, Li pa t imedyatman fè yo konnen sa Li te vle transmet ba yo. Anvan Li te fè sa, Li te ba yo yon okazyon pou yo konfese lafwa yo nan Li, pou yo te ka vin fòtifye pou eprèv ki t ap vini an.” The Desire of Ages, 411.
An jiyè 2023, Senyè a te kòmanse bay opòtinite pou sila yo ki te enplike nan desepsyon an eksprime lafwa yo. Li te fè sa lè li te louvri mesaj Ezekyèl trant-sèt la, ki te yon konfimasyon mesaj 11 septanm 2001 an. Se te fil ki te mare tan sele a depi 11 septanm 2001 rive jouk lwa dimanch ki prèt pou vini an. Li te fè sa lè li te mete desepsyon 18 jiyè 2020 a nan estrikti verite a, paske sila yo ki te dispoze wè te kapab rekonèt ke chak mouvman refòmatè genyen yon tèm ki travèse istwa sakre patikilye pa yo.
Nan dènye jou yo, mesaj twazyèm malè a te rive 11 septanm 2001; apre sa, yo te pwoklame yon fo mesaj twazyèm malè a ki te pwodui yon desepsyon; men mesaj ki te fè yo retounen viv apre twa jou edmi kote yo te mouri, zo sèch e gaye, se te mesaj kat van yo, ki se twazyèm malè a tou.
Disip dènye jou yo kapab wè, si yo chwazi wè, ke twa siy-etap yo nan sele san karannkat mil la se menm tèm nan nan chak etap, e ke nan dezyèm etap la, rebelyon an ki te reprezante pa trèzyèm lèt alfabè ebre a te konfime mesaj la kòm “Verite.” Yon dezyèm temwen Senyè a te bay se te nan lefèt ke premye desepsyon mouvman refòmatè ki te vini anvan yo te baze sou rebelyon kont volonte Bondye te revele a, kit se Moyiz ki pa t sikonsi pitit gason li, oswa Ouza ki te manyen lach la, oswa Mat ak Mari ki te doute pawòl Jezi konsènan lanmò Laza. Sèl liy refòm ki pa t soutni lefèt ke premye desepsyon an te baze sou dezobeyisans se te mouvman refòm Millerit yo, men li te montre tou nan epòk sa a ke istwa Millerit yo te gen siy-etap entèn ki te baze sou verite uityèm nan, ki sòti nan sèt la.
Lefètke wityèm nan sòti nan sèt la se yon eleman enpòtan nan Revelasyon Jezi Kris la k ap devwale kounye a, epi tranzisyon mouvman Millerit Filadèlfyen an pou rive nan legliz Laodiseyen an te yon repè ki te idantifye kilè mouvman Laodiseyen twazyèm zanj lan t ap fè tranzisyon pou rive nan mouvman Filadèlfyen san karannkat mil yo. Konsa, lefètke premye desepsyon Millerit la te akonpli san mouvman yo pa t manifeste dezobeyisans, te bay kontrast la pou menm repè sa a nan dènye jou yo, kote mouvman Laodiseyen twazyèm zanj lan t ap dezobeyi epi pwodui yon desepsyon, epi lè li t ap fè sa, li t ap aliyen ak repè Millerit la, epi li t ap pwodui lojik la pou wè mouvman san karannkat mil yo se wityèm nan, ki sòti nan sèt la.
Nan mwa Jiyè 2023, Senyè a leve yon “vwa k ap kriye nan dezè a” pou prepare pèp li a nan dènye jou yo pou kriz lwa dimanch la; epi lè Li te retounen apre Li te pran tan nan lapriyè bò kote disip yo, Li te ba yo okazyon pou yo eksprime lafwa yo. Nan epòk Kris la, mesaj la te batèm Li a, pwen kote Jezi te vin Jezi Kris la. Pwen tras sa a aliyen ak 11 Septanm 2001, epi yo te mande disip Li yo sa lèzòm t ap panse, epi apre sa yo te mande sa disip yo menm t ap panse konsènan Kris la.
«Lè Li te vin jwenn yo, Li pa t tousuit fè yo konnen sa Li te vle transmet yo. Anvan Li te fè sa, Li te ba yo yon okazyon pou yo konfese lafwa yo nan Li, afin yo te kapab vin fòtifye pou eprèv ki t ap vini an. Li te mande yo: “Kilès lèzòm di mwen menm, Pitit lòm nan, mwen ye?”»
“Malerezman, disip yo te oblije rekonèt ke Izrayèl te echwe pou l rekonèt Mesi pa yo a. Gen kèk vre, lè yo te wè mirak Li yo, te deklare Li se Pitit David la. Foul moun ki te resevwa manje Bètsayida yo te anvi pwoklame Li wa Izrayèl. Anpil te pare pou aksepte Li kòm yon pwofèt; men yo pa t kwè Li se Mesi a.” The Desire of Ages, 411.
Majorite Advantis yo pa t kwè nan twazyèm malè a nan 11 septanm 2001. Yo te kwè nan kèk nan mirak Pawòl pwofetik la ki te prezante nan mouvman an, e kèk te konprann ke mesaj 11 septanm 2001 la te genyen kèk eleman verite, men yo pa t vrèman kwè nan deklarasyon 11 septanm 2001 yo.
Revendikasyon 11 Septanm 2001 lan te deja prefigire pa revendikasyon 11 Out 1840 lan, epi Sè White te eksprime reklamasyon sa a lè l t ap fè kòmantè sou akonplisman 11 Out 1840. Li te deklare:
“Nan moman egzak ki te fikse a, Latiki, atravè anbasadè li yo, te aksepte pwoteksyon pisans alye Ewòp yo, e konsa li te mete tèt li anba kontwòl nasyon kretyen yo. Evènman an te akonpli prediksyon an avèk presizyon. Lè sa te vin konnen, yon gwo kantite moun te vin konvenki sou jistès prensip entèpretasyon pwofetik Miller ak asosye li yo te adopte yo, epi yo te bay mouvman adven an yon elan ekstraòdinè. Gason ki te gen konesans ak pozisyon te mete tèt yo ansanm ak Miller, ni nan preche ni nan pibliye opinyon li yo, e depi 1840 rive 1844 travay la te elaji rapidman.” The Great Controversy, 334, 335.
Sa yo te konfime nan dat 11 out 1840 la, se te ke pwennvi pwofetik Miller yo te egzat, epi reklamasyon 11 septanm 2001 lan se konfimasyon ke pwennvi pwofetik Future for America yo egzat. Miltitid ki pa t repanti a nan jiyè 2023 pa t kapab e li pa t vle aksepte premis la ke metodoloji Kris la te tabli a, epi li te konfye bay Future for America, se an reyalite metodoloji lapli ta a. Men apre sa, Kris la te mande disip Li yo sa yo menm, e non pa miltitid la, te panse.
“Jezi poze yon dezyèm kesyon kounye a, ki te konsène disip yo menm: ‘Men nou menm, kilès nou di mwen ye?’ Pyè reponn: ‘Ou se Kris la, Pitit Bondye vivan an.’”
“Depi nan kòmansman an, Pyè te kwè Jezi se Mesi a. Anpil lòt moun ki te vin anba konviksyon pa predikasyon Jan Batis la, epi ki te aksepte Kris la, te kòmanse doute konsènan misyon Jan an lè yo te mete l nan prizon epi yo te fè l mouri; e kounye a yo t ap doute tou ke Jezi se te Mesi a, sila a yo te tann depi lontan. Anpil nan disip yo ki te avèk anpil chalè espere Jezi t ap pran plas Li sou twòn David la te kite Li lè yo te remake Li pa t gen yon entansyon konsa. Men, Pyè ak konpayon li yo pa t vire do bay fidelite yo. Kondwit ezitan moun sa yo ki te fè lwanj yè epi ki t ap kondane jodi a pa t detwi lafwa vrè disip Sovè a. Pyè te deklare: ‘Ou se Kris la, Pitit Bondye vivan an.’ Li pa t tann onè wayal pou kouwone Seyè li a, men li te aksepte Li nan imilyasyon Li.”
“Pyè te eksprime lafwa douz yo. Men, disip yo te toujou byen lwen pou yo konprann misyon Kris la. Opozisyon ak move prezantasyon prèt yo ak chèf yo, menm si sa pa t kapab detounen yo kite Kris la, te toujou lakòz yo gwo konfizyon. Yo pa t wè chemen yo avèk klète. Enfliyans fòmasyon yo te resevwa nan kòmansman, ansèyman raben yo, pouvwa tradisyon an, te toujou anpeche yo wè verite a. De tan zan tan, reyon presye limyè ki soti nan Jezi te klere sou yo, men souvan yo te tankou moun k ap tatonnen nan mitan lonbraj yo. Men, nan jou sa a, anvan yo te vin fas a fas ak gwo eprèv lafwa yo, Sentespri a te poze sou yo avèk pouvwa. Pandan yon ti tan, je yo te detounen de ‘bagay ki vizib yo,’ pou yo te kapab kontanple ‘bagay ki pa vizib yo.’ 2 Korentyen 4:18. Anba aparans limanite a yo te disène glwa Pitit Bondye a.”
“Jezikri reponn Pyè, li di: ‘Benediksyon pou ou, Simon, pitit Jona; paske se pa chè ak san ki te revele sa ba ou, men se Papa M ki nan syèl la.’” The Desire of Ages, 412.
Konfesyon Pyè a, lè li te idantifye Kris kòm Pitit Bondye a, te pale dirèkteman ak kestyon eprèv istwa sa a. Lè a te rive pou Mesi a parèt, jan sa te tabli pa Pawòl pwofetik Bondye a, e se sèlman moun ki te aksepte verite sa a ki t ap enkli pami sila yo deklarasyon Pyè a te reprezante. Pyè reprezante moun ki aksepte mesaj ki te tabli nan dat 11 Septanm 2001 an, epi ki konfese Jezi se Pitit Bondye a. “Pyè te eksprime lafwa douz yo,” e douz li te reprezante yo se te san karannkat mil la. Se poutèt sa, Kris te chanje non Pyè soti Simon Bar-jona pou l rele Pyè nan pasaj la.
“Simon” vle di “moun ki tande,” epi “bar” vle di “pitit gason,” epi Jonas vle di “pijon.” Simon te reprezante sila yo ki te tande mesaj pijon an, ki te reprezante verite ki gen rapò ak batèm Jezi a, lè Li te vin Kris la, wen ak pouvwa, jan sa te reprezante senbolikman pa desandan Sentespri a sou fòm yon pijon.
Liy refòm yo paralèl youn ak lòt, e Jan reprezante Milerit yo, ki nan dat 11 dawout 1840 te manje ti liv la. Jeremi aliyen ak evènman sa a, e lè li te manje ti liv la, li te lè sa a rele pa non Bondye.
Mwen jwenn pawòl ou yo, epi mwen manje yo; e pawòl ou te vin pou mwen kè kontan ak rejwisans kè mwen; paske mwen pote non ou, O Seyè, Bondye ki gen tout lame yo. Jeremi 15:16.
Lè Senyè a te antre nan alyans ak Abraram, Li te chanje non li pou Abraram, menm jan Li te fè avèk Sarayi ak Jakòb. Chanjman yon non reprezante yon relasyon alyans, e nan waymark kote senbòl Divin nan desann, pèp Bondye a dwe manje mesaj la, antre nan alyans, epi non yo chanje lè sa a. Antanke yon reprezantan disip yo nan epòk Kris la, Simon Bàjona te reprezante sila yo ki te “tande” mesaj “toutrèl” la.
Lè li te rann temwayaj ke li te rekonèt ke nan pwen repè sa a Jezi te vin Kris la, e ke Li te Pitit Bondye a, ansanm ak tout sa sa vle di, Kris la lè sa a te chanje non li pou Pyè. Li te eksprime mesaj pèp alyans Kris la nan istwa sa a te aksepte a, epi, lè li te fè sa, li te tou prefigire san karannkat mil yo nan dènye jou yo.
Lèt “P” la se sèzyèm lèt nan alfabè anglè a, epi lèt “E” a se senkyèm lèt nan alfabè a, epi lèt “T” a se ventyèm lèt la, lèt “E” a repete, epi non an fini ak lèt “R” la ki se dizwityèm lèt la. Sèz “fwa” senk, “fwa” ven, “fwa” senk, “fwa” dizwit egal san karannkat mil. Bèl Mèvèy Lengwis la te pale ak Pyè an ebre, epi Nouvo Testaman an te ekri an grèk, epi tradiktè Vèsyon King James la te pwodui Nouvo Testaman an an anglè.
Malgre les trois étapes de langues distinctes, le Christ, qui est le Fils de Dieu, le Merveilleux Linguiste et le Merveilleux Compteur, a placé dans Matthieu, chapitre seize, une illustration du scellement des cent quarante-quatre mille, qui s’accorde avec la bataille de Panium et sa visite à Césarée de Philippe. Il l’a fait en exerçant sa maîtrise du langage et des nombres, car il est à la fois Palmoni (le Merveilleux Compteur) et la Parole (le Merveilleux Linguiste).
N ap kontinye etid sa a nan atik k ap vini an.
“Près de deux mille ans auparavant, une voix d’une portée mystérieuse se fit entendre dans le ciel, depuis le trône de Dieu : « Voici, je viens. » « Tu n’as voulu ni sacrifice ni offrande, mais Tu M’as formé un corps…. Voici, je viens (dans le rouleau du livre il est écrit de Moi,) pour faire Ta volonté, ô Dieu. » Hébreux 10:5–7. Dans ces paroles est annoncée l’accomplissement du dessein qui avait été caché dès les siècles éternels. Le Christ allait visiter notre monde et s’incarner. Il dit : « Tu M’as formé un corps. » S’Il était apparu avec la gloire qu’Il possédait auprès du Père avant que le monde fût, nous n’aurions pu supporter la lumière de Sa présence. Afin que nous puissions la contempler sans être détruits, la manifestation de Sa gloire fut voilée. Sa divinité fut revêtue d’humanité, — la gloire invisible sous la forme humaine visible.
“Gran objektif sa a te deja anonse anba fòm tip ak senbòl. Ti pyebwa k ap boule a, kote Kris te parèt devan Moyiz, te revele Bondye. Senbòl yo te chwazi pou reprezante Divinite a se te yon ti pyebwa senp, ki te sanble pa t gen okenn atiran. Se ladan l Enfini an te tabli prezans li. Bondye ki gen tout mizèrikòd la te kache glwa Li nan yon senbòl ki te pi imil la, pou Moyiz te ka gade sou li epi viv. Menm jan an tou, nan kolòn nwaj la lajounen ak nan kolòn dife a lannuit, Bondye te kominike avèk Izrayèl, Li te revele lèzòm volonte Li, epi Li te ba yo favè Li. Glwa Bondye te vin modere, epi majeste Li te kouvri, pou vizyon fèb lèzòm ki fini yo te ka gade sou li. Konsa Kris te dwe vini nan ‘kò imilyasyon nou an’ (Philippians 3:21, R. V.), ‘nan resanblans lèzòm.’ Nan je lemonn, Li pa t gen okenn bote pou yo ta anvi Li; men Li te Bondye ki te pran lachè, limyè syèl la ak tè a. Glwa Li te kouvri, grandè Li ak majeste Li te kache, pou Li te ka pwoche bò kote lèzòm ki nan lapenn, ki anba tantasyon.”
“Bondye te bay Moyiz lòd pou Izrayèl: ‘Se pou yo fè yon sanktyè pou Mwen, pou M ka rete nan mitan yo’ (Egzòd 25:8), epi Li te rete nan sanktyè a, nan mitan pèp Li a. Pandan tout vwayaj fatigan yo nan dezè a, senbòl prezans Li te avèk yo. Konsa tou, Kris la te tabli tabènak Li a nan mitan kanman imen nou an. Li te plante tant Li bò kote tant lèzòm yo, pou Li te ka rete nan mitan nou, epi fè nou vin familye ak karaktè divin Li ak lavi Li. ‘Pawòl la te vin chè, epi Li te tabènak nan mitan nou (epi nou te gade glwa Li, yon glwa tankou sèl Pitit ki soti nan Papa a), plen gras ak verite.’ Jan 1:14, R. V., nòt nan maj la.”
“Depi Jezi te vini pou l abite avèk nou, nou konnen Bondye konnen eprèv nou yo, e li gen konpasyon pou lapenn nou yo. Chak pitit gason ak chak pitit fi Adan ka konprann ke Kreyatè nou an se zanmi pechè yo. Paske nan chak doktrin lagras, chak pwomès jwa, chak zak lanmou, chak atiran diven ki parèt nan lavi Sovè a sou tè a, nou wè ‘Bondye avèk nou.’”
“Satan reprezante lwa lanmou Bondye a kòm yon lwa egoyis. Li deklare ke li enposib pou nou obeyi kòmandman li yo. Li mete sou kont Kreyatè a tonbe premye paran nou yo, ansanm ak tout malè ki soti ladan l, konsa li mennen lèzòm pou yo konsidere Bondye kòm otè peche, soufrans, ak lanmò. Jezi te dwe devwale twonpri sa a. Antanke youn nan nou, Li te dwe bay yon egzanp obeyisans. Se poutèt sa Li te pran sou Li nati pa nou an, epi Li te pase nan eksperyans pa nou yo. ‘Nan tout bagay, li te nesesè pou Li vin tankou frè Li yo.’ Ebre 2:17. Si nou te gen pou nou pote nenpòt bagay Jezi pa t andire, lè sa a, sou pwen sa a, Satan ta prezante puisans Bondye a kòm ensifizan pou nou. Se poutèt sa Jezi te ‘tante nan tout pwen menm jan ak nou.’ Ebre 4:15. Li te andire chak eprèv nou menm nou sibi. Epi Li pa t sèvi, pou pwòp tèt Li, ak okenn pouvwa ki pa ofri gratis pou nou tou. Antanke moun, Li te rankontre tantasyon, epi Li te genyen batay la nan fòs Bondye te ba Li a. Li di: ‘Mwen pran plezi fè volonte Ou, O Bondye mwen; wi, lwa Ou anndan kè Mwen.’ Sòm 40:8. Pandan Li t ap mache fè byen, epi geri tout moun Satan t ap aflije yo, Li te fè lèzòm konprann byen klè karaktè lwa Bondye a ak nati sèvis Li a. Lavi Li rann temwayaj ke li posib pou nou menm tou nou obeyi lwa Bondye a.”
“Pa limanite li, Kris te touche limanite; pa divinite li, li pran priz lo tron Bondye. Konman Garson dimoun, li ti donn nou en legzanp lobeisans; konman Garson Bondye, li donn nou pouvwar pour obei. Se Kris ki, depi dan touf dan Montanny Horeb, ti koz avek Moiz an dizan, ‘MONM menm KI MONM…. Koumsa ou ava dir bann zanfan Izrael, MONM in anvoy mwan kot zot.’ Exode 3:14. Sa ti promes delivrans Izrael. Alor, ler i ti vini ‘dan resanblans dimoun,’ i ti deklare li menm konman MONM. Sa Zanfan Betleenm, sa Sovter dou e imil, i Bondye ‘manifeste dan laser.’ 1 Timote 3:16. E avek nou i dir: ‘MONM sa Bon Bèze.’ ‘MONM sa Dipen vivan.’ ‘MONM sa Semen, sa Lavérité, ek sa Lavi.’ ‘Tou pouvwar in ganny donnen mwan dan lesyel e lo later.’ Zan 10:11; 6:51; 14:6; Matye 28:18. MONM sa lasirans Lasanble sak promes. MONM; pa bezwen per. ‘Bondye avek nou’ i sa garanti nou delivrans depi dan pese, sa lasirans nou pouvwar pour obei lalwa lesyel.” The Desire of Ages, 23, 24.