Mwen gen entansyon demontre kijan “sèt tan” ki nan Levitik vennsis la “kache devan je tout moun” nan liv Danyèl la, pandan m ap idantifye tou ke li te kache atravè enstriman imen Bondye te sèvi pou prezante “wòch la” yo bite sou li a nan liv Danyèl la. Pou swiv limyè prezantasyon sa a, sa mande “entegrite.” Definisyon entegrite m ap pwopoze a ta vle di konsistans nan aksyon yon moun, nan valè li yo, nan metòd li yo, ak nan prensip li yo. Sa ta egzije pou nou rete fidèl ak sa ki revele nan Pawòl Bondye a, menm lè sa pa dakò ak lide imen ki kontredi Pawòl Bondye a.
“Onètete strik ta dwe bagay chak etidyan apresye anpil. Chak lespri ta dwe vire ak atansyon reveran sou Pawòl Bondye a ki revele. Limyè ak gras ap bay a sila yo ki konsa obeyi Bondye. Y ap wè bèl mèvèy ki sòti nan lalwa Li. Gran verite ki te rete neglije e ki pa t wè depi jou Pannkòt la, yo dwe briye soti nan Pawòl Bondye a nan pwòpte natif natal yo. A sila yo ki vrèman renmen Bondye, Sentespri a va revele verite ki te efase nan lespri a, epi Li va revele tou verite ki nèt ale nouvo. Sila yo ki manje chè Pitit Bondye a epi ki bwè san Li pral rale nan liv Danyèl ak Revelasyon verite ki enspire pa Sentespri a. Yo pral mete an mouvman fòs ki pa ka reprime. Bouch timoun yo pral louvri pou pwoklame mistè ki te kache pou lespri lèzòm. Seyè a chwazi bagay sòt nan mond sa a pou fè moun saj yo wont, ak bagay fèb nan mond lan pou fè moun pisan yo wont.” The Fundamentals of Christian Education, 474.
Yon egzanp fasil ki montre ni erè imen ki parèt nan liv Danyèl la, ni repiyans pou rete fidèl ak Pawòl Bondye a, ka jwenn nan mo ki tradui kòm “chak jou” nan Danyèl chapit uit la. Entegrite ta egzije ke, si Ellen White te fè kòmantè sou mo sa a, jan li fè sa, nou menm kòm Advantis setyèm jou ki deklare nou soutni Lespri Pwofesi a, nou ta otomatikman sèvi ak kòmantè pa li sou mo a pou gide konpreyansyon nou.
“Epi mwen wè konsènan ‘Chak Jou a,’ ke mo ‘sakrifis’ la se sajès lèzòm ki te ajoute li, e li pa fè pati tèks la; e ke Seyè a te bay bon konpreyansyon sou sa a moun ki te bay kri sou lè jijman an. Lè te gen inyon, anvan 1844, prèske tout moun te ini sou bon konpreyansyon sou ‘Chak Jou a;’ men depi 1844, nan konfizyon an, lòt opinyon yo te anbrase, e fènwa ak konfizyon te swiv.” Review and Herald, 1 novanm 1850.
Nou ta kapab pase anpil tan sou de fraz sa yo, paske lè yo finalman vin plase nan liv Early Writings la, editè imen yo te mete yon definisyon ki pa kòrèk sou sa ki deklare a, men sa se yon lòt istwa. Pou objektif nou isit la, nou senpleman vle souliye de pwen enpòtan. Premye pwen an se ke Sè White di: “mo ‘sacrifice’ la te ajoute pa sajès lèzòm, epi li pa fè pati tèks la.”
Apre sa, mwen tande yon sen ki t ap pale; epi yon lòt sen di ak sen sa a ki t ap pale a: Konbyen tan vizyon an va dire konsènan sakrifis chak jou a ak transgresyon dezolasyon an, ki lage ni sanktyè a ni lame a pou yo foule yo anba pye? Daniel 8:13.
Vèsè anvan an se kestyon ki rale repons vèsè katòz la, e repons sa a reprezante poto mitan ak fondasyon Advantis la. E nan menm kestyon ki pwodui gwo limyè sa a, ki reprezante kòm poto mitan Advantis la, yo fè nou konnen sajès lèzòm fè yon erè lè li mete yon mo anplis nan tradiksyon vèsè a.
Gen literalman gen plizyè santèn mo ki ajoute nan tradiksyon Bib KJV 1611 la, men gen yon sèl fwa sèlman kote Bondye idantifye nenpòt nan plizyè santèn mo sa yo ki te ajoute kòm erone. Epi li klè se te yon erè ki te pwodui pa bò imen konbinezon limanite ak divinite ki te pwodui Pawòl Bondye a. Sa ki pi enpòtan ankò, se ke pa t ap gen okenn nesesite pou okenn kòmantè enspire sou mo ajoute a, “sakrifis,” si li pa t yon bagay ki te pwodui yon konpreyansyon ki pa kòrèk sou vèsè a. Li klè ke li fè sa, paske kòmantè enspire a non sèlman idantifye ke mo a pa ta dwe la, men li idantifye tou ke “moun ki te bay kri lè jijman an,” te resevwa “bonjan vizyon ki kòrèk la” sou “chak jou a” nan men Senyè a. Entegrite mande pou nou sèvi ak de fraz sa yo egzakteman jan yo ekri a.
Moun ki te bay kri lè jijman an te idantifye “kontinyèl la” kòm yon senbòl ki reprezante payanis oswa Wòm payen, selon kontèks kote li parèt. Mo yo tradui kòm “kontinyèl” la parèt senk fwa nan liv Danyèl la. Tout senk fwa sa yo, li parèt kòm yon non. Mo sa a parèt san kat fwa nan Pawòl Bondye a, e katreven-diznèf fwa li sèvi kòm yon adjektif; men se nan liv Danyèl la sèlman li sèvi kòm yon non. Mesye ki te tradui Bib Wa Jak la te wè mo a katreven-diznèf fwa kòm yon adjektif; konsa, lè yo rive nan liv Danyèl la, yo te eseye fè li tounen yon adjektif pou li dakò ak tout lòt fwa li te parèt kòm yon adjektif. Pou yo te kapab fè sa, yo te ajoute mo “sakrifis” la. Men Bondye, atravè Ellen White, te di ke “sakrifis” dwe retire, sa ki vle di ke “kontinyèl la” dwe konprann kòm yon non.
Moun ki kanpe an opozisyon ak konsèy Bondye sou pawòl sa a anndan Advantis la defini pawòl la kòm yon senbòl ministè Kris la nan tanp selès la, men moun ki te bay kri lè jijman an te defini li kòrèkteman kòm paganism. Advantis jodi a sèvi ak yon senbòl yon pouvwa satanik pou reprezante Kris la!
Atravè lojik imen ki gen erè, vrè konpreyansyon mo yo tradui kòm “sakrifis tout tan” an te kache devan Advantis la. Advantis ki baze etid pwofetik yo sou sijè ki parèt o aza atravè ane yo nan liv leson Lekòl Saba trimès yo, yo bwè san reflechi pwopagann yo sèvi nan trimès sa yo, e ki vin konfime pa pastè ki menm yo pa gen entegrite ki nesesè pou pèmèt okenn kontribisyon ki soti nan kòmantè Sè White sou sijè a.
Istwa konfli ki konsène “kontinyèl la” te rive nan pwen vire li anviwon ane 1911, lè Sè White te deklare dirèkteman ke sila yo ki te rejte konpreyansyon pyonye yo sou “kontinyèl la” kòm payanis, epi ki t ap anseye ke “kontinyèl la” te reprezante ministè Kris la nan sanktyè a, te resevwa konpreyansyon yo nan men “zanj ki te chase soti nan syèl la” (20 MR 17).
Verite konsènan “sak chak jou a” te idantifye klèman pa Sè White, e li anseye ke “zanj sen yo” te gide lespri William Miller, epi ke “zanj yo te mete deyò nan syèl la” ap gide lespri moun ki anseye ke “sak chak jou a” reprezante ministè Kris la nan tanp li ki nan syèl la. Verite konsènan “sak chak jou a”, jan moun ki te bay kri lè jijman an te prezante l la, se William Miller ki te dekouvri l.
“Mwen li pi lwen, e mwen pa t kapab jwenn okenn lòt ka kote yo te jwenn li [sakrifis tout tan an], eksepte nan Danyèl. Lè sa a, [avèk èd yon konkòdans] mwen pran mo sa yo ki te an koneksyon avèk li: ‘retire;’ li pral retire sakrifis tout tan an; ‘depi nan tan yo va retire sakrifis tout tan an,’ elatriye. Mwen kontinye li, e mwen te panse mwen pa t ap jwenn okenn limyè sou tèks la; finalman mwen rive nan 2 Tes. ii, 7, 8. ‘Paske mistè inikite a deja ap aji; sèlman sila a ki kounye a anpeche a ap kontinye anpeche, jiskaske yo wete l nan chemen an, epi lè sa a mechan sa a pral parèt,’ elatriye. E lè mwen te rive nan tèks sa a, o, ala klè ak gloriye verite a te parèt! Men li la! Se sa ki sakrifis tout tan an! Bon, kounye a, ki sa Pòl vle di pa ‘sila a ki kounye a anpeche,’ oswa ki bare? Pa ‘moun peche a,’ ak ‘mechan an,’ se Papis la yo vle di. Bon, ki sa li ye ki anpeche Papis la parèt? Poukisa, se Pèganis; ebyen, ‘sakrifis tout tan an’ dwe vle di Pèganis.” Second Advent Manual, 66.
Sa k vrèman bay anpil tèt chaje nan dekouvèt Miller te fè a, ke “kontinyèl la” te reprezante paganism, se kote li te jwenn verite a. Li te jwenn li nan pasaj ekriti apot Pòl la kote Pòl pa sèlman defini “kontinyèl la” kòm paganism, men se menm pasaj la tou ki idantifye ke moun ki pa t resevwa lanmou verite a, yo resevwa yon gwo desepsyon. Akseptasyon “kontinyèl la” kòm yon senbòl sèvis Kris la nan Tanp li a, definisyon ki te soti nan zanj ki te chase soti nan syèl la, se senbòl moun ki nan Advantis yo ki pa gen entegrite ki nesesè pou yo byen separe pawòl verite a, e poutèt sa yo deja destine pou yo resevwa yon gwo desepsyon.
Mwen pa vle fè nou pèdi pwen n ap chèche idantifye a. Pwen sa a se ke “sèt tan” yo, ki idantifye nan menm vizyon kote “sakrifis chak jou a” ye a, te kache pa men lèzòm, byenke li rete vizib byen klè. Sa a te senpleman yon egzanp fasil sou fason yon erè tradiksyon lèzòm te fè sa gen anpil syèk, epi ki apre sa manipile nan lespri moun pa zanj ki te chase soti nan syèl la, ap sèvi jodi a nan moman kritik sa a, jis anvan kriz final la nan fen mond lan, pou avèg lespri yo devan verite ki an reyalite vizib byen klè.
Nan epòk 1910 la, rebelyon kont “sakrifis tout tan an” te fèk kòmanse pran lan; W. W. Prescott ak A. G. Daniells t ap mennen travay satanik ki t ap rejte konpreyansyon fondamantal sou “sakrifis tout tan an.” Atik ki vin apre a se yon lèt ki soti nan menm epòk sa a, kote Sè White pale kont pwennvi satanik selon ki “sakrifis tout tan an” nan liv Danyèl la reprezante sèvis Kris la nan tanp lan. Nan epòk sa a, de mesye sa yo t ap pouse lide pou antre nan ansyen liv pyonye yo epi chanje konpreyansyon pyonye yo pou fè l vin dakò ak nouvo definisyon satanik pa yo a. Se espwa mwen ke nou ka fè prèv entegrite pandan n ap li atik la.
“Nan etap sa a nan eksperyans nou an, nou pa dwe kite lespri nou detounen soti nan limyè espesyal yo te bay [nou] pou nou konsidere nan rasanbleman enpòtan konferans nou an. Epi te gen Frè Daniells, ki te gen lènmi an ap travay sou lespri li; epi lespri pa w ak lespri Ansyen Prescott te anba enfliyans zanj ki te chase soti nan syèl la. Travay Satan te vize detounen lespri nou pou yo ta fè nou antre nan ti detay ak pwen san enpòtans ke Seyè a pa t enspire nou prezante. Yo pa t esansyèl. Men sa te gen anpil enpòtans pou kòz laverite a. E lide ki nan lespri nou, si yo te ka detounen nou pou n al sou ti pwen ak ti detay, se yon travay Satan te envante. Pou korije ti bagay nan liv yo te ekri yo, nou sipoze sa t ap fè yon gwo travay. Men yo ban m chaj sa a: Silans se elokans.”
“Mwen dwe di, Sispann chèche fot. Si objektif dyab la te ka sèlman reyalize, lè sa a li parèt devan nou ke travay nou t ap konsidere kòm pi bèl mèvèy nan konsepsyon li. Se te plan lènmi an pou mete tout sa yo te sipoze kòm aspè ki ka fè moun objeksyon ladan yo, kote tout kategori lespri pa t dakò.”
“Epi kisa, alò? Menmsi, se menm travay ki fè dyab la plezi a ki t ap rive fèt. T ap gen yon reprezantasyon yo t ap bay moun deyò yo sou lafwa nou ki t ap egzakteman sa ki t ap fè yo plezi, yon reprezantasyon ki t ap devlope karakteristik nan karaktè ki t ap lakòz gwo konfizyon epi ki t ap okipe moman an lò yo, moman ki ta dwe sèvi avèk tout zel pou mete gran mesaj la devan pèp la. Prezantasyon yo sou nenpòt sijè nou te travay sou yo pa t ap tout ann amoni, e rezilta yo t ap konfonn lespri kwayan yo ak moun ki pa kwè yo. Se egzakteman sa Satan te planifye pou l rive fèt—nenpòt bagay ki ta ka agrandi kòm yon dezakò.”
“Li Ezekyèl, chapit 28. Kounye a, men yon gwo travay, kote lespri etranj ka jwe yon wòl. Men, Senyè a gen yon travay pou [li] fèt pou sove nanm k ap peri; e plas Satan, anba degizman, ta ka ranpli, pou pote konfizyon nan ran pa nou yo, li va fè sa nèt ale, e tout ti diferans sa yo va vin elaji, byen parèt aklè.”
“Epi nan kòmansman an, yo te montre m ke Senyè a pa t bay ni Ans yen Daniells ni Prescott chay travay sa a. Èske ruse Satan yo dwe antre? Èske “Chak Jou” sa a dwe tounen yon kestyon tèlman enpòtan pou yo mete l devan pou l kreye konfizyon nan lespri moun yo epi anpeche avansman travay la nan moman enpòtan sa a? Sa pa dwe fèt, kèlkeswa sa li ta ye. Sijè sa a pa dwe prezante, paske lespri ki ta antre a t ap yon lespri entèdiksyon, e Lisifè ap veye chak mouvman. Ajan satanik yo t ap kòmanse travay li, e ta gen konfizyon ki ta antre nan mitan nou. Ou pa gen okenn apèl pou al chèche diferans opinyon ki pa yon kestyon eprèv; men silans ou se elokans. Mwen gen kestyon an tout antye klè devan mwen. Si dyab la ta kapab angaje nenpòt nan pwòp pèp nou an nan kestyon sa yo, jan li te pwopoze fè a, kòz Satan an t ap triyonfe. Kounye a, travay la dwe antreprann san reta, e okenn [diferans] opinyon pa dwe eksprime.”
“Satan ta enspire mesye sa yo ki soti pami nou yo pou ini ak zanj mechan yo epi pou ralanti travay nou an sou kestyon ki pa enpòtan, e ala yon lajwa [ki t ap genyen] nan kan lènmi an. Rasanble nou sere, rasanble nou sere. Se pou tout diferans antere. Travay nou kounye a se konsakre tout fòs fizik nou ansanm ak tout fòs nè-sèvo nou pou mete diferans sa yo sou kote, epi pou tout moun viv annamoni. Si Satan, avèk gwo sajès li ki pa sen an, ta jwenn pèmisyon pou pran menm pi piti priz la, [li t ap rejwi].”
“Kounyeya a, lè m te wè fason nou t ap travay la, lespri mwen te konprann tout sitiyasyon an ansanm ak rezilta yo, si nou ta kontinye epi bay moun ki kite nou yo menm pi piti okazyon pou pote konfizyon nan mitan nou. Mank sajès nou an t ap egzakteman sa Satan ta vle. Pwoklamasyon fò nou an pa t anba enspirasyon Sentespri a. Mwen te resevwa enstriksyon pou m di nou ke lefètke nou ap chèche defo nan ekriti mesye Bondye te dirije yo pa enspire pa Bondye. E si se sa ki sajès Ansyen Daniells ta bay pèp la, pa mete l nan okenn pozisyon ofisyèl, paske li pa kapab rezone soti nan kòz rive nan efè. Silans nou sou sijè sa a se sajès nou. Kounyeya, tout bagay tankou chèche defo nan piblikasyon mesye ki pa vivan ankò yo se pa travay Bondye bay okenn nan nou pou nou fè. Paske si mesye sa yo—Ansyen Daniells ak Prescott—te suiv direksyon yo te resevwa konsènan travay nan vil yo, anpil, anpil moun t ap vin konvenki de verite a epi yo t ap konvèti, moun kapab ki [kounye a] nan pozisyon kote yo pap janm rive jwenn yo.”
“Se pou nou konsidere tout lemonn kòm yon sèl gwo fanmi. E lè nou gen yon sous konesans konsa pou nou tire ladan l, poukisa nou kite lemonn peri pandan plizyè ane ak temwayaj Senyè nou Jezikri te bay yo? Vrè relijyon anseye nou pou nou konsidere chak gason ak chak fi kòm yon moun nou kapab fè byen.”
“Sa a te pibliye depi anpil ane: ‘Yon Lespri Ekilibre,’ temwayaj pou Ansyen Andrews. Lespri a kapab kiltive pou l vin tounen yon fòs pou konnen kilè pou pale ak ki chay pou pran sou li epi pou pote, paske Kris la se anseyan ou. E mwen te pè anpil pou ou [lè mwen te wè ou] ap leve sajès pa ou byen wo epi ap suiv yon chemen pou fè antre diferans opinyon. Senyè a rele moun saj ki ka kenbe lapè yo lè se sajès pou yo fè sa. Si ou ta vle vin yon moun antye, ou bezwen sanktifikasyon pa mwayen Jezikri. Koulye a gen yon travay ki fèk kòmanse, epi se pou sajès parèt nan chak minis, nan chak prezidan konferans. Men te gen yon travay pou ou te mete men ladan l depi plizyè ane, kote yo te bezwen ou pou leve vwa ou pou menm travay sa a. Kris la te bay tout pèp Li a enstriksyon espesyal sou sa yo dwe fè ak sou bagay yo pa dwe fè. Epi gen yon ti tan ki rete pou nou akonpli jistis Senyè a. Ou kapab konprann chemen Senyè a. Mwen te wè objektif ou pou mennen bagay yo dapre pwòp plan pa ou apre yo te mete ou kòm prezidan. Ou te panse ou t ap fè bagay ekstraòdinè, ki t ap yon travay Bondye pa t mete nan men ou pou fè. Koulye a, travay ou se pa peze moun anba opresyon, men pou lage tout nesesite sa ki posib si Senyè a aksepte ou pou sèvi. Men ou te bay prèv byen bonè ke sajès ak jijman sanktifye pa t manifeste lakay ou. Ou te fè eklate kestyon ki pa t ap resevwa sof si Senyè a ta bay limyè.”
“Mwen resevwa enstriksyon ki fè konnen yo pa t dwe fè mouvman prese konsa, tankou chwazi ou kòm prezidan konferans lan, menm pou yon lòt ane ankò. Men, Senyè a entèdi pou pa gen okenn lòt tranzaksyon prese konsa jiskaske yo pote kestyon an devan Senyè a nan lapriyè; e piske mesaj la te rive jwenn ou ke travay Senyè a ki poze sou prezidan an se yon responsablite ki pi solanèl, ou pa t gen okenn dwa moral pou pete konsa jan ou te fè sou sijè ‘Daily’ la epi sipoze enfliyans ou t ap deside kestyon an. Te gen Ansyen Haskell, ki te pote gwo responsablite yo, e gen Ansyen Irwin ansanm ak plizyè lòt moun mwen ta ka site ki gen gwo responsablite yo.”
«Ki kote respè nou te ye pou mesye ki gen laj yo? Ki otorite nou te ka egzèse san nou pa pran tout mesye responsab yo pou peze kestyon an? Men kounye a, annou egzamine kestyon an. Nou dwe kounye a rekonsidere si wi ou non se jijman Senyè a, devan travay ki te neglije a, pou montre zèl nou pou pote travay la menm yon lòt ane ankò. Si nou ta pote travay la yon lòt ane avèk èd sila yo ki pral ini avèk nou, ta dwe gen yon chanjman ki fèt lakay nou ak lakay Elder Prescott. Epi imilye pwòp kè nou devan Bondye. Senyè a pral oblije wè lakay nou manifestasyon yon eksperyans diferan, paske si te janm gen moun ki te bezwen rekonnvèti nan moman prezan sa a, se Elder Daniells ak Elder Prescott.»
«Yo dwe chwazi sèt gason ki se moun sajès e ki, pa fonksyònman gras Bondye a, bay prèv yon rekonvèsyon. Paske nenpòt gason ki tèlman avèg ke yo pa ka rezone soti nan kòz rive nan efè, pou yo ta neglije mesye ki te pote responsablite travay la ansanm ak prezidan konferans sa yo, pou gason ki pote travay la pandan plis pase de zan ta meprize yo, epi pou yon konsekans tèlman san reflechi rive, kote gason ta neglije menm travay yo te kenbe devan yo pandan plizyè ane a—travay vil yo—epi yo pa t ap bay ansyen yo okenn atansyon, oswa sèlman trè piti, pou konsèy, men yo ta pwoklame bagay yo menm yo chwazi bay pèp la, sa pote nan tèt li menm temwayaj pa li sou danje ki genyen nan konfye gason sa yo yon travay ki tèlman gran ak mèvèye.»
“Kris la pa mouri. Li p ap janm pèmèt pou yo kontinye travay Li nan fason etranj sa a. Kite liv yo jan yo ye a. Si nenpòt chanjman vrèman nesesè, Bondye ap fè pou amoni an prezan nan chanjman sa a jan sa dwe ye; men lè yo konfye yon mesaj bay moun avèk gwo responsablite sa yo ladan l, [Bondye] mande fidelite ki va aji pa lanmou epi pirifye nanm nan. Ansyen Daniells ak Prescott toude bezwen rekonvèsyon. Yon travay etranj antre ladan l, e li pa annamoni ak travay Kris te vini nan mond nou an pou fè a; epi tout moun ki vrèman konvèti yo ap fè zèv Kris yo.”
“Nou tout gen pou nou fè travay ki va bay Papa a glwa. Nou rive nan kriz la—swa pou nou konfòme nou ak karaktè Jezikri a menm nan tan preparasyon sa a, swa pou nou pa eseye fè sa ditou. Ansyen Daniells, ou pa dwe santi ou lib pou fè vwa ou tande anwo konsa jan ou te fè nan sikonstans menm jan yo. Epi konprann byen, prezidan yon konferans pa yon chèf ki ap domine. Li travay an relasyon ak moun saj ki okipe pozisyon kòm prezidan Bondye te aksepte. Li pa gen libète pou mele nan ekriti ki nan liv enprime yo, ekriti ki soti nan plim moun Bondye te aksepte yo. Yo pa dwe kontinye gen dominasyon ankò, sof si yo montre mwens nan pouvwa k ap dirije, k ap domine a. Kriz la rive, paske Bondye pral derespekte.”
“Kijan Senyè a gade vil yo ki poko travay yo? Kris la nan syèl la. Kounye a, rekonesans li dwe sa a: ‘Pa gen okenn dominasyon wayal. Epi kounye a se kriz mond sa a. Kounye a se Mwen ki Pouvwa pou sove oswa pou detwi. Kounye a se tan kote sò tout moun nan men Mwen. Mwen bay lavi Mwen pou sove mond lan. Epi “Mwen menm, si yo leve m anlè,” gras salvatris M ap bay la ap pwouve ke tout moun ki va resevwa fòm dapre resanblans diven an epi ki va fè youn avèk Mwen, yo pral travay jan Mwen travay avèk pouvwa gras redantè Mwen an.’ Nenpòt moun ki vle, [se pou li] mete men ansanm ak frè l yo pou fè travay yo te ba yo pou yo fè a lè yo nan pozisyon responsablite anba konsèy Senyè a bay, epi chèche ak tout kè yo pou travay nan amoni konplè avèk Sila a ki te sitèlman renmen mond lan, li te bay lavi li kòm yon sakrifis total pou delivrans mond lan. M ap pale ak minis nou yo, pou lè yo antre nan travay la nan vil nou yo, se pou gen yon kalm sakre k ap akonpaye ministè Pawòl la. Nou pa kapab fè enpresyon ki kòrèk la sou lespri pèp la si nou... [Tyè anba paj sa a rete vid.]”
“Mwen kopye nan Jounal mwen. Verite a jan li ye nan Jezi a—pale li, priye li, kwè chak mo nan senplisite li. Ki sa nou ta genyen si yo mete erè yo devan mesye ki te kite lafwa a epi ki te bay zòrèy yo a lespri sediktè, mesye ki pa t gen lontan depi yo te avèk nou nan lafwa a? Èske n ap kanpe bò kote dyab la? Bay atansyon nou a chan ki poko travay yo. Yon travay atravè lemond la devan nou. Yo te ban mwen reprezantasyon konsènan John Kellogg.”
“Yon pèsonaj ki te trè atiran t ap reprezante lide agiman twonpè li t ap prezante yo, santiman ki diferan de verite otantik Bib la. Epi sila yo ki te grangou e ki te swaf pou yon bagay nouvo t ap avanse lide [ki te tèlman twonpè] ke Frè Ansyen Prescott te nan gwo danje. Frè Ansyen Daniells te nan gwo danje pou l te vin anvlope nan yon twonpri, kòmsi, si santiman sa yo te kapab pale toupatou, sa t ap tankou yon nouvo mond.”
“Wi, sa ta t ap fè sa; men pandan lespri yo te konsa okipe, yo te montre m ke Frè Daniells ak Frè Prescott t ap tise nan eksperyans pa yo santiman ki te gen aparans espirityèl[is], epi yo t ap mennen pèp nou an nan bèl santiman ki t ap twonpe, si sa te posib, menm moun Bondye chwazi yo. Mwen dwe trase ak plim mwen [reyalite a] ke frè sa yo t ap wè defo nan lide twonpe pa yo ki t ap mete verite a nan ensètitid; epi [menm lè sa a] yo [t ap] kanpe deyò tankou [si yo te genyen] gwo disènman espirityèl. Kounye a mwen dwe di yo [ke] lè yo te montre m bagay sa a, lè Ansyen Daniells t ap leve vwa li tankou yon twonpèt pou l defann lide pa l yo sou ‘Daily’ a, konsekans ki t ap vini apre yo te prezante devan mwen. Pèp nou an t ap vin konfonn. Mwen te wè rezilta a, epi lè sa a yo te ban m avètisman ke si Ansyen Daniells, san konsiderasyon pou konsekans yo, ta konsa vin sou enpresyon sa a epi kite tèt li kwè li te anba enspirasyon Bondye, yo t ap simen eskeptisism nan tout ran nou yo toupatou, epi nou t ap rive kote Satan t ap pote mesaj pa li yo. Yo t ap simen enkredilite ki byen tabli ak eskeptisism nan lespri moun, epi rekòt etranj mechanste t ap pran plas verite a.—Ms 67, 1910, 1–8. Manuscript Release, volim 20, 17–22.”
Moun ki te bay kri lè jijman an te resevwa bon konpreyansyon sou “sa ki chak jou a” nan liv Danyèl la. Atravè men lèzòm ki te tradui liv Danyèl la, epi apre sa pa mwayen moun ki t ap dirije pa zanj ki te chase soti nan syèl la, bon konpreyansyon sou “sa ki chak jou a” vin kache, byenke li devan je tout moun. Nan Danyèl, lè mo yo tradui kòm “sa ki chak jou a” parèt, li pa dwe gen ladan l mo lèzòm te ajoute a, “sakrifis.” Nan vèsè trèz nan Danyèl uit la nou jwenn youn nan senk fwa kote sa rive nan liv Danyèl la. Nan menm vèsè sa a menm, “sèt fwa” Levitik vennsis la idantifye tou, men atravè menm kalite manipilasyon imanis sa a li kache devan je tout moun.
N ap egzamine reyalite sa a nan atik kap vini an.