Bondye pa janm chanje; se poutèt sa, yo jije Advantis la nan katriyèm jenerasyon li.

«Li rele nonm ki te abiye ak twal len an, ki te gen kòn lank ekriven an bò kote l; epi Senyè a di li: Pase nan mitan vil la, nan mitan Jerizalèm, epi mete yon mak sou fwon moun ki ap soupi, ki ap rele byen fò poutèt tout abominasyon ki ap fèt nan mitan li a. Epi li di lòt yo pandan m t ap tande a: Pase dèyè li nan tout vil la, epi frape: pa kite je nou epanye, ni pa gen pitye: touye nèt granmoun kou jenn gason, jenn fi, timoun piti ak fanm; men pa pwoche bò kote okenn moun ki gen mak la sou li; epi kòmanse nan Tanp Mwen an. Lè sa a yo kòmanse ak ansyen yo ki te devan kay la.»

“Jezi prèt pou l kite twòn gras la nan tanp selès la pou l mete rad vanjans yo sou li epi vide kòlè li nan jijman sou moun ki pa t reponn ak limyè Bondye te ba yo a. ‘Paske santans kont yon move zak pa egzekite vit, se poutèt sa kè pitit lèzòm yo byen fèm nan yo pou yo fè sa ki mal.’ Olye yo ta vin gen kè dou anba pasyans ak gwo longanimite Senyè a te egzèse anvè yo, moun ki pa gen krentif pou Bondye epi ki pa renmen verite a ap fè kè yo vin pi di toujou nan move chemen yo. Men, menm andirans Bondye a gen limit, e anpil moun ap depase limit sa yo. Yo depase limit gras la, se poutèt sa Bondye dwe entèvni epi defann pwòp onè pa li.”

Konsènan Amorit yo, Senyè a te di: “Nan katriyèm jenerasyon an yo va tounen isit ankò; paske mechanste Amorit yo poko rive nan plenitid li.” Malgre nasyon sa a te parèt aklè poutèt idolatri li ak koripsyon li, li pa t ankò ranpli gode inikite li a, e Bondye pa t vle bay lòd pou destriksyon total li. Pèp la te dwe wè pouvwa diven an manifeste yon fason byen klè, pou yo te ka rete san okenn eskiz. Kreyatè ki gen konpasyon an te dispoze sipòte inikite yo jouk nan katriyèm jenerasyon an. Lè sa a, si pa t gen okenn chanjman pou pi bon, jijman Li yo te dwe tonbe sou yo.

“Avèk yon presizyon ki pa ka twonpe, Sila ki Enfini an kontinye kenbe kont ak tout nasyon yo. Pandan mizèrikòd Li ap ofri ansanm ak apèl pou repantans, kont sa a ap rete ouvè; men lè chif yo rive nan yon sèten montan Bondye te fikse, sèvis kòlè Li a kòmanse. Kont la fèmen. Pasyans diven an sispann. Pa gen ankò okenn siplikasyon mizèrikòd an favè yo.

“Pwofèt la, pandan li t ap gade atravè syèk yo, te wè tan sa a devan vizyon li. Nasyon nan epòk sa a yo te resevwa mizèrikòd san parèy. Yo te resevwa pi bèl benediksyon syèl la; men ògèy ki ogmante, avaris, idolatri, mepri pou Bondye, ak engra tit ba ekri kont yo. Yo ap fèmen kont yo ak Bondye avèk anpil prese.”

“Men sa ki fè m tranble se lefètke sila yo ki te resevwa pi gwo limyè ak pi gwo privilèj yo vin kontamine pa inikite k ap domine a. Anba enfliyans moun enjis ki bò kote yo, anpil, menm pami sila yo ki fè pwofesyon yo kenbe verite a, vin frèt e yo lage anba gwo kouran mechanste a. Mepri jeneral yo voye sou vrè pyete ak sentete mennen sila yo ki pa rete ini sere ak Bondye pou yo pèdi reverans yo pou lalwa Li. Si yo t ap suiv limyè a epi obeyi verite a ak tout kè yo, lalwa sen sa a t ap parèt menm pi presye pou yo lè yo meprize l konsa epi mete l sou kote. Plis mank respè pou lalwa Bondye a vin parèt aklè, se plis liy separasyon ant moun ki obsève l yo ak lemonn nan vin pi klè. Lanmou pou prensip diven yo ogmante lakay yon gwoup, menm jan mepri pou yo ogmante lakay yon lòt gwoup.”

“Kriz la ap pwoche byen vit. Chif k ap ogmante avèk rapidite yo montre ke tan vizitasyon Bondye a prèske rive. Byenke Li pa anvi pini, sepandan Li va pini, e sa san pèdi tan. Moun ki mache nan limyè a va wè siy danje k ap pwoche a; men yo pa dwe chita an silans, san sousi, ap tann destriksyon an, pandan y ap konsole tèt yo ak kwayans ke Bondye va pwoteje pèp Li a nan jou vizitasyon an. Okontrè. Yo dwe rekonèt ke se devwa yo pou yo travay avèk dilijans pou sove lòt moun, pandan y ap leve je yo avèk yon lafwa solid bay Bondye pou èd. ‘Lapriyè cho e pèsistan moun ki jis la gen anpil fòs.’”

“Ledven Bondye a pa pèdi tout fòs li nèt. Nan moman kote danje a ak dekourajman legliz la pi gwo, ti gwoup la k ap kanpe nan limyè a ap soupiye e ap rele poutèt abominasyon k ap fèt nan peyi a. Men, se sitou an favè legliz la lapriyè yo pral monte, paske manm li yo ap aji dapre fason mond lan.”

“Priyè sensè ti rès fidèl sa a pap fèt pou gremesi. Lè Senyè a va parèt kòm yon vanjè, l ap vini tou kòm pwotektè tout moun ki te prezève lafwa a nan pite li epi ki te kenbe tèt yo san tach anba enfliyans mond lan. Se nan moman sa a Bondye te pwomèt pou l fè jistis pou pwòp eli pa li yo ki rele nan pye li lajounen kou lannuit, menm si li pran anpil tan avèk yo.

“Kòmandman an se: ‘Pase nan mitan lavil la, nan mitan Jerizalèm, epi mete yon mak sou fwon mesye yo ki ap soupi e ki ap rele pou tout abominasyon k ap fèt nan mitan li.’ Moun sa yo ki t ap soupi, ki t ap rele yo, te konn prezante pawòl lavi yo; yo te reprann, konseye, epi sipliye. Kèk nan moun ki te konn dezonore Bondye yo te repanti e yo te imilye kè yo devan Li. Men laglwa Seyè a te pati kite Izrayèl; byenke anpil te toujou kontinye ak fòm relijyon yo, pisans Li ak prezans Li te manke.” Testimonies, volim 5, 207–210.

Egzanp jijman Bondye ke Sè White ap idantifye nan pasaj la se jijman ki te vini sou vil Jerizalèm nan, ki nan dènye jou yo se Legliz Advantis Setyèm Jou a. Jijman an rive nan desizyon final li nan lwa dimanch la, paske se la sele Bondye a ak mak bèt la enprime. Chapit uit nan Ezekyèl idantifye kat abominasyon k ap ogmante youn apre lòt. Premye vèsè a mete anfaz sou lefèt ke vizyon an dwe konprann kòm yon bagay ki rive jis anvan tan gras la fèmen, lè li idantifye senkyèm jou sizyèm mwa sizyèm ane a.

Ezekyèl pa t bezwen mete pwen referans istorik sa a. Li te kapab senpleman ekri: “Epi, se te konsa, pandan m te chita nan kay mwen, epi ansyen Jida yo te chita devan mwen, men Senyè Bondye a te tonbe la sou mwen.” Lefètke li te mete referans a jou ki vini anvan “666” la, se yon referans pwofetik pou etidyan pwofesi yo. Referans lan se pou sila yo ki genyen viktwa sou nimewo non bèt la, ki konnen “666” se yon eleman nan Revelasyon Jezikri a, ki desele jis anvan tan gras la fini. Yo konnen sa, paske se yo menm ki pèp Bondye a, yo menm ki, dapre Pyè, “nan tan lontan pa t pèp Bondye a.”

Nan 1 Pyè chapit de a, pèp ki kounye a se pèp Bondye a, “te goute kijan Senyè a bon.” Se yo menm ki, nan sans pwofetik, “manje” pawòl Bondye a, an kontrè ak sila yo ki te refize manje pawòl Bondye a. Tout pwofèt yo pale konsènan dènye jou yo, epi nan Jan chapit sis, Jezi te bay mesaj la ke disip li yo dwe manje kò li epi bwè san li. Nan chapit sa a, disip ki te refize manje kò li epi bwè san li, te fè sa nan vèsè swasant-sis.

Depi lè sa a, anpil nan disip li yo te tounen dèyè, e yo pa t mache ankò avèk li. Jan 6:66.

Moun saj yo ki manje chè Kris la epi ki bwè san li nan dènye jou yo, konprann ke Kris la, antanke Palmoni, se Mèvèye ki konte a, epi yo rekonèt siyati li lè yo prezante li. Nimewo “665” la, nan vèsè ouvèti Ezekyèl uit la, la pou nenpòt moun ki vle wè, kòm yon idantifikasyon omwen de pwen pwofetik enpòtan. Premye a se ke mesaj la dwe konprann kòm kouvri yon peryòd tan anvan lwa dimanch la. Dezyèm nan se ke nimewo “666” la parèt nan youn nan sèlman de vèsè nan liv Revelasyon an, ki kalifye lè yo idantifye ke “saj yo” t ap konprann nan dènye jou yo.

Men sajès la. Se pou moun ki gen entèlijans kalkile nonb bèt la, paske se nonb yon nonm; e nonb li se sis-san swasant-sis. Revelasyon 13:18.

“moun saj yo” ki konprann ogmantasyon konesans lan nan dènye jou yo, lè Revelasyon Jezi Kris la demaske, pral konnen ke “666” se yon senbòl pwofetik enpòtan, paske yo pral genyen viktwa sou nimewo a. Se poutèt sa, Ezekyèl prezante yon rebelyon k ap ogmante nan chapit uit la, ki reprezante pa kat abominasyon k ap vin pi grav. Dènye a idantifye moun sòt yo kòm moun k ap pwostène devan solèy la, konsa li make jijman Jerizalèm (Adventism) nan dènye jou yo. Jijman sa a fèt nan katriyèm jenerasyon an. Kat abominasyon yo se senbòl kat jenerasyon Adventism Lawodise a.

Premye jenerasyon an te kòmanse an 1863, avèk rebelyon kont sèman Moyiz la sou “sèt fwa.” Venk senk ane apre, rebelyon 1888 la te parèt. Tranteyen ane apre, rebelyon 1919 la te rive, jan liv W. W. Prescott la, “The Doctrine of Christ”, reprezante li. Trantwit ane apre sa, an 1957, rebelyon liv la rele “Questions on Doctrine” te fèt. Kounye a nou pral kòmanse montre poukisa kat repè sa yo aliyen ak kat abominasyon Ezekyèl uit yo.

Nan ane 1863, Advantis Lawodise te prezante yon nouvo tablo pou ranplase de tablo ki te akonplisman kòmandman Habakik chapit de a, ki di: “ekri vizyon an, epi fè li klè sou tablo yo.” Tablo 1863 la te retire “sèt fwa yo” nan ilistrasyon pwofetik la, jan yo te parèt sou de tablo sakre yo ansanm ak 1260, 1290, ak 1335 yo. Nan Habakik, kòmandman an te fè konnen tablo yo (nan pliryèl la) t ap pibliye yon fason pou “moun k ap li li a ka kouri.” Tablo 1863 la te sitèlman lwen objektif la, li te mande yon fèy esplikasyon pou akonpaye li. Li pa t posib pou gade tablo 1863 la epi “kouri” san yon fèy siplemantè.

Epi Seyè a reponn mwen, li di m: Ekri vizyon an, epi fè l klè sou tab yo, pou moun k ap li l la ka kouri. Abakouk 2:2.

Chati 1863 la te yon fo imitasyon yo te fabrike pou kouvri laverite a, menm jan William Miller te wè sa nan rèv li. De chati sakre yo te senbòl alyans Kris la te fè ak pèp la ki te fèk pran pozisyon kòm vrè kòn Pwotestan bèt ki soti sou tè a. De chati sa yo te reprezante yon senbòl relasyon alyans ki te genyen ant Millerit yo ak Kris la, ki te vin toudenkou nan tanp Li an 1844; e lè Li te vini, Li te vini kòm Mesaje Alyans lan. Ansyen Izrayèl la se yon ilistrasyon Izrayèl modèn nan, e lè Kris la te fè ansyen Izrayèl soti anba esklavaj Lejip la, sa te prefigure tan lè Li te gen pou retire Izrayèl modèn nan anba esklavaj mil desan swasant ane dominasyon papal la. Sè White, plizyè fwa, soutni de istwa sa yo kòm istwa paralèl.

«Sou nou ap klere limyè ki rasanble depi tout syèk ki pase yo. Dosye sou jan Izrayèl te bliye a te konsève pou limyè nou. Nan epòk sa a, Bondye lonje men Li pou rasanble bò kote Li yon pèp ki soti nan tout nasyon, fanmi, ak lang. Nan mouvman avènman an, Li te aji pou eritaj Li, menm jan Li te aji pou Izrayelit yo lè Li t ap mennen yo soti an Ejip. Nan gwo desepsyon an nan 1844, lafwa pèp Li a te pase anba eprèv menm jan ak sa Ebre yo te pase bò Lanmè Wouj la.» Testimonies, volim 8, 115, 116.

Lè Senyè a te antre nan alyans ak Izrayèl nan tan lontan an, Li te bay de tab pou reprezante relasyon alyans lan. Lè Senyè a te antre nan alyans ak Izrayèl modèn nan, Li te bay de tab pou reprezante relasyon alyans lan. De tab Dis Kòmandman yo prefigure de tab Abakik yo. Li te ba yo de tab yo yon ti tan apre travèse Lanmè Wouj la, sa Sè White mete an paralèl ak gwo desepsyon 1844 la. Yon ti tan apre 1844, dapre istwa pwofetik la, Senyè a te pwodui dezyèm tab la. Izrayèl nan tan lontan an te vin depozitè lalwa Bondye a, epi Izrayèl modèn nan te vin depozitè non sèlman lalwa Bondye a, men tou gwo verite pwofetik sa yo.

“Bondye rele legliz Li a nan epòk sa a, menm jan Li te rele Izrayèl nan tan lontan, pou l kanpe tankou yon limyè sou latè. Pa mwayen gwo hachwa pwisan verite a, mesaj premye, dezyèm, ak twazyèm zanj yo, Li separe yo ak legliz yo ansanm ak mond lan, pou Li mennen yo nan yon pwoksimite sakre avèk Li menm. Li fè yo tounen gadyen lalwa Li a, e Li konfye yo gwo verite pwofesi yo pou tan sa a. Menm jan ak orak sakre yo ki te konfye a Izrayèl nan tan lontan, sa yo se yon depo sakre ki dwe kominike bay lemonn.” Testimonies, volim 5, 455.

De premye Kòmandman yo fè konnen rayisman Bondye genyen pou idolatri, e nan de premye Kòmandman sa yo Li fè konnen jijman an egzekite jouk sou twazyèm ak katriyèm jenerasyon yo, paske Li fè konnen Li se yon Bondye jalou.

“Lalwa pa t pale nan moman sa a sèlman pou byen Ebre yo. Bondye te onore yo lè Li te fè yo gadyen ak responsab lalwa Li a, men li te dwe konsève kòm yon depo sakre pou lemonn antye. Prensip Dekalòg la adapte pou tout limanite, e yo te bay yo pou enstriksyon ak gouvènman tout moun. Dis prensip, kout, konplè, epi otoritè, kouvri devwa lèzòm anvè Bondye ak anvè pwochen li; epi tout bagay sa yo chita sou gwo prensip fondamantal lanmou an. ‘W’a renmen Senyè a, Bondye ou, ak tout kè ou, ak tout nanm ou, ak tout fòs ou, ak tout lespri ou; epi pwochen ou tankou tèt ou.’ Lik 10:27. Gade tou Detewonòm 6:4, 5; Levitik 19:18. Nan Dis Kòmandman yo, prensip sa yo devlope an detay, e yo vin aplikab ak kondisyon ak sikonstans lèzòm.

“‘Ou p ap gen lòt bondye devan Mwen.’

“Jewova, Sila ki p'ap janm fini an, ki egziste pa tèt li, ki pa t kreye, li menm ki Sous ak Moun k ap soutni tout bagay, se li menm sèl ki gen dwa resevwa pi gwo reverans ak adorasyon. Yo entèdi lèzòm bay nenpòt lòt bagay premye plas nan afeksyon li oswa nan sèvis li. Nenpòt bagay nou cheri ki gen tandans diminye lanmou nou pou Bondye oswa entèfere ak sèvis nou dwe li a, se sa nou fè tounen yon dye.”

“‘Pinga ou pa fè pou tèt ou okenn imaj taye, ni okenn reprezantasyon nenpòt bagay ki anwo nan syèl la, ni ki anba sou tè a, ni ki nan dlo ki anba tè a; ou pa dwe bese tèt ou devan yo, ni sèvi yo.’”

“Dezyèm kòmandman an entèdi adorasyon vrè Bondye a pa mwayen imaj oswa resanblans. Anpil nasyon payen te pretann imaj yo pa t anyen lòt pase senp figi oswa senbòl pa ki yo t ap adore Divinite a, men Bondye te deklare yon adorasyon konsa se peche. Tantativ pou reprezante Sila ki Etènèl la pa mwayen bagay materyèl t ap rabese konsèpsyon lèzòm genyen sou Bondye. Lespri a, lè li vire do bay pèfeksyon enfini Jewova a, t ap atire pito sou kreyati a olye sou Kreyatè a. E menm jan konsèpsyon li yo sou Bondye t ap rabese, konsa tou lèzòm t ap degrade.”

«Moi menm, Seyè a, Bondye ou la, mwen se yon Bondye jalou.» Relasyon pwòch ak sakre Bondye genyen ak pèp li a prezante anba imaj maryaj la. Paske idolatri se adiltè espirityèl, se avèk jistis yo rele mekontantman Bondye kont li jalouzi. Patriyach ak Pwofèt yo, 305, 306.

Jalouzi Bondye a manifeste sitou kont idolatri, e se pa yon aza si premye abominasyon an nan Ezekyèl chapit uit la se “yon estati jalouzi.”

Epi sa rive nan sizyèm ane a, nan sizyèm mwa a, nan senkyèm jou mwa a, pandan mwen te chita nan kay mwen, e ansyen Jida yo te chita devan mwen, men Senyè BONDYE a te tonbe sou mwen la. Lè sa a, mwen gade, e gade, te gen yon resanblans tankou aparans dife: depi aparans ren li desann, se te dife; e depi ren li monte, se te tankou aparans klète, tankou koulè lò anbr. E li lonje yon fòm men, li pran m pa yon mèch cheve nan tèt mwen; epi Lespri a leve m anlè ant tè a ak syèl la, e li mennen m nan vizyon Bondye yo Jerizalèm, bò pòtay anndan an ki gade sou nò a; kote te gen plas estati jalouzi a, ki pwovoke jalouzi. Epi, gade, laglwa Bondye Izrayèl la te la, dapre vizyon mwen te wè nan plenn lan. Lè sa a, li di m: Pitit lòm, leve je ou koulye a nan direksyon nò a. Konsa mwen leve je m nan direksyon nò a, e gade, nan nò a bò pòtay lotèl la, te gen estati jalouzi sa a nan antre a. Ezekyèl 8:1–5.

Imaj jalouzi a se premye nan kat abominasyon k ap ogmante yo yo montre Ezekyèl. Imaj jalouzi a reprezante kòmansman premye nan kat jenerasyon rebelyon k ap ogmante nan Adventis. Premye jenerasyon an te kòmanse an 1863.

Nou pral kontinye etid sa a nan atik k ap vini an.

“Chak nan pwofèt ansyen yo te pale mwens pou epòk pa yo pase pou pa nou an, konsa pwofesi yo gen fòs pou nou. ‘Koulye a, tout bagay sa yo te rive yo pou sèvi kòm egzanp; epi yo ekri yo pou avètisman nou, nou menm sou ki fen mond lan rive.’ 1 Corinthians 10:11. ‘Se pa pou tèt pa yo, men pou nou menm yo t ap sèvi bagay sa yo, ki kounye a yo anonse nou pa moun ki te preche levanjil la ban nou avèk Sentespri ki te voye desann soti nan syèl la; bagay sa yo menm zanj yo ta renmen gade ladan yo.’ 1 Peter 1:12....”

“Bib la te rasanble epi mare ansanm trezò li yo pou dènye jenerasyon sa a. Tout gwo evènman yo ak tout tranzaksyon solanèl nan istwa Ansyen Testaman an te, e yo ap, repete tèt yo nan legliz la nan dènye jou sa yo.” Selected Messages, liv 3, 338, 339.