Nan ane 1856, limyè «sèt fwa» yo te vin devwale, epi rive nan ane 1863 limyè sa a te rejte. Pwofèt ki soti Jida a te pote limyè a bay mechan wa Jewoboram, e Jewoboram te rejte limyè a. Ezayi te pote menm limyè sa a bay mechan wa Akaz, e li menm tou li te rejte li. Paske yo te refize limyè ki te asosye avèk pisin Siloe a, wayòm ni Jewoboram lan (nò a) ni Akaz la (sid la) te mennen an esklavaj pa yon wa ki soti nan nò, respektivman nan 723 av. J.-K. ak 677 av. J.-K.
Moyiz, nan rebelyon Arawon an; Ezayi avèk Akaz ak Jeremi avèk lòt wa yo, te reprezante fidèl yo nan istwa Millerit la, ki tout t ap reprezante mesaje limyè yo nan rebelyon dènye jou yo. “Premye” kriz dènye jou a nan 1863, ak “dènye” kriz dènye jou a nan “gwo tranblemanntè” Revelasyon chapit onz lan (lwa dimanch k ap vini talè a), yo reprezante pa tout liy pwofetik sa yo. Pwofèt ki soti Jida a reprezante yon pwofèt ki te fè bak sou responsablite li, epi ki fini antere nan menm tonm ak Pwotestantis aposta a. Lanmò li ak antèman li te vini kòm repons a chwa li te fè pou l manje epi bwè rejim pwofèt mantè Betèl la.
Jijman dèske papote a (wa Lasiri) va pote sou moun nan lwa dimanch la, ki te prefigire pa gaye wayòm nò ak wayòm sid yo nan tan Jewoboram ak Akaz, ann amoni ak sò pwofèt Jide a, paske li te mouri ant yon “lyon” ak yon “bourik.” “Lyon” an se senbòl Babilòn nan, ki nan dènye jou yo se papote a.
Epi sa, apre li te fin manje pen epi apre li te fin bwè, li sele bourik la pou li, sètadi pou pwofèt li te fè retounen an. Epi lè li te pati, yon lyon kontre l sou chemen an, li touye l; kadav li te rete lage nan chemen an, bourik la te kanpe bò kote l, lyon an tou te kanpe bò kadav la. Epi gade, moun t ap pase, yo wè kadav la lage nan chemen an, ak lyon an kanpe bò kadav la; yo vini rakonte sa nan vil kote vye pwofèt la t ap rete a. Lè pwofèt ki te fè l retounen sot sou chemen an tande sa, li di: Se nonm Bondye a, ki te dezobeyi pawòl Seyè a; se poutèt sa Seyè a lage l nan men lyon an, ki dechire l epi ki touye l, dapre pawòl Seyè a, pawòl li te di l la. Epi li pale ak pitit gason l yo, li di: Sele bourik la pou mwen. Epi yo sele li. Epi li ale, li jwenn kadav li lage nan chemen an, ak bourik la ansanm ak lyon an kanpe bò kadav la; lyon an pa t manje kadav la, ni li pa t dechire bourik la. Epi pwofèt la pran kadav nonm Bondye a, li mete l sou bourik la, li mennen l tounen; epi vye pwofèt la vini nan vil la, pou l plenn li epi pou l antere l. Epi li depoze kadav li nan pwòp tonm pa l; epi yo te plenn sou li, yo t ap di: Malè, frè mwen! Epi sa rive, apre li te fin antere l, li pale ak pitit gason l yo, li di: Lè m mouri, antere m nan tonm kote nonm Bondye a antere a; mete zo m yo bò kote zo pa l yo: Paske pawòl li te pwoklame pa pawòl Seyè a kont lotèl ki nan Betèl la, epi kont tout kay wo plas ki nan vil Samari yo, va sètènman rive. 1 Wa 13:11–32.
Pwofèt Jide a te mouri ant de senbòl. Lyon an se yon senbòl Babilòn, e Babilòn modèn nan dènye jou yo se Wa Nò a, ki rive nan finisman li san pesonn pou ede l nan Danyèl chapit onz, vèsè karannsenk. Mak otorite li se adorasyon solèy la, ki se katriyèm abominasyon an, e se la katriyèm jenerasyon Advantis Lawodise a parèt ap bese tèt yo devan solèy la nan Ezekyèl chapit uit. Nan rèv Miller la, yo te montre l ke non sèlman bijou yo te gaye epi kouvri, men tou sèkèy la li menm, ki te reprezante Bib la, te dechire an miyèt moso.
Nan twazyèm jenerasyon Advantis la, travay pou entwodui itilizasyon sa yo rele tradiksyon modèn Labib yo te ankouraje pa direksyon Advantis la. Tradiksyon sa yo yo rele modèn yo te sòti nan yon seri maniskri ki fin kowonpi, ke teyolojyen nonm peche a ansanm ak Pwotestantis apostat la ap pwomouvwa. Sèkèy Miller la se te Vèsyon Wa Jak la, ki te tradui apati maniskri ki pa t kowonpi yo.
Nan katriyèm jenerasyon Advantis Laodiseyen an, legliz la te vin antre nan Konsèy Mondyal Legliz yo, yon konfederasyon legliz Wòm nan ak pitit fi li yo. Pandan plizyè ane, Advantis yo te plede fè konnen, pou avantaj twoupo dòmi yo a, ke yo te senpleman “obsèvatè” nan Konsèy Mondyal Legliz yo, jouk lè règ entèn konfederasyon mechan sa a te revele ke estati yon “obsèvatè” reprezante yon manm plen ak dwa vòt!
Nan katriyèm jenerasyon yo a, yo te de fwa bay “nonm peche a” yon meday lò. Omwen youn nan meday yo te pote anprent konpreyansyon katolik sou Dezyèm Vini Kris la, kote yo te montre Jezi ap poze pye Li sou tè a lè Li retounen; e li te gen yon halo solèy katolik dèyè Kris la, ansanm ak abrejman katolik katriyèm kòmandman an, ki te senpleman di: “sonje jou Saba a.” Nan yon pwosedi devan tribinal (ki se yon pwononsyasyon legal), Prezidan Konferans Jeneral la te bay temwayaj kote li te deklare ke legliz Advantis Setyèm Jou a te konn kwè papote a se te antikris la, men ke legliz li a depi lontan te mete kwayans sa a “nan pil fatra listwa a.”
Katriyèm abominasyon an (jenerasyon an) se kote vennsenk chèf legliz Jerizalèm nan ap bese devan solèy la. Abominasyon pwogresif yo te kòmanse avèk imaj jalouzi a ki te kanpe nan papòt la, sa ki make kòmansman an. Pwofèt ki soti Jida a fini pa antere avèk Pwotestantis aposta a, epi lyon an (Babilòn) touye li, paske li te retounen nan metodoloji Pwotestantis aposta a; se poutèt sa li pa kapab rekonèt se Wòm ki tabli vizyon an, e kote pa gen okenn vizyon ki tabli pa senbòl nonm peche a, finalman ou rive kanpe bò kote nonm peche a.
“Moun ki vin konfonn nan konpreyansyon yo sou pawòl la, ki pa rive wè sans antikris la, sètènman yo pral mete tèt yo bò kote antikris la.” Kress Collection, 105.
Pwofèt Jideyen an te antere ansanm ak pwofèt Betèl la ki t ap bay manti a, ki te idantifye l kòm “frè” li; epi yo te jwenn li mouri ant de senbòl. “Lyon” an te reprezante echèk li pou konprann antikris la, epi “bourik” la se yon senbòl Islam. Advantis Laodiseyen an deja demontre, atravè silans li konsènan 11 septanm 2001, ke li pa rekonèt sijè Islam nan twazyèm Malè a kòm Kri a Minwi a, mesaj lapli denye a. Echèk pou rekonèt mesaj lapli denye a, se lanmò! Lapli denye a te kòmanse 11 septanm 2001 lè zanj pwisan an nan Revelasyon dizwit te desann, lè gwo batiman Vil Nouyòk yo te jete atè. “Lapli” a se yon mesaj, epi mesaj la dwe rekonèt pou yon moun resevwa li.
“Nou pa dwe tann lapli anreta a. Li vini sou tout moun ki va rekonèt epi resevwa lawouze ak lapli lagras ki tonbe sou nou. Lè nou ranmase moso limyè yo, lè nou apresye mizèrikòd sèten Bondye yo, li menm ki renmen wè nou mete konfyans nou nan Li, lè sa a chak pwomès va akonpli. [Ezayi 61:11 site.] Tout tè a dwe ranpli ak laglwa Bondye.” The Seventh-day Adventist Bible Commentary, volume 7, 984.
“Tout tè a” konnen sa ki te rive 11 septanm 2001, men pou resevwa mesaj ki kòmanse la a epi ki, finalman, klere tout tè a avèk laglwa Bondye, fòk yo rekonèt mesaj la. Mo “rekonèt” la vle di “sonje ankò oswa reprann konesans yon bagay, swa avèk yon deklarasyon konesans sa a oswa san sa. Nou rekonèt yon moun byen lwen, lè nou sonje nou te wè l anvan, oswa lè nou sonje nou te konnen l deja. Nou rekonèt vizaj li oswa vwa li.” Diksyonè Webster 1828.
Sèl fason yon Advantis Lawodiseyen kapab rekonèt mesaj lapli ta a ki te rive 11 septanm 2001, se si li rekonèt li deja wè menm manifestasyon pouvwa diven sa a nan tan pase. Nan 11 dawout 1840, zanj vanyan an nan Revelasyon dis te desann, lè pwofesi dezyèm Malè Islam lan te akonpli. Istwa sa a te repete avèk pèfeksyon lè, nan 11 septanm 2001, zanj vanyan an nan Revelasyon dizwit te desann, lè pwofesi twazyèm Malè Islam lan te akonpli; epi mank rekonesans Islam twazyèm Malè a, se pou bourik mawon sovaj Arabi a pote moun nan rive nan lanmò lyon Babilòn modèn lan lakòz.
Sou yo nan Efrayim yo, ki pa ka li liv ki sele a, pa kapab wè repetisyon istwa Millerit la, paske rekonesans sa a baze sou metodoloji lapli ta a, “liy sou liy.” Konsèp ke manifestasyon pouvwa Bondye nan istwa Millerit la repete nan dènye jou yo pa ka soutni pa metodoloji Pwotestantis aposta a ak Katolik la.
“Zanj ki ini ak twazyèm zanj lan nan pwoklamasyon mesaj li a gen pou klere tout tè a ak glwa li. Isit la yo predi yon travay ki gen anvergiti atravè lemonn antye, ak yon pouvwa estrawòdinè. Mouvman adven an nan ane 1840–44 la te yon bèl manifestasyon pouvwa Bondye; mesaj premye zanj lan te pote rive nan tout pòs misyonè sou latè, e nan kèk peyi te gen pi gwo enterè relijye yo te janm wè nan okenn peyi depi Refòm sèzyèm syèk la; men tout bagay sa yo gen pou depase pa mouvman pisan ki pral fèt anba dènye avètisman twazyèm zanj lan.” The Great Controversy, 611.
Lidè avèg Izrayèl modèn nan, dapre metodoloji yo, oblije rejte verite ki di pral gen yon repete manifestasyon pouvwa Bondye a nan dènye jou yo, menm jan sa te ye nan tan lontan.
“Isit la nou wè legliz la—tanp Senyè a—se li menm ki te premye santi kout kòlè Bondye a. Ansyen yo, sila yo Bondye te bay gwo limyè e ki te kanpe kòm gadyen enterè espirityèl pèp la, te trayi konfyans yo. Yo te pran pozisyon ke nou pa bezwen tann mirak ni manifestasyon remakab pouvwa Bondye tankou nan tan lontan. Epòk yo chanje. Pawòl sa yo ranfòse enkredilite yo, epi yo di: Senyè a p ap fè byen, ni li p ap fè mal. Li twò mizèrikòd pou l vini sou pèp li a ak jijman. Konsa, ‘Lapè ak sekirite’ se rèl moun ki p ap janm ankò leve vwa yo tankou yon twonpèt pou montre pèp Bondye a transgresyon yo ak peche kay Jakòb la. Chen bèbè sa yo ki pa t vle jape se yo menm ki santi vanjans jis Bondye ki ofanse a. Gason, jenn fi, ak timoun piti, yo tout peri ansanm.” Testimonies, volume 5, 211.
Avègman Laodiseyen mesye save yo, ki ap dirije moun san enstriksyon Jerizalèm yo, pa kapab rekonèt dènye lapli a; paske non sèlman yo sèvi ak yon metodoloji biblik ki kòwonpi, men tou, konklizyon fo rezònman yo mennen yo nan yon pozisyon kote yo pral nye nenpòt manifestasyon pouvwa Bondye nan lavni, menm jan sa te ye nan tan lontan yo. Men, Malaki 3 fè konnen lè Mesaje Alyans lan va pirifye pitit gason Levi yo, lè sa a ofrann lan ap tankou nan ansyen jou yo.
“Vrè Temwen an deklare: ‘Mwen konnen zèv ou yo.’ ‘Repanti, epi fè premye zèv yo ankò.’ Sa a se vrè tès la, prèv ke Lespri Bondye ap travay nan kè a pou ranpli ou ak lanmou li. ‘M ap vini kote ou byen vit, epi m ap retire gwo lanp sèt branch ou a nan plas li, si ou pa repanti.’ Legliz la sanble ak pyebwa ki pa donnen an ki, pandan li resevwa lawouze, lapli, ak limyè solèy, te dwe bay anpil fwi, men kote rechèch diven an pa jwenn anyen pase fèy. Panse solanèl pou legliz nou yo! Wi, vrèman solanèl pou chak moun! Pasyans ak tolerans Bondye se yon mèvèy; men, ‘si ou pa repanti,’ yo pral bout; legliz yo, enstitisyon nou yo, pral soti nan feblès pou ale nan feblès, soti nan formalite frèt pou rive nan mòsif, pandan y ap di: ‘Mwen rich, mwen vin ogmante ak byen, epi mwen pa bezwen anyen.’ Vrè Temwen an di: ‘Epi ou pa konnen ou se yon malere, yon mizèrab, yon pòv, yon avèg, ak toutouni.’ Èske yo pral janm wè kondisyon yo aklè?”
“Dwe gen pou genyen nan legliz yo yon bèl manifestasyon pouvwa Bondye; men li p ap aji sou moun ki pa t imilye tèt yo devan Senyè a, ni ki pa t ouvri pòt kè yo pa mwayen konfesyon ak repantans. Nan manifestasyon pouvwa sa a ki klere tè a ak glwa Bondye, yo pral wè sèlman yon bagay ki, nan avègman yo, yo panse ki danjere, yon bagay ki pral leve laperèz yo, epi yo pral pran pozisyon pou reziste li. Paske Senyè a pa travay selon lide ak atant pa yo, yo pral opoze travay la. ‘Poukisa,’ yo di, ‘nou pa ta dwe konnen Lespri Bondye a, lè nou gen anpil ane depi nou nan travay la?’—Paske yo pa t reponn ak avètisman yo, ak siplikasyon mesaj Bondye yo, men yo te pèsiste ap di, ‘Mwen rich, mwen ogmante ak byen, epi mwen pa bezwen anyen.’ Talan, long eksperyans, p ap fè moun tounen chanèl limyè, sof si yo mete tèt yo anba reyon klere Solèy Jistis la, epi yo resevwa apèl, yo chwazi yo, epi yo prepare yo pa don Sentespri a. Lè moun ki manyen bagay sakre yo va imilye tèt yo anba men pisan Bondye a, Senyè a va leve yo. Li va fè yo tounen moun ki gen disènman—moun ki rich nan gras Lespri li a. Karaktè fò ak egoyis yo, tèt di yo, pral parèt aklè nan limyè k ap klere soti nan Limyè mond lan. ‘M ap vini kote ou byen vit, epi m ap retire chandelye ou a nan plas li, si ou pa repanti.’ Si nou chèche Senyè a ak tout kè nou, n ap jwenn li.” Review and Herald, 23 desanm 1890.
Lanmò pwofèt Jideyen an reprezante pa ni “lyon” Babilòn modèn nan, ki se senbòl pwofetik ki tabli vizyon istwa pwofetik la, ni pa “bourik” la. Premye mansyon Islam nan Ekriti yo parèt lè Izmayèl prezante kòm yon “nonm sovaj”.
Li pral yon nonm sovaj; men li va leve kont tout moun, e men tout moun va leve kont li; epi li va rete anfas tout frè l yo. Jenèz 16:12.
Règ premye mansyon nan Ekriti yo montre ke tout karakteristik senbòl la dwe ladan l, paske Pawòl Bondye a se yon semans, e yon semans gen tout ADN ki nesesè pou mennen tout plant lan rive nan akonplisman li. Mo yo tradui kòm “nonm sovaj” la se mo ki vle di “bourik sovaj Arabi a.” “Bourik” la, nan Ekriti verite yo, se youn nan senbòl Islam.
Mesaj Ezekyèl nan chapit trant-sèt la, ki fè zo mò yo tounen vivan kote yo kanpe tankou yon gwo lame pisan, se mesaj Islam nan twazyèm Malè a, e mesaj sa a se mesaj Kri Minwi a nan dènye jou yo. Sè White anseye dirèkteman ke antre triyonfal Kris la nan Jerizalèm te reprezante mesaj Kri Minwi a.
«Rèl minwi a pa tèlman pote pa agiman, byenke prèv ki soti nan Ekriti yo te klè e san kontestasyon. Te gen avèk li yon pouvwa pouse ki te brannen nanm nan. Pa t gen okenn dout, okenn kestyonman. Nan okazyon antre triyonfal Kris la nan Jerizalèm, pèp la ki te rasanble soti nan tout pati peyi a pou selebre fèt la, te kouri al sou Mòn Oliv la, epi lè yo te mete tèt yo ansanm ak foul la ki t ap akonpaye Jezi, yo te pran enspirasyon moman an, epi yo te ede fè rèl la vin pi fò: ‘Benedi pou sila a ki vini nan non Senyè a!’ [Matye 21:9.] Menm jan an tou, moun ki pa t kwè yo, ki te vin an foul nan reyinyon Advantis yo — kèk paske yo te kirye, kèk senpleman pou yo pase sa nan rizib — te santi pouvwa konvenkan ki t ap akonpaye mesaj la: ‘Men, Veterinè a ap vini!’» Spirit of Prophecy, volim 4, 250.
Revelasyon Jezikri a se dènye mesaj ki vin louvri nan dènye jou yo, epi li gen ladan l Islam twazyèm Malè a. Lè Kris la, ki se mesaj ki vin louvri a, te antre Jerizalèm, e konsa Li te prefigire Kri a Minwi nan dènye jou yo, yo te pote Li (yo te pote mesaj Li a) sou yon “bourik”. Dènye mesaj jistis Kris la se Islam ki pote l.
Islam te ye, li ye, epi l ap toujou yon nonm sovaj, jan bourik sovaj Arabi a te reprezante l la; epi nenpòt moun ki vle wè sa (e gen anpil ki pa vle wè), ka fasilman “rekonèt” ke lagè Islam ap mennen kounye a se yon foli sovaj. Volonte pou komèt swisid, avèk kwayans ke pral gen yon gwo rekonpans seksyèl nan lavi apre lanmò, se yon foli satanik. Premye mansyon sou Islam te idantifye ke Islam t ap yon nonm sovaj.
Lagè Islam lan rasanble tout limanite ansanm pou goumen nan lagè k ap vin pi sevè a nan twazyèm Malè a. Islam se lojik pwofetik pou aplikasyon yon gouvènman mondyal inik, e globalis yo anseye ke yo te fè jwif yo retounen nan peyi Izrayèl apre Dezyèm Gè Mondyal la avèk entansyon, pou yo te kapab sèvi ak rayisman ansyen Islam genyen anvè jwif yo pou inisye yon Twazyèm Gè Mondyal. Globalis yo kwè, e yo anseye sa depi plizyè deseni, ke yo pral bezwen yon Twazyèm Gè Mondyal pou fè gouvènman mondyal inik yo rive etabli. Motivasyon globalis yo, ki kòwonpi, jan yo eksprime yo nan pwòp pawòl pa yo, antre ann amoni ak wòl biblik Islam lan.
Petèt eleman ki pi grav nan ADN pwofetik Izmayèl la, nan vèsè kote yo mansyone li pou premye fwa a, se lefètke lespri li a, ki se lespri yon “nonm sovaj,” “rete nan prezans tout frè li yo.” Lide ki fè kwè se sèlman kèk sèk nan Islam radikal ki pral patisipe nan twazyèm Malè a, pa ann amoni ak Pawòl Bondye a. Opinyon komen politikman kòrèk la, ki di gen kèk move grenn nan chak konviksyon relijye, epi majorite relijyon mizilman an se sitwayen ki renmen lapè, pa dakò ni ak pwòp liv sakre pa yo, ni ak Bib la.
Korán nanse li se devwa chak disip Allah pou mennen tout lemonn antye vin konfòme ak lwa Charia; e premye mansyon Islam nan liv Jenèz la idantifye ke lespri “nonm sovaj” Izmayèl la ap nan chak disip Islam. Korán nan anseye dirèkteman patizan li yo pou yo pran pòz yo desan lè y ap viv nan zòn kote yo poko gen kapasite pou fòse règ relijye yo sou popilasyon an, anpil menm jan ak Katolisism.
Pwofèt ki soti Jida a te konfwonte Jewoboram lè wayòm li a te fèk inogire. Pwotestantis aposta a te kòmanse an 1844, e li te imedyatman konfwonte pa Advantis milerit la, ki te antre nan Kote ki Pi Sen an e ki te dekouvri lalwa Bondye a, ansanm ak Saba setyèm jou a. Yo te di Advantis milerit la, jan sa reprezante pa Jeremi, pou li tounen vin jwenn Bondye, men pou li pa janm retounen nan “asanble moun k ap pase Bondye nan rizib.” Yo te di pwofèt ki soti Jida a pou li pa retounen menm chemen li te vini an, ni pou li pa manje oswa bwè manje pwofèt manti ki te Betèl la; men li te fè sa. Lanmò pwofèt ki soti Jida a te plase senbolikman ant de senbòl ki te reprezante papote a ak Islam. Advantis lawodise a pa kapab wè de verite sa yo, paske an 1863 yo te pete pwòp je espirityèl pa yo, epi yo te kòmanse pwosesis kouvri bijou yo ansanm ak metodoloji William Miller te itilize pou etabli fondasyon Advantis la avèk pyès monnen fo ak bijou fo, ansanm ak metodoloji Pwotestantis aposta a ak Katolik la.
“Kochon salte a” a kounye a ap bale planche li, li ap remete bijou yo an plas epi li ap bay Miller yo pou l mete sou tab li; men, Adantis yo avèg poutèt kwayans yo genyen ke se yo menm ki pèp rès la, yo menm yo te leve kòm pèp li an 1844.
Epi pa panse di nan kè nou: Nou gen Abraram pou papa nou; paske mwen di nou sa: Bondye kapab, ak wòch sa yo, leve pitit pou Abraram. Menm kounye a, rach la deja poze sou rasin pyebwa yo; se poutèt sa, tout pyebwa ki pa donnen bon fwi, yo koupe l, epi yo jete l nan dife. Mwen menm, mwen batize nou ak dlo pou mennen nou nan repantans; men sila a ki vini apre mwen an gen plis pouvwa pase mwen, e mwen pa diy pou pote soulye li; se li menm ki va batize nou ak Sentespri a, ak dife. Li gen laye li nan men li, e li va byen netwaye glasi li; li va ranmase ble li nan depo a; men pay la, li va boule l ak yon dife ki pa ka etenn. Matye 3:9–12.
Advantis Lawediceyen an pral vomi soti nan bouch Senyè a, eksepte pou moun sa yo ki ta ka repanti. Advantis Lawediceyen an dwe antere nan menm tonm kote ansyen pèp alyans lan ki te rejte mesaj Miller la antere a, paske kounye a yo menm tou se yon ansyen pèp alyans an rapò ak san karannkat mil yo. Rebelyon 1863 la ilistre pa pwofèt ki te soti Jida a, ki te kite tou yon prediksyon konsènan wa Jozyas.
Nou pral kontinye etid sa a nan atik kap vini an.
“Olye pou nou vin tankou mond lan, nou dwe vin pi plis e pi plis diferan de mond lan. Satan mete tèt li ansanm ak legliz yo, e li va kontinye mete tèt li ansanm ak yo, pou fè yon efò mèt kont verite Bondye a. Tout sa pèp Bondye a fè pou fè avanse travay la sou mond lan, va leve yon opozisyon fèm soti nan pouvwa fènwa yo. Dènye gwo konfli lènmi an pral yon konfli ki pi fèm pase tout lòt yo. Se pral dènye batay ant pouvwa fènwa yo ak pouvwa limyè yo. Chak vrè pitit Bondye pral goumen avèk kouraj bò kote Kris la. Moun ki, nan gwo kriz sa a, kite tèt yo vin plis sou bò mond lan pase sou bò Bondye, finalman pral mete tèt yo nèt sou bò mond lan. Moun ki vin twouble nan konpreyansyon yo sou Pawòl la, ki pa rive wè siyifikasyon antikris la, sètènman pral mete tèt yo sou bò antikris la. Kounye a pa gen tan pou nou asimile ak mond lan. Dànyèl kanpe nan pati pa li ak nan plas pa li. Pwofesi Dànyèl ak pwofesi Jan yo dwe konprann. Yo esplike youn lòt. Yo bay mond lan verite tout moun ta dwe konprann. Pwofesi sa yo dwe sèvi kòm temwayaj nan mond lan. Pa akonplisman yo nan dènye jou sa yo, yo pral esplike tèt yo.”
“Bondye prèt pou pini lemonn poutèt inikite li. Li prèt pou pini òganizasyon relijye yo poutèt yo rejte limyè ak verite yo te resevwa. Gran mesaj la, ki rasanble mesaj premye, dezyèm, ak twazyèm zanj yo, dwe bay lemonn. Se sa ki dwe gwo chay travay nou. Moun ki kwè toutbon nan Kris la ap konfòme yo aklè ak lalwa Jewova a. Saba a se siy ant Bondye ak pèp Li a, e nou dwe fè konfòmite nou ak lalwa Bondye a parèt vizib lè nou obsève Saba a. Li dwe mak distenksyon ant pèp Bondye chwazi a ak lemonn. Sa vle di anpil pou yon moun rete fidèl ak Bondye. Sa gen ladan l refòm sante. Sa vle di rejim alimantè nou dwe senp, e nou dwe pratike tanperans nan tout bagay. Anpil varyete manje yo wè sou tab yo konsa souvan pa nesesè, men yo trè danjere. Lespri ak kò dwe konsève nan pi bon eta sante. Se sèlman moun ki resevwa fòmasyon nan konesans ak lakrent Bondye ki dwe chwazi pou pran responsablite. Moun ki gen lontan nan verite a, men ki pa kapab fè diferans ant prensip pi rijid lajistis yo ak prensip sa ki mal yo, moun ki konpreyansyon yo konsènan jistis, mizèrikòd, ak lanmou Bondye a vin twoub, yo dwe soulaje de responsablite.”
Bondye gen leson enpòtan pou pèp li a aprann. Si leson sa yo te aprann davans, koz li a pa t ap kote li ye jodi a. Gen yon bagay ki dwe fèt. Verite a pa dwe kache devan minis yo ni devan moun ki nan pozisyon responsablite, paske yo ta ka pa kontan. Dwe genyen moun ki asosye ak enstitisyon nou yo ki, avèk dousè ak sajès, va deklare tout konsey Bondye. Kòlè Bondye limen kont moun ki, nan sekirite chanèl ak ògèy, te montre mepri pou fason li dirije. Y ap mete pwosperite koz la an danje.
“Chak move chemen se yon twonpri, e si yo kontinye ladan l, finalman li pral mennen nan destriksyon. Konsa, Senyè a pèmèt moun ki kenbe plan ki fo yo detwi. Se nan menm moman kote yo tande louwanj ak adilasyon, destriksyon toudenkou vini. Gen moun ki, malgre yo konnen reprimann lòt moun te resevwa poutèt enfidelite, vire do bay avètisman. Sa yo koupab doub. Yo te konnen volonte Senyè a, men yo pa t fè li. Pinisyon yo pral an pwopòsyon ak koupabilite yo. Yo pa t vle pran prekosyon dapre pawòl Senyè a.” Kress Collection, 105, 106.