Kad pwofetik William Miller te aplike a se te estrikti de pouvwa k ap fè ravaj yo: Wòm payen, epi apre sa Wòm papal. Kad pwofetik Future for America aplike a se estrikti twa pouvwa k ap fè ravaj yo: Wòm payen, apre sa Wòm papal, epi ansuit Pwotestantis aposta. Twa manifestasyon Wòm yo se twa pouvwa k ap fè ravaj sa yo: dragon an, bèt la, ak fo pwofèt la. Kad sa a te rekonèt an gwo pati atravè rezistans ki te leve kont limyè sis dènye vèsè chapit onz liv Danyèl la, ki te debloke nan tan lafen an an 1989.
De premye manifestasyon Wòm yo idantifye konpozisyon pwofetik Wòm modèn nan, twazyèm ak dènye manifestasyon Wòm lan. Wòm modèn idantifye estrikti dènye pouvwa pèsekisyon an ki gen twa aspè nan dènye jou yo. Ki gen rapò sere, men ki diferan klèman, se twa manifestasyon Babilòn yo. Premye a se te Babèl Nimwòd la. Dezyèm nan se te Babilòn Nebikadneza ak Belchaza a. Ansanm, de temwen pwofetik sa yo idantifye karakteristik pwofetik Babilòn modèn nan. Byenke sou yon sèten nivo Wòm modèn ak Babilòn modèn se menm antite a, twa manifestasyon Babilòn yo ap idantifye dènye tonbe Babilòn nan, ansanm ak awogans nonm peche a.
Tonbe Babilòn se yon sijè laj e byen presi nan pwofesi biblik, menm jan ak awogans pap Wòm lan. Nan Revelasyon chapit disèt, youn nan zanj ki vide sèt dènye flewo yo vini espesyalman pou idantifye jijman Babilòn nan, ki se yon lòt ekspresyon pou tonbe li a.
Lè sa a, yonn nan sèt zanj ki te gen sèt koup yo vini, li pale avè m, li di m: Vini isit la; m ap montre w jijman gwo pwostitye a ki chita sou anpil dlo yo; se avèk li wa latè yo fè fònikasyon, e moun ki rete sou latè yo te vin sou ak diven fònikasyon li a. Konsa li pote m ale nan Lespri a nan dezè a; epi mwen wè yon fanm chita sou yon bèt koulè wouj violèt, ki te plen non blasfèm, e ki te gen sèt tèt ak dis kòn. Revelasyon 17:1–3.
Travay zanj lan se pou montre Jan jijman fanm ki gen “MISTÈ BABILÒN” ekri sou fwon li.
Epi fanm nan te abiye ak koulè vyolèt ak wouj eskalèt, epi yo te dekore l ak lò, pyè presye ak pèl; li te gen nan men li yon gode annò ki te plen ak abominasyon ak salte fònikasyon li a. Sou fwon li te gen yon non ki te ekri: MISTÈ, GRAN BABILÒN NAN, MANMAN PWOSTITYE AK ABOMINASYON LATÈ YO. Epi mwen te wè fanm nan sou ak san sen yo, ak ak san mati Jezi yo; e lè mwen te wè li, mwen te sezi anpil avèk gran etònman. Revelasyon 17:4–6.
Aparèy jewopolitik papisite a sèvi avè l nan dènye jou yo pou pèsekite sila li konsidere kòm eretik yo reprezante pa “yon bèt koulè wouj violèt, plen ak non blasfèm, ki gen sèt tèt ak dis kòn.” Lefètke li chita sou bèt la montre li gen kontwòl sou bèt la, menm jan yon kavalye gen kontwòl sou chwal li.
Epi fanm ou te wè a se gwo vil sa a, ki ap gouvène sou wa latè yo. Revelasyon 17:8.
“Bèt koulè wouj violèt la ki gen sèt tèt ak dis kòn” nan se Wòm modèn, e li reprezante estrikti jeopolitik fanm nan sèvi avè l pandan l ap pèsekite fidèl Bondye yo nan dènye jou yo. Fanm nan se Babilòn modèn, gwo vil la ki fè fònikasyon epi ki domine sou wa latè yo. De premye manifestasyon Babilòn yo, ki reprezante pa Babel nan Jenèz chapit onz, ak Babilòn nan Danyèl chapit kat ak senk, dekri awogans ak tonbe Babilòn modèn nan nan dènye jou yo. Fanm yo jije nan Revelasyon chapit disèt la se Babilòn modèn, epi bèt li gouvène sou li a se Wòm modèn. Li te fè fònikasyon ak wa yo, epi ansanm yo se yon sèl chè.
Se poutèt sa, yon nonm ap kite papa l ak manman l, l ap mete tèt li kole ak madanm li; epi yo toude ap vin yon sèl chè. Jenèz 2:24.
Malgre yo se youn, gen kèk eleman pwofetik nan Wòm modèn ak Babilòn modèn ki separe nan Pawòl Bondye a. Istwa Babilòn modèn nan, jan de temwen Babèl ak Babilòn yo tabli l, se sou lògèy li ak sou tonbe final li. Nan sis dènye vèsè Danyèl onz yo, wa nò a sèvi pou reprezante papote a. Pap Wòm nan se reprezantan tèren Satan an.
“Pou sètifye avantaj ak onè mond lan, legliz la te mennen pou chèche favè ak sipò gran chèf latè yo; epi konsa, apre li te rejte Kris, yo te pouse l pou l rann fidelite bay reprezantan Satan an—evèk lavil Wòm nan.” The Great Controversy, 50.
Satan te vle vin Bondye, e dezi li se te pou l pran twòn politik ak relijye Bondye yo.
Ala ou tonbe sot nan syèl la, ò, Lisifè, pitit gason granmaten an! Ala ou rache desann atè, ou menm ki te fè nasyon yo febli! Paske ou te di nan kè ou: M ap monte nan syèl la, m ap leve twòn mwen anlè zetwal Bondye yo; m ap chita tou sou mòn asanble a, nan pwent nò yo; m ap monte pi wo pase somè nyaj yo; m ap sanble ak Trèwo a. Ezayi 14:12–14.
Satan te anvi leve twòn li (ki se yon senbòl otorite wayal), “anwo zetwal Bondye yo.” Zetwal Bondye yo se zanj yo, epi yo reprezante mekanis gouvènman Bondye a. Satan te anvi “tou” chita “sou mòn asanble a, nan kote nò yo.” Asanble a se Legliz la, epi li sitiye nan Jerizalèm, ki nan kote nò yo. Chita sou yon twòn nan “kote nò yo,” se wa nò a ye. Kris la se vrè Wa Nò a, ki se Wa tou sou gouvènman Bondye a. Satan te anvi “vin tankou Trèwo a.”
Yon Chante ak Sòm pou pitit gason Kore yo. Gran se Senyè a, e li merite anpil lwanj nan vil Bondye nou an, sou mòn sentete li a. Bèl nan pozisyon li, lajwa tout tè a, se mòn Siyon an, sou kote nò yo, vil gran Wa a. Yo konnen Bondye nan palè li yo kòm yon refij. Sòm 48:1–3.
Reprezantan terès Satan se evèk Wòm nan (pap la). Nan sis dènye vèsè Danyèl onz yo, yo dekri dènye monte ak dènye tonbe pap Wòm nan, epi la a yo prezante pap la kòm wa nò a. Li se tèt legliz Katolik la, e mo “katolik” la vle di inivèsèl. Pou Satan kapab fè yon kontrefason de de twòn Kris yo (politik ak relijye), Satan te kreye legliz Katolik la nan objektif pou l genyen yon sistèm relijye atravè lemonn lè li kòmanse personifikasyon li de Kris la nan dènye jou yo.
“Kompromi sa a ant paganis ak Krisyanis lan te lakòz devlopman ‘nonm peche a’ ke pwofesi te anonse davans kòm sa k ap opoze ak Bondye epi k ap leve tèt li pi wo pase Bondye. Gwo sistèm jeyan fo relijyon sa a se yon mèvèy pouvwa Satan—yon moniman efò li yo pou l chita sou twòn nan pou l dirije tè a selon volonte pa li.” The Great Controversy, 50.
Satan te konstwi yon sistèm relijye mondyal, epi tou yon estrikti politik mondyal, nan bi pou l fo de fotèy otorite vrè Wa ki soti nan Nò a chita sou yo. Dis wa yo nan Revelasyon disèt la, ak moun fanm movèz vi a fè fònikasyon avèk yo epi li gouvène sou yo nan dènye jou yo, reprezante bèt la ki gen sèt tèt ak dis kòn nan, e se fanm ki gen BABYLON ekri sou fwon li a ki ap gouvène sou li. Nan chapit disèt la, dis wa yo “rayi fanm movèz vi a, y a kite l tounen yon dezè, toutouni, y a manje chè li, epi y a boule l nan dife.” Konsa, jijman li dekri. Twa manifestasyon Babilòn yo idantifye dènye tonbe Babilòn nan. Twa manifestasyon Wòm yo idantifye estrikti politik li ap gouvène sou li a.
Twa mesaj twa zanj yo nan Revelasyon chapit katòz pale sou dènye tonbe Babilòn modèn nan, menm jan ak Danyèl chapit onz, vèsè karannkat ak karannsenk. Yo fè referans ak dènye tonbe pa li nan chapit disèt Revelasyon an, men yo bay li ak plis presizyon toujou nan chapit dizuit la. Deskripsyon Danyèl onz la sou dènye tonbe Babilòn modèn nan, ansanm ak ilistrasyon twa zanj yo nan chapit katòz la, epi deskripsyon dènye tonbe a nan chapit disèt ak dizuit yo, dwe mete ansanm, liy sou liy. Nan Danyèl onz, yo idantifye dènye tonbe Babilòn modèn nan kòm rive lè li pa resevwa okenn èd.
Epi l ap plante tant palè li yo ant de lanmè yo sou mòn sen gloriye a; men li va rive nan fen li, e pèsonn p ap ede li. Danyèl 11:45.
Nan vèsè ki vin apre a, Mikaèl leve kanpe e tan gras lèzòm fini. Vèsè a kòmanse avèk deklarasyon sa a: “E nan tan sa a.” Lè Babilòn modèn tonbe, tan gras lèzòm fini, epi li mouri pou kont li. Twazyèm zanj lan idantifye fen tan gras la, paske li montre mond lan divize an de kategori moun: sila yo ki resevwa mak bèt la ak sila yo ki genyen sele Bondye a. Nan tan sa a, kòlè Bondye vide sou Babilòn modèn, ansanm ak sou sila yo ki aksepte mak otorite li a.
Epi twazyèm zanj lan swiv yo, li t ap di byen fò: Si yon moun adore bèt la ak estati li, epi li resevwa mak li sou fwon li oswa nan men li, moun sa a va bwè diven kòlè Bondye a, ki vide san melanj nan tas endiyasyon li; epi y ap toumante li ak dife ak souf nan prezans zanj ki sen yo ak nan prezans Ti Mouton an. Epi lafimen touman yo ap monte pou tout tan ak pou tout tan; e yo pa gen okenn repo ni lajounen ni lannuit, yo menm ki adore bèt la ak estati li, ak nenpòt moun ki resevwa mak non li. Men pasyans sen yo: men sila yo ki kenbe kòmandman Bondye yo ak lafwa Jezi. Revelasyon 14:9–12.
Nan Revelasyon chapit dizuit la, jijman gwo pwostitye a prezante kòm yon jijman pwogresif ki kòmanse lè lwa dimanch k ap vini talè a rive, lè dezyèm vwa a rele lòt twoupo Bondye a soti lavil Babilòn. Rive nan vèsè venteyen an, fèmti tan gras la make, konsa sa idantifye yon peryòd ki kòmanse depi lwa dimanch k ap vini talè a Ozetazini jouk lè Mikal leve kanpe; se yon peryòd kote jijman Babilòn modèn nan vini sou li, pandan yon tan gwo pèsekisyon.
Apre sa, yon zanj vanyan pran yon wòch tankou yon gwo wòch moulen, li jete l nan lanmè a, li di: Se konsa, avèk vyolans, y ap jete gwo vil Babilòn sa a atè, epi yo p ap janm jwenn li ankò. Epi vwa jwè gita, ak mizisyen, ak jwè flit, ak twonpetis, p ap janm tande ankò nan ou; okenn atizan, kèlkeswa metye li ye a, p ap janm jwenn ankò nan ou; epi bri yon wòch moulen p ap janm tande ankò nan ou; limyè yon chandèl p ap janm klere ankò nan ou; epi vwa lamarye a ak vwa nouvo marye a p ap janm tande ankò nan ou; paske machann ou yo te gran moun latè yo; paske se pa maji ou yo tout nasyon yo te twonpe. Epi nan li yo te jwenn san pwofèt yo, ak san sen yo, ak san tout moun ki te touye sou latè a. Revelasyon 18:21–24.
Jete wòch la atè a, fè mizisyen yo ak ouvriye yo sispann fè bri, etenn chandèl la, fè vwa lamarye ak veteren marié a fè silans, se tout ekspresyon ki soti nan Ansyen Testaman an ki reprezante fèmen tan gras la.
Lè yo poze Daniel chapit onz pwofetikman sou Revelasyon chapit trèz ak katòz, epi apre sa yo poze de pasaj sa yo sou chapit disèt ak dizwit nan Revelasyon, nou jwenn twa liy pwofesi ki, pami lòt verite yo, reprezante tonbe final Babilòn modèn nan. Chak nan twa liy sa yo reprezante youn nan twa pisans tripl sa yo ki mennen mond lan rive Amagedon. Daniel chapit onz ap idantifye bèt la (papote a). Revelasyon chapit trèz ak katòz prezante menm istwa a, men depi nan pèspektiv fo pwofèt la (Etazini). Revelasyon chapit disèt ak dizwit idantifye menm liy pwofetik la, men istwa ki reprezante la a santre sou dragon an (Nasyonzini).
Chak nan twa liy yo kòmanse nan tan lafen an an 1798. Vèsè karant nan Danyèl chapit onz la kòmanse ak pawòl sa yo: “Epi nan tan lafen an.” “Tan lafen an” nan kòmansman vèsè a se 1798; e lè vèsè a te akonpli an 1989, sa te tou “tan lafen an,” paske Jezi sèvi ak kòmansman an pou ilistre lafen an lè Li vle mete siyati Li sou yon reyalite enpòtan. Sè White fè nou konnen ke chapit trèz nan Revelasyon an tou kòmanse an 1798.
«Epi lè Papote a, yo te wete fòs li, e yo te fòse l sispann pèsekisyon an, Jan te wè yon nouvo pisans k ap leve pou repete vwa dragon an, epi pou kontinye menm zèv mechan ak blasfèm yo. Pisans sa a, dènye a ki gen pou fè lagè kont legliz la ak lalwa Bondye a, te senbolize pa yon bèt ki te gen kòn tankou yon ti mouton.» Signs of the Times, 1ye novanm 1899.
Liy pwofesi ki kòmanse nan vèsè karant nan Dànyèl onz lan an 1798 la, kontinye jouk pwobasyon lèzòm fini lè Mikayèl leve kanpe. Liy pwofesi ki kòmanse an 1798 la, “lè Papote a, yo te wete fòs li, te oblije sispann pèsekisyon an,” epi li fini lè kòlè Bondye vide sou sila yo ki te aksepte “mak” otorite papal la. Nan Revelasyon chapit disèt, lè zanj lan vin jwenn Jan pou montre li jijman jennès papal la, yo pote Jan rive jis nan fen “dezè” a, ki reprezante istwa depi ane 538 rive 1798. Jan, ki plase espirityèlman an 1798, ekri jijman Babilòn modèn nan, ki kòmanse ak dezyèm vwa Revelasyon dizwit la, ki anonse ke Papote a te ranpli gode tan pwobasyon pa li a, epi apre sa jijman li kontinye jouk pwobasyon fini lè yo voye gwo wòch moulen an nan lanmè a.
Liy apre liy, twa liy sa yo idantifye dènye tonbe Babilòn modèn nan, ki te komèt fònikasyon ak wa Wòm modèn yo. Danyèl onz se yon temwen sou papote a, ki reprezante kòm wa nò a. Revelasyon trèz ak katòz se yon temwen sou fo pwofèt la, epi chapit disèt ak dizwit yo rann temwayaj sou wòl dragon an (dis wa yo). Kad pwofetik Future for America itilize a baze sou twa pouvwa ki mennen mond lan Armagedòn.
De temwen Babèl ak Babilòn yo idantifye karakteristik pwofetik Babilòn modèn nan. De temwen sa yo pale de ògèy yon lidè papal, ki fè konnen li se kretyen epi ki chita nan tanp Bondye a, epi ki pwoklame tèt li kòm Bondye. De temwen sa yo idantifye tou tonbe final li. Oto-egzaltasyon pap la ak tonbe final li, jan sa reprezante nan twa manifestasyon Babilòn yo, se sa ki etabli vizyon istwa pwofetik la.
Epi nan tan sa yo, anpil moun va leve kont wa sid la; moun vyolan nan pèp ou a va leve tèt yo pou yo tabli vizyon an; men yo menm yo va tonbe. Danyèl 11:14.
Nou pral kontinye konsiderasyon nou sou twa manifestasyon Babilòn yo nan atik kap vini an.
Epi mwen tande yon lòt vwa soti nan syèl la, ki t ap di: Soti nan mitan li, pèp mwen an, pou nou pa patisipe nan peche li yo, e pou nou pa resevwa nan flewo li yo. Paske peche li yo rive jis nan syèl la, e Bondye sonje inikite li yo. Rann li menm jan li te rann nou, e bay li doub dapre zèv li yo: nan gode li te plen an, plen pou li doub. Nan mezi li te glorifye tèt li, e li te viv nan delis, se nan menm mezi sa a ban li touman ak lapenn; paske li di nan kè li: Mwen chita kòm rèn, mwen pa vèv, e mwen p ap janm wè lapenn. Se poutèt sa flewo li yo va vini nan yon sèl jou: lanmò, dèy, ak grangou; e li va boule nèt nan dife; paske Seyè a, Bondye a, ki jije li, gen anpil fòs. Revelasyon 18:4–8.