Epi sa, nan lè yo t ap ofri sakrifis aswè a, Eli, pwofèt la, pwoche, li di: Seyè Bondye Abraram, Izarak, ak Izrayèl, fè yo konnen jodi a ke se ou menm ki Bondye ann Izrayèl, e ke mwen se sèvitè ou, e ke se dapre pawòl ou mwen fè tout bagay sa yo. 1 Wa 18:36.

Nou te idantifye karakteristik Eli kòm yon senbòl. Youn nan karakteristik sa yo se ke ministè ak mesaj Eli, Jan Batis ak William Miller te zouti jijman. Senyè a te sèvi ak mesaj yo pou teste istwa pa yo chak. Jezi te di ke si Li pa t vini, Jwif k ap chèche kont yo pa t ap gen peche.

Si mwen pa t vini e si m pa t pale ak yo, yo pa t ap gen peche; men kounye a yo pa gen okenn pretèks pou peche yo. Jan 15:22.

Ézékiel idantifye menm prensip la pou Jwif chikanè nan istwa pa li a.

Paske yo se pitit ki gen fwon di ak kè di. M ap voye ou kote yo; epi w ap di yo: Men sa Senyè Bondye a di. Epi yo, kit yo tande, kit yo refize tande, (paske yo se yon kay rebèl,) y ap konnen kanmenm te gen yon pwofèt nan mitan yo. Ezekyèl 2:4, 5.

Senbolis Eli a gen ladan wòl li kòm yon enstriman jijman.

“Moun ki angaje nan pwoklame mesaj twazyèm zanj lan ap fouye Ekriti yo dapre menm metòd Papa Miller te adopte a. Nan ti liv ki rele Views of the Prophecies and Prophetic Chronology, Papa Miller bay règ sa yo, ki senp men entèlijan e enpòtan, pou etid ak entèpretasyon Bib la:”

«1. Chaque mot doit avoir sa portée propre sur le sujet présenté dans la Bible ; 2. Toute l’Écriture est nécessaire, et elle peut être comprise par une application diligente et par l’étude ; 3. Rien de ce qui est révélé dans l’Écriture ne peut ni ne sera caché à ceux qui demandent avec foi, sans douter ; 4. Pour comprendre une doctrine, rassemblez tous les passages de l’Écriture relatifs au sujet que vous désirez connaître, puis laissez à chaque mot sa juste influence ; et si vous pouvez former votre théorie sans contradiction, vous ne pouvez être dans l’erreur ; 5. L’Écriture doit être son propre interprète, puisqu’elle est à elle-même sa règle. Si je dépends d’un docteur pour me l’expliquer, et qu’il en conjecture le sens, ou qu’il désire lui en donner un à cause de son credo sectaire, ou pour passer pour sage, alors sa conjecture, son désir, son credo ou sa sagesse sont ma règle, et non la Bible.»

“Sa ki anlè a se yon pati nan règ sa yo; e nan etid nou fè sou Bib la, nou tout va fè byen si nou pran prensip ki tabli yo an konsiderasyon.

“Vrè lafwa chita sou Ekriti yo; men, Satan sèvi ak anpil mwayen pou tòde Ekriti yo epi fè erè antre, konsa li nesesè pou pran anpil prekosyon si yon moun vle konnen sa yo anseye vrèman. Se youn nan gwo ilizyon tan sa a pou moun rete twòp sou santiman, epi reklame onètete pandan y ap neglije deklarasyon klè pawòl Bondye a, paske pawòl sa a pa dakò ak santiman yo. Anpil moun pa gen okenn fondasyon pou lafwa yo, eksepte emosyon. Relijyon yo chita nan eksitasyon; lè sa sispann, lafwa yo disparèt. Santiman ka pay, men pawòl Bondye a se ble a. Epi, ‘kisa,’ pwofèt la di, ‘pay la ye pou ble a?’”

“Okenn p ap kondannen pou yo pa t koute limyè ak konesans yo pa t janm genyen, e yo pa t kapab jwenn. Men, anpil moun refize obeyi verite ki prezante devan yo pa anbasadè Kris yo, paske yo vle konfòme yo ak estanda mond lan; e verite ki rive nan konpreyansyon yo, limyè ki klere nan nanm nan, ap kondannen yo nan Jijman an. Nan dènye jou sa yo nou resevwa limyè ki akimile pandan tout syèk yo, e n ap fèt pou nou rann kont dapre mezi sa a. Chemen sentete a pa nan menm nivo ak mond lan; se yon gran chemen ki leve anwo. Si nou mache nan chemen sa a, si nou kouri nan chemen kòmandman Senyè a, n ap jwenn ke ‘chemen moun jis la se tankou limyè ki klere, ki klere pi plis toujou jouk rive nan gran jounen pafè a.’” Review and Herald, 25 novanm 1884.

Nou pa “kondane paske nou pa t pran an konsiderasyon limyè ak konesans nou” “pa t janm genyen, e” nou “pa t kapab jwenn.” Aspè enpòtan deklarasyon sa a se ekspresyon an: “pa t kapab jwenn.” Eli, Jan ak Miller reprezante limyè pou jenerasyon pa yo, yon limyè ki te kapab jwenn. Prezans mesaj yo te retire sa lalwa rele Ozetazini “plausible deniability.” Mesaj Eli a, nan nenpòt jenerasyon kote li manifeste, retire nenpòt “plausible deniability,” epi konsa li rann tout jenerasyon an responsab pou limyè yo prezante lè sa a.

“Frè m te di yon lè li pa t vle tande anyen konsènan doktrin nou kenbe a, paske li te pè pou l pa ta vin konvenki. Li pa t vle vini nan reyinyon yo, ni koute diskou yo; men, apre sa, li te deklare ke li te wè li te koupab menm jan ak si li te tande yo. Bondye te ba li yon opòtinite pou l konnen laverite a, e Li t ap rann li responsab pou opòtinite sa a. Gen anpil pami nou ki gen prejije kont doktrin yo k ap diskite kounye a. Yo pa vle vini pou tande, yo pa vle egzamine yo avèk kalm, men yo fè leve objeksyon yo nan fènwa. Yo konplètman satisfè ak pozisyon yo. ‘Ou di: Mwen rich, mwen vin gen anpil byen, e mwen pa bezwen anyen; epi ou pa konnen ou se malere, mizèrab, pòv, avèg, ak toutouni. Mwen konseye ou achte nan men mwen lò ki pase nan dife, pou ou ka rich; ak rad blan, pou ou ka abiye, pou wont toutouni ou a pa parèt; epi pase pomad nan je ou, pou ou ka wè. Tout moun mwen renmen, mwen reprimande e mwen disipline; se poutèt sa, gen zèl, epi repanti’ (Revelation 3:17–19).”

“Ekriti sa a aplike pou moun ki ap viv anba son mesaj la, men ki pa vle vini pou tande li. Ki jan nou fè konnen si Seyè a pa bay prèv fre sou verite Li a, pandan Li mete l nan yon kad nouvo, pou chemen Seyè a ka prepare? Ki plan nou te fè pou nouvo limyè kapab gaye nan mitan ran pèp Bondye a? Ki prèv nou genyen ke Bondye pa voye limyè bay pitit Li yo? Tout lespri sifizans pwòp tèt, tout egotis, ak tout ògèy nan opinyon dwe mete sou kote. Nou dwe vini chita nan pye Jezi, epi aprann de Li menm ki dou e ki gen kè enb. Jezi pa t anseye disip Li yo jan raben yo te anseye pa yo. Anpil nan Jwif yo te vini e yo te koute pandan Kris t ap revele mistè delivrans yo, men yo pa t vini pou aprann; yo te vini pou kritike, pou pran L nan kèk enkonsistans, pou yo te ka genyen yon bagay pou fè pèp la gen prejije kont Li. Yo te satisfè ak konesans pa yo, men pitit Bondye yo dwe konnen vwa Vrè Bèje a. Èske se pa yon tan kote li ta trè apwopriye pou fè jèn epi priye devan Bondye? Nou an danje pou gen divizyon, an danje pou pran pati sou yon pwen ki diskite; e èske nou pa ta dwe chèche Bondye avèk tout seryezite, ak imilyasyon nanm, pou nou ka konnen ki sa ki verite a?” Selected Messages, book 1, 413.

Sila yo ki reprezante mesaj Eli a se enstriman jijman nan yon pwosesis pirifikasyon ki prepare chemen an pou mesaje alyans lan netwaye tanp lan. Nan akonplisman travay netwayaj tanp lan, limyè verite pou tan sa a revele. Si li pa t dwe revele, sila Kris t ap chèche netwaye yo e li kontinye ap chèche netwaye yo ta konsève manto Lawodise yo a, ki se twonpètèt. Eli senbolize yon ministè ki prezante verite a kòm yon enstriman jijman. Se poutèt sa yo fè nou konnen sila ki te rejte mesaj Jan Batis la pa t kapab resevwa okenn benefis nan ansèyman Jezi.

“Mwen te fè tounen sou pwoklamasyon premye avènman Kris la. Jan te voye nan lespri ak pouvwa Eli pou prepare chemen Jezi. Moun ki te rejte temwayaj Jan an pa t jwenn okenn benefis nan ansèyman Jezi yo.” Early Writings, 258.

Nan istwa pwofetik ki prefigire pirifikasyon pèp Bondye a, yon mesaj verite prezan devwale, ki rann jenerasyon an responsab pou li chwazi swa fènwa, swa limyè.

Men ou menm, Danyèl, fèmen pawòl sa yo, epi sele liv la, jouk nan tan lafen an: anpil moun pral mache ale vini, epi konesans pral ogmante…. Epi li di: Ale fè wout ou, Danyèl; paske pawòl yo fèmen epi sele jouk nan tan lafen an. Anpil pral pirifye, yo pral vin blan, epi yo pral pase anba eprèv; men mechan yo pral aji ak mechanste; epi okenn nan mechan yo p ap konprann; men moun saj yo va konprann. Danyèl 12:4, 9, 10.

Moun ki reprezante mesaj Eli a pou jenerasyon pa yo, Kris idantifye yo kòm anbasadè pa li pou sèvi avè yo kòm enstriman jijman. Se sa Eli t ap idantifye lè li te di: “se pou yo konnen jodi a ke se ou menm ki Bondye ann Izrayèl, e ke mwen se sèvitè ou, e ke mwen fè tout bagay sa yo dapre pawòl ou.”

Verite sa a tou, Jezi te prezante l konsènan Jan Batis.

Epi pandan yo t ap ale, Jezi kòmanse pale ak foul moun yo konsènan Jan: Kisa nou te soti al wè nan dezè a? Yon wozo van ap souke? Men kisa nou te soti al wè? Yon nonm abiye ak rad delika? Gade, moun ki mete rad delika yo nan kay wa yo ye. Men kisa nou te soti al wè? Yon pwofèt? Wi, mwen di nou sa, e plis pase yon pwofèt. Paske se li menm sa ki ekri sou li: Men mwen voye mesaje mwen an devan figi ou, ki pral pare chemen ou devan ou. Matye 11:7–10.

Jan te plis pase yon pwofèt; li te yon enstriman jijman, e ministè li te idantifye devan jenerasyon pa li a, paske yo te soti al nan dezè a pou yo wè li, menm jan tout Izrayèl te vin sou mòn Kamèl sou lòd Akab. William Miller te konprann ogmantasyon konesans ki te desele an 1798. Li te reprezante sila yo ki t ap kouri ale vini nan Pawòl Bondye a pandan konesans lan t ap ogmante. Mesaj li a te baze sou tan pwofetik, e an 1840 mesaj li ak ministè li te plase devan jenerasyon pa li a nan yon fason konsa ke tout mond Pwotestan an t ap gade pou wè si metodoloji li a te mache. Lè sa a te konfime, mesaj li a te pote atravè lemond.

“Nan ane 1840 la, yon lòt akonplisman remakab nan pwofesi te soulve yon gwo enterè toupatou. De zan anvan sa, Josiah Litch, youn nan prensipal minis ki t ap preche dezyèm avènman an, te pibliye yon ekspozisyon sou Revelasyon 9, kote li te predi tonbe Anpi Otoman an. Dapre kalkil li yo, pouvwa sa a te gen pou l ranvèse... nan 11 out 1840, lè yo ka espere pouvwa otoman an nan Konstantinòp kraze. E mwen kwè se konsa y ap jwenn sa ye.”

“Nan menm lè ki te espesifye a, Latiki, pa mwayen anbasadè li yo, te aksepte pwoteksyon pisans alye Ewòp yo, e konsa li te mete tèt li anba kontwòl nasyon kretyen yo. Evènman an te akonpli prediksyon an egzakteman. Lè sa te vin konnen, foul moun te vin konvenki de jistès prensip entèpretasyon pwofetik Miller ak asosye li yo te adopte yo, epi yon elan ekstraòdinè te bay mouvman adven an. Gason ki te gen konesans ak pozisyon te ini ak Miller, ni nan preche ni nan pibliye opinyon li yo, epi depi 1840 rive 1844 travay la te pwolonje rapidman.” The Great Controversy, 334, 335.

Soti nan “1840 rive 1844” reprezante istwa “sèt loraj” yo nan Revelasyon chapit dis. Nan istwa sa a, yon pwosesis pirifikasyon ki te reprezante nan Malachi chapit twa, ansanm ak de netwayaj tanp Kris la, te inisye. Pwosesis pirifikasyon an te yon pwosesis tès pwogresif, ki te baze sou konpreyansyon Miller te genyen sou prensip yon jou pou yon ane a. Moun ki reprezante mesaj Eli a prepare chemen an pou mesaje alyans lan vini toudenkou nan tanp Li a, epi yo se senbòl yon enstriman jijman mesaje alyans lan sèvi avè l pou bale deyò moun ki chwazi fènwa olye limyè.

Mwen menm, mwen batize nou ak dlo pou mennen nou nan repantans; men sila a ki vini apre mwen an pi pisan pase mwen; mwen pa menm diy pou m pote soulye li; li menm, l ap batize nou ak Sentespri a, ak dife. Li gen laye li nan men li; l ap netwaye glasi li nèt, l ap ranmase ble li nan depo; men l ap boule pay la nan yon dife ki pa janm etenn. Matye 3:11, 12.

Nan jou Kris la, jan sa reprezante nan Jan 6:66, li te pèdi plis disip pase nan nenpòt lòt moman. Nan The Desire of Ages, kote pasaj sa a nan Jan trete, metodoloji aplikasyon pwofetik la te menm rezon ki fè disip yo te kite. Yo pa t kapab konprann ke sa ki literal la te reprezante sa ki espirityèl la, e dapre apot Pòl, sa ki literal la vini anvan sa ki espirityèl la.

Se poutèt sa, men sa ki ekri: Premye moun nan, Adan, te vin tounen yon nanm vivan; dènye Adan an te vin tounen yon lespri ki bay lavi. Men, se pa sa ki espirityèl la ki te premye, men sa ki natirèl la; epi apre sa, sa ki espirityèl la. 1 Corinthians 15:45, 46.

Pa t vle, e poutèt sa yo pa t kapab, Jwif yo te refize konprann Kris la lè Li te fè konnen se Li menm ki te pen ki soti nan syèl la, pen yo te bezwen manje a. Koutim ak tradisyon te pase pi wo pase metòd Kris la menm te pratike. Konsènan istwa sa a, Sè White te ekri:

“Pa mwayen reprimand piblik sa a pou enkredilite yo, disip sa yo te vin plis toujou lwen Jezi. Yo te anpil fache, epi, vle blese Sovè a epi satisfè mechanste Farizyen yo, yo vire do ba li, epi yo kite li avèk mepri. Yo te fè chwa pa yo a; yo te pran fòm nan san lespri a, po a san nwayo a. Desizyon yo pa t janm anile apre sa; paske yo pa t mache ankò avèk Jezi.

“‘Li gen laye li nan men l, e li pral netwaye glasi li nètale, epi li pral ranmase ble li nan granje a.’ Matye 3:12. Sa te youn nan tan pirifikasyon yo. Pa mwayen pawòl verite yo, pay la t ap separe ak ble a. Paske yo te twò vanite epi twò jis nan pwòp je pa yo pou yo resevwa reprimand, twò renmen mond lan pou yo aksepte yon lavi imilite, anpil te vire do bay Jezi. Anpil moun toujou ap fè menm bagay la jodi a. Nanm yo ap sibi tès jodi a menm jan ak disip sa yo nan sinagòg Kapènawòm nan. Lè verite a rive frape kè a, yo wè lavi yo pa ann akò ak volonte Bondye. Yo wè nesesite pou gen yon chanjman total nan yo menm; men yo pa dispoze antre nan travay renonsman tèt la. Se poutèt sa yo fache lè peche yo dekouvri. Yo ale, ofanse, menm jan disip yo te kite Jezi, pandan yo t ap bougonnen: ‘Pawòl sa a di; ki moun ki ka tande l?’” The Desire of Ages, 392.

Se mesaje alyans Malachi a ki pirifye pitit gason Levi yo avèk dife. Li netwaye glasi li nèt ale, li separe ble a ak pay la. Li fè travay sa a avèk yon van. Van an se sa ki reyalize separasyon an, e van an se mesaj verite prezan an pou chak istwa respektif kote Li pirifye pitit gason Levi yo. Van an se mesaj Eli a ansanm ak mesaje yo, ki reprezante yon enstriman jijman.

Gade, m ap voye mesaje mwen an, epi li pral pare chemen an devan mwen; epi Seyè a, moun nou ap chèche a, pral vini toudenkou nan tanp li a, menm Mesaje alyans lan, moun nou pran plezi nan li a: gade, li pral vini, se Seyè dèzame yo ki di sa. Men, ki moun ki kapab sipòte jou vini li a? epi ki moun ki va rete kanpe lè li parèt? paske li tankou dife moun k ap rafine a, e tankou savon foulon yo: Epi li pral chita tankou yon moun k ap rafine ak pirifye ajan; li pral pirifye pitit gason Levi yo, epi li pral netwaye yo tankou lò ak ajan, pou yo ka ofri bay Seyè a yon ofrann nan jistis. Lè sa a, ofrann Jida ak Jerizalèm lan va fè Seyè a plezi, tankou nan jou lontan yo, e tankou nan ane tan lontan yo. Malachi 3:1–4.

Sila a ki vini apre Jan Batis la, se Li menm ki netwaye glasi pa Li a ak yon van, e ki tankou yon dife rafinè. Pwosesis pirifikasyon an akonpli pa mesaje alyans lan, e poutèt sa li idantifye yon istwa kote Senyè a ap antre nan alyans ak yon nouvo pèp alyans eli. Lè ansyen Izrayèl te delivre anba esklavaj peyi Lejip, youn nan tèm istwa sakre sa a se te kestyon “premye pitit gason an.” Kit se te lanmò premye pitit gason peyi Lejip yo, oswa lefèt ke Bondye te idantifye Izrayèl kòm premye pitit gason pa Li.

Epi w a di Farawon: Men sa sa Seyè a: Izrayèl se pitit gason mwen, wi, premye pitit mwen. E mwen di ou: Lage pitit gason mwen an ale, pou li ka sèvi mwen; men si ou refize lage l ale, gade, m ap touye pitit gason pa w la, wi, premye pitit ou a. Egzòd 4:22, 23.

Lè Bondye te antre nan alyans ak Izrayèl nan delivrans ki soti an Ejip la, plan diven an te ye pou chak premye pitit gason nan chak branch fanmi yo t ap konsakre pou travay prètriz la. Men, nan rebelyon ti towo bèf an lò a, se sèlman branch fanmi Levi a ki te kanpe bò kote Moyiz nan mitan rebelyon an. Pou fidelite yo, Bondye te anile plan li te genyen pou chak premye pitit gason nan tout branch fanmi yo t ap konsakre pou prètriz la, epi li te pase sou lòt branch fanmi yo pou l bay branch fanmi Levi a dwa eksklizif prètriz la. Lè mesaje alyans lan ap pirifye pitit Levi yo, sa reprezante yon istwa kote yon ansyen pèp alyans ap mete sou kote pou yon nouvo pèp alyans. Se te konsa sa te ye ak Jan Batis, Milerit yo, e se konsa sa pral ye ak san karant-kat mil yo. Soti 1840 rive 1844, yon pwosesis pirifikasyon te inisye pa kestyon tès mesaj pwofetik yo te bay William Miller la. Sa te mennen nan Seyè a ki te vini toudenkou nan tanp li a nan dat 22 oktòb 1844, men pwosesis pirifikasyon an pa t fini jouk an 1863.

“Toude pwofesi Dànyèl 8:14 la, ‘Jiska de mil twasan jou; lè sa a, y ap pirifye tanp lan,’ ansanm ak mesaj premye zanj lan, ‘Krent Bondye, epi bay Li glwa; paske lè jijman Li a rive,’ te montre sou sèvis Kris la nan kote ki pi sen an, sou jijman ankèt la, epi non pa sou vini Kris la pou redanmsyon pèp Li a ak destriksyon mechan yo. Erè a pa t nan kalkil peryòd pwofetik yo, men nan evènman ki te dwe fèt nan fen 2300 jou yo. Se akoz erè sa a kwayan yo te sibi desepsyon; men tout sa pwofesi a te anonse, ak tout sa yo te gen otorizasyon Ekriti yo pou yo te espere, te akonpli. Nan menm moman kote yo t ap plenyen poutèt echèk espwa yo, evènman mesaj la te anonse a te deja rive, e se li menm ki te dwe akonpli anvan Seyè a te kapab parèt pou bay sèvitè Li yo rekonpans.”

“Kris te vini, non sou tè a, jan yo te espere a, men, jan sa te anonse davans nan senbòl la, nan kote ki pi sen nan tanp Bondye a nan syèl la. Pwofèt Danyèl prezante Li kòm vini nan moman sa a devan Ansyen Jou yo: ‘Mwen t ap gade nan vizyon lannuit yo, epi gade, yon moun ki sanble ak Pitit lòm nan te vini ak nyaj syèl yo, epi li te vini’—pa sou tè a, men—‘devan Ansyen Jou yo, epi yo te mennen Li pwoche devan Li.’ Danyèl 7:13.

“Vini sa a anonse tou pa pwofèt Malachi: ‘Seyè a, nou menm n ap chèche a, va vini tousuit nan tanp li; menm Mesaje alyans lan, nou pran plezi nan li a: gade, li pral vini, se Senyè dèzame yo ki di sa.’ Malachi 3:1. Vini Senyè a nan tanp li te yon bagay toudenkou, san yo pa t atann li, pou pèp li a. Yo pa t ap chèche li la. Yo te espere li t ap vini sou tè a, ‘nan yon dife tou limen, pou l tire vanjans sou moun ki pa konnen Bondye, epi ki pa obeyi levanjil la.’ 2 Thessalonians 1:8.”

“Men, pèp la pa t ankò pare pou rankontre Seyè yo. Te gen toujou yon travay preparasyon ki te dwe akonpli pou yo. Limyè te dwe bay, pou dirije lespri yo sou tanp Bondye ki nan syèl la; e pandan yo t ap suiv pa lafwa Gran Prèt yo a nan ministè Li ap fè la a, nouvo devwa t ap revele. Yo te dwe bay legliz la yon lòt mesaj avètisman ak enstriksyon.

“Men sa pwofèt la di: ‘Ki moun ki va kapab sipòte jou vini Li a? e ki moun ki va rete kanpe lè Li parèt? paske Li tankou dife rafinè a, e tankou savon moun k ap blanchi twal yo: epi Li va chita tankou yon moun k ap rafine ak pirifye ajan; epi Li va pirifye pitit gason Levi yo, e Li va netwaye yo tankou lò ak ajan, pou yo ka ofri bay Seyè a yon ofrann nan jistis.’ Malachi 3:2, 3. Moun sa yo ki vivan sou tè a lè entèsesyon Kris la va sispann nan Tanp ki anwo a dwe kanpe devan je yon Bondye sen san yon medyatè. Rad yo dwe san tach, karaktè yo dwe pirifye anba peche pa san aspèsyon an. Gras Bondye a ak pwòp efò dilijan pa yo, yo dwe venkè nan batay kont sa ki mal. Pandan jijman ankèt la ap kontinye nan syèl la, pandan peche kwayan repantan yo ap retire nan Tanp lan, dwe gen yon travay espesyal pou pirifikasyon, pou mete peche lwen, nan mitan pèp Bondye a sou tè a. Travay sa a prezante pi klè nan mesaj Revelasyon 14 yo.”

“Lè travay sa a va fin akonpli, disip Kris yo va pare pou aparisyon Li. ‘Lè sa a, ofrann Jida ak Jerizalèm va fè Seyè a plezi, tankou nan tan lontan, ak tankou nan ane ki pase yo.’ Malachi 3:4. Lè sa a, legliz ke Seyè nou an, lè Li va vini, gen pou resevwa bò kote Li menm nan, va yon ‘legliz ki gen glwa, san tach, san rid, ni okenn bagay konsa.’ Ephesians 5:27. Lè sa a, li va parèt ‘tankou dimaten k ap leve, bèl tankou lalin nan, klè tankou solèy la, epi redoutab tankou yon lame ak drapo li yo.’ Song of Solomon 6:10.”

“Anplis vini Senyè a nan tanp Li a, Malachi anonse tou dezyèm avènman Li an, vini Li pou egzekite jijman an, nan pawòl sa yo: ‘Epi m ap pwoche bò kote nou pou jijman; epi m ap yon temwen rapid kont maji yo, kont adiltè yo, kont moun k ap fè fo sèman yo, kont moun k ap peze salè ouvriye a, vèv la, ak òfelen an, kont moun ki detounen dwa etranje a, epi ki pa gen lakrentif pou Mwen, se Senyè ki gen tout lame yo ki di sa.’ Malachi 3:5. Jid fè referans ak menm sèn nan lè li di: ‘Gade, Senyè a vini ak dizmil moun sen Li yo, pou egzekite jijman sou tout moun, epi pou kondane tout moun ki enpi pami yo poutèt tout aksyon enpi yo.’ Jid 14, 15. Vini sa a, ak vini Senyè a nan tanp Li a, se evènman diferan, separe youn ak lòt.”

“Vini Kris la kòm gran prèt nou an nan kote ki pi sen an, pou pirifye sanktyè a, jan sa parèt nan Danyèl 8:14; vini Pitit lòm nan bò kote Ansyen Jou yo, jan sa prezante nan Danyèl 7:13; epi vini Senyè a nan tanp pa li a, jan Malachi te pwofetize sa, se deskripsyon menm evènman an; epi se sa tou ki reprezante pa vini marye a nan maryaj la, jan Kris dekri li nan parabòl dis vyèj yo, nan Matye 25.” The Great Controversy, 424–426.

Gen kat “vini” yo mansyone nan dènye paragraf la, e yo tout se menm vini an ki senbolize nan kat fason diferan. Youn nan “vini” sa yo se parabòl dis vyèj yo.

“Yo souvan atire atansyon m sou parabòl dis vyèj yo, senk ladan yo ki te saj, e senk ki te sòt. Parabòl sa a te akonpli e l ap akonpli jis nan chak detay, paske li gen yon aplikasyon espesyal pou tan sa a, epi, menm jan ak mesaj twazyèm zanj lan, li te akonpli e l ap kontinye rete verite prezan jouk nan fen tan an.” Review and Herald, 19 out 1890.

Si les quatre « venues » « sont des descriptions du même événement », alors ces quatre « venues », qui se sont accomplies au commencement de l’adventisme dans le mouvement millérite, « s’accompliront » de nouveau « à la lettre même » dans le mouvement d’Élie à la fin de l’adventisme.

William Miller ak Millerit yo te reprezantan mesaj premye zanj lan, e nan menm pasaj ki soti nan *Early Writings* la ke nou te fèk site a, mesaj premye zanj lan te genyen menm karakteristik ak Jan Batis. Nou te site pasaj ki di sila yo ki te rejte mesaj Jan Batis la pa t kapab resevwa okenn benefis nan ansèyman Jezi yo. Nan paragraf ki vin apre a, li di: “Sila yo ki te rejte premye mesaj la pa t kapab resevwa okenn benefis nan dezyèm nan; ni yo pa t resevwa benefis nan rèl minwi a, ki te fèt pou prepare yo pou antre avèk Jezi, pa lafwa, nan kote ki pi sen nan Tanp Senyè ki nan syèl la.” Ni William Miller ni Jan Batis reprezante enstriman jijman.

Si ni l’un ni l’autre n’étaient apparus, leurs générations respectives ne seraient pas tenues pour responsables d’avoir rejeté la lumière. Dieu se servit de ces deux messagers pour ôter le manteau laodicéen du péché, et manifesta ainsi la nudité laodicéenne de l’ancien peuple choisi, en introduisant un message qui, qu’il fût accepté ou rejeté, serait employé dans le jugement comme un signe qu’un prophète avait été au milieu d’eux. L’histoire de 1840 à 1844 fut typifiée par le feu descendant sur l’offrande d’Élie au mont Carmel. Le vrai prophète avait été distingué des faux prophètes.

Nou rive nan pwen kote nou dwe trase pwosesis pirifikasyon an ki te kontinye apre 22 oktòb 1844. Sè White te deklare ke apre 22 oktòb 1844, “pèp la pa t ankò pare pou rankontre Seyè yo. Te gen toujou yon travay preparasyon ki te dwe akonpli pou yo. Limyè te dwe bay, pou dirije lespri yo sou tanp Bondye a nan syèl la; epi pandan yo t ap swiv pa lafwa Gran Prèt yo a nan ministè Li a la, nouvo devwa t ap revele. Yon lòt mesaj avètisman ak enstriksyon te dwe bay legliz la.”

Lè Advantis yo te rejte “sèt tan” Levitik vent-sis la, ke Danyèl te rele “sèman” Moyiz la, yo te pèdi kapasite yo pou rekonèt ke pwosesis pirifikasyon an te kontinye pi lwen pase premye travay yo te fè pou konprann verite ki te lye ak ouvèti jijman an.

Nou pral trete pwosesis pirifikasyon ki te kontinye a nan pwochen atik la, epi kòmanse aliyen kòn vrè pwotestantis la ke Advantis milerit la te resevwa nan ane 1840 yo avèk kòn Repiblikenis la.