Nou te fini dènye atik la ak yon pasaj ki pale de “yon lespri manti.” Men youn nan paragraf ki soti nan pasaj sa a.
“Minis ki pa sanktifye yo ap mete tèt yo annopozisyon ak Bondye. Y ap fè lwanj Kris ak bondye mond sa a nan menm souf la. Pandan y ap deklare yo resevwa Kris, yo anbrase Barabas, epi pa aksyon yo yo di: ‘Se pa Nonm sa a, men Barabas.’ Se pou tout moun ki li liy sa yo pran prekosyon. Satan fè grandizè sou sa li kapab fè. Li panse li ka kraze inite Kris te priye pou li te ka egziste nan legliz li a. Li di: ‘M ap soti, e m ap yon lespri manti pou twonpe tout moun mwen kapab, pou kritike, ak kondane, ak fo temwayaj.’ Se pou legliz ki te resevwa gwo limyè, gwo prèv, legliz sa a menm, akeyi pitit twonpri ak fo temwen an, epi legliz sa a ap rejte mesaj Seyè a voye a, pou l resevwa deklarasyon ki pi san rezon, ansanm ak fo sipozisyon ak fo teyori. Satan ap ri foli yo, paske li konnen ki sa verite a ye.” Testimonies to Ministers, 409.
Se pou “pitit twonpri ak fo temwayaj la resevwa akèy nan yon legliz ki te genyen gwo limyè, gwo prèv, epi legliz sa a va rejte mesaj Senyè a te voye a, epi li va resevwa afimasyon ki pi san rezon yo, ansanm ak fo sipozisyon ak fo teyori yo.” An 1863, Advantis milerit la te “retounen” nan metodoloji san rezon ak fo a pwotestantis apostat la te itilize, epi li te rejte idantifikasyon William Miller te bay sou sèt tan yo nan Levitik 26. Sijè “retounen” an te reprezante pa rebèl yo nan Resansman 14, lè yo te deside chwazi yon chèf epi retounen ann Ejip.
Epi yo te di youn lòt: Annou chwazi yon chèf, epi annou retounen ann Ejip. Nonb 14:4.
Sijè “retounen” nan Pwotestantis apostat la te reprezante tou pa Jeremi, lè nan chapit kenz, yo te di li ke Pwotestan ki te tonbe yo te ka retounen vin jwenn li, men li menm li pa t dwe “retounen” vin jwenn yo.
Mwen pa t chita nan asanble moun k ap pase moun nan rizib, ni mwen pa t rejwi; mwen te chita pou kont mwen poutèt men ou: paske ou te plen mwen ak endiyasyon. Poukisa doulè mwen la san rete, epi blesi mwen an pa ka geri, li menm ki refize geri? Èske ou ta vle tout bon vre pou mwen tankou yon moun k ap bay manti, tankou dlo ki manke? Se poutèt sa men sa Seyè a di: Si ou tounen, lè sa a m ap fè ou retounen ankò, epi ou va kanpe devan mwen; epi si ou separe sa ki presye a ak sa ki vil la, ou va tankou bouch mwen: se pou yo tounen vin jwenn ou; men pa tounen ou menm al jwenn yo. E mwen va fè ou pou pèp sa a tankou yon miray an kwiv ki byen ranfòse: yo va goumen kont ou, men yo p ap gen fòs sou ou: paske mwen avèk ou pou sove ou epi pou delivre ou, se sa Seyè a di. Jeremi 15:17–20.
Petèt ilistrasyon pwofetik ki pi klè sou prensip pou pa retounen nan Pwotestantis aposta a jwenn nan istwa pwofèt dezobeyisan an, ki te pote yon mesaj repwòch bay Jewoboram, premye wa dis tribi nò yo.
Epi wa a di nonm Bondye a: Vin lakay avè m, reprann fòs ou, epi m ap ba ou yon rekonpans. Men nonm Bondye a di wa a: Menm si ou ta ban m mwatye kay ou, mwen pa t ap antre avè ou, ni mwen pa t ap manje pen ni bwè dlo nan kote sa a; paske se konsa yo te bay mwen lòd pa pawòl Seyè a, ki di: Pa manje pen, pa bwè dlo, epi pa retounen sou menm chemen ou te vini an. Konsa, li ale pa yon lòt chemen, epi li pa t retounen pa chemen li te vini Betèl la. 1 Wa 13:7–10.
Pwofèt dezobeyisan an te resevwa lòd nan men Bondye pou l pa tounen pa chemen li te vini an. Advantis Millerit la te sòti nan Pwotestantis lan, ki te reprezante pa Sardis, e yo pa t dwe retounen. Menmsi pwofèt dezobeyisan an te konnen trè byen li pa t dwe tounen pa chemen li te vini an, yon fo pwofèt ki te nan wayòm Jewobowam nan te di l Bondye te di pwofèt dezobeyisan an dwe retounen lakay fo pwofèt la epi manje avè l. Malgre direksyon Bondye te bay la, li te fè egzakteman sa. Depi li te kòmanse manje manje fo pwofèt la, Bib la deklare klèman pwofèt Samari a te bay manti.
Te gen yon vye pwofèt ki t ap viv Betèl; epi pitit gason l yo vin rakonte l tout sa nonm Bondye a te fè jou sa a nan Betèl; pawòl li te di wa a, yo rakonte papa yo sa tou. Epi papa yo di yo: Ki chemen li pran? Paske pitit gason l yo te wè ki chemen nonm Bondye a, ki te soti Jida, te pran. Epi li di pitit gason l yo: Sele bourik la pou mwen. Se konsa yo sele bourik la pou li; epi li monte sou li, epi li pati dèyè nonm Bondye a; li jwenn li chita anba yon pye bwadchenn; epi li di l: Eske se ou menm nonm Bondye a ki te soti Jida a? Li reponn: Se mwen menm. Lè sa a, li di l: Vini lakay avè m, epi manje pen. Men li di: Mwen pa ka tounen avè w, ni antre lakay ou; mwen p ap manje pen ni bwè dlo avè w nan kote sa a; paske pawòl Seyè a te di m konsa: Ou p ap manje pen ni bwè dlo la a, ni tounen pou pran menm chemen ou te vini an. Li di l: Mwen menm tou, mwen se pwofèt menm jan ak ou; epi yon zanj te pale avè m pa pawòl Seyè a, li di: Mennen l tounen avè w lakay ou, pou l ka manje pen epi bwè dlo. Men li t ap bay li manti. Se konsa li tounen avè l, li manje pen lakay li, epi li bwè dlo. 1 Wa 13:11–19.
Pwofèt dezobeyisan an te manje e li te bwè avèk pwofèt mansonjè ki te soti Samari a, sa vle di li te aksepte mesaj yon pwofèt aposta, epi li te rejte mesaj Senyè a. Menm mesaj li te fidèlman delivre jou sa a. Li te byen konnen li pa t dwe retounen, men li te fè sa kanmenm. Sè White fè nou konnen ke si “pitit twonpri ak fo temwayaj la resevwa akèy nan yon legliz ki te resevwa gwo limyè, gwo prèv, legliz sa a ap rejte mesaj Senyè a te voye a.” Nan istwa Milerit la, premye zanj lan te klere tè a avèk glwa li. An 1840, mesaj premye zanj lan te pote rive nan chak estasyon misyonè atravè lemond.
“Nouvèl konsènan vini Senyè a byento avèk pouvwa ak gwo laglwa nan mond nou an se verite, e an 1840 anpil vwa te leve pou pwoklame li.” Manuscript Releases, volim 9, 134.
Yon ti tan apre sa, Advantis Millerit la te retounen nan “manti” metodoloji Pwotestantis aposta a, epi li te rejte “mesaj Seyè a” Bondye te voye pa mwayen William Miller. Yo te rejte mesaj Moyiz la jan Eli te prezante l, epi “manti” yo te resevwa nan kòmansman istwa Millerit la reprezante “manti” yo kwè nan fen an; “manti” ki pote yon gwo desepsyon sou Advantis Lawodise a.
Epi avèk tout sediksyon enjistis la nan moun ki ap peri yo, paske yo pa t resevwa lanmou verite a, pou yo te kapab sove. E poutèt sa, Bondye pral voye sou yo yon gwo lespri twonpri, pou yo kwè nan manti a; pou yo tout ka kondane, yo menm ki pa t kwè verite a, men ki te pran plezi nan enjistis. 2 Tesalonisyen 2:10–12.
N ap chèche demontre wòl Eli kòm yon senbòl an rapò ak istwa paralèl kòn Pwotestantis la ak kòn Repiblikenis la pandan peryòd sizyèm wayòm pwofesi biblik la ap gouvène. Difikilte ki genyen pou reyini tout kestyon yo nan ane 1863 sou plan pwofetik, omwen pou mwen, se divès liy ki relye youn ak lòt e ki touche sou konsèp “lojik sikwi”. Yon lojik dirèk se toujou pi bon apwòch la; men idantifye verite diven yo ansanm ak relasyon verite sa yo youn ak lòt se yon travay difisil, paske yo jwenn yo nan Bib la “isit yon ti kras, lòtbò yon ti kras.”
Kilès l ap anseye konesans? Epi kilès l ap fè konprann doktrin? Se moun ki sevre ak lèt, moun yo wete nan tete. Paske lòd dwe vini sou lòd, lòd sou lòd; liy sou liy, liy sou liy; yon ti kras isit la, yon ti kras lòtbò. Ezayi 28:9, 10.
Se yon travay ki difisil tou lè odyans ou vize a gen ladan li moun ki abitye ak verite prensipal w ap adrese yo, men gen lòt ki fèk ap dekouvri tout bagay sa yo. Pifò, si se pa prèske tout, nan verite mwen gen entansyon bay yon apèsi sou yo nan atik sa a, ka jwenn nan Tablo Abakik yo. Pou mwen pa parèt tankou mwen ap sèvi ak yon “lojik tòde-bouche”, mwen pral di nou davans kote nou prale, anvan nou rive la vre.
An 1863, Advantis milerit lawodiseyen yo te mete kanpe yon zidòl jalouzi. Zidòl jalouzi a reprezante premye nan kat jenerasyon Advantis lawodiseyen an.
Lè sa a li di m: Pitit lòm, leve je w koulye a sou direksyon nò a. Se konsa mwen leve je m sou direksyon nò a, epi gade, bò nò, nan pòtay lotèl la, te gen estati jalouzi sa a nan antre a. Ezekyèl 8:5.
Kat jenerasyon legliz Advantis Setyèm Jou a reprezante nan plizyè pasaj nan Ekriti yo, men mwen sèvi ak Ezekyèl uit kòm pwen referans prensipal la. Rezon ki fè sa se paske chapit uit mennen antre nan chapit nèf. Nan Ezekyèl nèf, sele san karant-kat mil yo ilistre, epi nan Testimonies, volim senk, Sè White idantifye reyalite sa a avèk anpil klète. Nan kòmantè Sè White yo, li adrese avèk klète de klas adoratè nan Jerizalèm lè sele a ap fèt. Ezekyèl fè menm bagay la tou, epi klas ki pa resevwa sele a reprezante nan chapit uit la.
“Klas sa a ki pa santi yo gen lapenn pou pwòp degradasyon espirityèl pa yo, ni ki pa plenn poutèt peche lòt moun, yo pral rete san sele Bondye a. Seyè a bay mesaje Li yo, mesye ki gen zam destriksyon nan men yo, lòd sa a: ‘Pase dèyè li nan mitan vil la, epi frape: pa kite je nou epanye, ni pa gen pitye: touye nèt granmoun ak jèn, ni jenn fi, ni timoun piti, ni fanm: men pa pwoche bò kote okenn moun ki gen mak la sou li; epi kòmanse nan sanktyè Mwen an. Lè sa a, yo kòmanse ak ansyen yo ki te devan kay la.’”
“Isit la, nou wè legliz la—tanp Senyè a—se li menm ki te premye santi kou kòlè Bondye a. Ansyen yo, sa yo Bondye te bay gwo limyè e ki te kanpe kòm gadyen enterè espirityèl pèp la, te trayi konfyans yo. Yo te pran pozisyon ke nou pa bezwen tann mirak ni manifestasyon klè pouvwa Bondye a tankou nan tan lontan. Tan yo chanje. Pawòl sa yo ranfòse enkredilite yo, epi yo di: Senyè a p ap fè byen, ni li p ap fè mal. Li twò mizèrikòd pou l vizite pèp Li a avèk jijman. Konsa, ‘Lapè ak sekirite’ se rèl moun ki p ap janm leve vwa yo ankò tankou yon twonpèt pou montre pèp Bondye a transgresyon yo ak kay Jakòb la peche li yo. Chen bèbè sa yo ki pa t vle jape, se yo menm ki santi vanjans jis yon Bondye yo ofanse a. Gason, jèn fi, ak timoun piti, yo tout peri ansanm.” Testimonies, volim 5, 211.
Chapit uit la dekri moun ki nan Jerizalèm yo—“legliz” la ki nan katriyèm nan kat jenerasyon yo—yo reprezante kòm moun k ap bese tèt yo devan solèy la.
Epi li mennen m antre nan lakou anndan kay Senyè a; epi gade, bò pòt tanp Senyè a, ant galri a ak lotèl la, te gen anviwon vennsenk gason, do yo vire bay tanp Senyè a, figi yo vire sou bò solèy leve; epi yo t ap adore solèy la sou bò solèy leve. Lè sa a li di m: Èske ou wè sa, o pitit lòm? Èske se yon ti bagay pou kay Jida a yo fè abominasyon sa yo yo ap fè isit la? Paske yo plen peyi a ak vyolans, epi yo tounen ankò pou pwovoke m nan kòlè; epi gade, yo mete branch lan devan nen yo. Se poutèt sa m ap aji tou nan kòlè sevè: je m p ap epanye, ni mwen p ap gen pitye; e menm si yo rele byen fò nan zòrèy mwen, mwen p ap tande yo. Ezekiel 8:16–18.
Menm jan ak move rapò dis espyon yo, vennsenk chèf rebelyon an k ap adore solèy la “pwovoke” Seyè a pou l fache. Lwa dimanch la se “jou pwovokasyon an” pwofèt yo ap lonje dwèt sou li pou lavni. Chapit nèf la dekri sila yo ki resevwa sele Bondye a nan menm moman an, paske li senpleman repete epi elaji sa chapit uit la prezante.
“Sele sa a nan sèvitè Bondye yo [Revelation seven] se menm sa ki te montre Ezekyèl nan vizyon.” Testimonies to Ministers, 445.
An 1863, premye jenerasyon Advantis Laodise a te kòmanse pwomnad li nan dezè a. Istwa pwofetik ki idantifye imaj jalouzi a an 1863 se te ti towo an lò Arawon an. Karakteristik pwofetik ti towo an lò a se ke li te yon imaj yon bèt, epi li te an lò. Lò se senbòl Babilòn; konsa, ti towo an lò Arawon an te imaj bèt Babilòn nan. Imaj bèt la defini sèlman kòm konbinezon legliz ak leta, kote legliz la gen kontwòl sou relasyon an.
“Men, kisa ‘imaj bèt la’ ye? e kijan li dwe fòme? Se bèt ki gen de kòn nan ki fè imaj la, epi li se yon imaj pou bèt la. Yo rele l tou yon imaj bèt la. Konsa, pou nou aprann kijan imaj la ye ak kijan li dwe fòme, nou dwe etidye karakteristik bèt la menm nan — papote a.
«Lè premye legliz la te vin kòwonpi lè li te vire do bay senplisite levanjil la epi li te aksepte rit ak koutim payen yo, li te pèdi Lespri ak pouvwa Bondye; epi, pou li te kapab kontwole konsyans pèp la, li te chèche sipò pouvwa sivil la. Rezilta a se te papote a, yon legliz ki te kontwole pouvwa leta a epi ki te sèvi avè l pou avanse pwòp objektif pa li, sitou pou pini “erezi.” Pou Etazini fòme yon imaj bèt la, fòs relijye a dwe kontwole gouvènman sivil la nan yon tèl mezi ke otorite leta a va sèvi tou pa legliz la pou akonpli pwòp objektif pa li.» The Great Controversy, 443.
Ti bèf Arawon te fè a, li te konstwi lè Moyiz t ap resevwa Dis Kòmandman yo. Dezyèm kòmandman an entèdi adorasyon zidòl yo, epi li gen ladan l yon deskripsyon pasyèl sou karaktè Bondye, lè li idantifye Bondye kòm yon Bondye jalou.
Ou pa dwe fè pou tèt ou okenn imaj taye, ni okenn resanblans ak nenpòt bagay ki anwo nan syèl la, ni ki anba sou tè a, ni ki nan dlo yo anba tè a. Ou pa dwe pwostène devan yo, ni sèvi yo; paske mwen menm, Seyè a, Bondye ou la, mwen se yon Bondye ki jalou, ki pini inikite zansèt yo sou pitit yo jouk nan twazyèm ak katriyèm jenerasyon moun ki rayi mwen; epi ki fè mizèrikòd pou dè milye moun ki renmen mwen, epi ki kenbe kòmandman mwen yo. Egzòd 20:4–6.
Imaj Aaron nan ti towo an lò a, antanke yon zidòl, reprezante yon imaj jalouzi, paske li te pwodui yon endiyasyon jis ki te fòse Moyiz voye atè epi kraze de premye tab Dis Kòmandman yo. Nou gen entansyon montre ke fo tablo 1863 la te reprezante pa ti towo an lò Aaron nan. Jalouzi Bondye te manifeste kont ti towo an lò Aaron nan, paske ti towo an lò a te reprezante yon fo dye. Ti towo a te yon reprezantasyon kontrefè Bondye. Aaron te pwoklame ke li te reprezante dye ki te delivre yo anba esklavaj peyi Lejip. De tab Moyiz te kraze nan menm istwa sa a, se te yon “transkripsyon” karaktè vrè Dye a, Dye ki te reyèlman fè yo soti peyi Lejip. Fo tablo ki te pwodui an 1863 la se yon imaj jalouzi, paske li te kraze de tab Habakik chapit de a lè li te retire sèt fwa yo nan sèman Moyiz la.
“Mwen te wè ke tablo 1843 a te dirije pa men Senyè a, e ke li pa t dwe chanje; ke chif yo te jan Li te vle yo; ke men Li te sou yo epi li te kache yon erè nan kèk nan chif yo, pou pèsonn pa t kapab wè l, jiskaske men Li te retire.” Early Writings, 74, 75.
Anplis, Ellen White ajoute nan lòd la pou yo pa chanje tablo 1843 la, ak kalifikasyon sa a: « sof si se pa enspirasyon ».
“Mwen te wè ke ansyen tablo a te dirije pa Senyè a, e ke pa t gen yon sèl chif ladan l ki ta dwe chanje, eksepte pa enspirasyon. Mwen te wè ke chif ki sou tablo a te jan Bondye te vle yo a, e ke men Li te lonje sou yon erè nan kèk nan chif yo pou kache li, pou pèsonn pa t wè li jiskaske men Li te retire.” Spalding and Magan, 2.
Jak ak Ellen White t ap viv avèk fanmi Otis Nichol la, se lè sa a fanmi Nichol la te prepare epi pibliye tablo 1850 la. Sèl bagay ki te “chanje” nan tablo 1850 la, se te ke yo te itilize ane “1844” la pou ranplase ane “1843” a, ki te parèt sou tablo 1843 a. Sèl bagay ki te “chanje” a, se te yon koreksyon nan “erè” Bondye te kenbe men Li sou li a. Enspirasyon pwofetès la te nan menm kay kote yo te “chanje” tablo 1843 a pou fè l tounen tablo 1850 la, epi sèt tan yo nan Levitik vennsis te rete konsakre sou tablo sa a, menm jan yo te ye sou tablo 1843 a.
Dezyèm kòmandman an gen ladan l yon lòt moso nan devinèt pwofetik sa a, paske li fè konnen Bondye konte jenerasyon yo jiskaske Li vini pou vizite inikite ki fèt la. 1863 te make kòmansman premye nan kat jenerasyon legliz Advantis Setyèm Jou a, paske mouvman Millerit la te rive nan fen li nan moman sa a.
De tab de tab Dizanman yo se yon tip de tab Abakik yo; men yo se tou yon tip de de pen brase Lapannkot yo, ki te sèl ofrann nan sèvis sanktyè a ki te gen peche ladan l. Manifestasyon pisans Bondye nan bay Dizanman yo, manifestasyon pisans Bondye nan efizyon Lapannkot la, ak manifestasyon pisans Bondye nan istwa de tablo Millerit yo, tout se tip manifestasyon final efizyon Sentespri a nan dènye lapli a. De pen brase Lapannkot yo reprezante san karant-kat mil yo, ki leve kòm yon banyè pandan dènye lapli a.
Pen vag Lapannkòt yo te dwe prepare ak “ledven”, ki reprezante peche, men ledven an te detwi pa pwosesis kwit la.
Pandanstan, lè yon foul moun san konte te rasanble ansanm, tèlman yo t ap foule yonn sou lòt, li kòmanse di disip li yo an premye: Pran prekosyon nou ak ledven Farizyen yo, ki se ipokrizi. Lik 12:1.
Pen balanse yo te yon ofrann premye fwi.
N’a pote soti nan kay nou de pen brase, ki fèt ak de dizyèm efa farin byen fen; y’a kwit yo ak ledven; yo se premye fwi yo pou Seyè a. Levitik 23:17.
San karanndis-kat mil yo se premye fwi yo ofri nan dènye jou yo.
Mwen gade, epi, gade, yon Ti Mouton te kanpe sou mòn Siyon an, e avèk li te gen san karannkat mil moun, ki te gen non Papa li ekri sou fwon yo. Epi mwen tande yon vwa soti nan syèl la, tankou bri anpil dlo, e tankou bri yon gwo loraj; epi mwen tande son jwè gita ki t ap jwe gita yo. Epi yo t ap chante tankou yon chan nèf devan twòn nan, devan kat bèt vivan yo, ak ansyen yo; e pèsonn pa t kapab aprann chan sa a, eksepte san karannkat mil yo, sa yo ki te rachte soti sou tè a. Se sa yo ki pa t sal ak fanm; paske yo se vyèj. Se sa yo ki swiv Ti Mouton an kèlkeswa kote li ale. Se sa yo ki te rachte pami lèzòm, kòm premye fwi pou Bondye ak pou Ti Mouton an. Epi nan bouch yo yo pa t jwenn okenn manti; paske yo san fot devan twòn Bondye a. Revelasyon 14:1–5.
Gwoup adoratè nan dènye jou yo ki pa janm mouri, ke Eli reprezante a, va fin genyen batay sou peche nèt; paske dife pirifikasyon Mesaje Alyans lan fè vin sou yo a, ap boule nèt epi retire ledven an nan mitan pitit Levi yo.
Gade, m ap voye mesaje mwen an, e li va pare chemen an devan mwen; epi Seyè a, nou menm n ap chèche a, va vini toudenkou nan tanp li a, menm mesaje alyans lan, li menm nou pran plezi nan li a: gade, li va vini, se konsa Seyè ki gen tout lame yo di. Men, kiyès ki ka sipòte jou vini li a? epi kiyès ki va kanpe lè li parèt? paske li tankou dife moun k ap rafine a, e tankou savon moun k ap blanchi twal yo: Epi li va chita tankou yon moun k ap rafine ak pirifye ajan; li va pirifye pitit gason Levi yo, e li va netwaye yo tankou lò ak ajan, pou yo ka ofri bay Seyè a yon ofrann nan lajistis. Lè sa a, ofrann Jida ak Jerizalèm va fè Seyè a plezi, tankou nan jou lontan yo, ak tankou nan ane tan pase yo. Malachi 3:1–4.
Ofrann ki “tankou nan jou lontan yo” se ofrann balanse Pannkot la ki fèt ak de pen. Li te leve kòm yon ofrann, sa ki idantifye de pwofèt yo ki te touye nan lari yo, epi ki apre sa leve nan syèl la kòm yon banyè, nan kòmansman kriz lwa dimanch lan.
Lè Arawon te fè ti towo bèf an lò li a, li te deklare ke ti towo bèf la se dye ki te fè yo soti peyi Lejip, epi ansuit li te pwoklame yon fèt pou Seyè a.
Li resevwa yo nan men yo, li travay yo ak yon zouti pou grave, apre li te fin fè yon ti bèf an metal fonn; epi yo di: Men bondye pa ou yo, Izrayèl, ki te fè ou monte soti nan peyi Lejip. Lè Arawon wè sa, li bati yon lotèl devan li; epi Arawon fè yon pwoklamasyon, li di: Demen va yon fèt pou Senyè a. Egzòd 32:4, 5.
Lè wayòm nò Izrayèl la te separe ak wayòm sid Jida a, Jewoboram, premye wa Izrayèl la, te fè espre etabli yon sèvis adorasyon fo nan de vil, li te fè menm deklarasyon ak Arawon, li te pretann de ti towo bèf an lò li yo se te bondye ki te fè yo soti peyi Lejip, epi li te òdone yon fèt fo menm jan Arawon te fè sa.
Epi Jeroboam di nan kè li: Koulye a, wayòm nan pral tounen lakay David la. Si pèp sa a monte pou al ofri sakrifis nan kay Senyè a Jerizalèm, lè sa a kè pèp sa a pral tounen ankò jwenn mèt li, anpalan de Woboram, wa Jida a; y ap touye m, epi y ap tounen jwenn Woboram, wa Jida a. Se poutèt sa wa a pran konsèy, li fè de ti towo an lò, epi li di yo: Li tròp pou nou monte Jerizalèm; gade bondye pa nou yo, o Izrayèl, ki te fè nou soti kite peyi Lejip la. Li mete youn nan Betèl, epi lòt la li mete nan Dann. Bagay sa a vin tounen yon peche; paske pèp la te al adore devan youn nan yo, jouk rive Dann. Li bati yon kay pou wo plas yo, epi li fè prèt pami moun ki pi ba nan pèp la, ki pa t nan pitit Levi yo. Epi Jeroboam tabli yon fèt nan uityèm mwa a, sou kenzyèm jou mwa a, menm jan ak fèt ki te nan Jida a, epi li ofri sou lotèl la. Se konsa li fè nan Betèl, li t ap ofri sakrifis bay ti towo li te fè yo; epi li mete nan Betèl prèt wo plas yo li te fè yo. Konsa li ofri sou lotèl li te fè nan Betèl la, sou kenzyèm jou uityèm mwa a, anpalan de mwa li te envante nan pwòp kè pa li; li tabli yon fèt pou pitit Izrayèl yo; epi li ofri sou lotèl la, epi li boule lansan. 1 Wa 12:26–33.
Dan vle di jijman, e li reprezante yon eta; Betèl vle di kay Bondye. Menm jan ak rebelyon Arawon an ansanm ak sa wa Jewoboram lan, senbòl yo idantifye konbinezon legliz ak leta ki finalman rive nan lwa dimanch lan Ozetazini.
Lwa dimanch lan rive nan fen Advantis la, epi nan kòmansman Advantis la, mouvman an, ki te deja idantifye kòm kòn pwotestan an nan ete 1844 la, te ini tèt li legalman ak kòn Repibliken an. Konsa, rebelyon Arawon ak Jewoboram lan reprezante ni ane 1863 la, ni lwa dimanch k ap vini byento a.
Rezon ki fè mesaje alyans lan pirifye “pitit gason Levi yo” epi pa okenn lòt nan branch fanmi yo, se paske nan rebelyon ti towo bèf an lò Arawon an, se Levit yo ki te kanpe avèk Moyiz. Akoz fidelite yo, lè sa a yo te vin branch fanmi ki te reprezante sèvis prètriz la, yon onè ki te deja fèt pou l te konsiste de premye pitit gason chak branch fanmi yo. Se poutèt sa Jewobowam te pran swen pou fo prètriz pa li a pa t soti nan pitit gason Levi yo, men olye de sa li te etabli prètriz li a “nan pami moun ki pi ba yo, ki pa t nan pitit gason Levi yo.”
Pitit gason Levi yo se sila yo ki pirifye pa dife kòm yon siy, oubyen yon ofrann balanse, pandan kriz lwa dimanch lan. Istwa kriz lwa dimanch lan nan dènye jou yo te gen kòm tip kriz ane 1863 la, lè kòn Pwotestan ki te fèk idantifye a te vin legalman mare ak kòn Repibliken an. Nou gen yon lòt liy istwa ankò pou nou adrese anvan nou kòmanse travay atravè pasaj nou fèk site yo.
Liy sa a se ane 1856 la, e nou pral pale sou sa nan pwochen atik nou an.
“Vini Kris la kòm gran prèt nou nan Most Holy Place la, pou netwayaj sanktyè a, jan sa parèt nan Danyèl 8:14; vini Pitit lòm nan bò kote Ansyen Jou yo, jan sa prezante nan Danyèl 7:13; epi vini Seyè a nan tanp Li a, jan Malachi te pwofetize a, se deskripsyon menm evènman an; e sa reprezante tou pa vini marye a nan maryaj la, jan Kris dekri sa nan parabòl dis vyèj yo, nan Matye 25.” The Great Controversy, 426.