Nan pasaj ki soti nan Testimonies, volim senk la, ke nou ap konsidere depi kèk atik deja, yo fè nou konnen vizyon tanp lan ki te bay Ezekyèl, Ezayi ak Jan:

“Leson sa yo se pou byen nou. Nou bezwen poze lafwa nou sou Bondye, paske gen yon tan ki toupre devan nou ki pral mete nan eprèv nanm moun. Kris, sou Mòn Oliv la, te rakonte jijman terib ki te dwe vini anvan dezyèm vini Li a: ‘Nou pral tande pale de lagè ak bri lagè.’ ‘Nasyon pral leve kont nasyon, ak wayòm kont wayòm; epi pral gen grangou, epidemi, ak tranblemanntè, nan divès kote. Tout bagay sa yo se kòmansman doulè yo.’ Pandan pwofesi sa yo te resevwa yon akonplisman pasyèl nan destriksyon Jerizalèm, yo gen yon aplikasyon ki pi dirèk pou dènye jou yo.”

Nevyèm Av la

Tisha B’Av, ki vle di “Nevyèm jou mwa Av la” an ebre, se jou jwif yo komemore destriksyon toude Tanp yo: Premye Tanp lan pa Babilonyen yo an 586 anvan Jezikri, epi Dezyèm Tanp lan pa Tit nan ane 70 la. Toude destriksyon sa yo te rive nan menm dat kalandriye a—9yèm jou mwa Av nan kalandriye ebre a (ki anjeneral tonbe nan mwa Jiyè oswa Out sou kalandriye gregoryen an). Lè Sè White mete destriksyon Jerizalèm nan an paralèl ak “tan ki pral eprouve nanm moun” nan dènye jou yo, li ap idantifye de destriksyon ki toude sèvi kòm ilistrasyon lwa dimanch ki pral vini talè a.

Vèsè sèz nan Danyèl onz la reprezante lwa dimanch sa a, epi li koresponn ak vèsè karant-e-yonn. Nan Ezekyèl, destriksyon Jerizalèm lan sèvi pou ilistre separasyon vyèj saj yo ak vyèj sòt yo nan moman lwa dimanch la. Ezekyèl te yon prizonye nan Babilòn lè yo te transpòte l pa mèvey nan Jerizalèm pou l te wè separasyon sa a menm nan chapit uit rive onz.

Epi sa te rive nan sizyèm ane a, nan sizyèm mwa a, sou senkyèm jou mwa a, antan mwen te chita nan kay mwen, epi ansyen Jida yo te chita devan mwen, men Senyè BONDYE a tonbe sou mwen la. Lè sa a, mwen gade, epi gade, te gen yon resanblans tankou aparans dife: depi aparans ren li desann, se te dife; epi depi ren li monte anwo, se te tankou aparans yon klète, tankou koulè abriko. Epi li lonje fòm yon men, li pran m pa yon mèch cheve nan tèt mwen; epi Lespri a leve m anlè ant tè a ak syèl la, li mennen m nan vizyon Bondye yo Jerizalèm, bò pòtay anndan an ki gade sou nò a, kote te gen plas imaj jalouzi a, ki pwovoke jalouzi. Ezekyèl 8:1–3.

Kat chapit wit rive onz yo se yon deskripsyon separasyon an, epi Sè White, lè l ap fè kòmantè sou Ezekyèl nèf, idantifye non sèlman ke se te menm seleman an tankou nan Revelasyon chapit sèt la, men tou ke Jerizalèm reprezante legliz Advantis Setyèm Jou Lawodise a nan dènye jou yo.

“Klas moun ki pa santi lapenn poutèt pwòp dekadans espirityèl yo, ni ki pa plenn sou peche lòt moun, yo pral rete san sele Bondye a. Seyè a bay mesaje pa Li yo lòd, mesye ki gen zam pou touye nan men yo: ‘Pase dèyè li nan vil la, epi frape: pa kite je nou epaye, ni pa gen pitye: touye nèt granmoun ak jèn, ni jennfi, ni timoun piti, ak fanm: men pa pwoche bò kote okenn moun sou ki gen mak la; epi kòmanse nan Tanp Mwen an. Lè sa a yo te kòmanse ak ansyen yo ki te devan kay la.’”

“Isit la nou wè ke legliz la—senkyè Senyè a—te premye a pou santi kou kòlè Bondye a. Ansyen yo, sa yo Bondye te bay anpil limyè e ki te kanpe kòm gadyen enterè espirityèl pèp la, te trayi konfyans yo. Yo te pran pozisyon ke nou pa bezwen tann mirak ni manifestasyon klè pouvwa Bondye a tankou nan tan lontan yo. Tan yo chanje. Pawòl sa yo ranfòse enkredilite yo, epi yo di: Senyè a p ap fè byen, ni Li p ap fè mal. Li trò mizèrikòd pou L ta vizite pèp Li a ak jijman. Konsa, ‘Lapè ak sekirite’ se kri mesye ki p ap janm leve vwa yo ankò tankou yon twonpèt pou montre pèp Bondye a transgresyon yo ak kay Jakòb la peche li yo. Chen bèbè sa yo ki pa t vle jape yo se menm moun ki santi jis vanjans yon Bondye yo te ofanse. Gason, jèn fi, ak timoun piti yo tout peri ansanm.

“Abominasyon ki te fè moun fidèl yo t ap plenn ak kriye pou yo, se tout sa je limite lèzòm te kapab dekouvri; men, pi lwen pase sa, peche ki te pi grav yo, sa yo ki te pwovoke jalouzi Bondye ki pi ak sen an, pa t revele. Gran Moun k ap sonde kè yo konnen tout peche moun k ap fè inikite yo komèt an sekrè. Moun sa yo vin santi yo an sekirite nan twonpri yo, epi, poutèt pasyans li ki dire lontan, yo di Senyè a pa wè, epi yo aji tankou si Li te abandone tè a. Men, Li va dekouvri ipokrizi yo, e Li va louvri devan lòt moun peche sa yo menm yo te pran anpil prekosyon pou kache.”

“Okenn siperyorite de ran, dignite, ou lasajes lemonn; okenn pozisyon dan fonksyon sakre, pa pou prezerv bann dimounn kont sakrifie prensip ler zot kit zotmem anba pouvwar zot prop leker tronper. Bann ki finn konsider kouma dign ek zis, montre zotmem kouma sef dan l’apostazi ek legzanp dan lendiferans ek dan labiz bann mizerikord Bondie. Zot move kondwit, Li pa pou toler li pli lontan; ek dan So koler Li azir ar zot san mizerikord.

“Se avèk repiyans Senyè a retire prezans Li nan men sila yo ki te beni ak gwo limyè e ki te santi pisans pawòl la pandan yo t ap sèvi lòt moun. Yon lè yo te sèvitè fidèl Li, yo te jwenn favè prezans Li ak gidans Li; men yo te vire do ba Li epi yo te mennen lòt moun nan erè, e se poutèt sa yo vin anba mekontantman diven an.” Testimonies, volim 5, 211, 212.

Tout liv Ezekyèl la plase nan kontèks destriksyon Jerizalèm. Nan temwayaj Ezekyèl la, syèj Nebikadneza a, ki te dire yon ane edmi, make ak presizyon; men “aplikasyon ki pi dirèk” avètisman Jezi bay nan Matye venntkat la se nan dènye jou yo. Nan Ezekyèl, liy verite sa a twouve l nan chapit vennkat la.

15 janvye 588 av. J.-K.

Epi ankò, nan nevyèm lanne a, nan dizyèm mwa a, sou dizyèm jou mwa a, pawòl Senyè a vin jwenn mwen, li di: Pitit lòm, ekri non jou a, wi, menm jou sa a menm; wa Babilòn nan mete tèt li kont Jerizalèm menm jou sa a. Ezekyèl 24:1, 2.

Nan dat sa a, ki tabli tou sou baz lòt temwanyaj biblik, yon syèj dizwit mwa te kòmanse. Pawòl Seyè a ki te vin jwenn Ezekyèl nan dat sa a te gen parabòl vil sanglan an, ki ilistre pa yon chodyè k ap bouyi, epi apre sa yon gwo dife. Parabòl la klèman reprezante jijman sou Jerizalèm, epi nan menm chapit la li swiv ak madanm Ezekyèl la ki te mete nan repo pa yon kou, kòm yon senbòl ke syèj la ki t ap finalman detwi tanp lan te kòmanse.

Epi pawòl Senyè a vin jwenn mwen ankò, li di: Pitit lòm, gade, mwen pral wete sa je ou renmen an nan yon sèl kou; men ou p ap plenn, ou p ap kriye, ni dlo nan je ou p ap koule. Pa fè gwo kri; pa fè dèy pou mò a; mare twal tèt ou sou ou, mete soulye ou nan pye ou, pa kouvri bouch ou, epi pa manje pen lèzòm pote. Konsa, mwen pale ak pèp la nan maten; epi nan aswè madanm mwen mouri; e nan maten mwen fè jan yo te kòmande m nan. Ezekyèl 24:15–18.

Lè sa a, pèp ki te bò kote Ezekyèl la mande siyifikasyon parabòl la ak lanmò madanm li.

Pèp la di m konsa: Èske ou p ap fè nou konnen sa bagay sa yo vle di pou nou, lè ou ap fè sa konsa? Lè sa a, mwen reponn yo: Pawòl Senyè a vin jwenn mwen, li di: Pale ak kay Izrayèl la: Men sa Senyè Bondye a di: Gade, m ap pwofane tanp mwen an, glwa fòs nou an, sa je nou anvi a, ak sa nanm nou gen konpasyon pou li a; e pitit gason nou yo ak pitit fi nou yo nou kite dèyè yo pral tonbe anba nepe. Ezekyèl 24:19–21.

Madanm Ezekyèl la ak Tanp lan toude idantifye kòm “dezi je ou yo” nan pasaj la. Istoryen biblik yo idantifye ke syèj la te dire dizwityèm mwa, tandiske syèj Sèstiyis ak Titis yo te dire katran, soti nan ane 66 rive nan ane 70. Yon konte presi sou tan ki soti nan premye syèj Sèstiyis la rive jouk destriksyon an bay twa ane edmi; men lè yo aplike “konte enklizif,” ki se metòd yo itilize pi souvan nan Bib la, li vin katran. Lè nou konnen toude fason konte yo valab, sa pèmèt nou wè ni twa ane edmi soti nan Sèstiyis rive nan Titis, ni katran.

Nou gen de temwen konsènan lwa dimanch lan nan de destriksyon Jerizalèm yo, e detay toude istwa sa yo dwe aplike a lwa dimanch ki prèt pou vini an—lè Laodise ap vomi soti nan bouch Senyè a. Kòmansman syèj Nebikadneza a make pa lanmò madanm Ezekyèl la. Lè li te mouri, yo te bay Ezekyèl lòd pou li pa t lapenn ouvètman, paske li te siy Jwif yo yo t ap mennen ale an kaptivite.

Kòmansman peryòd katran an, soti 66 rive 70, make pa siy abominasyon devastasyon an, ki te siy pou kretyen ki te Jerizalèm yo sove kite lavil la.

Se poutèt sa, lè n a wè abominasyon dezolasyon an, pwofèt Danyèl te pale sou li a, kanpe nan kote ki sen an, (moun k ap li a, se pou l konprann:) Lè sa a, se pou moun ki nan Jide yo kouri al nan mòn yo. Matye 24:15,16.

De syèj ki klèman koresponn youn ak lòt, e toude syèj yo genyen yon “siy” nan kòmansman syèj la. Lè Ezekyèl esplike sa lanmò madanm li a te vle di ansanm ak absans dèy bò kote pa li, li te eksplike sa epi ansuit li te ekri:

Konsa, Ezekyèl se yon siy pou nou: dapre tout sa li fè a, se konsa n ap fè; epi lè sa rive, n ap konnen se mwen menm ki Seyè a, Bondye a. Ezekyèl 24:24.

Siy lanmò madanm Ezekyèl la te yon idantifikasyon destriksyon Jerizalèm ak tanp lan ki t ap vini talè, ansanm ak kaptivite ki t ap swiv la nan Babilòn. Siy abominasyon devastasyon an, jan Danyèl te pale de li a, te yon avètisman pou chape anba destriksyon an; men toude syèj yo gen yon siy nan kòmansman an.

Pral gen yon syèj pwofetik anvan lwa dimanch ki pral vini talè a, epi lanmò madanm Ezekyèl la se senbòl ki montre legliz Advantis Setyèm Jou Laodiseyen an fin depase nèt; tandiske Ezekyèl se yon senbòl san karannkat mil yo, epi li se senbòl drapo a ki leve nan kòmansman syèj la. Ezekyèl se drapo san karannkat mil yo nan kòmansman syèj Babilòn nan, epi siy abominasyon dezolasyon an nan kòmansman an se “siy” Wòm. Youn nan siy yo pale de yon avètisman entèn, epi lòt la pale de yon avètisman ekstèn. Te gen sètènman yon avètisman pou kretyen yo nan ane 66 la, men siy avètisman an se te Wòm. Siy la nan destriksyon Babilòn nan se te madanm Ezekyèl la. Wòm se gwoup moun ki resevwa mak bèt la, epi Ezekyèl se siy moun ki resevwa sele Bondye a.

De Peryòd ki Pral Fini yo

Premye syèj la te dire dizwit mwa, epi dezyèm syèj la te dire katran. Toude syèj yo jwenn akonplisman “pi dirèk” yo nan dènye jou yo, epi toude syèj yo konekte dirèkteman ak pwofesi twa-san-katrevendizon ane ak kenz jou ki nan Revelasyon 9:15.

Kòmansman senk mwa yo nan Revelasyon nèf, vèsè dis, te gen ladan l yon istwa ki make yon peryòd trantuit ane, ki abouti nan yon syèj katran, ki asosye ak nimewo trantuit la, epi ki te idantifye leve Islam lan. Syèj katran sa a jwenn kontrepati li nan istwa ki te kòmanse lè (senk mwa yo) san senkant ane yo te fini epi twasan katreven-onz ane ak kenz jou yo te kòmanse. Sa te kòmanse 27 Jiyè 1449, epi katran apre, Islam te mennen yon syèj senkannsenk jou kont Konstantinòp, ki te fini 29 Me 1453.

Lè pwofesi tan ki te kòmanse 27 Jiyè 1449 la te rive nan konklizyon li 11 Out 1844, kat ane mouvman premye ak dezyèm zanj yo soti 1840 rive 1844 te vin ann amoni ak syèj katran an soti 1333 rive 1337, epi tou ak peryòd katran an soti 1449 rive 1453. Twa temwen sa yo, ki tout se pati dirèk nan menm liy pwofetik la, reprezante yon peryòd senbolik katran kote mouvman premye ak dezyèm zanj yo soti 1840 rive 1844 repete nan listwa mouvman twazyèm zanj lan. Twa temwen sa yo prefigire yon syèj katran nan listwa san karannkat mil yo. Peryòd katran sa a ilistre tou pa syèj Jerizalèm yo an 66 ak 70.

Kòmansman syèj katran an pa Cestius an 66, epi answit fen li pa Titus an 70, pwodui yon senbòl alfa ak yon senbòl omega pou yon peryòd katran. Menm peryòd sa a reprezante tou kòm twa ane edmi, sa ki ann amoni ak twa ane edmi pwofetik pandan pap Wòm te pilonnen sanktyè a.

Men lakou ki deyò tanp lan, kite l deyò, epi pa mezire l; paske yo bay li bay moun lòt nasyon yo; e y ap pilonnen vil sen an pandan karant-de mwa. Epi m ap bay de temwen mwen yo pouvwa, e y ap pwofetize pandan mil desan swasant jou, abiye ak rad sak. Revelasyon 11:2, 3.

Yo pral tonbe anba file nepe a, epi yo pral mennen yo an kaptivite nan tout nasyon; epi Jerizalèm pral pilonnen anba pye moun lòt nasyon yo, jiskaske tan moun lòt nasyon yo va rive nan akonplisman li. Lik 21:24.

Li esansyèl pou remake mwen ap itilize ni kalkil “enkli” ni kalkil “ekskli” pou peryòd ki reprezante pa senbòl alfa a, depi Cestius rive jouk nan senbòl omega a, Titus. Sa montre gen de aplikasyon tan ki reprezante nan yon sèl istwa. Nou deja te trete prensip biblik sa a lè nou te konsidere (sa gen anpil atik deja), tan ki te genyen ant vizit Jezi nan Sezare Filipi (Panyòm) ak vwayaj Li sou Mòn Transfigirasyon an. De otè biblik note sis jou, epi youn note uit jou.

Epi apre sis jou, Jezi pran Pyè, Jak, ak Jan, frè li a, epi li mennen yo apa sou yon mòn byen wo. Matye 17:1.

Sis jou apre, Jezi pran Pyè, Jak, ak Jan avèk li, epi li mennen yo sou yon mòn ki wo, apa pou kont yo menm sèlman; epi li te transfigire devan yo. Mak 9:2.

Epi, anviwon uit jou apre pawòl sa yo, li pran Pyè, Jan ak Jak avèk li, epi li moute sou yon mòn pou l priye. Lik 9:28.

Destriksyon Jerizalèm nan gen yon aplikasyon “pi dirèk” pou dènye jou yo, epi destriksyon sa a se de temwen Babilòn ak Wòm reprezante yo. De temwen sa yo aliyen youn ak lòt, men yo bay karakteristik pwofetik diferan e esansyèl, pou yo fè laverite a parèt ak plis fòs. Syèj Wòm te fè a (66 rive 70) te dire katran, ki reprezante tou twa ane edmi. Twa ane edmi yo konekte ak pilonnen sanktyè a ansanm ak lame a, jan paganism ak papalis te reyalize sa. Pilonnen pa papalis la te dire twa ane edmi senbolik, jan sa te tipifye pa yon twa ane edmi literal nan syèj Wòm te fè a.

Blòkisd katran sa a konekte tou ak peryòd katran ki asosye ak liy pwofetik la ki idantifye elevasyon Islam nan, epi apre sa elevasyon mouvman ni premye ak dezyèm, epi answit twazyèm zanj yo. Soti nan Cestius rive Titus kwaze ak wou lavil Wòm papal la, epi tou ak wou Islam nan. Wou Wòm nan ak twa ane edmi Cestius ak Titus yo kwaze ak twa ane edmi senbolik lavil Wòm papal la, konsa yo idantifye de antite yo, sètadi lavil Wòm payen an ak lavil Wòm papal la. Wou Islam nan konekte pa menm istwa a lè yo konprann li kòm katran, men menm jan ak wou Wòm nan nan istwa sa a, Islam asosye ak yon dezyèm pouvwa ki soumèt anba wou Islam nan—sa vle di Advantis la. Peryòd twa ane edmi a reprezante Wòm nan toude faz li yo, epi peryòd katran an reprezante Islam ak Advantis. Pwofetikman, yo pa ka separe lavil Wòm payen an ak lavil Wòm papal la, menm jan tou yo pa ka separe Islam ak Advantis.

Sa mande, nan sans pwofetik, lè nou konsidere syèj Babilòn nan, pou nou wè de konpreyansyon sou tan nan ilistrasyon syèj dizwit mwa a. De reprezantasyon tan nan syèj Wòm te pote a, nan sans pwofetik, egzije de reprezantasyon tan nan syèj Nebikadneza te pote a. Syèj dizwit mwa Nebikadneza a kapab konprann tou kòm yon senbòl yon ane edmi. Dizwit mwa se yon ane edmi, epi yon ane edmi kapab eksprime kòm 1.5 ane. Syèj Nebikadneza a te alafwa dizwit mwa ak yon pwen senk (1.5) ane.

Dizwit mwa yo konsène pouvwa ki te gen pou l pile Jerizalèm anba pye, epi 1.5 ane yo konsène Islam. Wou pwofetik kalkil la ki idantifye dizwit mwa yo idantifye Babilòn, epi lòt wou pwofetik kalkil la idantifye Islam. Nou poko mete devan yon esplikasyon sou kijan nou rive nan aplikasyon 1.5 ane yo an rapò ak Islam, men li ta dwe remake ke de kalkil tan yo nan destriksyon Wòm te pote a konekte ak wou pwofetik Wòm nan, (ni payen ni papal), epi lòt kalkil la konekte ak wou pwofetik Islam nan. Karakteristik sa yo jwenn ni nan destriksyon alfa a ni nan destriksyon omega Jerizalèm yo.

Syèj Jerizalèm nan pandan katran avèk Cestius ak Titis reprezante fen yon liy pwofetik ki te kòmanse avèk yon peryòd trantuit ane ki te fini ak yon syèj katran ki te senbolize elevasyon Islam lan, epi dènye peryòd katran an nan menm liy sa a reprezante elevasyon drapo a pou san karannkat mil yo.

Nou pral kontinye bagay sa yo nan atik ki vin apre a.