Pyè nan Panyòm (Sezare Filip), ki se jis sis oswa uit jou anvan mitan twa fwa kote Pyè, Jan ak Jak te ale poukont yo avèk Jezi. Premye a se te demonstrasyon pisans Li nan rezirèksyon pitit fi Jayiris la, ki te gen douz an; dezyèm nan se te demonstrasyon glwa Li sou mòn transfigirasyon an; epi twazyèm nan se te Jetsemane, demonstrasyon soufrans Li. Nan Panyòm, nan chapit onz la, Pyè aliyen jis anvan kwa a nan vèsè sèz la. Mòn nan te pwen mitan twa vwayaj espesyal sa yo kote te gen sèlman twa disip yo. Sou mòn nan, Papa selès la te pale tou pou dezyèm fwa sou twa fwa; Papa a te pale nan batèm nan, sou mòn nan, epi apre sa jis anvan kwa a. Pyè se de fwa nan yon pwen mitan pami twa evènman espesifik. Li se tou pwen mitan chapit onz rive vennde nan Matye.

Asiryen yo

Mòn nan te vini anvan antre triyonfal la, ki te kòmanse lè yo te lage bourik la pou pote ofrann nan antre Jerizalèm, menm jan bourik Abraram nan te pote bwa pou ofrann lan sou Morya, ansyen sit tanp lan nan Jerizalèm. Fèt twonpèt yo nan liy Levitik venntwa make lage bourik la; konsa, eksperyans mòn transfigirasyon an te vini anvan antre triyonfal la, e konsa sa mete Pyè nan istwa trant jou Levitik venntwa yo ki aliyen ak sezon Lapannkòt la. Pandan trant jou sa yo, tanp lan (tès mitan an) vini sou kandida yo pou yo ka pami katreven prèt vanyan yo. Nan temwayaj rebelyon wa Ozyas nan kote ki sen an, yo idantifye katreven prèt yo kòm vanyan, sa ki fè konprann te gen prèt ki pa t patisipe.

Lè sa a, Azarya, prèt la, antre apre li, ansanm ak katreven prèt SENYÈ a ki te vanyan gason. Yo te kanpe kont wa Ozyas, epi yo di li: Se pa dwa pa w, Ozyas, pou boule lansan devan SENYÈ a, men se dwa prèt yo, pitit Arawon yo, ki konsakre pou boule lansan an. Soti nan Tanp lan; paske ou fè sa ki pa dwa; e sa p ap sèvi pou onè pa w devan SENYÈ Bondye a. 2 Kwonik 26:17, 18.

Prèt vanyan yo se sila yo ki suiv Ti Mouton an nenpòt kote Li ale.

Se yo menm ki pa t sal tèt yo ak fanm; paske yo se vyèj. Se yo menm ki swiv Ti Mouton an kèlkeswa kote li ale. Se yo menm ki te rachte pami lèzòm, kòm premye fwi pou Bondye ak pou Ti Mouton an. Revelasyon 14:4.

Lyon nan branch fanmi Jida a mennen pèp Li a antre nan Trè Sen an, epi Li fè yo fikse je yo sou lach alyans lan, epi konsidere Gran Prèt la ki la ap sèvi nan dènye travay Li a pou efase peche. Pyè te resisite nan dat 31 desanm 2023, epi apre sa li te konfwonte ak tès fondasyon an konsènan wòl Wòm nan nan etabli vizyon ekstèn pwofesi a. Lè sa a, dezyèm tès tanp lan te rive pou Pyè, e se la vizyon liy entèn lan reprezante nan vizyon glas la nan chapit dis liv Danyèl la.

Pyè te demanti Seyè li a nan dat 18 jiyè 2020, e li te fè sa twa fwa.

“Twа fwa Pyè te renye Seyè li a an piblik, e twа fwa Jezi te fè l bay asirans lanmou ak fidelite li, pandan li t ap poze l kesyon sa a ki te byen pike, tankou yon flèch ak bab ki t ap antre nan kè li ki te deja blese. Devan disip yo ki te rasanble yo, Jezi te revele pwofondè repantans Pyè a, e li te montre konbyen disip ki te konn vante tèt li a te vin imilye nèt.” The Desire of Ages, 812.

Pyè te reprezante de kategori adoratè.

“Pou chak nan klas yo ki reprezante pa Farizyen an ak pibliken an, gen yon leson nan istwa apot Pyè a. Nan kòmansman disipola li, Pyè te panse tèt li fò. Menm jan ak Farizyen an, nan pwòp jijman pa li li te ‘pa tankou lòt moun yo.’ Lè Kris, nan lavèy trayizon Li a, te avèti disip Li yo davans: ‘Nou tout va bite poutèt mwen lannuit sa a,’ Pyè te deklare avèk konfyans: ‘Menm si tout moun ta bite, mwen menm mwen p ap bite.’ Mak 14:27, 29. Pyè pa t konnen pwòp danje pa li. Konfyans nan tèt li te twonpe li. Li te panse li te kapab kenbe tèt anba tantasyon; men, kèk ti tan apre, eprèv la te vini, epi avèk madichon ak sèman li te nye Seyè li a.” Christ’s Object Lessons, 152.

Pibliken an tounen lakay li jistifye.

«Farizyen an ak pibliken an reprezante de gwo kategori moun ki vini pou adore Bondye yo divize ladan yo. De premye reprezantan yo jwenn nan de premye pitit ki te fèt sou tè a.» Christ’s Object Lessons, 152.

Abèl ak pibliken an se yon senbòl jistifikasyon pa lafwa.

Epi pèseptè kontribisyon an, ki te kanpe byen lwen, pa t menm vle leve je l anlè nan syèl la; men li t ap bat lestomak li, li t ap di: Bondye, gen pitye pou mwen, yon pechè. Mwen di nou, nonm sa a desann lakay li jistifye pito pase lòt la; paske tout moun ki leve tèt pa yo va bese, e sila ki bese tèt li va leve anlè. Lik 18:13, 14.

Mesaj 1888 la te akonpaye pa desand zanj ki nan Revelasyon dizwit la.

“Nan gwo mizèrikòd Li, Senyè a te voye bay pèp Li a yon mesaj ki gen anpil valè pa mwayen Ansyen Waggoner ak Jones. Mesaj sa a te fèt pou mete devan mond lan, pi klè toujou, Sovè ki leve byen wo a, sakrifis la pou peche tout mond lan. Li te prezante jistifikasyon pa lafwa nan Garan an; li te envite pèp la pou resevwa jistis Kris la, ki parèt nan obeyisans anvè tout kòmandman Bondye yo. Anpil moun te pèdi Jezi devan je yo. Yo te bezwen pou yo dirije je yo sou pèsonn divin Li, sou merit Li yo, ak sou lanmou Li ki pa chanje pou fanmi imen an. Tout pouvwa remèt nan men Li, pou Li ka distribye gwo don bay lèzòm, pandan Li ap kominike bay ajan imen ki san sekou a don san pri ki se pwòp jistis pa Li. Se mesaj sa a Bondye te bay lòd pou yo bay mond lan. Se mesaj twazyèm zanj lan, ki dwe pwoklame avèk yon vwa fò, epi ki akonpaye avèk vide Lespri Li an abondans.” Testimonies to Ministers, 91.

Mesaj Laodise a

“Mesaj Bondye te ban nou pa mwayen A. T. Jones ak E. J. Waggoner se mesaj Bondye pou legliz Laodiseyen an, e malè pou nenpòt moun ki deklare li kwè verite a, men ki pa reflete bay lòt moun reyon Bondye bay yo.” The 1888 Materials, 1053.

Mesajul Ploii Târzii

«Lapli dèyè a gen pou l tonbe sou pèp Bondye a. Yon zanj pwisan gen pou l desann soti nan syèl la, epi tout tè a gen pou l klere ak glwa li.» Review and Herald, 21 avril 1891.

Vil Nouyòk ak 11 Septanm

“Koulye a, èske gen pawòl k ap sikile ke mwen te deklare Nouyòk dwe disparèt anba yon gwo vag lanmè? Sa, mwen pa janm di l. Mwen te di, pandan m t ap gade gwo bilding yo k ap monte la, etaj sou etaj: ‘Ala sèn terib ki pral fèt lè Seyè a va leve pou l souke tè a avèk anpil fòs!’ Lè sa a, pawòl Revelasyon 18:1–3 yo pral akonpli. Tout chapit dizwityèm Revelasyon an se yon avètisman sou sa k ap vini sou tè a. Men mwen pa gen okenn limyè espesyal konsènan sa k ap vini sou Nouyòk, eksepte ke mwen konnen yon jou gwo bilding ki la yo pral jete atè pa mouvman ak ranvèsman pouvwa Bondye. Daprè limyè yo ban mwen an, mwen konnen destriksyon nan mond lan. Yon sèl pawòl ki soti nan men Seyè a, yon sèl manyen pouvwa pisan li, epi gwo estrikti sa yo pral tonbe. Sèn pral fèt ki gen yon teribte nou pa ka imajine.” Review and Herald, 5 jiyè 1906.

Pyè, pibliken an, reprezante yon nanm ki jistifye pa lafwa; epi jistifikasyon pa lafwa se mesaj twazyèm zanj lan; se mesaj Laodise a ki te rive nan 9/11, lè gwo bilding Nouyòk yo te tonbe epi Revelasyon 18:1–3 te akonpli. Lè sa a, lapli dènyè a te kòmanse fè ti gout, epi sele san karant-kat mil yo te kòmanse. Nan fen tan sele san karant-kat mil yo, zanj Revelasyon dizwit la te desann kòm Mikayèl, akanj lan, epi li te resisite Pyè pa mwayen twa eprèv. Premye eprèv la te kòmanse 31 desanm 2023, epi li te reprezante verite fondamantal la ke Wòm se pisans ki nan vèsè katòz Daniel onz la ki tabli vizyon an. Vizyon sa a se vizyon chazon an, ki reprezante liy pwofesi ekstèn nan, ke Salomon di se lavi oswa lanmò.

Lè pa gen [chazon] vizyon, pèp la peri; men moun ki kenbe lalwa a, ere li. Pwovèb 29:18.

Dezyèm tès Pyè a se tès tanp lan, ki mande pou antre nan Trè Sen an pa lafwa, jan Sè White te ilistre sa nan premye vizyon li yo. La a, li te wè kòmandman Saba setyèm jou a ap briye anlè nèf lòt kòmandman yo. Doktrin sa a, nan ouvèti jijman an, reprezante doktrin enkarnasyon an ki briye anlè lòt doktrin pwofetik yo nan dènye jou yo, pandan fèmti jijman an. Enkarnasyon Kris la, li menm ki Diven an, lè li te pran sou tèt Li chè tonbe ki pechè, byenke Li pa t konnen peche, reprezante nan yon varyete ilistrasyon. Pi siyifikatif la se doktrin sèt fwa yo. Doktrin sèt fwa yo te alfa dekouvèt pwofetik Miller yo, e se te doktrin nan an 1856 ki te reprezante doktrin omega istwa Millerit la, kote Advantis Millerit Filadèlfyen an te revòlte pandan sèt ane epi li te vin legliz Advantis Setyèm Jou Lawodiseyen an an 1863.

De baton Ezekyèl trannsèt yo reprezante de jijman 2,520 ane yo kont wayòm nò a ak wayòm sid la. Wayòm nò a reprezante lachè imen, e wayòm sid la reprezante lespri ki te fèt pou ini avèk lespri Kris la; konsa, Divinite t ap ini avèk limanite. Sa se doktrin enkarnasyon an nan yon reprezantasyon senplifye. Sèt tan yo te alfa ak omega nan istwa Millerit la, epi kòm li reprezante enkarnasyon an, li se tou omega nan istwa Advantis Setyèm Jou a anrapò ak doktrin alfa Saba a an 1844. Youn se yon siy Saba setyèm jou a, epi lòt la se siy Saba setyèm ane a.

Non Pyè chanje nan Panium, ki te dezyèm etap la pou reprezantasyon Abraram te fè sou premye alyans lan avèk yon pèp chwazi; epi Pyè vin reprezantan dènye alyans lan avèk yon pèp chwazi nan dezyèm etap pa li. Se dezyèm etap la nan liy chapit onz rive vennde, epi se dezyèm nan twa fwa Pyè, Jak ak Jan te ale avèk Jezi lwen lòt disip yo, ansanm ak dezyèm nan twa fwa Papa ki nan syèl la te pale. Liy Neron an fini nan mitan ant batay Raphia ak Panium yo, paske li aliyen avèk de lòt peryòd 250 ane yo ki te kòmanse nan 457 av. J.-K. ak 1776. 457 av. J.-K. te fini nan 207 av. J.-K., epi 1776 fini nan 2026. Pyè nan 207 av. J.-K., 2026, 313, ak tès tanp lan ki vin anvan twazyèm lan ak tès desizif lage bourik la, ki reprezante kòm fèt twonpèt yo.

Tès Pyè a se swiv Kris la antre nan Kote ki Pi Sen an, e travay li se korije epi answit pwoklame mesaj ki korije a konsènan boul dife Nashville yo. Mesaj Pyè a sou boul dife Nashville yo se mesaj Pannkòt la ki te premye prezante nan chanm anlè a, epi apre sa nan tanp lan. Li prezante mesaj li a pandan li idantifye boul dife Nashville yo ak akonplisman batay Rafya a, an konjonksyon ak batay Panyòm nan, ki vin tounen batay Aksyòm nan nan lwa dimanch vèsè sèz la. Lwa dimanch vèsè sèz la se tou lwa dimanch vèsè karant-yonn lan ak vèsè vennde a. Twa vèsè sa yo aliyen tou ak vèsè trant-yonn lan kote papote a te pran kontwòl an 538 epi li te pase yon lwa dimanch nan twazyèm Konsèy Òleyan an. Vèsè ki mennen nan vèsè trant-yonn lan idantifye repè ki te mennen nan lwa dimanch 538 la epi yo tipifye istwa ki vini anvan lwa dimanch k ap vini byento a.

Paske batiman Kitim yo va vini kont li; se poutèt sa, li va vin nan lapenn, li va tounen, epi li va gen endiyasyon kont alyans sen an: konsa li va fè; li va menm tounen ankò, epi li va antre an konpreyansyon ak sila yo ki abandone alyans sen an. Epi lame yo va kanpe bò kote li, epi yo va pwofane Tanp fòs la, epi yo va retire sakrifis kontinyèl la, epi yo va mete abominasyon ki fè dezolasyon an. Danyèl 11:30, 31.

“Bato Kittim” yo te reprezante Vandal yo, ki reprezante tou kòm dezyèm twonpèt la nan Revelasyon chapit uit. Dezagregasyon pwogresif Wòm te kòmanse an 330, lè Konstanten te divize wayòm nan an lès ak lwès. Apre sa, li te pataje l bay twa pitit gason li yo. Anpi Women an, ki te envensib depi batay Aksyòm nan, te lè sa a divize an de pati, apre sa an twa pati; epi premye kat twonpèt Revelasyon uit yo te reprezante ofansiv lènmi yo ki te mennen Wòm oksidantal nan fen li an 476. Wòm oriental la, nan Konstantinòp, te kontinye jouk nan fen senkyèm twonpèt la ak kòmansman sizyèm nan, ki se tou premye ak dezyèm malè yo. Pwofesi tan an nan san senkant ane premye malè a te fini nan dat pwofesi tan dezyèm malè a te kòmanse. Dat sa a se te tonbe Konstantinòp anba men Tik Otoman yo an 1453.

Babylone te tonbe nan yon sèl nwit; petèt ou ta diskite ke Siris te dwe an premye detounen rivyè a, e sa te pran yon sèten tan, men tonbe Babylone te fèt nan yon sèl nwit; tandiske, tonbe Wòm te kouvri 1123 ane. Ane sa yo te gen mak pwofetik presi ki dekri destriksyon pwogresif Wòm Anperyal la, epi Wòm Anperyal payen an se yon tip Etazini nan travay li pou mete papote a sou twòn nan kòm senkyèm wayòm pwofesi biblik la an 538. Yo mete papote a sou twòn nan nan lwa dimanch vèsè sèz nan Danyèl onz. Mak yo ki prefigire travay Etazini an reprezante nan mak destriksyon pwogresif Wòm payen an.

Bato Chitim yo te reprezante yon dezas finansye pou Wòm, paske marin Vandal yo te pote devastasyon sou wout maritim Lanmè Mediterane a. Nan dènye jou yo, yo prezante Islam kòm yon dezas finansye pou wa latè yo. Vandal yo ak bato yo te fòs dezyèm twonpèt la, epi twa malè yo se fòs twonpèt islamik yo. Premye a se te Arabi, dezyèm nan Latiki, epi twazyèm nan se atravè lemonn antye.

Bato yo se yon senbòl pouvwa ekonomik, e nan Ekriti yo bato Chitim yo se senbòl ki pi enpòtan pouvwa ekonomik. Bato sa yo koule anba yon van lès ki an kòlè nan mitan lanmè yo, e nan Ekriti yo Islam se pitit lès yo. Lè yo remake Islam nan sekans pwofetik evènman yo, li pwodui yon kriz ekonomik. Islam reprezante avèk Balam kòm yon bourik, ki se mo ebre yo tradui kòm “nonm sovaj” nan premye entwodiksyon Izmayèl nan Ekriti yo. Izmayèl se papa Islam nan nivo pwofetik la, san sa pa nye Abraram kòm papa Izmayèl, men douz branch fanmi Izmayèl yo vin konnen kòm pitit lès yo nan Ekriti yo.

Nan dènye jou yo, Balaam, senbòl Etazini kòm yon fo pwofèt, frape bourik li twa fwa, sa ki reprezante twa kout Islam yo. 9/11 te premye nan kout sa yo e li te make arive zanj sele a, ki monte soti nan lès pandan van brit lès yo nan lit la. Dezyèm kout Islam nan gen de aspè, paske dezyèm etap la make yon doubleman. 7 oktòb 2023, Islam te frape Izrayèl literal la san atann, e lè Nashville, Tennessee, pral frape san atann pa Islam, Izrayèl espirityèl la va fin frape. Nan istwa Balaam lan, dezyèm repè a te vini ant de jaden rezen, e de jaden rezen Senyè ki gen tout lame yo se te ansyen Izrayèl literal la ak Etazini, Izrayèl espirityèl modèn nan. Twazyèm repè Balaam lan te lè bourik la te pale; e senbòl pale a ki make fen tan sele san karannkat mil yo, ki te kòmanse nan 9/11, se lwa dimanch la, lè Etazini pale tankou yon dragon. Gwo tranblemanntè Revelasyon onz la se lwa dimanch sa a, kote twazyèm malè a vini vit, kote Etazini, bourik la ak Zakari pale.

Papa Jan Batis la te soti nan wityèm nan vennkat klas prèt David te etabli pou sèvi nan tanp lan. Zakari, prèt la, te frape ak bèbè poutèt enkredilite li jiskaske pitit gason l lan, Jan, te fèt, e li se yon senbòl nimewo uit la (yon senbòl prètriz la). Nan lwa dimanch la, dènye jenerasyon prèt yo, Jan Batis reprezante, pral pale jan sa reprezante pa papa li, Zakari. Kris te idantifye Jan kòm Eli, e mesaj Eli pou dènye jou yo reprezante pa yon relasyon ant papa ak pitit, menm jan sa te ye ant Zakari ak Jan. Jan te tipifye pa Jeremi, yo te di l ke si li ta retounen, li t ap vin bouch Bondye.

Jeremi t ap plenn premye desepsyon 18 Jiyè 2020 a; e si li te retounen, li t ap vin bouch Bondye nan moman lwa dimanch la, lè li te prezante mesaj pwofetik Abakik la, ki te pran reta, men ki te dwe “pale” nan lafen an. Jeremi, e konsa Jan, e konsa Pyè, te dwe pale mesaj Abakik la nan pwen kote bourik Islam lan pale, epi lè Etazini pale tankou yon dragon.

Pyè nan Sezare Filip, ki se Panyòm, nan yon peryòd tan ki te vini anvan mak chemen “mòn” nan, ki te dwe swiv pa antre triyonfal la ki te mennen nan kwa a, oubyen lwa dimanch lan. Peryòd tan sa a reprezante pa batay Panyòm nan, ki fini ak viktwa pou pap la ak pouvwa pwoksi li a, Etazini. Panyòm se twazyèm nan twa lagè pwoksi, premye a te fini bò miray Bèlen an an 1989, epi dènye a, oswa twazyèm lagè pwoksi a, fini nan demantèlman “miray” separasyon ant legliz ak leta. Ane 1989 te make pwen culminan yon lagè pwoksi yo te rele “lagè frèt” la, ki te kòmanse nan fen Dezyèm Gè Mondyal la, epi Panyòm reprezante yon lagè frèt ki fini nan Twazyèm Gè Mondyal la, ki reprezante pa batay Aktyòm nan. Nan mitan premye ak twazyèm mak chemen yo nan twa lagè pwoksi yo, gen lagè literal la nan Ikrèn nan, ki reprezante pa batay Rafya a nan vèsè onz ak douz.

Panyòm se yon lagè frèt ki mennen nan twazyèm Gè Mondyal la, jan sa reprezante pa lagè frèt ki te fini nan tan lafen an an 1989, e ki te kòmanse nan fen dezyèm Gè Mondyal la. Nan jalon ki reprezante pa vèsè dis ak 1989, vèsè onz ak douz ak lagè Ikrèn nan ki te kòmanse an 2014, epi vèsè trèz rive kenz ak lagè frèt aktyèl la ant MAGA-ism ak globalism, te gen twa prezidan ki te make alyans ant papote a ak Etazini.

Ronald Reagan te nan yon alyans sekrè ak Pap Jan Pòl II, yon pap konsèvatè anrapò ak pwofesi satanik Fatima yo, e sa lye ak istwa pwofetik vèsè dis la. Prezidans Obama a aliyen ak istwa batay Raphia a nan vèsè onz ak douz yo. Pandan prezidans li, te gen de pap senbolik, paske dezyèm waymark la idantifye yon doubleman. Nan twazyèm waymark vèsè trèz rive kenz yo, pap la se premye pap ki soti Ozetazini. Okòmansman, nou te sipoze Pap Leo te yon pap konsèvatè jan Jan Pòl II te prefigire l la, men lè sa aplike anba aplikasyon pwofetik yon aplikasyon trip, twazyèm waymark la genyen karakteristik de premye akonplisman yo; konsa, Leo se Jan Pòl II konsèvatè a, epi li se ansyen chèf Biwo Enkizisyon an, Benwa XVI, ki te demisyone pou pap woke la, Franswa, pandan manda Obama a.

Premye lagè pa pwokirasyon an reprezante pa yon sèl vèsè, dezyèm nan pa de, epi twazyèm nan pa twa vèsè. Lagè frèt la ki te fini an 1989 te kòmanse nan fen Dezyèm Gè Mondyal la, epi twazyèm gè mondyal la, ki reprezante pa batay Actium nan, kòmanse nan fen lagè frèt la ki reprezante pa batay Panium nan. Twa gè mondyal yo, menm jan ak twa lagè pa pwokirasyon yo, soumèt anba prensip ki asosye ak yon aplikasyon trip pwofesi a. Fen Dezyèm Gè Mondyal la te kòmanse yon lagè frèt ki te fini ak wityèm prezidan an apati Roosevelt an 1945, ki te Reagan. Reagan, nan tan lafen an an 1989, te kòmanse yon seri uit prezidan ki mennen rive sou Trump (ki soti nan sèt la). Lagè frèt Trump la te kòmanse an 2015, lè li te anonse kandidati li pou prezidan epi li te souke globalis yo, nan akonplisman Daniel onz vèsè de. Lagè frèt sa a fini nan lwa dimanch la, ki se batay Actium nan, twazyèm obstak Wòm anvan li gouvène avèk sipremasi.

Roosevelt kòmanse yon seri uit prezidan ki mennen rive sou Reagan, e seri sa a kòmanse ankò uit prezidan ki mennen rive sou Trump. Roosevelt make Dezyèm Gè Mondyal la; li mouri 12 avril 1945, epi se Truman ki te prezidan lè lagè ann Ewòp la te fini 8 me, epi lagè nan Pasifik la te fini 2 septanm. Lagè ann Ewòp la te sitou yon batay sou tè, tandiske lagè nan Pasifik la te yon batay sou lanmè, menm jan Panium reprezante yon batay sou tè e Actium reprezante yon batay sou lanmè. Premye a ilistre dènye a, e sekans uit prezidan an etabli sou temwayaj Danyèl onz, vèsè de ak twa, epi tou sou enigm wityèm lan ki soti nan sèt yo. Nan de premye Kongrè Kontinantal yo, nan kòmansman istwa bèt latè a nan Revelasyon trèz la, te gen sèt manda prezidan. Nan istwa sa a, George Washington te nonmen kòm Kòmandan an Chèf. Antanke premye prezidan ofisyèl la, nominasyon Washington nan Dezyèm Kongrè Kontinantal la senbolize Washington depi nan kòmansman menm kòm wityèm lan nan mitan sèt prezidan yo.

Premye prezidan an te wityèm nan sèt premye prezidan yo, epi dènye prezidan an se wityèm nan ki soti nan sèt yo. Prèt Zakari pale nan nesans Jan an, lè bourik la pale, epi lè bèt ki soti sou tè a pale. Se la vizyon Abakik la pale tou. Nesans Jan an, ki prefigire drapo a nan san karannkat mil yo nan lwa dimanch lan, se dènye jenerasyon Zakari, prèt la. Zakari te nan wityèm nan vennkat klas prèt yo. Nan lwa dimanch lan Zakari (prèt yo) pale, lè Islam (bourik la) pale epi Etazini pale tankou yon dragon. Nan waymark sa a, blesi mòtèl pap la geri e li vin tounen wityèm nan ki soti nan sèt yo. Trump tou se wityèm nan ki soti nan sèt yo, e se li menm ki fòme imaj bèt la ki vin finalize nan lwa dimanch lan. Lè sa a, prètriz san karannkat mil yo vin tounen bouch Bondye, epi yo pale mesaj la nan gwo rèl twazyèm zanj lan. Prètriz sa a se wityèm legliz la ki soti nan sèt yo.

Roosevelt kòmanse uit prezidan ki mennen rive nan tan lafen an an 1989, epi li make tranzisyon soti nan Dezyèm Gè Mondyal la pou rive nan lagè frèt la ki fini an 1989. Prezidan Truman te vini apre Roosevelt e li te gouvène lè batay sou tè ak sou lanmè ki te fòme Dezyèm Gè Mondyal la te fini. Antanke prezidan, Truman te gouvène lè Nasyonzini te kòmanse nan dat 24 oktòb 1945. Relasyon ant Roosevelt ak Truman tabli pa ane 1945 la. Toude te prezidan nan ane sa a, epi nan ane sa a lagè doub la ki te Dezyèm Gè Mondyal la te fini, e Nasyonzini te fòme, epi lagè frèt la te kòmanse.

An 1989, te gen de prezidan tou, menm jan ak an 1945: Ronald Reagan ak George Bush premye a. Reagan te mete fen nan lagè frèt la, epi George Bush premye a te anonse ke li te an premye e anvan tout bagay yon mondyalis lè li te adrese “karantsenkyèm” Asanble Jeneral Nasyonzini an nan 1ye oktòb 1990, kote li te pale sou bati yon “nouvo lòd mondyal.” Nan diskou a li te deklare: “Se nan men nou sa ye pou nou kite machin fènwa sa yo dèyè, nan Mwayennaj Fènwa yo kote yo dwe ye, epi pou nou avanse pou nou mennen yon mouvman istorik rive nan akonplisman li nan direksyon yon nouvo lòd mondyal ak yon long epòk lapè.”

Nan diskou sa a, Bush te lye konsèp la ak koperasyon apre Lagè Fwad la, Kriz Gòlf la (envazyon Irak te fè nan Kowèt), ranfòsman Nasyonzini, ak yon nouvo patenarya ant nasyon yo ki baze sou règ lalwa. Bush te premye fè ekspresyon “nouvo lòd mondyal” la vin popilè kèk semèn anvan sa, nan yon diskou li te bay 11 septanm 1990 devan yon sesyon konjwen Kongrè a.

Remake lefèt ke Bush te mete diskou li nan Nasyonzini an nan yon kontèks kote li te idantifye fen dènye lagè frèt la an tèm de “Mwayennaj Fènwa yo.” Mwayennaj Fènwa yo te fini nan tan lafen an an 1798, epi Bush te nan tan lafen 1989 lan. Remake ke lè li te premye envante ekspresyon “nouvo lòd mondyal” la, Islam t ap fè nasyon yo fache, epi diskou a te bay nan 9/11. Soti nan Roosevelt rive Carter te gen uit prezidan, epi soti nan Reagan rive Trump te gen uit prezidan. Trump se dènye prezidan an, epi li te tipifye pa premye prezidan an, ki te wityèm nan pami premye sèt prezidan yo.

Tan fen an lanne 1798 idantifye blesi mòtèl papote a, e papote a se te pisans ki t ap gouvène sou wa Ewòp yo pandan Mwayennaj Fènwa yo. Nan Revelasyon disèt, relasyon sa a prezante kòm yon pwostitiye k ap monte sou yon bèt, e k ap gouvène sou li. An 1798, sipò wa Ewòp yo te retire, e bèt la te mouri. An 1799, pap la te mouri ann egzil. 1798 ak 1799 reprezante tan fen an nan sans ki pi konplè li, menm jan tan fen an nan epòk Kris la make pa nesans Jan Batis, epi sis mwa apre pa nesans Kris la. Pawòl Bush yo an 1990 reprezante Bush kòm dezyèm nan de prezidan ki make tan fen an, epi ki make mouvman an nan direksyon globalis, ki se pisans dragon an. Senbòl Bush la make yon pa nan direksyon lwa dimanch la lè Etazini fini kòm sizyèm wayòm pwofesi Bib la lè li pale tankou yon dragon. Nan lwa dimanch la, Etazini vin tounen vwa Nasyonzini. Nan menm kontèks sa a, Islam ap fache nasyon yo, epi 9/11 make. Onz septanm 1990, lè premye Bush la te pale devan Kongrè a sou ajanda globalis li a, li t ap prefigure lè Islam t ap ankò fache nasyon yo nan 9/11 an 2001, men lè sa a prezidan an t ap Bush dènye a.

Roosevelt, premye nan uit prezidan, make fen Dezyèm Gè Mondyal la an 1945, epi prezidan ki te vin apre a te fè Nasyonzini an antre an fonksyon. Reagan, premye nan uit prezidan, make fen lagè frèt la an 1989, epi prezidan ki te vin apre a te ankouraje Nasyonzini an. Dènye prezidan nan uit prezidan yo ap mete fen nan yon lagè frèt ki te kòmanse lè li te anonse entansyon li pou l kandida an 2015, epi li pral kòmanse Twazyèm Gè Mondyal la. Li pral fè sizyèm wayòm pwofesi Bib la pase nan tèt setyèm wayòm pwofesi Bib la (Nasyonzini an), epi apre sa li pral dakò pou l bay bèt la wayòm sa a lè lwa dimanch la vini.

Menm jan Dezyèm Gè Mondyal la te konpoze de yon lagè sou tè ak yon lagè sou lanmè, dènye prezidan an pral gen yon lagè frèt, ki reprezante pa batay sou tè Panium nan, ki mennen nan batay sou lanmè Actium nan. Nan lwa dimanch lan, lagè frèt ki te kòmanse lè Trump te soulve globalis yo an 2015 la, vin tounen twazyèm Gè Mondyal la, jan sa reprezante pa batay sou tè ak sou lanmè nan Dezyèm Gè Mondyal la. Nan fen Dezyèm Gè Mondyal la, pwochen etap la se te globalis Nasyonzini an, menm jan sa te ye nan fen lagè frèt la avèk Reagan ak Bush. Premyèman, Etazini fini nan lwa dimanch lan, apre sa “nouvo lòd mondyal” Bush la prezante setyèm wayòm nan, ki imedyatman dakò pou bay otorite pa yo a wityèm wayòm nan.

Bush premye a ak Bush dènye a mare ansanm pa anons premye a te fè bay Kongrè a konsènan “nouvo lòd mondyal la” nan 9/11 ak Patriot Act dènye a an 2001. Toude waymark yo plase nan kontèks Islam k ap fè nasyon yo fache.

Nou pral kontinye bagay sa yo nan atik k ap vini an.