Tès Pen Soti nan Syèl la te tès omega disiplin nan jou Jezi yo, e li te tou omega a an rapò ak tès laman an ki reprezante nan alfa istwa alyans ansyen Izrayèl la. Kòmansman an te laman; fen an te Pen Soti nan Syèl la. Omega a toujou pi gwo a; se poutèt sa, pi gwo abandònman disip yo make Kapènawòm kòm omega a nan istwa Kris la ak tès disiplin nan.
Apre sa, Jezi di disip li yo: Si yon moun vle vini dèyè m, se pou l renonse tèt li, pran kwa pa l, epi swiv mwen. Paske, nenpòt moun ki vle sove lavi li, l ap pèdi li; men nenpòt moun ki pèdi lavi li poutèt mwen, l ap jwenn li. Paske, ki avantaj yon moun va genyen, si l ta genyen lemonn antye, epi l pèdi pwòp nanm li? Oswa, ki sa yon moun va bay an echanj pou nanm li? Paske, Pitit lòm nan gen pou l vini nan glwa Papa li avèk zanj li yo; epi lè sa a, l ap rekonpanse chak moun dapre zèv li yo. An verite, mwen di nou sa: Gen kèk moun ki kanpe isit la ki p ap goute lanmò, jouk lè yo wè Pitit lòm nan vini nan wayòm li an. Matye 16:24–28.
Kapènawòm se yon tès omega. Tès ki fèt nan Kapènawòm se tès lwil la nan parabòl dis vyèj yo; li kòmanse ak rèl a minwi a, epi li inisye yon peryòd ki gen ladan l vyèj sòt yo k ap rekonèt yo pa gen lwil. Lè sa a, yo kòmanse pran panik pandan y ap pwoche bò pòt k ap fèmen lwa dimanch lan, jan sa reprezante nan kriz ki te fèt nan Kapènawòm nan Jan 6:66. Pwofetikman, yo “wonte.”
Gade, jou yo ap vini, se Senyè Bondye a ki di sa, lè m ap voye yon grangou sou peyi a, pa yon grangou pen, ni yon swaf dlo, men yon grangou pou tande pawòl Senyè a. Y ap moute desann depi yon lanmè rive jouk yon lòt, e depi nò rive jouk lès; y ap kouri toupatou pou chèche pawòl Senyè a, men yo p ap jwenn li. Nan jou sa a, bèl jennfi yo ak jenn gason yo pral febli anba swaf. Moun ki sèmante pa peche Samari a, ki di: Bondye ou a, o Dàn, vivan; epi: Fason Bècheba a vivan; menm yo menm ap tonbe, e yo p ap janm leve ankò. Amos 8:11–14.
Tès omega a Kapernaüm nan se yon tip ki reprezante tès omega ki vini apre tès fondasyonèl 2024 la. Tès omega a se kote lamarye a sele davans anvan lwa dimanch la. Se la separasyon an vin final pou tout tan, paske yon fwa li vin pirifye, pa gen okenn etranje (Janti) k ap pase nan Jerizalèm ankò pou tout tan.
Seyè a va gwonde soti nan Siyon, li va fè tande vwa li depi Jerizalèm; syèl la ak tè a va tranble. Men, Seyè a va espwa pèp li a, li va fòs pitit Izrayèl yo. Konsa n a konnen se mwen menm ki Seyè a, Bondye nou an, k ap rete nan Siyon, mòn sen mwen an; lè sa a Jerizalèm va sen, e okenn etranje p ap janm pase ladan l ankò.
Epi sa rive nan jou sa a, mòn yo ap degoute diven nèf, ti mòn yo ap koule ak lèt, tout rivyè Jida yo ap koule ak dlo, epi yon sous ap sòti nan kay Seyè a, e l ap wouze vale Chitim nan.
Ejip la pral tounen yon dezolasyon, e Edòm pral tounen yon dezè ki vid, poutèt vyolans yo te fè kont pitit Jida yo, paske yo te koule san inosan nan peyi yo a. Men, Jida pral rete pou tout tan, e Jerizalèm de jenerasyon an jenerasyon. Paske m ap pirifye san yo mwen pa t ankò pirifye a; paske Senyè a rete nan Siyon. Joèl 3:16–21.
Jerizalèm pirifye anba peche nan dènye mouvman jijman ankèt la; se la, nan Zakari chapit twa, yo bay Jozye rad blan len twal Filadèlfyen an pou ranplase rad sal Lawodise a. “Lè sa a, Jerizalèm va sen, epi p ap gen etranje k ap pase ladan l ankò,” paske ble a te separe ak move zèb yo e yo te ranmase l kòm yon ofrann premye fwi. Sa rive nan tès omega a, e sa rive lè fenèt syèl la louvri, epi Jezi jete bijou yo nan bwat la epi li di lemonn: “vin wè.” “Vin wè” drapo wayòm mwen an, lamarye mwen an, ofrann Levit mwen yo tankou nan jou lontan. “Vin wè” tanp mwen an, bwat mwen an plen ak bijou—chak prepare kòm yon pati nan kouwòn wayòm laglwa a.
Tès alfa fondamantal ane 2024 la mennen nan tès omega tanp lan. Tès omega a rive lè fenèt syèl la louvri, sa vle di lè lamarye a pare tèt li. Vyèj san konprann yo ansanm ak fo mesaj lapli ta yo sou lapè ak sekirite yo, van an chase yo deyò atravè fenèt ki louvri yo, paske mesaj istwa sa a se mesaj van lès la. Mesaj la se van di Ezayi a ki rete, nan jou van lès la; li se kat van Jan yo ki kenbe an fren pandan tan sele san karannkat mil yo.
“Zanj yo ap kenbe kat van yo, yo reprezante tankou yon chwal anraje k ap chèche kase kòd li pou l kouri sou tout sifas tè a, pote destriksyon ak lanmò sou chemen li.”
“Èske n ap dòmi sou menm bòdi mond etènèl la? Èske n ap vin lou, frèt, epi mò? O, si sèlman nou te ka genyen nan legliz nou yo Lespri ak souf Bondye a soufle nan pèp Li a, pou yo ta ka kanpe sou pye yo epi viv.” Manuscript Releases, volume 20, 217.
Moun ki rejte mesaj sa a konsènan van lès Islam lan, van an soufle yo deyò pa fenèt la—menm senbòl rebelyon pa yo. Fatra erè a rete kole pou tout tan ak klas moun sòt ki pa gen lwil la. Efrayim ankò mete tèt li ansanm ak zidòl li yo. Yo te rejte ogmantasyon konesans tan sele a, ansanm ak relasyon li ak Islam twazyèm malè a. Bondye va chanje glwa mesaj fo lapli dènyè pa yo an “wont.”
Pèp mwen an detwi paske yo manke konesans; paske ou rejte konesans, mwen menm tou, m ap rejte ou, pou ou pa sèvi m ankò kòm prèt; dèske ou bliye lalwa Bondye ou a, mwen menm tou, m ap bliye pitit ou yo.
Jan yo te vin ogmante, se konsa yo te peche kont mwen; se poutèt sa m’a chanje glwa yo an wont. Yo manje peche pèp mwen an, epi yo mete kè yo sou inikite li. Epi sa va rive: tankou pèp la, konsa prèt la; m’a pini yo pou chemen yo, epi m’a rann yo dapre aksyon yo. Paske yo va manje, epi yo p ap janm gen ase; yo va lage kò yo nan fònikasyon, epi yo p ap miltipliye; paske yo sispann pran garde Seyè a. Fònikasyon, diven, ak diven nouvo wete kè moun. Pèp mwen an mande konsèy nan men estati bwa li yo, epi baton li fè yo konnen; paske lespri fònikasyon an fè yo pèdi chemen yo, epi yo ale nan fònikasyon, yo vire do bay Bondye yo. Yo ofri sakrifis sou tèt mòn yo, epi yo boule lansan sou kolin yo, anba chenn, pye rezen blan, ak orm, paske lonbraj yo bon; se poutèt sa pitit fi nou yo va lage kò yo nan fònikasyon, epi madanm nou yo va fè adiltè. Mwen p ap pini pitit fi nou yo lè yo lage kò yo nan fònikasyon, ni madanm nou yo lè yo fè adiltè; paske yo menm separe tèt yo ak fanm jennès, epi yo fè sakrifis ak pwostitye sakre; se poutèt sa pèp ki pa gen konprann va tonbe.
Menm si ou menm, Izrayèl, ap fè jennès, pa kite Jida tonbe nan peche; pa ale Gilgal, pa monte Bèt-Aven, ni pa fè sèman konsa: “Seyè a vivan.” Paske Izrayèl vire do tankou yon gazèl rebèl; kounye a Seyè a pral fè yo manje tankou yon ti mouton nan yon gran plas.
Efrayim mare ak zidòl yo: kite l pou kont li.
Bwason yo vin tounen tounen; yo lage kò yo nèt nan fònikasyon; chèf li yo renmen sa ki wont, y ap di: “Ban nou.” Van an mare li nan zèl li yo, epi yo pral wont poutèt sakrifis yo. Oze 4:6–19.
Fatra yo wete a se alafwa vyèj san konprann yo ansanm ak fo doktrin yo mare tèt yo avèk yo. Nou se sa nou manje, epi yo te rejte mesaj van lès la; okontrè, yo te chwazi manti a ki pote gwo awogans dèyè li, epi yo vin mare ak fo mesaj lapli ta yo sou lapè ak sekirite. Diven nouvo Joel la koupe soti nan bouch yo, egzakteman kote Jeremi vin tounen bouch Bondye.
“Lè lèzòm rejte laverite a, yo rejte Otè li. Lè yo pile lalwa Bondye anba pye, yo nye otorite Moun ki bay lalwa a. Li fasil menm jan pou fè yon zidòl ak fo doktrin ak teyori, tankou pou fòme yon zidòl an bwa oswa an wòch. Lè Satan defòme atribi Bondye yo, li mennen lèzòm pou yo imajine Li anba yon karaktè ki fo. Lakay anpil moun, yo mete yon zidòl filozofik sou twòn nan plas Jewova; tandiske Bondye vivan an, jan Li revele nan pawòl Li, nan Kris la, ak nan zèv kreyasyon an, se trè kèk moun ki adore Li. Dè milye moun fè lanati tounen dye, pandan y ap nye Bondye lanati a. Menm si se anba yon fòm diferan, idolatri egziste nan mond kretyen an jodi a tout bon vre menm jan li te egziste pami Izrayèl tan lontan nan jou Eli yo. Bondye anpil moun yo konsidere kòm saj, nan sa yo ki filozòf, powèt, politisyen, jounalis—Bondye sèk rafine ak alamòd yo, Bondye anpil kolèj ak inivèsite, e menm kèk enstitisyon teyolojik—pa miyò anpil pase Baal, dye solèy Fenisi a.” The Great Controversy, 583.
Nan separasyon ant vrè yo ak fo yo nan rèv Miller la, van an pote fo vyèj yo ale, pandan Senyè a sele lamarye Li a pandan tès entèn omega fenèt ouvè a.
Gade, m ap voye mesaje mwen an, e li va pare chemen an devan mwen; epi Seyè a, nou menm n ap chèche a, va vini toudenkou nan tanp li a, wi, mesaje alyans lan, nou menm nou pran plezi nan li a: gade, li va vini, se Seyè dèzame yo ki di sa. Men, kiyès ki ka sipòte jou vini li a? E kiyès ki va kanpe lè li parèt? Paske li tankou dife rafinè a, e tankou savon moun k ap blanchi twal yo. Epi li va chita tankou yon rafinè ak yon moun k ap pirifye ajan; li va pirifye pitit Levi yo, e li va netwaye yo tankou lò ak ajan, pou yo ka ofri bay Seyè a yon ofrann nan jistis. Lè sa a, ofrann Jida ak Jerizalèm lan va fè Seyè a plezi, menm jan ak nan tan lontan yo, ak tankou nan ane lontan yo. Malachi 3:1–4.
Pitit gason Levi yo se pitit gason Levit sa yo ki te rete fidèl nan tès imaj bèt la sou Arawon an, epi answit ankò nan tès imaj bèt la sou Jewoboram lan. Se yo menm ki pase tès imaj bèt la, ki se tès kote desten etènèl yo deside, epi tès yo dwe pase a—anvan nou resevwa sele a.
“Seyè a montre m aklè ke imaj bèt la pral fòme anvan tan gras la fèmen; paske se li ki pral gwo tès pou pèp Bondye a, tès pa li y ap deside sò etènèl yo.
“Sa a se eprèv pèp Bondye a dwe pase anvan yo sele yo. Tout moun ki te pwouve fidelite yo anvè Bondye lè yo respekte lalwa Li, epi yo refize aksepte yon fo saba, yo va pran pozisyon anba drapo Senyè a, Bondye Jewova, epi yo va resevwa sele Bondye vivan an. Moun ki abandone verite ki gen orijin selès la epi ki aksepte saba dimanch la, yo va resevwa mak bèt la” The Seventh-day Adventist Bible Commentary, volume 7, 976.
Tès imaj bèt la se tès ki vini anvan tès mak bèt la nan lwa dimanch la, epi fòk yo pase li anvan pòt la fèmen.
Se eprèv ki pirifye moun ki jis yo, epi ki separe moun ki jis yo ak moun ki pa jis yo tou. Se eprèv kote yo jwenn Danyèl, Chadrak, Mechak ak Abèdnego pi bèl pou wè, epi pi gra, pase sila yo ki te manje rejim Babilòn nan. Yon gwoup te manje pen Syèl la, e lòt la te manje pen Babilòn nan. Se eprèv pen an nan sinagòg Kapènawòm nan.
Sou plan ekstèn, tan eprèv n ap viv kounye a se eprèv imaj bèt la, sa vle di inyon legliz ak leta anndan Etazini. Tan eprèv paralèl la sou plan entèn lan idantifye yon klas vyèj ki manifeste imaj limanite, epi yon lòt klas vyèj ki manifeste imaj Divinite ini ak limanite. Apre Malachi fin idantifye pirifikasyon ak pirj Levit yo, Bondye pwopoze yon eprèv.
Mwen pral pwoche bò kote nou pou jijman; e mwen pral yon temwen rapid kont majisyen yo, kont adiltè yo, kont moun k ap fè fo sèman, kont moun k ap peze salè travayè a, vèv la, ak òfelen an, kont moun ki detounen etranje a de dwa li, epi ki pa gen lakrent pou mwen, se konsa Seyè ki gen tout lame yo di.
Paske mwen se Seyè a, mwen pa chanje; se poutèt sa nou menm, pitit Jakòb yo, nou pa disparèt. Malachi 3:5, 6.
Premye tès la se gen lakrentif pou Bondye, epi yo adrese klas ki te echwe nan eprèv Mesaje Alyans lan avèk senk kondanasyon, youn pou chak nan vyèj sòt yo ki koresponn ak lè yo mizerab, malere, pòv, avèg, toutouni; senk atribi pwofetik pou senk vyèj sòt, ki rezime anba ekspresyon an “epi nou pa gen lakrentif pou mwen.” Se sila yo ki te echwe premye tès alfa fondamantal la. Yo te echwe paske yo pa t konprann ke Bondye pa janm chanje. Se sila yo ki te echwe tès alfa ekstèn fondamantal 2024 la.
“Gen leson ki dwe aprann nan istwa tan pase a; epi yo rele atansyon sou bagay sa yo, pou tout moun ka konprann ke Bondye ap travay sou menm prensip yo kounye a menm jan Li te toujou fè. Men Li vizib nan travay Li ak nan mitan nasyon yo kounye a, menm jan li te toujou ye depi lè levanjil la te premye fwa pwoklame bay Adan nan Edenn.
“Gen kèk peryòd ki se pwen vire nan listwa nasyon yo ak nan listwa legliz la. Nan pwovidans Bondye, lè diferan kriz sa yo rive, limyè pou tan sa a bay. Si yo resevwa li, gen pwogrè espirityèl; si yo rejte li, dekadans espirityèl ak nofraj swiv. Senyè a, nan Pawòl Li a, te fè konnen travay ofansif levanjil la jan li te mennen nan tan pase a, e jan li pral fèt nan lavni, menm jouk nan konfli final la, lè ajan satanik yo pral fè dènye mouvman mèvèye yo.” Bible Echo, 26 out 1895.
Moun Lawodise yo pa wè ke fason Bondye ap aji ak lèzòm toujou menm jan an. Si limyè a, oswa lwil la, resevwa, gen benediksyon; si se pa sa, gen nofraj.
“Nan tan lontan yo, Senyè Bondye syèl la te revele sekrè li yo bay pwofèt li yo. Prezant lan ak lavni an egalman klè devan li. Vwa Bondye a ap sonnen atravè tout tan yo, li di lèzòm sa ki pral rive. Wa ak chèf yo pran plas pa yo nan tan ki te fikse pou yo a. Yo panse yo ap reyalize pwòp plan pa yo, men an reyalite yo ap akonpli pawòl Bondye te pale a.
“Pòl deklare ke resi sou fason Bondye te aji ak limanite nan tan pase yo ‘ekri pou avètisman nou, nou menm sou ki finisman mond lan rive.’ Istwa Danyèl la ban nou pou avètisman nou. ‘Sekrè Seyè a se pou moun ki gen lakrentif pou li yo.’ Bondye Danyèl la toujou vivan e li toujou ap renye. Li pa fèmen syèl la devan pèp li a. Menm jan sa te ye nan epòk jwif yo, konsa tou nan epòk sa a, Bondye revele sekrè li yo bay sèvitè li yo, pwofèt yo.”
Apot Pyè a di: “Nou gen tou pawòl pwofesi a ki pi sèten toujou; nou fè byen si nou pote atansyon sou li, tankou sou yon limyè k ap klere nan yon kote ki fè nwa, jouk lè jou a va leve, e zetwal maten an va leve nan kè nou; konnen sa anvan tout bagay, ke okenn pwofesi nan Ekriti a pa soti nan okenn entèpretasyon pèsonèl. Paske pwofesi a pa t vini nan tan lontan pa volonte lèzòm; men se moun sen Bondye yo ki te pale, pandan Sentespri a t ap pouse yo.”
“Moun ki pa kwè yo ansanm ak moun ki san Bondye yo pa rive konprann enpòtans siy tan yo, jan yo te anonse yo davans nan pawòl pwofetik la. Nan inyorans yo, yo ka refize aksepte dosye enspire a. Men lè kretyen ki fè pwofesyon lafwa pale avèk rizib sou chemen ak mwayen gran MOUN KI MWEN YE A itilize pou fè konnen objektif li yo, yo montre tèt yo inyoran ni de Ekriti yo ni de pouvwa Bondye. Kreyatè a konnen egzakteman ak ki eleman li gen pou l aji nan nati imen an. Li konnen ki mwayen pou l itilize pou jwenn rezilta li vle yo.”
“Pawòl lèzòm echwe. Moun ki fè deklarasyon lèzòm tounen sa li konte sou li, li gen bon rezon pou l tranble; paske yon jou l ap tankou yon bato ki fè nofraj. Pawòl Bondye a san fay, e li dire pou tout tan. Kris deklare: ‘Anverite mwen di nou sa, Jiskaske syèl la ak tè a pase, pa menm yon yota ni yon ti tras nan lalwa a p ap pase okenn jan, jouk tout bagay fin akonpli.’ Pawòl Bondye a ap dire pandan tout laj etènite ki pa janm sispann.” Youth Instructor, 1 Desanm 1903.
Bondye pa janm chanje, e Li aji sou menm prensip li te toujou suiv yo.
“Travay Bondye sou tè a prezante, depi yon epòk rive nan yon lòt, yon resanblans frapan nan chak gwo refòm oswa mouvman relijye. Prensip fason Bondye aji avèk lèzòm yo toujou menm. Mouvman enpòtan tan prezan an gen parèy pa yo nan sa ki te pase nan tan lontan yo, e eksperyans legliz la nan epòk anvan yo gen leson ki gen anpil valè pou pwòp tan pa nou an.” The Great Controversy, 343.
Premye kat vèsè nan chapit twa Malachi a idantifye mesaje ki prepare chemen an pou Mesaje Alyans lan, ansanm ak pirifikasyon ak netwayaj Levit yo. Apre sa, Senyè a pwononse jijman sou Lawodise, pandan li fè konnen yo pa gen krentif pou Bondye; sa vle di yo echwe nan tès fondamantal alfa twazyèm zanj lan. Absans krentif sa a reprezante yon rejè entansyonèl konesans la, epi kontèks konesans yo refize a se akseptasyon istwa mesaje ki prepare chemen an ak Mesaje diven ki vini apre li. Tout pwofèt yo idantifye dènye jou yo, e pa t ap gen okenn rezon pou idantifye yon mouvman refòm fo, si pa t gen youn ki otantik.
“Men, Satan pa t rete san fè anyen. Kounye a li te eseye sa li te eseye nan tout lòt mouvman refòm yo—twonpe epi detwi pèp la lè li fè yo pran yon kontrefason pou vrè travay la. Menm jan te gen fo Kris nan premye syèk legliz kretyen an, konsa tou te leve fo pwofèt nan sèzyèm syèk la.” The Great Controversy, 186.
Kontèks premye sis vèsè Malachi twa yo se netwayaj ak pirifikasyon Levit yo nan mouvman refòm san karant-kat mil la. Sa k ap vini pou Amerik se swa menm mouvman sa a, swa youn pami anpil fo imitasyon. Lè sa a, Malachi deklare:
Depi nan jou zansèt nou yo, nou te vire do bay lòd mwen yo, epi nou pa t kenbe yo. Tounen vin jwenn mwen, e m ap tounen vin jwenn nou, se sa SENYÈ ki gen tout pouvwa yo di. Malachi 3:7.
Rebelyon pwogresif la pandan kat jenerasyon yo se entwodiksyon ak kad liv Joèl la, e isit la Malachi idantifye menm rebelyon pwogresif sa a lè li di: “depi menm nan jou zansèt nou yo nou te vire do ba mwen.” Depi 1863, jou zansèt premye jenerasyon rebelyon an, yo te ale pi lwen toujou, e yo te kontinye retire yo pi plis toujou de Bondye. Pwoklamasyon kont peche kontinyèl yo a vin tanpere pa apèl Lawodise a ki, nan ton lapenn, pwomèt ke si yo ta sèlman tounen, Bondye t ap tounen vin jwenn yo.
Men nou di: Ki jan n a tounen? Èske yon moun ka vòlè Bondye? Men nou menm, nou vòlè m. Men nou di: Ki jan nou vòlè w? Nan ladim ak nan ofrann yo. Nou anba madichon, wi, anba yon madichon, paske nou vòlè m, nou menm tout nasyon sa a.
Pote tout dim nan depo a, pou manje ka genyen nan kay mwen an, epi mete m a leprèv kounye a ak sa, se Senyè dèzame yo ki di sa, si m pap ouvri pou nou fenèt syèl yo, epi vide sou nou yon benediksyon tèlman anpil, pa p gen ase plas pou resevwa li.
M’ap reprimande devorè a poutèt nou, epi li p ap detwi rekòt tè nou; ni pye rezen nou p ap lage fwi li anvan lè nan jaden an, se konsa Senyè dèzame yo di. Epi tout nasyon yo va rele nou beni; paske nou pral yon peyi ki bay plezi, se konsa Senyè dèzame yo di. Malachi 3:5–12.
Tès fondamantal ekstèn alfa a nan ane 2024 la vin anvan tès entèn final la nan ane 2026 la. Tès final sa a rive lè fenèt syèl yo louvri, epi gen twa kote yo idantifye fenèt sa yo ki louvri nan kontèks legliz triyonfan an: Malachi twa, rèv Miller la, ak Revelasyon diznèf. Malachi se alfa a, rèv Miller la se mitan an, epi Revelasyon se omega a. Tès la ilistre pa Kris la, kòm nonm bwòs pousyè a, k ap voye bijou yo nan bwat la. Bijou sa yo se alafwa verite yo ki ranje pafètman nan lòd pa yo, ak rès la. Magazen an se kote yo rasanble vyann lan epi yo distribye li. Menm jan ak tès laman nan, tès Kapènawòm nan ak Pen Syèl la—“vyann” se sijè a.
“Vyann” nan parabòl vyèj yo se lwil, e li reprezante karaktè, Sentespri a, ak mesaj pwofetik la ki mennen Sentespri a antre nan kè ak lespri sila yo ki devlope karaktè Kris la. “Vyann” nan se “diven nèf” Joel la, ki retire nan men tafyatè Efrayim yo. Pou w pase tès tanp tèt-kòn enteryè dezyèm zanj lan, fòk ou te deja pase premye tès fondasyon alfa ekstèn lan. Si ou pa aksepte fondasyon an, ou pa ka fè pati tanp ki leve sou fondasyon an; men si ou pa nan kantite moun ki te pase tès fondasyon sa a, w ap bati fo kay espirityèl pa w la sou sab. Jan rele fo kay espirityèl sa a “sinagòg Satan an,” epi Jeremi rele l “asanble moun k ap pase nan betiz.”
Pote tout ladim ak tout ofrann yo nan depo a se tès entèn kote sele a enprime. Nonm ki gen bwòs pousyè a te voye pèp rès Bondye a nan bwat ki elaji a, epi lè Li t ap fè sa, Li t ap ilistre travay pote tout ladim yo nan depo a. Levit yo se ofrann yo leve anlè a lè Li vide yon benediksyon soti nan fenèt syèl yo. Bijou nonm ki gen bwòs pousyè a se pèp rès Li a, epi nan Ezayi chapit sis pèp rès sa yo idantifye kòm yon ladim.
Lè sa a mwen di: Seyè, jouk kilè? E li reponn: Jiskaske lavil yo fin kraze nèt, san pesonn pou rete ladan yo; kay yo san moun, e peyi a vin tounen yon dezè nèt ale. Seyè a va depòte moun yo byen lwen, e pral gen yon gran abandònman nan mitan peyi a. Men, ap gen ankò yon dizyèm pati ladan l; li pral retounen, epi y ap devore l: tankou pyebwa teil la, ak tankou pye bwadchenn lan, ki kenbe sèv yo ladan yo lè fèy yo tonbe; konsa tou, semans sen an va rete kòm nannan li. Ezayi 6:11–13.
Senyè a idantifye kesyon “jis kilè” a sou baz plizyè temwen kòm yon referans ak lwa dimanch lan, epi nan vèsè twa Ezayi sis la zanj yo pwoklame: “Sen, sen, sen, se SENYÈ lame yo a; tout latè plen ak glwa li.” Sè White mete sa an koneksyon ak zanj pisan ki nan Revelasyon dizwit la.
“Jan yo [zanj yo] wè lavni an, lè tout latè pral ranpli ak glwa Li, chante triyonfan louwanj lan ap repete soti youn bay lòt nan yon chan melodik: ‘Sen, sen, sen, se Senyè Lame yo.’ Yo jwenn satisfaksyon nèt ale nan bay Bondye glwa; e nan prezans Li, anba souri apwobasyon Li, yo pa swete anyen ankò. Nan pote imaj Li, nan fè sèvis Li epi nan adore Li, pi gwo anbisyon yo rive nèt nan akonplisman li.” Review and Herald, December 22, 1896.
Ezaïe 6 idantifye 9/11, lè tè a te klere avèk glwa premye vwa nan de vwa Revelasyon 18 yo. Lè Ezaïe te mande: “Jiska kilè?” istwa chapit la idantifye kòm peryòd ki soti nan 9/11 rive jis nan lwa dimanch lan, kote dezyèm vwa a rive. Ezaïe fè nou konnen ke nan lwa dimanch lan pral gen yon rès—ki se yon dim. Rès la gen sibstans andedan yo—lwil nan veso yo.
Men, ap rete ladan l yon dizyèm [ladim], epi l ap tounen, epi y ap manje l: tankou yon pyebwa teil, ak tankou yon pye bwadchenn, ki gen sibstans yo ladan yo, lè yo jete fèy yo: konsa, semans ki sen an pral sibstans ladan l. Ezayi 6:13.
“Dizyèm” nan se sila yo ki “retounen” an repons a apèl Malachi a, epi tou apèl Jeremi an, pou retounen. Yo se pyebwa limanite, ini avèk Divinite (semans sen an). Yo pral manje yo, paske yo pa sèlman mesaje yo, men yo se banyè pen balanse Pannkòt yo; yo se mesaj la menm ke nasyon lòt bò dlo yo pral manje.
Se poutèt sa, men sa Senyè a di: Si ou tounen, m ap mennen ou tounen ankò, epi w ap kanpe devan mwen; e si ou separe sa ki presye ak sa ki vile, ou va tankou bouch mwen; se pou yo tounen vin jwenn ou; men ou menm, pa tounen vin jwenn yo. Jeremi 15:19.
Jeremi reprezante moun ki te manje mesaj ki te nan men zanj lan, ki te alfa ak tès fondamantal la, jan 11 Dawou 1840, 1888, ak 9/11 te reprezante l; paske li di li te jwenn pawòl yo epi li te manje yo.
Yo te jwenn pawòl ou yo, epi mwen manje yo; e pawòl ou yo te fè kè m kontan, yo te fè l rejwi; paske se non ou mwen pote, O SENYÈ, Bondye dèzame yo. Jeremi 15:16.
Jeremi te rele pa non Bondye lè li te manje ti liv ki te nan men zanj lan, e mesaj sa a te pwodui lajwa ak kè kontan, kontrèman ak wont. Lè non Bondye bay Jeremi, li reprezante san karant-kat mil yo ki se Filadèlfyen.
Moun ki va genyen batay la, m a fè l tounen yon poto nan tanp Bondye mwen an, epi li p ap janm soti deyò ankò; epi m a ekri sou li non Bondye mwen an, ak non vil Bondye mwen an, ki se nouvo Jerizalèm nan, vil ki desann soti nan syèl la bò kote Bondye mwen an; epi m a ekri sou li nouvo non pa m nan. Revelasyon 3:12.
Jeremi te manje 9/11 la e li te soufri desepsyon 18 jiyè 2020 la.
Mwen pa t chita nan asanble moun k ap pase lòt yo nan rizib, ni mwen pa t rejwi; mwen te chita pou kont mwen poutèt men ou, paske ou te plen mwen ak endiyasyon. Poukisa doulè mwen pèmanan, epi blesi mwen pa ka geri, li menm ki refize geri? Èske w ap vin pou mwen tankou yon moun ki bay manti nèt, tankou dlo ki disparèt? Jeremi 15:17, 18.
«Asanble moun k ap pase moun nan betiz» Jeremi an, se «sinagòg Satan» Filadèlfi ak Smirn nan, moun ki di yo se Juif, men yo pa sa. Jeremi pa t rejwi, paske mesaj li te pwoklame a te yon fo mesaj, ki te pwodui sèlman wont, pa lajwa. «Blesi pèmanan ki te refize geri» Jeremi an, se te twa jou edmi pandan asanble moun k ap pase moun nan betiz la t ap rejwi, pandan Jeremi, Moyiz ak Eli te mouri nan lari ki te travèse vale zo chèch ki mouri yo. Nan mitan peryòd dout ak ensètitid sa a, Senyè a te mande Jeremi pou l retounen.
Se poutèt sa, men sa Senyè a di: Si ou tounen vin jwenn mwen, m ap fè ou tounen ankò, epi w ap kanpe devan mwen; e si ou wete sa ki presye a nan sa ki vil la, ou pral tankou bouch mwen. Se pou yo tounen vin jwenn ou; men pa tounen vin jwenn yo. E m ap fè ou vin, pou pèp sa a, tankou yon miray an bwonz ki byen fòtifye; yo pral goumen kont ou, men yo p ap genyen batay la sou ou; paske mwen avèk ou pou m sove ou e pou m delivre ou, se Senyè a ki di sa. E m ap delivre ou anba men mechan yo, e m ap rachte ou anba men moun terib yo. Jeremi 15:19–21.
Si Jérémie revient, Dieu fera de lui une armée, représentée comme une muraille d’airain contre laquelle les « méchants » et les « terribles » combattront, mais sans l’emporter. C’est là l’armée des chevaux blancs, avec des cavaliers revêtus d’uniformes de fin lin blanc. Cette armée, ou muraille d’airain, est suscitée lorsque Jérémie revient, si, et quand, il sépare ce qui est précieux de ce qui est vil. Dans Ézéchiel trente-sept, l’armée que Sister White dit être le peuple du reste de Dieu se lève lorsqu’ils sont revenus. Le reste revient, puis se dresse comme une armée puissante, lorsqu’ils séparent ce qui est précieux de ce qui est vil, et qu’ils deviennent alors la bouche de Dieu. Ils doivent dispenser droitement la parole de vérité, séparant la balle du blé, car ils emploient les mêmes règles adoptées par leur père, qui était meunier et spécialisé dans la préparation du meilleur pain. S’ils séparent ce qui est précieux de ce qui est vil, la vérité de l’erreur, ils seront les sentinelles de Dieu lorsque Dieu séparera les méchants et les sages.
Jeremi te reponn a apèl pou retounen an nan ane 2023, epi apre sa, an 2024, li te pran desepsyon lè yon gwo gwoup te separe nan tès fondamantal la kote Wòm tabli vizyon an. Jeremi, avèk rezon, te separe sa ki presye a ak sa ki vil la, laverite ak erè a, epi li te kontinye jiskaske tès entèn omega a te rive nan ouvèti fenèt syèl la. Lè syèl yo ouvri, legliz triyonfan an fin pare tèt li. Li te pase tès ekstèn alfa fondamantal la, epi apre sa li te pase tès entèn omega fenèt syèl la. Swa li pase epi li vin fè pati lame Bondye a, swa van an soufle l deyò nan fenèt yo. Yo voye l deyò nan yon gwo chan, menm jan yo te fè Shebna nan Ezayi vennnde, oswa yo mete l nan ti bwat la. Swa yo mete l nan ti bwat la, swa yo chase l deyò tanp lan menm jan Neemi te chase Tobiya deyò, oswa Kris te chase machann lajan yo. Lè nonm ki gen bwòs pousyè a mete bijou yo nan ti bwat la, ti bwat la se swa Pawòl Bondye a nan yon nouvo kad verite, oswa ti bwat la se tanp Bondye a; toude se senbòl Kris la, e Kris pa dwe divize.
Kris la divize? èske se Pòl yo te kloure sou kwa pou nou? osinon èske se nan non Pòl yo te batize nou? 1 Korentyen 1:13.
Kris la pa separe ak Pòl. Divinite a pa t separe ak limanite Pòl. Lè Pòl, antanke moun, te batize nan non Divinite a, pa t gen okenn divizyon, paske mesaje imen an ini ak mesaj diven an. Pòl te mare ak Divinite a avèk menm sètitid Efrayim te mare ak zidòl li yo.
Moun ki, nan rèv Miller la, yo jete nan tanp lan (sèkèy la), se ladim Malachi twa yo ki dwe pote antre nan depo a, kote manje a sere epi distribye. Depo sa a se tanp san karant-kat mil yo, oswa jan Pyè te di sa, “yon kay espirityèl, yon prètriz sen.” Sèkèy la se kay espirityèl la, epi bijou yo se prètriz la. Se poutèt sa rèv Miller la ekri nan paj “81,” yon senbòl Gran Prèt Diven an ansanm ak katreven prèt imen.
Nan rèv Miller la, mesye ki gen bwòs pousyè a ilistre pote bijou yo, (ki se ladim Ezayi yo ak ofrann Malachi yo), lè Li voye bijou yo nan tanp lan, ki se depo a, ki se ti bwat la. Souvan gen de kestyon ki antre an jwèt ak dezyèm zanj lan, epi tès omega a se dezyèm zanj lan an relasyon ak tès alfa a ak twazyèm tès papye tònisòl la. Apèl la se pou retounen, epi retou a demontre lè yo pote tout ladim ak ofrann yo nan depo a, pou gen manje nan kay Li a. De kestyon yo isit la se: kisa “manje” a ye? epi kisa “depo” a ye?
Si les joyaux sont les messagers, ou si les joyaux sont le message, cela détermine la manière dont ces deux questions reçoivent leur réponse. S’il s’agit des messagers, alors ils constituent la dîme qui forme le temple, lequel est toujours édifié dans la seconde étape. S’il s’agit du message, c’est le message du Cri de Minuit qui est amené à la perfection comme la pierre de faîte du temple, et de l’habilitation du message du second ange.
Li di: Se poutèt sa, yon nonm va kite papa l ak manman l, epi l va mete tèt li ansanm ak madanm li; epi yo toude va tounen yon sèl chè? Se konsa, yo pa de ankò, men yon sèl chè. Se poutèt sa, sa Bondye mete ansanm, se pou moun pa separe li. Matye 19:5, 6.
N ap kontinye etid sa a nan atik kap vini an.
“Mwen te redirije ankò sou pwoklamasyon premye avènman Kris la. Yo te voye Jan nan lespri ak pouvwa Eli pou prepare chemen Jezi. Moun ki te rejte temwayaj Jan an pa t jwenn benefis nan ansèyman Jezi yo. Opozisyon yo kont mesaj ki te anonse davans vini Li a te mete yo nan yon pozisyon kote yo pa t kapab fasilman resevwa prèv ki pi fò yo ke Li te Mesi a. Satan te pouse moun ki te rejte mesaj Jan an pou yo ale pi lwen toujou, pou yo rejte epi kloure Kris la sou kwa. Lè yo te fè sa, yo te mete tèt yo nan yon pozisyon kote yo pa t kapab resevwa benediksyon jou Pannkòt la, ki t ap montre yo chemen pou antre nan sanktyè selès la. Chire vwal tanp lan te montre ke sakrifis ak òdonans jwif yo pa t ap resevwa ankò. Gran Sakrifis la te deja ofri e li te aksepte, e Sentespri a ki te desann nan jou Pannkòt la te dirije panse disip yo soti nan sanktyè tè a pou mennen yo nan sanktyè selès la, kote Jezi te antre ak pwòp san pa Li, pou l vide sou disip Li yo benefis ekspyasyon Li an. Men, jwif yo te rete nan tenèb total. Yo te pèdi tout limyè yo ta kapab genyen sou plan delivrans lan, epi yo te kontinye mete konfyans yo nan sakrifis ak ofrann initil yo. Sanktyè selès la te pran plas sanktyè tè a, men yo pa t gen okenn konesans sou chanjman an. Se poutèt sa yo pa t kapab jwenn benefis nan medyasyon Kris la nan kote ki sen an.
“Anpil moun gade avèk laterè sou konduit Jwif yo lè yo te rejte epi kloure Kris sou kwa; epi pandan y ap li istwa move tretman wontan yo te fè Li sibi a, yo panse yo renmen Li, e yo pa t ap nye Li menm jan Pyè te fè a, ni kloure Li sou kwa menm jan Jwif yo te fè a. Men Bondye, ki li kè tout moun, mete lanmou sa a pou Jezi, ke yo te deklare yo santi a, anba eprèv. Tout syèl la t ap gade avèk pi gwo enterè ki jan yo te resevwa mesaj premye zanj lan. Men anpil nan moun ki te deklare yo renmen Jezi, e ki te vide dlo nan je yo pandan yo t ap li istwa kwa a, te pase bon nouvèl vini Li a nan betiz. Olye yo te resevwa mesaj la avèk kè kontan, yo te deklare se te yon twonpri. Yo te rayi sila yo ki te renmen aparisyon Li a, epi yo te mete yo deyò nan legliz yo. Sila yo ki te rejte premye mesaj la pa t kapab jwenn okenn benefis nan dezyèm lan; ni yo pa t jwenn benefis nan rèl minwi a, ki te fèt pou prepare yo pou yo antre avèk Jezi pa lafwa nan kote ki pi sen an nan tanp selès la. Epi, lè yo te rejte de premye mesaj yo, yo te tèlman fè konpreyansyon yo vin fènwa, yo pa kapab wè okenn limyè nan mesaj twazyèm zanj lan, ki montre chemen ki mennen nan kote ki pi sen an. Mwen te wè ke menm jan Jwif yo te kloure Jezi sou kwa, konsa legliz nominal yo te kloure mesaj sa yo sou kwa; se poutèt sa yo pa gen okenn konesans sou chemen ki mennen nan kote ki pi sen an, e yo pa kapab resevwa benefis nan entèsesyon Jezi la. Menm jan ak Jwif yo, ki te ofri sakrifis initil yo, yo menm yo ofri lapriyè initil yo nan apatman Jezi te kite a; epi Satan, ki pran plezi nan twonpri a, pran yon karaktè relijye, e li mennen lespri moun sa yo ki deklare yo kretyen yo vin jwenn li menm, pandan li ap aji avèk pwisans li, siy li yo, ak mèvèy mansonjè li yo, pou mare yo fèm nan pyèj li.” Early Writings, 259–261.