Abominasyon dezolasyon pwofèt Danyèl te pale a se yon siy pou kretyen nan twa epòk diferan pou yo kouri chape. Kretyen ki te Jerizalèm yo te kouri lè yo te wè drapo lame Women yo antoure Jerizalèm nan ane 66 aprè Jezikri. Kretyen fen senkyèm syèk la ak kòmansman sizyèm syèk la te kouri antre nan dezè a lè yo te wè nonm peche a nan tanp Bondye a ap pwoklame li menm se Bondye. An 1888, te gen yon seri lwa dimanch Senatè Blair te prezante nan Kongrè Etazini an. Yo te rele pwojè lwa sa yo lwa Blair yo, e yo te yon efò pou idantifye dimanch kòm yon Jounen Nasyonal Adorasyon. Adorasyon dimanch se mak bèt la, mak otorite papal la, e Konstitisyon Etazini an opoze dirèkteman ak aplikasyon yon relijyon nasyonal kòm yon tès pou sitwayen Etazini yo.
Se reyalite sa a yo neglije nan aplikasyon ki pa kòrèk la ki gen rapò ak idantifye Etazini kòm Wòm modèn. Yon aplikasyon pwòfesi an twa etap genyen règ presi ki gouvène aplikasyon li. Règ sa yo fè konnen karakteristik pwofetik premye akonplisman an dwe mete ansanm ak karakteristik pwofetik dezyèm akonplisman an pou tabli karakteristik pwofetik twazyèm akonplisman an.
Avètisman pou sove a, se yon avètisman pou sove anba yon pèsekisyon k ap vini. Nan epòk Kris la, pèsekisyon an te destriksyon Jerizalèm ak tanp lan nan ane 70. Siy avètisman pèsekisyon sa a ki t ap pwoche te bay nan ane 66 aprè Jezikri. Avètisman pou sove a nan fen senkyèm syèk la ak kòmansman sizyèm syèk la, Pòl te idantifye li kòm rekonesans yon apostazi nan Pergam pwofetik la, ki te reprezante Wòm payen an. Te dwe gen yon apostazi an premye, pou nonm peche a, ki t ap pwoklame tèt li kòm Bondye, te ka revele. Nan istwa k ap pwoche bò 538, Wòm payen an ki te kenbe l tounen, oubyen jan Pòl te di a, “retni l”, te retire; epi lè Pergam te fè apostazi a, siy pou sove a te rive epi li te dirije fidèl yo pou separe tèt yo ak kominyon legliz papal yo. Apre sa, an 538, nan Konsèy Orléans lan, pouvwa papal la te pase yon lwa dimanch, epi douz san swasant ane pèsekisyon papal la te kòmanse.
De premye temwen yo idantifye avèk klète ke twazyèm akonplisman avètisman Kris te bay pou sove a te vini anvan pèsekisyon an menm. Destriksyon Jerizalèm te rive egzakteman twa ane edmi apre syèj Sestiyis la te kòmanse nan ane 66 aprè Jezi Kris, konsa sa te pèmèt kretyen yo sove davans devan laterè dezyèm syèj la, ki te pwovoke pa Tit e ki te fini ak destriksyon tanp lan ak vil la. Anvan ane 538, kretyen yo te separe tèt yo ak legliz Wòm papal la, epi, nan sans pwofetik, yo te sove ale nan dezè a, ki reprezante destriksyon Jerizalèm espirityèl la.
Men, lakou ki deyò tanp lan, kite l deyò, epi pa mezire l; paske yo bay li bay nasyon yo: e yo va pilonnen vil sen an pandan karannnde mwa. E mwen va bay de temwen mwen yo pouvwa, e yo va pwofetize pandan mil desan swasant jou, abiye ak twal sak. Revelasyon 11:2, 3.
Nan toude ilistrasyon avètisman pou kouri sove yo, avètisman an vini anvan pèsekisyon an, epi pèsekisyon an reprezante pa Wòm, kit li payen, kit li papal, k ap pilonnen Jerizalèm, kit li literal, kit li espirityèl. Avètisman pou kouri sove pou Advantis Setyèm Jou yo se te lwa Blair la an 1888. Nan premye akonplisman an nan istwa Wòm payen an, kretyen yo te dwe kouri soti Jerizalèm, epi nan akonplisman Wòm papal la, kretyen yo te kouri al nan dezè a. Pou Advantis yo, avètisman an se te pou yo kouri al nan zòn andeyò.
“Kounye a se pa tan pou pèp Bondye a ap fikse afeksyon yo sou monn nan oswa pou yo ap ranmase trezò yo sou latè. Tan an pa twò lwen, lè, menm jan ak premye disip yo, n ap oblije chèche yon refij nan kote dezole ak solitè. Menm jan sènen lavil Jerizalèm pa lame women yo te sèvi kòm siyal pou kretyen Jide yo kouri sove, konsa tou pran pouvwa pa nasyon nou an nan dekrè ki fè respekte saba pap la pral yon avètisman pou nou. Lè sa a, se pral tan pou kite gran vil yo, antanke preparasyon pou kite pi piti yo tou, pou al viv nan kay retrèt nan kote izole nan mitan mòn yo.” Testimonies, volume 5, 464.
«Lè nasyon nou an pran pouvwa nan dekrè k ap fè respekte saba papal la, sa pral yon avètisman pou nou,» te akonpli lè abominasyon dezolasyon an, an akò ak pawòl Mak yo, te «kanpe kote li pa ta dwe ye». An 1888, Kongrè Etazini an t ap konsidere yon lwa ki te an kontradiksyon dirèk ak yon eleman fondamantal nan Konstitisyon an, e nan moman sa a, Advantis Setyèm Jou yo te dwe kite vil yo epi ale rete nan zòn riral yo.
“Pa t gen yon sèl kretyen ki te peri nan destriksyon Jerizalèm nan. Kris te bay disip li yo avètisman, epi tout moun ki te kwè pawòl li yo te veye pou siy ki te pwomèt la.... San pèdi tan yo te kouri al nan yon kote ki an sekirite—vil Pella, nan peyi Pere, lòt bò larivyè Jouden an.” The Great Controversy, 30.
Karakteristik profetik dari tanda-tanda peringatan yang pertama untuk melarikan diri melambangkan penggenapan yang ketiga dan yang terakhir. Kadang-kadang karakteristik profetik itu menghasilkan suatu penggenapan ganda di dalam penggenapan yang ketiga. Salah satu contohnya ialah tiga Elia. Garis Elia dalam konfrontasinya dengan Izebel, Ahab, dan nabi-nabi Baal, digabungkan dengan karakteristik Yohanes Pembaptis, Elia yang kedua, dalam konfrontasinya dengan Herodias, Herodes, dan Salome, menegakkan kenyataan bahwa pada hari-hari terakhir, sebab penggenapan ketiga dan terakhir dari suatu penerapan rangkap tiga selalu terjadi pada hari-hari terakhir, Elia dan Yohanes melambangkan dua golongan umat Allah. Satu golongan yang dilambangkan oleh Elia tidak mati, dan golongan yang lain yang dilambangkan oleh Yohanes memang mati. Kedua golongan itu juga dilambangkan dalam Wahyu pasal tujuh sebagai seratus empat puluh empat ribu, yang tidak mati, dan kumpulan besar yang mati.
Nan twa Babilòn yo, yon eleman ki sanble nan mesaj pwofetik la se ke premye Babilòn nan reprezante pa Nimwòd, men dezyèm Babilòn nan reprezante pa premye ak dènye wa yo, Nebikadneza ak Bèlchaza. Nebikadneza reprezante moun ki nan Babilòn ki pral sove, epi Bèlchaza reprezante moun ki nan Babilòn ki pral pèdi.
Nan dènye jou yo, gen de lwa dimanch ki se sijè pwofesi Bib la. Premye a se lwa dimanch k ap vini talè nan Etazini, epi dezyèm nan se lwa dimanch yo enpoze sou tout lemonn. De lwa dimanch sa yo te gen kòm tip lwa dimanch Wòm payen an, lè, nan ane 321, Konstanten te fè aplike premye lwa dimanch lan, epi apre sa te vini lwa dimanch Wòm papal la an 538. Wòm payen se youn pami plizyè tip pwofetik ki prefigire Etazini, epi lwa dimanch 321 an se tip lwa dimanch k ap vini talè nan Etazini an. Lwa dimanch papal 538 la se tip lwa dimanch yo fè aplike sou tout lemonn. Konsepsyon ki gen defo a, ki di Etazini se tip vòlè yo nan Danyèl onz la, ap eseye sèvi ak lwa dimanch k ap vini talè nan Etazini an kòm prèv pou pretann ke lwa dimanch nan Etazini pwouve Etazini se Wòm modèn, epi li neglije lefètke gen yon lòt lwa dimanch ankò yo enpoze sou chak nasyon nan lemonn pa mwayen inyon a twa a: dragon an, bèt la, ak fo pwofèt la.
Si une loi du dimanche aux États-Unis identifie les États-Unis comme la Rome moderne, alors qu’identifie la loi dominicale mondiale ? Les trois Rome identifient que la Rome moderne, qui est triple, imposera deux lois dominicales distinctes. La première se situe aux États-Unis et a été préfigurée par la loi dominicale de Constantin en 321, et la seconde concerne le monde entier, comme l’a préfiguré la loi dominicale papale de 538. Employer la loi dominicale aux États-Unis dans le contexte d’une triple application de la prophétie pour prétendre que la loi dominicale prouve qui est la Rome moderne, c’est faire abstraction des caractéristiques prophétiques établies par la Rome païenne et la Rome papale. Il y a, dans les derniers jours, deux lois dominicales distinctes, et aucune des deux ne constitue une preuve permettant d’identifier les États-Unis comme les brigands du peuple. Lorsque le témoignage de la Rome païenne et de la Rome papale est dénaturé afin de soutenir une interprétation particulière, comme cela se fait actuellement, cela démontre que ceux qui cherchent à soutenir leur interprétation particulière ne comprennent pas le type et l’antitype.
Wòm payen an se yon tip Etazini yo, epi Wòm papal la se yon prefigurasyon Wòm modèn nan. Ansanm ak move aplikasyon sa a nan yon aplikasyon trip pwofesi a, ak pretansyon ke sa k ap anseye a plase nan kontèks “tip ak antitip,” gen tou lòt erè a ki se defini “abominasyon dezolasyon an” jan li reprezante nan kontèks yon aplikasyon trip pwofesi a.
Depi ane 66 rive ane 70 aprè Jezikri, de jeneral women te atake Jerizalèm. Toude jeneral yo, Sestis ak Tit, te kòmanse ak yon syèj, men se youn sèlman ki te leve syèj la pou yon ti tan, sa ki, pa dispozisyon pwovidansyèl, te pèmèt kretyen yo sove. Se premye syèj la anba Sestis la kretyen yo te rekonèt kòm avètisman pou yo kouri chape. Lè Tit te rive pou kontinye lagè kont Jerizalèm nan ane 70 aprè Jezikri, li te kòmanse ak yon syèj e li pa t sispann jiskaske Jerizalèm ak tanp lan te detwi. Avètisman Jezi a gen de etap. Premye a se siy pou kouri chape, epi apre sa, pèsekisyon an. Nan akonplisman avètisman an nan senkyèm ak sizyèm syèk yo, kretyen yo te separe tèt yo ak legliz women kòwonpi a anvan ane 538, epi apre sa pèsekisyon an te kòmanse.
Pòl klè anpil lè li di tout istwa ansyen pèp Izrayèl la ki ekri yo te ekri pou moun k ap viv nan dènye jou yo, e ke tout istwa sa yo te tip, byenke mo grèk la “typos,” ki vle di tip, tradui kòm egzanp nan prezantasyon klasik li fè sou verite sa a.
Koulye a, tout bagay sa yo te rive yo kòm egzanp; e yo ekri yo pou avètisman nou, nou menm sou ki finisman mond lan rive. 1 Korentyen 10:11.
Istwa ki nan chapit dis la, ke Pòl itilize pou tabli kontèks verite sa a, pa t yon istwa sou ansyen Izrayèl k ap aji avèk jistis.
Men, Bondye pa t pran plezi nan anpil ladan yo; paske yo te tonbe mouri nan dezè a. Kounye a, bagay sa yo te sèvi nou kòm egzanp, pou nou pa ta anvi bagay ki mal, menm jan yo menm tou yo te anvi yo. Pa vin adoratè zidòl nonplis, tankou kèk nan yo te ye; jan sa ekri a: Pèp la te chita pou manje ak bwè, epi yo leve pou pran plezi. Pa kite nou tonbe nan fònikasyon nonplis, tankou kèk nan yo te fè sa, epi nan yon sèl jou, venntwa mil te tonbe. Pa kite nou tante Kris nonplis, tankou kèk nan yo menm tou yo te tante li, epi sèpan te detwi yo. 1 Corinthians 10:5–9.
Istwa sakre a se yon dosye ki rakonte ni jistis ni enjistis pèp Bondye a; men, kèlkeswa ki dosye a, listwa a toujou rete yon tip pou pèp Bondye a k ap viv nan dènye jou yo. Istwa rebelyon ki te fèt nan Minneapolis an 1888 la se yon dosye enjistis, malgre sa istoryen advantis yo pretann. Rebelyon an te tèlman pwofon, Ellen White te deside kite reyinyon an, e li te rete sèlman paske yon zanj te di li se te responsablite li pou l rete epi pou l anrejistre rebelyon an, ki te yon paralèl ak rebelyon Koré, Datan ak Abiram nan istwa Moyiz la. Nan reyinyon sa a, zanj pisan ki nan Revelasyon chapit dizwit la te desann, men mesaj Li te pote a te rejte.
Istwa sa a te prefigire 11 septanm 2001, lè gwo batiman vil Nouyòk yo te kraze. Istwa sa a te gen ladan l premye pwojè lwa dimanch Senatè Blair te dwe prezante. Efò li yo pou enpoze dimanch kòm yon Jou Nasyonal Adorasyon te echwe, men sa te fè pati yon istwa sakre ki te prefigire dènye jou yo. Pwojè lwa Senatè Blair la te avètisman pou kouri kite vil yo. Anvan 1888, lè Sè White te pale sou nesesite pou viv deyò vil yo, li te pale nan tan fiti. Li te montre yon tan nan lavni pwòch kote pèp Bondye a ta dwe deplase al nan zòn riral yo. Apre 1888, tout referans Sè White te fè konsènan nesesite pou viv nan zòn riral yo te mete konsèy li yo nan kontèks ke tan pou yo te nan zòn riral yo te deja rive. Pwojè lwa Blair la an 1888 te siy ranfòsman dimanch lan, jan Lik te di sa, nan yon kote kote li pa t dwe ye. Ranfòsman dimanch lan pa t dwe antre nan Kongrè Etazini an, paske sa te yon demanti youn nan prensip fondamantal Konstitisyon an.
Istwa 1888 la te anrejistre pou sèvi kòm tipoloji istwa pwofetik ki te kòmanse 11 septanm 2001. Lwa Blair la an 1888 te tipifye Patriot Act la an 2001. Se te avètisman ki te vin anvan aplikasyon reyèl mak bèt la. Pèsonn ki ap swiv Kris pa ta dwe rete nan yon vil apre 11 septanm 2001. Sa te syèj pwofetik la ki te dirije pèp Bondye a pou yo kouri. E menm jan gen de lwa dimanch ki se sijè modèl pwofetik dènye jou yo, jan sa reprezante pa lwa dimanch Wòm payen an ak Wòm papal la, toude lwa dimanch yo vini apre avètisman pou kouri.
Pou moun ki deklare yo se Advantis Setyèm Jou, yo te dwe rekonèt pwofetikman Lwa Patriyòt la kòm yon siy pou yo kouri kite vil yo pou ale nan zòn riral yo, anvan lwa dimanch la ki pral vini talè a. Menm lwa dimanch sa a te siy la pou lòt bann mouton Bondye yo ki toujou nan Babilòn, pou yo soti kite Babilòn anvan egzijans dimanch la ki pral enpoze sou tout nasyon.
“Pandan Amerik, peyi libète relijye a, va ini ak Papote a pou fòse konsyans epi oblije moun onore fo saba a, pèp chak peyi sou latè pral mennen pou yo swiv egzanp li.” Testimonies, volim 6, 18.
Menm jan ak aplikasyon trip twa Eli yo etabli ke gen de kategori pèp Bondye nan dènye jou yo, se konsa tou aplikasyon trip Wòm lan idantifye ke gen de lwa dimanch ki diferan. Moun ki vle fè reklamasyon ke Etazini se vòlè pèp ou a, e kidonk wòl pwofetik Etazini an etabli vizyon an, sijere ke lwa dimanch k ap vini talè nan Etazini se abominasyon devastasyon an ke Kris la te idantifye kòm yon avètisman pou pèp Li a kouri pou chape anba pèsekisyon k ap vini an. Yo pa rive idantifye diferans ki genyen ant syèj la, ki se siy avètisman pou kouri a, ak dezyèm syèj la ki reprezante moman kote aplikasyon reyèl yon lwa dimanch kòmanse pèsekisyon dènye jou yo. Yo pa adrese diferans ki etabli sou baz de temwen yo, ke dwe gen de lwa dimanch diferan ki akonpli pwofesi nan dènye jou yo. Lè yo fè sa, yo soutni ke lwa dimanch k ap vini talè nan Etazini an se avètisman ki reprezante kòm abominasyon devastasyon an, jan pwofèt Danyèl te pale de li a, e li se sa vre, men se pa jan yo defini li a.
Lwa dimanch Ozetazini an se avètisman pou lòt twoupo Bondye a ki toujou nan Babilòn, pou yo sove kite kominote li a. Se poutèt sa, li se yon avètisman konsènan lwa dimanch k ap vini an, ki pral enpoze sou tout nasyon yo.
« Les nations étrangères suivront l’exemple des États-Unis. Bien qu’ils prennent l’initiative, la même crise surviendra néanmoins parmi notre peuple dans toutes les parties du monde. » Testimonies, volume 6, 395.
Yo fè konnen se lwa dimanch nan Etazini an ki idantifye Etazini kòm senbòl ki tabli vizyon pwofetik la; men, nan kontèks avètisman Kris la te bay pou kouri chape, lwa dimanch sa a reprezante yon avètisman mondyal pou ouvriye onzyèm èdtan yo kouri sòti Babilòn.
Lè Sè White bay avètisman pou kouri a, li ap pale de kesyon lwa dimanch lan ki anvayi tout lemonn. Mouvman sa a kòmanse ak lwa dimanch lan Ozetazini. Li fè konnen lwa dimanch lan Ozetazini se avètisman konsènan pèsekisyon k ap vini an.
“Pa dekrè ki fè respekte enstitisyon pap la, an vyolasyon lalwa Bondye a, nasyon nou an ap koupe tèt li nèt ak lajistis. Lè Pwotestantis la va lonje men li lòt bò gwo twou a pou l kenbe men pouvwa women an; lè li va lonje men li lòt bò gwo abim nan pou l bay espirityalis lan lanmen; lè, anba enfliyans inyon sa a ki gen twa branch, peyi nou an va rejte tout prensip Konstitisyon li kòm yon gouvènman pwotestan ak repibliken, epi l ap pran dispozisyon pou pwopagasyon manti ak sediksyon pap la, lè sa a nou ka konnen tan an rive pou travay mèvèy Satan an, e ke lafen an toupre.”
“Tankou apwòch lame women yo te yon siy pou disip yo konsènan destriksyon Jerizalèm ki t ap vini an, konsa apostazi sa a kapab yon siy pou nou tou ke limit pasyans Bondye rive, ke mezi mechanste nasyon nou an plen, e ke zanj mizèrikòd la prèske pran vòl li, pou l pa janm retounen ankò. Lè sa a, pèp Bondye a pral plonje nan sèn afliksyon ak detrès sa yo pwofèt yo te dekri kòm tan traka Jakòb la. Kri moun fidèl yo, sa yo y ap pèsekite yo, monte rive nan syèl la. E menm jan san Abèl te rele soti nan tè a, konsa tou gen vwa k ap rele Bondye depi nan tonm mati yo, depi nan kavo lanmè a, depi nan kavèn mòn yo, depi nan tonm monastè yo: ‘Jiska kilè, O Seyè, sen ak veritab, ou pa jije epi vanje san nou sou moun ki rete sou latè a?’” Testimonies, volim 5, 451.
Sè White ap idantifye lwa dimanch Ozetazini an, epi li idantifye li kòm yon “siy” ki montre tan gras la pou Ozetazini fini. Men, pèp Bondye a nan lòt nasyon sou latè yo dwe tou fè fas ak menm eprèv la. Gen yon peryòd tan depi lwa dimanch Ozetazini an rive jouk lè Mikaèl leve kanpe epi tan gras limanite a fèmen. Lè li fèmen, “zanj mizèrikòd la pran vòl li.”