Pandan n ap rasanble konsiderasyon divès konfli ki te parèt nan istwa Advantis la, liy apre liy, pou nou rive konklizyon sou kestyon aktyèl la, nou te pran kèk atribi chwazi nan senk liy pwofetik. Premye liy lan se tou dènye liy lan, paske toude konfli yo te baze dirèkteman sou vèsè katòz nan Danyèl onz la, sou “vòlè pèp ou a”. Nou te egzamine konfli Uriah Smith ak James White yo, ansanm ak konfli konsènan “chak jou a”, nan liv Danyèl la. Nou te egzamine konfli ki te fèt apre devwale sis dènye vèsè Danyèl onz yo an 1989, konsènan wa nò a. Apre sa, nou te egzamine kat ensèk yo nan liv Joèl la. Gen anpil lòt bagay toujou ki ta ka ajoute sou chak nan liy sa yo, men nou senpleman ap izole kèk karakteristik ki te kontribye nan pozisyon ki te rejte verite ki lye ak sijè Wòm nan.
Senk istwa, men premye a ki se dènye a tou, reprezante sis liy. Kontèks pwofetik pou liy kontwovès sa yo se dènye jou yo; se poutèt sa, liy yo dwe aplike pandan eprèv imaj bèt la.
“Seyè a montre m byen klè ke imaj bèt la ap fòme anvan tan gras la fini; paske se li ki pral gwo tès pou pèp Bondye a, pa mwayen li sò etènèl yo pral deside....”
“Se tès sa a pèp Bondye a dwe pase anvan yo sele yo.” Manuscript Releases, volim 15, 15.
Tès fòmasyon imaj bèt la se, menm jan ak lòt sis liy konfli yo, yon tès konsènan sijè pwofetik Wòm. Gran tès ki rive anvan pèp Bondye a sele a konsène fòmasyon imaj bèt women an. Bèt la se pouvwa papal la, e Lèzetazini fòme yon imaj pouvwa papal la pandan l ap avanse vè lwa dimanch ki pral vini byento.
“Pou Etazini fòme yon imaj bèt la, fòs relijye a dwe kontwole gouvènman sivil la tèlman, pou otorite leta a vin sèvi tou pa legliz la pou reyalize pwòp objektif pa li.” The Great Controversy, 443.
Lwa dimanch sa a Ozetazini idantifye ke imaj bèt la te fin fòme nèt Ozetazini.
“Men, nan zak menm kote y ap fè respekte yon devwa relijye pa mwayen pouvwa sivil, legliz yo t ap fòme yon imaj bèt la; se poutèt sa, fè respekte obsèvans dimanch Ozetazini t ap yon fason pou fè respekte adorasyon bèt la ak imaj li a.” The Great Controversy, 449.
Nan lwa dimanch lan, imaj bèt la fin fòme nèt Ozetazini, epi Ozetazini vin separe nèt ak Bondye; epi li kòmanse travay pwofetik li pou fòse lemonn antye fòme yon imaj bèt la. Nan lwa dimanch lan Ozetazini, Satan kòmanse travay mèvèy li a nan mennen nasyon latè yo pou yo repete pwosesis fòmasyon yon imaj bèt la ki anbrase tout nasyon sou latè.
“Pa dekrè ki ranfòse etablisman Pap la an vyolasyon lalwa Bondye a, nasyon nou an ap koupe tèt li nèt ak jistis. Lè Pwotestantis pral lonje men li lòt bò gwo twou san fon an pou l sezi men pouvwa women an, lè li pral rive lòt bò gwo abis la pou l bay Espiritis lanmen, lè, anba enfliyans inyon twa-fwa sa a, peyi nou an pral rejte chak prensip Konstitisyon li kòm yon gouvènman pwotestan ak repibliken, epi l ap pran dispozisyon pou pwopagasyon manti ak sediksyon pap yo, lè sa a nou kapab konnen lè a rive pou travay mèvèy Satan an, e fen an toupre.” Testimonies, volim 5, 451.
Nan lwa dimanch ki pral vini byento Ozetazini, Satan, an kolaborasyon avèk Etazini, pral fòse tout nasyon suiv egzanp Etazini nan tabli yon sistèm legliz ak leta, epi nan enpoze adorasyon dimanch.
“Satan ap fè mirak yo pou twonpe moun ki rete sou tè a. Spiritis la ap fè travay pa li lè li fè yo pran pòz moun ki mouri yo. Kò relijye sa yo ki refize koute mesaj avètisman Bondye yo pral anba yon gwo twonpri, epi y ap ini ak pouvwa sivil la pou pèsekite sen yo. Legliz Pwotestan yo pral ini ak pouvwa papal la nan pèsekite pèp Bondye a ki kenbe kòmandman yo. Se sa menm ki pouvwa ki fòme gran sistèm pèsekisyon an, ki pral egzèse yon tirani espirityèl sou konsyans lèzòm.”
“‘Li te gen de kòn tankou yon ti mouton, epi li t ap pale tankou yon dragon.’ Malgre yo fè konnen yo se disip Ti Mouton Bondye a, moun yo vin ranpli ak lespri dragon an. Yo deklare yo dou ak imil, men yo pale epi yo fè lwa ak lespri Satan, pandan aksyon yo montre yo se opoze sa yo fè konnen yo ye a. Pouvwa sa a ki sanble ak yon ti mouton ini ak dragon an pou l fè lagè kont moun ki kenbe kòmandman Bondye yo epi ki gen temwayaj Jezi Kris la. Epi Satan ini ak Pwotestan yo ak papis yo, li aji an akò avèk yo kòm dye mond sa a, li bay moun lòd kòmsi yo te sijè wayòm li an, pou yo manyen yo, dirije yo, epi kontwole yo jan li vle.”
“Si les hommes ne consentent pas à fouler aux pieds les commandements de Dieu, l’esprit du dragon se révèle. Ils sont emprisonnés, traduits devant des conseils, et condamnés à des amendes. ‘Et elle fit que tous, petits et grands, riches et pauvres, libres et esclaves, reçussent une marque sur leur main droite ou sur leur front’ [Apocalypse 13:16]. ‘Elle avait le pouvoir d’animer l’image de la bête, afin que l’image de la bête parlât, et qu’elle fît que tous ceux qui n’adoreraient pas l’image de la bête fussent tués’ [verset 15]. Ainsi, Satan usurpe les prérogatives de Jéhovah. L’homme de péché s’assied dans le temple de Dieu, se proclamant lui-même Dieu, et agissant au-dessus de Dieu.” Manuscript Releases, volume 14, 162.
Pouvwa papal la se bèt la, Nasyonzini an se dragon an, epi Etazini se fo pwofèt la. Moun ki vin konfonn sou siyifikasyon antikris la, ki se ni Satan ni reprezantan tèren Satan an, pap Wòm nan, pral fini pa pran pozisyon bò kote antikris la.
Etazini pa nonm peche a. Nonm peche a se antikris la, epi li se reprezantan Satan sou latè. Konfonn pouvwa ki mete papote a sou twòn latè a ak papote a menm, Pòl prezante sa kòm prèv yon moun pa renmen verite a. Rejte relasyon pwofetik Wòm payen an, ki te anpeche pouvwa papal la jouk lè yo te retire Wòm payen an, pou pouvwa papal la te kapab revele, jan sa tabli nan 2 Tesalonisyen chapit de a, se rejte vide Sentespri a epi aksepte vide lespri ki pa sen an, sa Pòl idantifye kòm gwo awogans. Sa di konsa, chak nan pwofèt ansyen yo te pale pi dirèkteman sou dènye jou yo pase sou jou kote yo menm te viv yo.
“Chak nan pwofèt tan lontan yo te pale mwens pou pwòp epòk pa yo pase pou pa nou an, konsa pwofesi yo gen fòs pou nou. ‘Koulye a, tout bagay sa yo te rive yo pou sèvi kòm egzanp; epi yo ekri yo pou avètisman nou, nou menm sou ki fen mond lan rive.’ 1 Korentyen 10:11. ‘Se pa t pou tèt pa yo, men pou nou yo t ap sèvi bagay sa yo, ki kounye a anonse nou pa moun ki te preche levanjil la ban nou avèk Sentespri ki te voye desann soti nan syèl la; bagay sa yo menm zanj yo anvi gade ladan yo.’ 1 Pyè 1:12....”
“Labib la akimile epi mare ansanm trezò li yo pou dènye jenerasyon sa a. Tout gwo evènman yo ak tout tranzaksyon solanèl yo nan istwa Ansyen Testaman an te repete, e yo ap repete, tèt yo nan legliz la nan dènye jou sa yo.” Selected Messages, book 3, 338, 339.
Wòm payen ak nonm peche a nan 2 Tesalonisyen an reprezante Etazini ak Wòm papal nan dènye jou yo. Mal konprann verite sa a se demontre, pami lòt bagay, ke menm si yon moun pretann li ap baze entèpretasyon prive li sou prensip “tip ak antitip,” an reyalite li pa konprann “tip ak antitip.” Etazini te deja prefigure pa plizyè pouvwa nan istwa sakre. Chak pouvwa ki gen de kòn reprezante Etazini nan dènye jou yo, kit se wayòm nò ak wayòm sid Izrayèl yo, Anpi Medo-Pès la, oswa Lafrans ate a ki reprezante pa Sodòm ak Ejip.
Peryòd kote Etazini fòme yon imaj de bèt la e pou bèt la te préfigire pa fè ak ajil Dànyèl de a, ansanm ak ti kòn nan ki manifeste kòm gason ak fi nan Dànyèl uit la, menm jan tou pa pwofèt Baal yo ak prèt Achera yo nan temwayaj Eli sou Mòn Kamèl. Salome préfigire Etazini nan temwayaj fèt anivèsè nesans Ewòd la, kote li te sou. Pègam préfigire Etazini e li idantifye konpwomi ki mennen nan Tiyatir, ki préfigire pouvwa papal dènye jou yo.
Clovis, wa franks yo ki te wa an 496, se yon tip Etazini nan epòk Ronald Reagan. Justinian an 533 reprezante Donald Trump an avans de lwa dimanch lan. Nan chak tipifikasyon, Etazini reprezante pouvwa ki bese tèt li nan soumèt devan pouvwa papal dènye jou yo. Pouvwa ki bese tèt li nan soumèt la prezante kòm yon pouvwa k ap rann omaj bay Wòm. Aksyon “omaj” la gen ladan l bese devan wa a, ki se tèt la.
Li te deja montre ke Lèzetazini se pouvwa ki reprezante pa bèt ki gen kòn tankou ti mouton an, e pwofesi sa a pral akonpli lè Lèzetazini va fè respekte obsèvans dimanch, ke Wòm reklame kòm rekonesans espesyal sipremasi pa li. Men, nan omaj sa a bay papote a, Lèzetazini pap pou kont li. Enfliyans Wòm nan peyi ki te yon lè rekonèt dominasyon li a, toujou lwen pou l fin detwi. E pwofesi anonse yon restorasyon pouvwa li. “Mwen te wè youn nan tèt li yo tankou yo te blese l rive jis nan lanmò; epi blesi mòtèl li a te geri: e tout mond lan te sezi swiv bèt la.” Vèsè 3. Frape blesi mòtèl la montre tonbe papote a an 1798.
“Apre sa a, pwofèt la di, ‘blesi mòtèl li a te geri; e tout mond lan te sezi pou yo swiv bèt la.’ Pòl deklare klèman ke ‘nonm peche a’ ap kontinye jouk nan dezyèm avènman an. 2 Tesalonisyen 2:3-8. Jiska menm nan fen tan an li pral kontinye fè travay twonpri a. E revelatè a deklare, pandan li fè referans tou ak papote a: ‘Tout moun k ap viv sou tè a va adore li, tout sa yo ki non yo pa ekri nan liv lavi a.’ Revelasyon 13:8. Ni nan Ansyen Monn nan ni nan Nouvo Monn nan, papote a pral resevwa omaj nan onè yo rann enstitisyon dimanch lan, ki chita sèlman sou otorite Legliz Wòm nan.” The Great Controversy, 578.
Dènye fraz la bay plis prèv ankò ke Sè White te konprann ekspresyon “vye mond lan” kòm yon reprezantasyon Ewòp, epi “nouvo mond lan” kòm yon reprezantasyon Amerik yo. Kòm sa vrèman ye a, Etazini rann omaj bay pouvwa papal la epi li fòse rès mond lan fè menm bagay la. Sa idantifye Etazini kòm yon peyi ki anba soumisyon ak direktiv pouvwa papal la. Idantifikasyon Ezayi a, ansanm ak anfaz li mete sou nesesite pou konprann “tèt la” pou yon moun ka tabli, jwenn objektif diven li nan lefèt ke senbòl “tèt la” vin tounen yon kle pou konprann liy ekstèn pwofesi a, epi tou liy entèn pwofesi a.
Paske tèt peyi Siri se Damas, epi tèt Damas se Rezin; e nan swasannsenk ane Efrayim pral kraze, pou l pa yon pèp ankò. E tèt Efrayim se Samari, epi tèt Samari se pitit Remalya a. Si nou pa kwè, se sèten nou p ap tabli. Ezayi 7:8, 9.
Nan dènye jou yo, ki se lè temwayaj chak pwofèt an vigè, “vòlè pèp ou a” etabli vizyon an. Sou otorite Lespri Pwofesi a, epi ann amoni ak verite fondamantal Advantis yo, jan yo reprezante sou de tablo sakre Abakouk yo, “vòlè yo” se yon senbòl Wòm. Lè Wòm payen an te antre nan listwa pou premye fwa an 200 av. J.-K., yo te prefigure Wòm modèn nan dènye jou yo. Verite pwofetik sa a se sa ki etabli vizyon pwofetik dènye jou yo, epi si ou refize wè ke “tèt” Wòm modèn nan se pouvwa papal la, alò, sètènman, ou pap etabli.
“โลกเต็มไปด้วยพายุ สงคราม และความขัดแย้ง แต่ภายใต้ศีรษะเดียวกัน—อำนาจของสันตะปาปา—ประชาชนจะรวมตัวกันเพื่อต่อต้านพระเจ้าในบุคคลแห่งพยานของพระองค์” Testimonies, volume 7, 182.
Si nou gen zòrèy pou tande, alò nou kapab konprann ke youn nan prensipal echèk Jwif yo nan epòk Kris la se te lefèt ke yo te idantifye “lonbraj” la kòm “reyalite” a. Jwif yo, anvan ak apre kwa a, te mete konfyans yo nan tip sistèm adorasyon pa yo a, epi yo te rejte Antitip la. Yo te soutni ke “lonbraj” la se te “reyalite” a; e lè yo te fè sa, yo te kite nan dosye enspire a yon pèp nan dènye jou yo ki pral idantifye lonbraj la tou kòm reyalite a.
Lè Etazini fòme yon imaj pou bèt la, yo ap fòme yon lonbraj bèt la. Yo ap fòme yon lonbraj sibstans lan, paske yon imaj se yon tipifikasyon. Idantifye Etazini, lè li fòme imaj bèt la, kòm senbòl Wòm Modèn nan, se mete l an paralèl ak rejè ak krisifiksyon Gran Antitip la pa ansyen Izrayèl.
Moun k ap anseye opinyon ki gen defo a, selon ki Etazini se vòlè pèp ou a, pale anpil sou fason yo sèvi ak tip ak antitip; epi yo souvan idantifye Etazini kòm imaj bèt la, epi yon jan yo panse ke lè yo idantifye Etazini kòm imaj bèt la, sa pwouve Etazini se “vòlè yo.” Si yo te vrèman pèmèt tèt yo pou prensip debaz “tip ak antitip” yo dirije yo, yo ta byen vit wè ke wòl pwofetik Etazini an, ki te repete anpil fwa nan Pawòl Bondye a anba fòm tip, idantifye Etazini kòm pouvwa ki anba soumèt devan otorite papal la. Yo ta wè ke san bèt la kòm pwen referans lan, li absid pou idantifye yon imaj bèt la ki pa t egziste. Sèl bagay ki ka defini imaj bèt la, se bèt la menm; paske se pouvwa papal la ki etabli imaj la nan vizyon glas la.
Liy paralèl pwofesi ki koresponn ak Etazini k ap fòme yon imaj bèt la, se lè kòn vrè Pwotestantis la fòme yon imaj Kris la. Fòmasyon sa a idantifye espesyalman nan chapit dis liv Danyèl la, lè Danyèl wè “marah” la, vizyon an, ki se vizyon “glas la”. Danyèl reprezante sila yo ki ap gade Kris la, epi lè yo fè sa, yo reflete karaktè Kris la. Si vizyon Kris la pa t prezante bay Danyèl, li pa t ap kapab reflete karaktè Kris la. Pou san karannkat mil yo, ki reprezante pa Danyèl nan chapit dis la nan fòme yon imaj Kris la anndan yo, yo dwe gade karaktè Li. Lè yo gade, yo transfòme.
Men nou tout, avèk figi dekouvri, pandan n ap gade tankou nan yon glas laglwa Senyè a, n ap transfòme nan menm imaj la, soti nan laglwa pou rive nan laglwa, menm jan sa fèt pa Lespri Senyè a. 2 Korentyen 3:18.
Definisyon ebre mo “marah” la pou vizyon Danyèl te wè nan chapit dis la se “yon vizyon; tou (nan sans kozatif) yon glas: —glas pou gade, vizyon.” Mo grèk ki tradui kòm glas nan vèsè anvan an vle di wè tèt ou nan yon glas, sa vle di wè yon refleksyon (nan sans figire): —gade tankou nan yon glas.
Jak prezante tou yon liy verite ki gen rapò ak glas la.
Paske si yon moun se yon moun ki tande pawòl la, epi li pa yon moun ki fè li, li sanble ak yon moun k ap gade figi natirèl li nan yon glas; paske li gade tèt li, epi li ale fè wout li, epi tousuit li bliye ki kalite moun li te ye. Men, nenpòt moun ki fikse je l sou lalwa pafè libète a, epi ki pèsevere ladan li, li menm pa t yon moun ki tande epi ki bliye, men yon moun ki fè travay la, moun sa a va beni nan sa l ap fè. Jak 1:23–25.
Si nous aimons la vérité, et si, par conséquent, nous sommes des pratiquants de la Parole, alors le miroir que nous contemplons est la loi parfaite de la liberté ; mais si nous n’aimons pas la vérité et qu’ensuite nous allions notre propre voie, comme le firent ceux qui étaient avec Daniel lorsqu’ils prirent la fuite, alors le miroir n’est simplement qu’un reflet de nous-mêmes.
“Lwa Bondye a se glas ki prezante yon refleksyon konplè sou moun nan jan li ye a, epi ki mete devan li pòtrè ki kòrèk la. Genyen ki va vire do yo epi bliye imaj sa a, tandiske lòt yo va sèvi ak mo jouman kont lwa a, tankou si sa ta geri defo karaktè yo. Men, gen lòt ankò, ke lwa a kondane, ki va repanti pou transgresyon yo e, grasa lafwa nan merit Kris la, yo va rive nan pèfeksyon karaktè kretyen an.” Faith and Works, 31.
Danyèl pa t wè tèt li nan vizyon glas la; li te wè Kris la, ki se reprezantasyon pafè lalwa pafè libète Jak la.
«Lavi Kris sou tè a se yon refleksyon pafè lalwa diven an. Nan li gen lavi, espwa ak limyè. Gade li, epi n ap chanje pou n vin gen menm resanblans lan, soti nan karaktè pou rive nan karaktè.» Signs of the Times, 10 me 1910.
Imaj bèt la reflete bèt la, e fòmasyon imaj bèt la se gran tès la pou pèp Bondye a, pa mwayen sa a desten etènèl yo pral deside. Lè legliz Pwotestan yo va pran kontwòl gouvènman Etazini, yo va fòme yon imaj sistèm legliz ak leta a ke pouvwa papal la te toujou sèvi avè l. Nan menm peryòd tan sa a, imaj Kris la va pwodui nan pèp Li a nan dènye jou yo. Men, moun ki te avèk Danyèl yo pa t wè vizyon an, paske yo te kouri pou vizyon an.
Fòmasyon imaj Kris la pwodui yon manifestasyon de de kategori adoratè. Yonn nan kategori sa yo rejte prensip refleksyon an. Prensip refleksyon an reprezante pa yon glas, paske Kris sèvi ak bagay literal ki sou tè a pou reprezante verite espirityèl ki nan syèl la.
“Nan ansèyman Kris la pa mwayen parabòl yo, se menm prensip la nou wè tankou nan pwòp misyon pa l pou mond lan. Pou nou te kapab vin konnen karaktè diven li ak lavi li, Kris te pran nati nou e li te rete nan mitan nou. Divinite te revele nan limanite; laglwa envizib la nan fòm imen vizib la. Moun te kapab aprann sa ki enkoni atravè sa ki konnen; bagay selès yo te revele atravè bagay tèren yo; Bondye te fè konnen tèt li nan resanblans lèzòm. Se konsa sa te ye nan ansèyman Kris la: sa ki enkoni te ilistre pa sa ki konnen; verite diven yo pa bagay tèren yo, bagay pèp la te pi familye avèk yo.”
“Ekriti a di, ‘Tout bagay sa yo, Jezi te pale ak foul la nan parabòl; … pou sa ki te di pa pwofèt la te kapab akonpli, ki di: M ap louvri bouch Mwen an parabòl; M ap pwononse bagay ki te rete kache depi fondasyon lemonn.’ Matye 13:34, 35. Bagay natirèl yo te sèvi kòm mwayen pou bagay espirityèl yo; bagay ki nan lanati ak eksperyans lavi moun ki t ap koute L yo te mare ak verite ki nan Pawòl ekri a. Konsa, pandan Kris t ap mennen soti nan sa ki natirèl pou rive nan wayòm espirityèl la, parabòl Li yo se bag nan chenn verite a ki ini moun ak Bondye, epi tè a ak syèl la.” Christ’s Object Lessons, 17.
Prensip espirityèl refleksyon an reyalize lè yon moun gade nan yon glas ki reprezante Kris la; epi, paske vizyon “marah” la se yon vizyon kozatif, imaj Kris la nan glas la pwodui imaj Kris la nan limanite.
Pou pretann Etazini se sa ki tabli vizyon an, se pretann imaj Danyèl la se sa ki tabli Kris la. Se Kris la ki tabli vizyon karaktè li ak travay li, epi se antikris la ki tabli vizyon karaktè pa li ak travay pa li. Vizyon an se sa yo reflete nan glas la, epi se vòlè yo ki tabli vizyon an. Lè yon moun mal konprann yon imaj bèt, lè li idantifye imaj la kòm bèt la menm, sa pwodui liy paralèl.
Moun ki pa konvèti a wè tèt li nan glas la; osinon, si li rive wè lalwa Bondye a, li meprize lalwa a pou l eseye chape anba egzijans li yo. Moun ki konvèti a wè Kris la ak lalwa Li a nan glas la. Etazini fòme yon imaj pouvwa papal la lè li gade pouvwa papal la epi li repwodui li. Antikris la repwodui pa Etazini.
Lisifè te vle chita sou twòn politik ak relijye Bondye yo.
Ala jan ou tonbe sot nan syèl la, O Luzifè, pitit gason granmaten an! Ala jan yo rache ou desann atè, ou menm ki t ap fè nasyon yo febli! Paske ou te di nan kè ou: M ap monte nan syèl la, m ap leve twòn mwen pi wo pase zetwal Bondye yo; m ap chita tou sou mòn asanble a, nan dènye bout nò yo; m ap monte pi wo pase wotè nyaj yo; m ap sanble ak Trèwo a. Ezekyèl 14:12–14.
Satan se antikris la, e konsa tou se pouvwa papal la. Pouvwa papal la te chita nan legliz la e li te gouvène sou twòn politik Ewòp yo. Vè k ap gade kozatif ki nan Danyèl chapit dis la, lè yo wè l nan aplikasyon espirityèl li, transfòme moun ki gade l yo nan imaj Kris la. Verite sa a gouvène liy antikris la. Lè yon nasyon oswa yon moun gade nan vizyon vè k ap gade a, sa pwodui yon efè kozatif, paske li repwodui imaj li swa nan moun nan swa nan nasyon an k ap gade l la; e sa pwodui swa imaj Kris la swa imaj bèt la. Sa mache an paralèl ak menm efè ki reprezante pa Danyèl la. Se Kris ki te etabli vizyon an pou Danyèl, e se antikris la ki etabli vizyon an pou Etazini lè li fòme yon imaj bèt la.
N ap kontinye panse sa yo nan atik k ap vini an.