Vèsè karant nan Danyèl onz se youn nan vèsè ki pi pwofon nan Bib la. Li reprezante ouvèti sele liv Danyèl la an 1798, 1989 ak 2023. Twa fwa liv la te ouvri make konklizyon yon dispèsyon “sèt fwa.” Ane 1798 la make konklizyon de mil senk san ven ane dispèsyon an ki te kòmanse an 723 anvan Jezikri, lè Lasiri te mennen dis tribi nò yo an kaptivite. Ane 1989 la make konklizyon 126 ane depi rebelyon 1863 la, lè Legliz Advantis Setyèm Jou a te mete “sèt fwa” Levitik vennsis la ofisyèlman sou kote. Ane 2023 a make konklizyon twa jou edmi Temwen de yo nan Revelasyon onz la te rete mouri nan lari a. Nan konklizyon 2,520 ane yo, (126 ane yo ak 3½ jou yo—tout senbòl “sèt fwa” yo), liv Danyèl la te ouvri.
Sè White fè nou konnen ke an 1798 li te nesesè pou yo te prezante lèzòm ak evènman ki gen rapò ak fen tan gras la. Lè li anrejistre reyalite sa a, li ap idantifye istwa paralèl yo, paske li menm tou li prezante mesaj dènye jou yo kòm evènman ki gen rapò ak fen tan gras la. Pandan li ap pale konsènan istwa Millerit la, li ekri:
“Li te nesesè pou lèzòm yo te reveye konsènan danje yo; pou yo te leve pou prepare yo pou evènman solanèl ki gen rapò ak fèmti tan gras la.” The Great Controversy, 310.
Lè l ap pale de dènye jou yo, li ekri:
“Anvan Krisifiksyon Li, Sovè a te eksplike disip Li yo ke Li t ap gen pou yo mete Li a lanmò e pou Li leve ankò soti nan tonbo a, e zanj yo te prezan pou enprime pawòl Li yo sou lespri ak kè yo. Men disip yo t ap tann yon delivrans tanporèl anba jouk women an, e yo pa t kapab sipòte panse ke Sila a nan moun tout espwa yo te santre a ta soufri yon lanmò ignominyez. Pawòl yo te bezwen sonje yo te chase soti nan lespri yo; epi lè moman eprèv la te rive, li te jwenn yo san preparasyon. Lanmò Jezi a te detwi espwa yo nèt ale menm jan ak si Li pa t avèti yo davans. Konsa, nan pwofesi yo, lavni an louvri devan nou avèk menm klète jan li te louvri devan disip yo pa pawòl Kris la. Evènman ki lye ak fèmti tan gras la ak travay preparasyon pou tan detrès la, yo prezante klèman. Men, foul moun yo pa gen plis konpreyansyon sou verite enpòtan sa yo pase si yo pa t janm revele yo. Satan ap veye pou l rache tout enpresyon ki ta fè yo vin saj pou delivrans, epi tan detrès la pral jwenn yo san yo pa pare.” The Great Controversy, 595.
Mesaj millerit la te devwale an 1798, e li te prezante “evènman ki gen rapò ak fen tan gras la.” Lè l ap pale konsènan dènye jou yo, li aplike istwa disip yo pou ilistre lefèt ke “evènman ki gen rapò ak fen tan gras la” se sa ki rann lèzòm saj pou delivrans, men yo pa konprann yo. Mesaj ki te devwale an 1798, 1989, ak 2023 yo se te mesaj ki te idantifye “evènman ki gen rapò ak fen tan gras la.”
Vèsè karant lan reprezante yon liy istorik kote liv Danyèl la devwale twa fwa. An 1798, vizyon Danyèl la sou larivyè Oulay la, ki reprezante chapit sèt rive nèf yo, te devwale. An 1989, vizyon Danyèl la sou larivyè Idèkèl la, ki reprezante chapit dis rive douz yo, te devwale. An 2023, istwa kache vèsè karant lan nan Danyèl onz la te devwale.
Istwa vèsè karant lan reprezante peryòd 1798 la rive jouk lwa dimanch vèsè karantyèm e youn nan, ki se istwa Etazini, ki se tou bèt tè a nan Revelasyon trèz la, fo pwofèt la nan Revelasyon sèz la, ak sizyèm wayòm pwofesi Bib la. Menm istwa ki reprezante nan vèsè karant lan nan Danyèl onz la reprezante tou nan yon sèl vèsè nan liv Revelasyon an.
Epi mwen wè yon lòt bèt k ap monte sòti nan tè a; li te gen de kòn tankou yon ti mouton, epi li t ap pale tankou yon dragon. Revelasyon 13:11.
Vèsè sa a, menm jan ak vèsè karant lan, se istwa ki kòmanse avèk Lwa sou Etranje ak Lwa sou Sedisyon yo nan ane 1798, epi ki fini avèk lwa dimanch lan lè nasyon an pale tankou yon dragon; se yon istwa ki kòmanse lè yo retire Wòm papal la sou twòn nan epi ki fini lè yo retabli Wòm papal la sou twòn nan. Istwa ki reprezante nan toude Revelasyon 13:11 ak Danyèl 11:40 la kòmanse avèk retire senkyèm wayòm pwofesi biblik la epi li fini avèk retire sizyèm wayòm pwofesi biblik la.
“Swasanndis” ane yo Babilòn te gouvène kòm premye wayòm nan pwofesi biblik la jouk rive nan dezyèm wayòm nan pwofesi biblik la reprezante istwa vèsè karant lan depi 1798 rive jis nan lwa dimanch la.
Epi sa pral rive nan jou sa a, Tir va tonbe nan bliye pandan swasanndis an, dapre jou yon sèl wa; apre fen swasanndis an yo, Tir va chante tankou yon fanm jennès. Pran yon gita, mache toupatou nan vil la, ou menm fanm jennès yo te bliye a; fè bèl mizik, chante anpil chante, pou yo ka sonje ou. Epi sa pral rive apre fen swasanndis an yo, Seyè a va vizite Tir, epi li va retounen nan salè li, e li va fè fònikasyon ak tout wayòm latè yo sou tout fas tè a. Ezayi 23:15–17.
Istwa 1798 rive jouk lwa dimanch lan se tou istwa moman kote pwostitye Tir la tonbe nan bliye, jan sa ekri nan Ezayi venntwa, ki eksprime peryòd la kòm “swasanndizan” epi kòm “jou yon sèl wa.” Depi Nebikadneza rive Beltchaza, premye wayòm pwofesi Bib la te renye; konsa li te sèvi kòm tip sizyèm wayòm pwofesi Bib la, ki te kòmanse tankou yon ti mouton men ki fini pa pale tankou yon dragon. Nebikadneza reprezante yon disip ti Mouton an, epi Beltchaza yon disip dragon an.
Istwa 1798 rive jouk lwa dimanch lan se tou istwa twa zanj yo nan Revelasyon katòz la, ki kòmanse ak refòm Milerit yo epi ki fini ak refòm san karant-kat mil yo. Mesaj twa zanj yo se mesaj lè jijman an. Milerit yo te anonse evènman ki gen rapò ak ouvèti jijman an, epi san karant-kat mil yo anonse evènman ki gen rapò ak fen tan gras la.
Evènman ki gen rapò ak fen tan gras la dekri sou liy pwofetik entèn ak ekstèn, epi evènman sa yo rive sitou nan istwa ki reprezante pa vèsè karant nan Danyèl onz. Evènman vèsè karant yo fini nan lwa dimanch Ozetazini, konsa evènman dènye rasanbleman lòt pitit Bondye yo ki toujou nan Babilòn yo pa reprezante nan vèsè karant; men kriz ki lè sa a ap fè fas ak mond lan fèk fini Ozetazini. Evènman sa yo reprezante jijman sou Ozetazini ak pirifikasyon legliz Bondye a anvan legliz la leve wo kòm yon banyè.
Evènman entèn ki gen rapò ak fen tan gras la idantifye travay Kris la kòm Gran Prèt la pandan l ap fini mistè Bondye a nan mitan pèp Li a nan dènye jou yo. Evènman ekstèn yo idantifye wòl Etazini nan retabli pouvwa papasi a. Tout istwa Etazini kòm sizyèm wayòm pwofesi Bib la, tout istwa Laodise a, fèt pandan istwa vèsè karant lan reprezante a.
Liy entèn ak ekstèn ki anndan vèsè karant lan reprezante pa de kòn bèt ki soti nan tè a. Kòn Repiblikanis la se liy ekstèn nan, epi kòn Pwotestantis la se liy entèn nan. Toude liy yo egziste anndan istwa sizyèm wayòm nan, epi nan konklizyon istwa sizyèm wayòm nan, jijman Bondye a tonbe sou ni kòn Pwotestan an ni kòn Repibliken an. Mesaj ki idantifye evènman ki konekte ak fèmti tan gras la se menm mesaj ki idantifye evènman ki vini sou Etazini pandan li ap ranpli mezi tan eprèv li. Mesaj ki idantifye evènman ki konekte ak fèmti tan gras la se tou mesaj ki idantifye evènman ki vini sou Advantis Setyèm Jou a pandan li ap ranpli mezi tan eprèv li.
Nan istwa vèsè karant lan, gen twa fwa liv Dànyèl la devwale, e chak nan twa fwa sa yo pwodui yon liy entèn ak yon liy ekstèn ki prezante evènman ki konekte ak fen tan gras la. Chak nan twa repè pwofetik sa yo vini apre yon dispèsyon sèt fwa. Se poutèt sa, vèsè karant lan reprezante istwa depi 1798 rive jis nan lwa dimanch lan, epi repè pwofetik ki anndan istwa sa a se “evènman ki konekte ak fen tan gras la.” Nan istwa vèsè karant lan, liy entèn lan reprezante yon tranzisyon soti nan Filadèlfi rive nan Laodisè nan kòmansman an, epi yon tranzisyon soti nan Laodisè pou rive nan Filadèlfi nan fen an. Kòmansman an te reprezante yon mouvman refòmatè, jan parabòl dis vyèj yo montre l, ki te tipifye yon mouvman refòmatè nan fen an tou, yon mouvman ki te akonpli parabòl la jiska nan pi piti detay li yo.
Mouvman Millerit Filadèlf la te kòmanse avèk yon akonplisman “sèt fwa” Levitik chapit vennsis an 1798, epi apre sa avèk yon lòt akonplisman “sèt fwa” yo nan 22 Oktòb 1844. Omwen depi 1856, ni James White ni Sè White te idantifye mouvman an kòm li te nan yon kondisyon Laodise. Nan menm ane a, yo te prezante yon nouvo limyè sou “sèt fwa” yo nan piblikasyon ofisyèl legliz la ki pa t janm fini. “Sèt fwa” yo te akonpli an 1798, epi apre sa William Miller te dekouvri “kòmansman chenn verite a,” jan Sè White te rele l la, e kòmansman chenn verite a se te “sèt fwa” yo. 1798 te yon akonplisman “sèt fwa” yo; apre sa, pandan liv Danyèl la ap desele, Miller fè dekouvèt fondamantal li sou “sèt fwa” yo. Apre sa, 22 Oktòb 1844 make yon lòt akonplisman “sèt fwa” yo, epi sa menm vin swiv pa yon tranzisyon nan mouvman an soti Filadèlfi pou rive Laodise, nan menm ane kote nouvo limyè sou “sèt fwa” yo rete san fini. An 1863, sa ki te mouvman Millerit Filadèlf la jouk 1856, lè li te fè tranzisyon pou vin mouvman Millerit Laodise a, te vin tounen yon legliz ki anrejistre legalman, an gwo pati anba kondisyon ak presyon Lagè Sivil la ansanm ak pwoteksyon jèn legliz la. Mouvman an te fini an 1863 lè li te vin tounen yon legliz. Sèt ane anvan sa, an 1856, Laodise te mete sou kote yon mesaj nouvo limyè sou menm sijè a ki te premye dekouvèt pwofetik William Miller.
Mouvman Millerit la ak limyè yo rele “kòmansman chenn laverite a,” limyè “sèt tan” yo, te devwale bay dirijan mouvman Lawodise a, ki piti piti te mete sou kote dezi pou soutni “sèt tan” yo; epi nan fen sèt ane (“sèt tan”) an 1863, yo pwodui yon nouvo tablo ak yon nouvo mesaj pwofetik san okenn referans ak “sèt tan” yo.
Nan ane 1863, akonplisman pwofesi Ezayi a ki dire swasantsenk ane te fini egzakteman kote li te kòmanse a, avèk yon lagè sivil ant nò ak sid. Kesyon esklavaj la an 1863 te deja tipifye pa depòtasyon toude wayòm nò a ak wayòm sid la nan akonplisman “sèt tan” yo, epi esklavaj kote Izrayèl te mennen an te byen reprezante kesyon esklavaj yo nan fen an. Ane 1863 reprezante fen estrikti pwofetik la ki baze sou pwofesi swasantsenk ane Ezayi a.
Men sa sa Senyè Bondye a: Sa p ap kanpe, ni sa p ap rive. Paske tèt Siri se Damas, epi tèt Damas se Rezin; e nan swasanndisenk ane Efrayim va kraze, pou l pa yon pèp ankò. Epi tèt Efrayim se Samari, epi tèt Samari se pitit gason Remalya. Si nou pa kwè, sètènman nou p ap tabli. Ezayi 7:7–9.
Byen konprann, pwofesi sa a ki kòmanse an 742 av. J.-K. idantifye twa jalon nan yon peryòd swasant-senk ane. De nan jalon sa yo idantifye pwen depa de mil senk san ven ane kaptivite ak esklavaj pou toude wayòm nò ak wayòm sid Izrayèl la. An 742 av. J.-K., wayòm nò a ak wayòm sid la te angaje nan yon lagè sivil, e dis tribi nò yo te fòme yon alyans ak Siri pou anvayi wayòm sid Jida a. Diznèf ane apre, an 723 av. J.-K., dis tribi nò yo te mennen ann esklavaj pa Asiryen yo. Karantsis ane apre, an 677 av. J.-K., Asiryen yo te kaptire Manase e yo te mennen l Babilòn. De mil senk san ven ane apre 723 av. J.-K. rive nan 1798, tan lafen an ak kòmansman vèsè karant lan. Karantsis ane apre, “sèt tan” yo kont wayòm sid la ki te kòmanse an 677 av. J.-K. te fini an 1844. Diznèf ane apre, an 1863, karakteristik pwofetik 742 av. J.-K. yo reprezante a lèt. Yon lagè sivil ant wayòm nò a ak wayòm sid la ap fèt an 742 av. J.-K. ak an 1863. An 742 av. J.-K., prediksyon Ezayi te bay wa mechan Akaz la te konsène esklavaj ki te prèt pou tonbe sou toude wayòm nò a ak wayòm sid la; e an 1863, nan pwen santral menm Lagè Sivil la, Prezidan Lincoln te pwoklame Pwoklamasyon Emansipasyon an, kòmanse pwosesis pou mete fen nan esklavaj. Avètisman yo te bay wa mechan Akaz la an 742 av. J.-K. te bay nan peyi bèl pouvwa literal la, ki te tipifye mesaj Lincoln te bay nan peyi bèl pouvwa espirityèl la.
Sèt ane apre yo te pibliye an 1856 mesaj Hiram Edson yo sou “sèt tan yo”, Advantis la te pwodui tablo 1863 a, ki te retire ansèyman milerit la sou sèt tan yo; konsa, sa te mete an kestyon anpil pasaj kote Ellen White anseye nou dwe repete mesaj Milerit yo, epi tou ke nou dwe defann kont atak yo fè sou mesaj sa yo. Menm ane sa a, yo te vin tounen yon legliz ki anrejistre legalman. Gen plis bagay toujou ki ka ekri sou 1863 ak enplikasyon pwofetik li yo, men sa m ap fè remake la a se ke gen plizyè temwen, ni andedan ni deyò, ki idantifye rebelyon 1863 a, kit se rebelyon ekstèn nan ak eta sid yo, kit se rebelyon entèn nan ak rejè premye verite fondamantal la. 1863 se youn nan evènman ki nan istwa vèsè karant lan ki reprezante yon repè ki fòme “evènman ki konekte ak fen tan gras la.”
1863 la aliyen avèk kòmansman karant ane yo nan dezè a pou ansyen Izrayèl literal la. Nan fen karant ane sa yo, Jozye te mennen ansyen Izrayèl la antre nan Tè Pwomiz la, epi yo te kraze Jeriko, epi yo te pwononse yon madichon sou nenpòt moun ki ta rebati Jeriko. An 1863, direksyon Advantis lawodiseyen an te rebati Jeriko. Ane 1863 la reprezante ni kòmansman ni fen karant ane yo nan dezè a. Ane 1863 la se yon repè pwofetik ki mare ansanm istwa liy ekstèn ak entèn nan istwa vèsè karant lan. Gen setyèm legliz la, “yon legliz jije,” jan mo “Lawodise” a vle di sa, k ap antre nan yon peryòd yon jenerasyon antye k ap mouri nan dezè a reprezante. Menm nan pwen sa a, premye prezidan Repibliken an ap kòmanse travay pou libere esklav yo, konsa li vin yon tip dènye prezidan Repibliken yo ki pral mete lwa masyal an aplikasyon nan yon peryòd kriz k ap mennen nan sa enspirasyon rele “ruin nasyonal.”
Nan mak enpòtan nan kòmansman an, mak enpòtan nan fen an te reprezante, epi evènman ki te lye ak fèmti jijman an te prefigire nan evènman ki te lye ak ouvèti jijman an. Rebelyon an nan Kadèch, lè yo te rejte mesaj Jozye ak Kalèb nan kòmansman karant ane yo, te prefigire rebelyon Moyiz la lè li te frape Wòch la nan Kadèch nan fen karant ane yo. 1863 idantifye lwa dimanch lan kote Lawodise ap vomi sòti nan bouch Seyè a, epi kote vennsenk ansyen gason yo nan Jerizalèm ap bese devan solèy la nan Ezekyèl chapit uit, epi kote Silo repete sou moun ki mete konfyans yo nan pawòl manti sa yo: “se tanp Seyè a nou ye.”
N ap kontinye etid sa a sou Panium nan atik ki vin apre a.