Nou nan pwosesis pou nou konsidere Revelasyon chapit onz rive trèz, kote nou jwenn tout advèsè yo nan batay final pwobasyon an nan gran konfli a, ki dewoule sou chan batay premye syèl la. Advèsè yo se san karannkat mil yo ak gran foul la ki soti Babilòn kòm yon fòs segondè, kont Nasyonzini, Legliz Katolik la, Etazini, ak Satan li menm. San karannkat mil yo ak gran foul la se lame Bondye a, k ap reprezante mesaj twazyèm zanj lan, epi toude bò yo nan lagè a ap fè fas tou ak lame jijman Bondye a, ki pa reprezante pa twazyèm zanj lan, men pa twazyèm malè a.

Pou idantifye sèten karakteristik ki te kontribye nan asasina kòn Repibliken ak Pwotestan yo an 2020, n ap chèche idantifye karakteristik pwofetik ki parèt nan batay limanite a nan premye syèl la, depi lwa dimanch la jouk lè Mikaèl leve kanpe. Nan istwa sa a, yo fòse lemonn antye drese yon imaj pou bèt la. Istwa sa a se yon repete istwa Etazini depi 11 septanm 2001 jouk rive nan lwa dimanch k ap vini byento a, ki separe de istwa paralèl sa yo. Antanke istwa paralèl, yo toude reprezante yon temwayaj pou lòt istwa a. Sa k ap fèt nan youn nan istwa sa yo, ap fèt tou nan lòt la. Se dezyèm istwa a ki se sant atansyon Revelasyon chapit douz ak trèz yo, e nou gen entansyon konprann dezyèm temwen an, pou nou kapab voye limyè pwofetik sou premye istwa a, ki kounye a prèske rive nan fen li.

Twa pouvwa ki mennen mond lan nan Amagedon yo reprezante nan chapit douz ak trèz. Yo mansyone pouvwa dragon an an premye.

Epi yon lòt mèvèy parèt nan syèl la; epi gade, yon gwo dragon wouj, ki te gen sèt tèt ak dis kòn, ak sèt kouwòn sou tèt li yo. Ke li te rale yon tyè zetwal syèl la, epi li te voye yo atè a; epi dragon an te kanpe devan fanm ki te pare pou l akouche a, pou l devore pitit li a kou li ta fin fèt. Revelasyon 12:3, 4.

Sè White fè nou konnen ke dragon an nan chapit sa a se Satan, men nan yon sans segondè li se Wòm payen. Ni Satan ni Wòm payen tipifye Nasyonzini an. Dis kòn bèt la reprezante move konfederasyon dis wa yo nan Revelasyon disèt. Dis wa sa yo reprezante nan Revelasyon disèt, epi la yo idantifye kòm setyèm wayòm pwofesi Bib la. Bèt la prezante kòm li gen sèt tèt ak sèt kouwòn, sa ki make li kòm setyèm wayòm pwofesi Bib la. Nan Danyèl de yo reprezante kòm Lagrès espirityèl, epi yo se tou Akab nan temwayaj Mòn Kamèl la, epi yo se dis lènmi yo nan Sòm katreven-twa.

Dezyèm pouvwa tè a nan lènmi an ki mansyone nan chapit douz ak trèz nan Revelasyon an, se bèt ki soti nan lanmè a, ke Sè White idantifye dirèkteman kòm Katolis la.

Epi mwen te kanpe sou sab lanmè a, epi mwen wè yon bèt monte soti nan lanmè a, li te gen sèt tèt ak dis kòn; sou kòn li yo te gen dis kouwòn, epi sou tèt li yo te ekri non blasfèm. Epi bèt mwen te wè a te sanble ak yon leyopa, pye li yo te tankou pye yon lous, epi bouch li tankou bouch yon lyon; epi dragon an te ba li pisans li, twòn li, ak gwo otorite. Epi mwen wè youn nan tèt li yo tankou si li te blese jouk li mouri; men blesi mòtèl li a te geri; epi tout lemonn te sezi, yo t ap swiv bèt la. Revelasyon 13:1–3.

Nan vèsè premye a, Jan te kanpe bò rivaj lanmè a, epi li wè yon bèt leve soti nan lanmè a; apre sa, li wè yon bèt k ap monte soti nan tè a. Sè White idantifye tan kote Jan te wè de bèt sa yo kòm ane 1798, paske se te ane kote papote a te “depoze fòs li,” konsa li te resevwa yon blesi mòtèl ki finalman t ap geri.

“Nan epòk kote Papòt la, yo te wete fòs li, e yo te fòse l sispann pèsekisyon an, Jan te wè yon nouvo pouvwa k ap leve pou repete vwa dragon an, epi kontinye menm zèv mechan ak blasfèm nan. Pouvwa sa a, dènye ki gen pou l fè lagè kont legliz la ak lalwa Bondye a, reprezante pa yon bèt ki gen kòn tankou ti mouton. Bèt ki te vini anvan li yo te monte soti nan lanmè a; men sa a te sòti nan tè a, sa ki reprezante leveman pasifik nasyon li te senbolize a—Etazini.” Signs of the Times, 8 fevriye 1910.

Jan ap gade dèyè nan listwa lè li wè bèt ki soti nan lanmè a, ki se papote a. Lè l ap gade devan nan listwa, li wè bèt ki soti sou tè a, ki se Etazini. Se poutèt sa bèt ki soti nan lanmè a konstwi pwofetikman jan li ye a. Lè Jan ap gade dèyè depi 1798, premye bagay li wè se “sèt tèt ak dis kòn,” sa ki make pwen nan listwa kote yo te derasinen twa nan kòn yo pou fè plas pou gwo kòn papote a, ki t ap pale gwo bagay.

Lè sa a, mwen ta konnen verite konsènan katriyèm bèt la, ki te diferan ak tout lòt yo, ki te depase yo tout nan terè; dan li yo te fèt an fè, epi zong li yo an kwiv; li te devore, li te kraze an moso, epi li te pilonnen sa ki te rete yo anba pye li; epi konsènan dis kòn ki te sou tèt li a, ak lòt kòn ki te leve a, devan ki twa te tonbe; wi, sou kòn sa a ki te gen je, ak yon bouch ki t ap pale gwo bagay, ki te gen yon aparans ki te pi vanyan pase parèy li yo. Daniel 7:19, 20.

Anvan twa kòn sa yo nan Eril yo, Ostrogòt yo ak Vandal yo te retire, Wòm payen an te reprezante pa “dis kouwòn.” Dis kouwòn sa yo reprezante Wòm payen an. Apre sa, Jan idantifye leyopa Lagrès la, apre sa lous Medo-Pès la, epi answit lyon Babilòn nan.

Premye a te tankou yon lyon, e li te gen zèl malfini; mwen t ap gade jiskaske yo te rache zèl li yo, epi yo te leve l sot sou tè a, yo te fè l kanpe sou de pye li tankou yon moun, e yo te ba li yon kè moun. Epi gade, te gen yon lòt bèt, yon dezyèm, ki te sanble ak yon lous; li te leve sou yon bò, e li te gen twa zo kòt nan bouch li, ant dan li yo; epi yo te di l konsa: Leve, devore anpil chè. Apre sa mwen t ap gade, epi men yon lòt, tankou yon leyopa, ki te gen sou do li kat zèl yon zwazo; bèt la te gen kat tèt tou; e yo te ba li dominasyon. Danyèl 7:4–6.

Pa gen yon sèl eleman nan Katolisism ki kretyen, e bèt lanmè a reprezante konbinezon tout wayòm payen ki te vini anvan yo nan pwofesi biblik. Bèt lanmè a prezante nan lòd istorik ranvèse, paske Jan ap gade tounen nan listwa. Li te wè an premye pouvwa ki te tabli lè yo te retire twa kòn yo—papisite a. Apre sa li te wè dis kòn ak dis kouwòn—Wòm payen. Apre sa li te wè leyopa a—Lagrès. Apre sa li te wè lous la—Mèd-Pès. Apre sa li te wè lyon an—Babilòn. Deskripsyon bèt lanmè a fèt ak eleman ki soti nan chak nan wayòm payen ki te vini anvan yo, e deskripsyon an tabli ke papisite a se yon konlomerasyon tout fòm payenis ki te egziste nan listwa biblik. Pa gen yon sèl eleman nan Katolisism ki kretyen. Nenpòt bagay ki ta ka parèt kòm kretyen nan Katolisism se yon fo imitasyon.

Sou mòn Kamèl, lè Eli te goumen ak pwofèt Jezabèl yo ansanm ak mari apostazi li a, Jezabèl te ret lakay li nan Samari. Yo bliye jennès Tir la pandan istwa bèt latè a ki gen de kòn yo. Jezabèl toujou kache yon kote, epi nan Revelasyon chapit douz ak trèz, lemonn ap sezi dèyè li; men yo pa dekri li kòm yon mèvèy moun ap sezi devan li nan syèl la, jan sa ye pou Nasyonzini, Etazini ak Satan. Li retounen nan sant kòmandman li nan Samari — vil Wòm nan.

Istwa bèt ki soti sou tè a se kote yo idantifye tès imaj bèt la pou tout lemonn. Tès sa a fèt pandan lagè premye syèl la. Se sa nou vle konsidere nan pwen sa a. M ap ranplase Etazini pou mo « li » nan vèsè nou pral egzamine kounye a.

Epi mwen gade, e mwen wè yon lòt bèt k ap monte sòti nan tè a; e Etazini te gen de kòn tankou yon ti mouton, men Etazini te pale tankou yon dragon. Epi Etazini egzèse tout pouvwa premye bèt la devan li, e li fè tè a ansanm ak moun ki rete sou li adore premye bèt la, bèt ki te gen blesi mòtèl li geri. Epi Etazini fè gwo mèvèy, jouk li fè dife desann soti nan syèl la sou tè a devan je lèzòm. Epi li twonpe moun ki rete sou tè a pa mwayen mirak sa yo, mirak Etazini te gen pouvwa fè devan bèt la; li di moun ki rete sou tè a pou yo fè yon imaj pou bèt la, bèt ki te resevwa blesi epe a, men ki te viv. Epi [Etazini] te gen pouvwa pou bay imaj bèt la souf lavi, pou imaj bèt la te kapab pale, e pou l fè tou sa yo ki pa ta adore imaj bèt la mouri. Epi Etazini fè tout moun, piti kou gran, rich kou pòv, lib kou esklav, resevwa yon mak nan men dwat yo oswa sou fwon yo; e konsa pèsonn pa t kapab achte ni vann, eksepte moun ki te gen mak la, oswa non bèt la, oswa nimewo non li. Revelasyon 13:11–17.

Nan Revelasyon chapit trèz, dragon Wòm payen an te bay papasite a twa bagay lè li te mete papasite a sou twòn tè a.

Bèt mwen te wè a te sanble ak yon leyopa; pye li yo te tankou pye yon lous, e bouch li te tankou bouch yon lyon; epi dragon an te ba li pisans li, twòn li, ak gwo otorite. Revelasyon 13:2.

Dis wa ki représente Wòm payen yo (Lafrans kòm premye wa pami dis la, jan Akab te reprezante l) te bay papote a twa bagay: pisans, chèz, ak otorite. Lè anperè Konstanten te deplase kapital la soti nan vil Wòm nan lwès pou ale nan lès la, epi li te fè Konstantinòp vin nouvo kapital Anpi Wòm nan nan ane 330, lè sa a Wòm payen te bay legliz Wòm nan “chèz” li.

Lè Clovis, wa Frank yo (Frans), te konvèti nan Katolisism e li te kòmanse fè lagè kont puisans ki t ap reziste leve papote a sou twòn tè a nan ane 496, lè sa a Wòm payen an te bay papote a “pisans” li.

An 533, Jistenyen te fè yon dekrè ki te idantifye legliz Wòm nan kòm ni tèt tout legliz yo, ni korektè eretik yo. Nan moman sa a, otorite Wòm payen an te pase bay papasi a.

Nan vèsè douz la, “li [Etazini] egzèse tout pouvwa premye bèt la devan li.” Pouvwa papasi a te egzèse a reprezante pa Klovis, ki te konsakre fòs militè ak ekonomik li bay papasi a. Se poutèt sa Katolisism rele Klovis “premye pitit Legliz Katolik la,” epi Lafrans “pi gran pitit fi Legliz Katolik la.” Etazini pral fè menm sal travay la pou papasi a ke Klovis te kòmanse an 496.

Pouvwa Etazini pral sèvi pou fè “latè a ak moun ki rete ladan l yo adore premye bèt la, ki te gen blesi mòtèl li a geri.” Etazini pral sèvi ak fòs militè ak ekonomik li pou fè lemonn antye aksepte dimanch kòm yon jou repo. Pwostitye Tir la pral premye fè fònikasyon ak bèt latè a nan lwa dimanch ki pral vini byento a, epi apre sa li pral soti al fè fònikasyon ak tout lòt wa latè yo.

Nan vèsè trèz la, “li [Etazini] fè gwo mèvèy, konsa li fè dife desann soti nan syèl la sou tè a devan je lèzòm.” Dife a reprezante yon mesaj ki pa sen. Lang dife yo nan jou Pannkòt la te reprezante yon mesaj sen ki te akonpaye ak kapasite pou kominike mesaj sa a bay tout lemonn. Dife Etazini fè desann soti nan syèl la pral gen enpak tou sou tout nasyon ak tout lang.

Nan vèsè katòz la, Etazini twonpe “moun k ap viv sou tè a grasa mirak sa yo [Etazini] te gen pouvwa pou fè devan bèt la; li t ap di moun k ap viv sou tè a pou yo fè yon imaj pou bèt la, bèt ki te pran blesi nepe a, men ki te ret vivan.” Twonpri yo sèvi avè l pou Etazini twonpe lemonn lan reprezante pa dife ki te desann sot nan syèl la nan vèsè anvan an. Dife ki soti nan syèl la pwodui mirak yo sèvi avè yo pou Etazini bay lemonn lan lòd pou l etabli yon gouvènman mondyal inik ki fòme ak inyon legliz ak leta, avèk legliz la ki gen kontwòl sou relasyon an.

Men sa relasyon Akab ak Jezabèl la te reprezante lè Eli te leve. Batay Eli a sou Mòn Kamèl la te akonpli nan kòmansman Etazini pandan mouvman premye zanj lan soti 1840 rive 1844, nan bi pou fè distenksyon ant vrè pwofèt Pwotestantis la ak tout fo pwofèt Pwotestantis yo.

Li akonpli ankò nan fen Etazini yo, pandan tès fòmasyon imaj bèt la ki te kòmanse 11 septanm 2001, epi ki fini nan lwa dimanch k ap vini talè a.

Akomodasyon pafè Éli a rive anvan gran jou Senyè a ki terib la, sa vle di sèt dènye flewo yo. Se poutèt sa, Mòn Kamèl, Éli, Akab ak Jezabèl yo reprezante nan travay Etazini ap fòse planèt tè a aksepte gouvènman yon sèl mond Nasyonzini an ke Legliz Katolik la ap dirije. Etazini akonpli zak sa a pa mwayen pisans militè li, fòs ekonomik li, ak kominikasyon ipnotik kòwonpi li dirije epi li kontwole, sa yo reprezante pa sa yo rele “otowout enfòmasyon” rezo entènèt mondyal la.

Nan vèsè kenz, yo fè nou konnen ke “li [Etazini] te gen pouvwa pou bay imaj bèt la lavi, pou imaj bèt la te ka pale, epi fè tout moun ki pa ta adore imaj bèt la mouri.” Menas lanmò pa fòs militè Etazini, ki lè sa a t ap reprezante wa prensipal Nasyonzini an, bay gouvènman yon sèl mond Nasyonzini an pouvwa pou li pale. Aksyon pale a reyalize atravè yon otorite lejislatif ak jidisyè. Branch lejislatif Nasyonzini an nan New York, epi branch jidisyè Nasyonzini an nan La Haye, Netherlands. La Haye reprezante Ansyen Mond lan, epi New York reprezante Nouvo Mond lan. Ni Etazini ni Netherlands gen nan istwa pase yo moman kote yo te parèt kòm prensipal defansè libète ak franchiz, men toude fini istwa pa yo chak—ap pale tankou yon dragon.

“Tankou Saba a vin tounen pwen espesyal kontwovès la nan tout kretyente a, epi otorite relijye ak otorite sivil yo mete tèt yo ansanm pou fòse obsèvans dimanch, refi pèsistan yon ti minorite pou soumèt devan egzijans popilè a pral fè yo tounen objè egzékrasyon inivèsèl.... epi finalman y ap pibliye yon dekrè kont moun ki sanktifye Saba katriyèm kòmandman an, pandan y ap denonse yo kòm moun ki merite pinisyon ki pi sevè a epi y ap bay pèp la pèmisyon, apre yon sèten tan, pou mete yo amò. Romanis nan Ansyen Monn nan ak pwotestantis aposta nan Nouvo Monn nan pral swiv yon demach ki sanble anvè moun ki onore tout kòmandman Bondye yo.

„Pèp Bondye a pral lè sa a plonje nan sèn afliksyon ak detrès sa yo ke pwofèt la dekri kòm tan detrès Jakòb la.“ The Great Controversy, 615, 616.

Nan vèsè sèz ak disèt yo, apre imaj bèt la fin tabli e yo ba li pouvwa pou l pale, “[Etazini] fè tout moun, ni piti ni gran, ni rich ni pòv, ni moun lib ni esklav, resevwa yon mak sou men dwat yo, oswa sou fwon yo; epi pou pèsonn pa ka achte ni vann, eksepte sila ki gen mak la, oswa non bèt la, oswa nimewo non li.”

Fòmasyon imaj bèt la se tès ki vini anvan tès mak bèt la. Si nou pa pase tès ki reprezante pa fòmasyon imaj bèt la, n ap echwe tès mak bèt la. Se de tès diferan, epi se de kalite tès diferan.

Fòmasyon imaj bèt la ki te kòmanse 11 septanm 2001 se avètisman pwofetik ki fè konnen fèmti tan gras la prèt pou rive. Se mesaj Eli a ki idantifye ke Mòn Karmèl la sou orizon ki toupre a, e ke pèp Bondye a bezwen asire yo yo genyen lwil karaktè a, lwil Sentespri a, ak lwil mesaj Rèl Mitanwit la anvan dènye apèl la fèt. Yo bezwen reveye, pou lè Eli mande yo: “Konbyen tan n ap bwete ant de opinyon?”—yo pa rete san pawòl, paske rete san pawòl lè sa a se resevwa mak bèt la. Eprèv imaj bèt la reprezante travay pou konprann mesaj ki anonse fèmti jijman an, menm jan mesaj Milerit yo te anonse ouvèti jijman an.

Tès mak bèt la pa enplike okenn chwa, paske li pa gen okenn eleman tan pwobasyon. Li se yon pwen nan tan, pa yon peryòd tan. Li se yon kriz, e konsa li se yon tès desizif ki pral idantifye karaktè Izrayelit sa yo Ahab te konvoke sou Mòn Karmèl la nan lwa dimanch la. Lè sa a, yo pral demontre karaktè yo te devlope pandan peryòd tan anvan an, ki nan langaj pwofetik rele tès imaj bèt la.

Se poutèt sa, jan Sentespri a di: Jodi a, si nou tande vwa li, pa fè kè nou di, menm jan sa te rive nan jou rebelyon an, nan jou tantasyon an nan dezè a; kote zansèt nou yo te tante m, yo te mete m a leprèv, epi yo te wè zèv mwen yo pandan karant ane. Se poutèt sa mwen te fache ak jenerasyon sa a, epi mwen te di: Yo toujou egare nan kè yo; yo pa t konnen chemen mwen yo. Konsa, mwen te sèmante nan kòlè mwen: Yo p ap antre nan repo mwen an.) Veye byen, frè m yo, pou pa ta gen nan okenn nan nou yon kè mechan ki plen enkredilite, k ap vire do bay Bondye vivan an. Men, ankouraje youn lòt chak jou, pandan yo rele tan an Jodi a; pou okenn nan nou pa vin di akòz twonpri peche a. Paske nou vin patisipan Kris la, si nou kenbe fèm jis nan fen an konfyans nou te genyen depi nan kòmansman an; pandan y ap di: Jodi a, si nou tande vwa li, pa fè kè nou di, menm jan sa te rive nan jou rebelyon an. Ebre 3:7–15.