Yo te montre ke listwa 11 out 1840 rive jouk 22 oktòb 1844 se listwa sèt loray yo reprezante, loray sa yo ki te sele jouk jis anvan fen tan gras la. Nan atik sa a, m ap kòmanse pa revize kèk nan sa nou deja idantifye konsènan senbolis sèt loray yo. Nou ap itilize liy istorik sou liy istorik pou prezante verite sa yo. Gen kat jalon pwofetik soti 11 out 1840 rive, e ki gen ladan l 22 oktòb 1844; bay pouvwa mesaj premye zanj lan, premye desepsyon an, Rèl a Minwi a, ak Gran Desepsyon an.

11 out 1840 te prefigire pa Moyiz devan touf dife a. Premye desepsyon an nan prentan 1844 la te prefigire pa madanm Moyiz la, Sifora, lè li te sikonsi pitit gason yo a avèk tristès ak laperèz. Rèl Minwi a, ki te kòmanse nan reyinyon kan Exeter la soti 12 pou rive 17 out, te prefigire pa rive Moyiz ann Ejip ak premye avètisman li konsènan lanmò premye pitit gason peyi Lejip yo. Gran Desepsyon 22 oktòb 1844 la te prefigire pa Ebre yo bò Lanmè Wouj la.

Nan epòk wa David la, 11 dawout 1840 te prefigire pa fason Filisten yo te retounen lach Bondye a. Premye desepsyon an nan prentan 1844 la te prefigire pa Oza ki te manyen lach Bondye a. Rèl Minwi a, ki te kòmanse nan reyinyon kan Exeter la soti 12 pou rive 17 dawout, te prefigire pa David ki t ap mennen lach la antre Jerizalèm. Gwo Desepsyon 22 oktòb 1844 la te prefigire pa Mikal, madanm David la, lè li te meprize David poutèt li t ap antre Jerizalèm ak lach la.

11 out 1840 te prefigire par batèm Kris la. Premye desepsyon an nan prentan 1844 la te prefigire pa desepsyon lanmò Laza a. Rèl a Minui ki te kòmanse nan reyinyon kan Exeter la soti 12 pou rive 17 out la te prefigire pa Antre Trionfal Kris la nan Jerizalèm. Gwo Desepsyon 22 oktòb 1844 la te prefigire pa desepsyon kwa a.

Nou fè remake ke kat pwen repè sa yo reprezante sèlman yon segman pasyèl nan estrikti konplè chak mouvman refòm. N ap idantifye kat pwen repè yo kòm temwen istwa ki te kòmanse nan 11 Septanm 2001. Youn nan karakteristik pwofetik chak nan kat liy yo se ke pwen repè ki nan chak liy pote menm tèm nan.

Pou Moïse, kat pwen etap sa yo te tout konsène travay Bondye pou antre nan yon alyans ak yon pèp li te chwazi, an akonplisman pwofesi Abraram nan. Nan liy refòm Wa David la, kat pwen etap sa yo te tout asosye ak lach Bondye a. Nan liy Kris la, kat pwen etap sa yo te tout asosye ak lanmò ak rezirèksyon.

11 out 1840 te yon konfimasyon prensip yon jou pou yon ane a. Premye desepsyon an nan prentan 1844 la te koze pa yon move aplikasyon prensip yon jou pou yon ane a. Mesaj Samuel Snow a konsènan Kri a Minwi te koreksyon an ansanm ak pèfeksyon move aplikasyon prensip yon jou pou yon ane a. Mesaj ki te korije a te baze sou prensip yon jou pou yon ane a e li te akonpli 22 oktòb 1844. Tout kat repè yo ap idantifye prensip yon jou pou yon ane a.

Sè White fè nou konnen sèt loraj yo reprezante evènman ki te rive pandan mesaj premye ak dezyèm zanj yo; men li anseye tou ke sèt loraj yo reprezante “evènman lavni k ap devwale nan lòd pa yo.” Sèt loraj yo reprezante kat evènman pwofetik ki te kòmanse 11 dawout 1840 epi ki te fini 22 oktòb 1844, e kat repè sa yo pral repete nan istwa nou an nan menm lòd la.

11 septembre 2001 te tipifye pa 11 out 1840, e toude dat sa yo gen rapò ak Islam; konsa, yo mare kòmansman Advantis la ansanm ak fen Advantis la. Ni 11 out 1840 ni 11 septembre 2001 te yon konfimasyon règ pwofetik prensipal nan istwa pa yo respektivman.

Nan dat 11 septanm 2001, zanj Revelasyon dizwit la desann, epi nan dat 11 out 1840, zanj Revelasyon dis la te desann. Premye desepsyon Future for America te fè fas a se te yon prediksyon echwe konsènan Islam nan dat 18 jiyè 2020. Mesaj ki deziyele a, menm jan ak Kri Minwi a nan Exeter pandan sezon ete 1844 la, se yon koreksyon prediksyon echwe ki te deja bay anvan. Pou Millerit yo, koreksyon an te gen rapò ak aplikasyon ki te deja echwe a nan prensip yon jou pou yon ane a, ki te idantifye 1843 kòm tan retou Seyè a. Jodi a, koreksyon an, ki reprezante pa mesaj Kri Minwi Millerit la, dwe yon baliz ki reprezante Islam, menm jan de baliz anvan yo te fè sa. Koreksyon travay Samuel Snow a te prefigire a pa t pou neglije prediksyon echwe ki te vini anvan an, men pou rafine prediksyon ki te deja echwe a.

“Moun ki te sibi desepsyon yo te wè nan Ekriti yo ke yo te nan tan reta a, e ke yo te dwe tann avèk pasyans akonplisman vizyon an. Menm prèv ki te mennen yo pou yo t ap tann Seyè yo an 1843, te mennen yo pou yo te atann Li an 1844.” Early Writings, 247.

Jodi a, mesaj ki prefigire pa mesaj ki te sòti nan reyinyon kan Exeter la, pral yon pèfeksyon prediksyon ki te echwe anvan an. Gwo Desepsyon nan istwa Millerit la reprezante yon gwo desepsyon ki fèt nan moman lwa dimanch la, men sa pral fèt nan kontèks yon prediksyon konsènan Islam. Mesaj Samuel Snow a te yon idantifikasyon dat egzak la. Se te bon dat la, men move evènman an. Mesaj jodi a, ki reprezante pa mesaj Snow a, pral yon mesaj sou Islam ki se pèfeksyon mesaj ki te echwe nan premye desepsyon an, 18 Jiyè 2020.

Pa gen okenn lè ni dat ki antre an jwèt kounye a, paske depi 22 oktòb 1844, fikse tan pa dwe fè pati mesaj pwofetik Bondye ankò.

“Seyè a montre m ke mesaj twazyèm zanj lan dwe ale, epi yo dwe pwoklame l bay pitit Seyè a ki gaye yo, epi li pa dwe pann sou tan; paske tan p ap janm tounen yon tès ankò. Mwen te wè ke kèk moun t ap pran yon fo eksitasyon ki soti nan predikasyon sou tan; ke mesaj twazyèm zanj lan te pi fò pase sa tan ka ye. Mwen te wè ke mesaj sa a kapab kanpe sou pwòp fondasyon li, e li pa bezwen tan pou bay li fòs, e li pral ale avèk gwo pisans, li pral fè travay li, epi li pral fini vit nan jistis.” Experience and Views, 48, 49.

Katriyèm repè istwa nou an dwe lwa dimanch la, paske istwa sakre tout liy refòm yo, lè yo mete yo ansanm liy sou liy, an konjonksyon ak kòmantè enspire sou istwa sa yo atravè Lespri Pwofesi a, bay yon prèv desizif ke lwa dimanch la se katriyèm repè a apre zanj vanyan an desann nan istwa nou an. Katriyèm repè a nan istwa sèt loraj yo, ki se “evènman nan lavni ki pral devwale nan lòd pa yo”, dwe gen rapò ak Islam, baze sou lefèt ke menm tèm nan toujou egziste nan menm kat repè yo nan chak mouvman refòm.

Islam ap fè pati evènman pwofetik yo nan lwa dimanch lan pou yon dezyèm rezon. Jezi, Lyon tribi Jida a, pran istwa kat evènman sa yo yon fason espesifik e li defini yo kòm yon senbòl apa. Senbòl sa a se sèt loraj yo. Gen lòt repè nan chak mouvman refòm ki egziste ni anvan ni apre kat repè Lyon tribi Jida a presize kòm sèt loraj yo. Antanke yon senbòl apa, premye repè nan istwa senbolik ki gen kat repè sa yo te reprezante atak Islam te fè sou Etazini nan 11 septanm 2001. Lefèt ke Alfa ak Omega idantifye fen an ak kòmansman an, sa tabli Islam nan lwa dimanch lan, paske premye nan kat repè sa yo se te atak Islam nan 11 septanm 2001; kidonk katriyèm ak dènye repè a dwe tou yon atak Islam kont Etazini.

Li ta kapab byen posib ke lwa dimanch lan se yon lòt atak Islam kont Vil Nouyòk, e sa ta reponn kòm yon fen ki idantifye pa kòmansman an; men omwen, sa va yon atak pa Islam, jan sa te prevwa 18 jiyè 2020.

Nou te montre tou ke Alfa ak Omega a te kache yon istwa anndan kat istwa sa yo. An reyalite, istwa entèn kache sa a se yon revelasyon prensipal k ap sòti kounye a ansanm ak kòmandman an pou “pa sele pawòl pwofesi liv Revelasyon an.” Istwa entèn kache sa a vin rekonèt lè nou wè, anndan kat repè yo ki reprezante pa sèt loraj yo, ke gen yon peryòd anndan kat repè yo ki kòmanse ak yon desepsyon epi ki fini ak yon desepsyon. Depi arive dezyèm zanj lan rive jouk arive twazyèm lan nan istwa Millerit la, gen yon istwa espesifik ki reprezante yon senbòl an li menm. Li kòmanse ak yon mesaj zanj ki dwe manje, konsa li make tan reta a nan parabòl dis vyèj yo. Apre sa, li idantifye Kri Minwi a, ki se tou yon mesaj ki dwe manje, epi answit li mennen nan arive twazyèm mesaj la ki dwe manje.

Liy entèn kache ki anndan liy sèt loraj yo konfime pwofetikman pa sèlman nan lefèt ke kòmansman an reprezante yon desepsyon, ansanm ak rive yon zanj ak yon mesaj pou manje, ki apre sa repete nan gwo desepsyon an, men li konfime tou pa “verite” a.

Mo ebre “’ĕmeṯ” ki tradui kòm “verite” nan Ansyen Testaman an, te fòme pa bèl Lengwis la lè li sèvi ak premye lèt alfabè ebre a, apre sa trèzyèm lèt alfabè a, epi li fini ak dènye lèt alfabè a, pou fòme mo yo tradui kòm verite a. Nou te montre ke lèt sa yo reprezante prensip règ premye mansyon an, prensip ki idantifye lafen an depi nan kòmansman an. Premye lèt la se lèt “alpha”. Lèt ki nan mitan an se trèzyèm lèt alfabè ebre a e li reprezante rebelyon. Dènye lèt la se dènye a, lafen an, omega a. Nou te montre ke twa lèt sa yo reprezante twa etap levanjil etènèl la, jan plizyè liy pwofetik konfime sa.

Siyifikasyon twa lèt sa yo koresponn ak siyifikasyon chak nan mesaj twa zanj yo. Siyifikasyon twa lèt sa yo koresponn ak pwosesis pirifikasyon saj yo ak mechan yo nan Danyèl douz, vèsè dis, kote yo pirifye, yo vin blan, epi yo pase nan eprèv. Twa lèt ebre yo ki te reyini ansanm pou fòme mo “verite” a pote siyati Alfa ak Omega a, epi twa etap yo idantifye nan mesaj premye zanj lan rele levanjil etènèl la. Twa etap lèt sa yo reprezante yo reprezante tou travay Sentespri a, jan sa prezante nan Jan sèz.

Lè li va vini, li va konvenk mond lan konsènan peche, konsènan jistis, ak konsènan jijman: Konsènan peche, paske yo pa kwè nan mwen; Konsènan jistis, paske m ap ale bò kote Papa m, epi nou p ap wè m ankò; Konsènan jijman, paske chèf mond sa a deja jije. Jan 16:8–11.

Premye desepsyon an reprezante kòm peche, jan sa parèt nan egzanp Moyiz, Oza, Mari ak Mat, ak Milerit yo; paske, jan Jan sèz dekri travay Sentespri a nan konvenk konsènan “peche,” se te poutèt “yo pa kwè.” Chak nan senbòl nou fèk site yo reprezante premye desepsyon an, epi chak nan istwa yo rann temwayaj ke desepsyon an te lakòz pa peche ki se pa t kwè yon bagay ki te deja revele yo. Premye etap la se konviksyon peche. Premye etap la se premye lèt alfabè ebre a.

Dezyèm waymark istwa kache a se jistis, ki se kote manifestasyon pouvwa Bondye a parèt nan jistis sila yo k ap pote mesaj Rèl Minwi a. Yo manifeste jistis Bondye a nan konklizyon tan reta a, paske Jan sèz di Kris la te ale kote Papa l e yo pa t wè Kris ankò. Kris te retade anvan manifestasyon jistis la. Avèk Millerit yo, lè Kris te retire men Li, erè a te vin rekonèt. Lè sa a, kontni mesaj korije a te pwodui de klas adoratè. Yon klas te manifeste jistis, paske yo te gen lwil, epi lòt klas la te manifeste rebelyon an ke trèzyèm lèt alfabè ebre a reprezante.

“Moun Bondye chwazi yo ki kanpe bò kote Seyè tout tè a, gen pozisyon yo te bay Satan yon fwa kòm zanj cheriben ki kouvri a. Pa mwayen èt sen yo ki antoure twòn li an, Seyè a kenbe yon kominikasyon san rete ak abitan tè a. Lwil dò a reprezante gras Bondye sèvi pou kenbe lanp moun ki kwè yo toujou jwenn sa yo bezwen, pou yo pa bat epi etenn. Si se pa t pou lwil sen sa a ki vide soti nan syèl la nan mesaj Lespri Bondye a, ajan mechanste yo t ap gen kontwòl total sou lèzòm.”

“Bondye dezonore lè nou pa resevwa kominikasyon li voye ba nou yo. Konsa nou refize lwil an lò li ta vide nan nanm nou pou yo ka transmèt li bay moun ki nan fènwa yo. Lè apèl la va rive, ‘Men Veterinè a ap vini; soti al rankontre li,’ moun ki pa t resevwa lwil ki sen an, ki pa t nouri gras Kris la nan kè yo, va jwenn, menm jan ak vyèj sòt yo, ke yo pa pare pou rankontre Seyè yo. Yo pa gen, nan tèt yo menm, pouvwa pou jwenn lwil la, e lavi yo kraze nèt. Men si yo mande Sentespri Bondye a, si nou sipliye, jan Moyiz te fè a, ‘Montre m glwa ou,’ lanmou Bondye va vide nan kè nou an abondans. Atravè tiyo an lò yo, lwil an lò a va transmèt ban nou. ‘Se pa avèk fòs, ni avèk pouvwa, men se avèk Lespri mwen, di Seyè ki gen tout lame yo.’ Lè pitit Bondye yo resevwa reyon klere Solèy Jistis la, yo briye tankou limyè nan mond lan.” Review and Herald, 20 jiyè 1897.

Remake byenke sila yo ki resevwa mesaj Rèl Minwi a te prefigire pa Moyiz nan twou wòch Oreb la, pandan li t ap sipliye Bondye pou L montre l glwa Li. De klas sa yo te fin fikse karaktè yo anvan Rèl Minwi a, pandan tan reta a.

“Nou ap viv kounye a nan yon tan ki pi danjere anpil, e pa youn nan nou pa ta dwe pran reta pou chèche yon preparasyon pou vini Kris la. Pa kite pesonn suiv egzanp vyèj sòt yo, epi panse li va an sekirite pou tann jouk kriz la rive anvan yo jwenn yon preparasyon karaktè pou kanpe nan tan sa a. Li va twò ta pou chèche jistis Kris la lè yo rele envite yo antre epi yo egzaminen yo. Kounye a se moman pou nou mete jistis Kris la sou nou,—rad nòs la ki va fè nou apwopriye pou antre nan souper maryaj Ti Mouton an. Nan parabòl la, yo prezante vyèj sòt yo kòm moun k ap mande lwil, men ki pa rive resevwa li jan yo mande a. Sa se yon senbòl moun ki pa t prepare tèt yo lè yo devlope yon karaktè ki kapab kanpe nan yon tan kriz.” The Youth’s Instructor, 16 janvye 1896.

Nan kri a minui a, yon klas te gen lwil nesesè a, epi lòt la pa t genyen li. Dezyèm etap la se manifestasyon, nan fen tan reta a, swa lajistis oswa enjisitis, “paske” Veteren an te ale “bò kote” “Papa” li, “epi nou p ap wè m ankò.” Dezyèm etap la se trèzyèm lèt alfabè ebre a. Twazyèm etap la nan istwa kache a se jijman an ak gwo desepsyon an, epi dènye lèt alfabè a.

Istwa kache ki anndan sèt loraj yo temwaye pa mo “verite” a, pa desepsyon ki te vini nan kòmansman an ki idantifye dènye desepsyon an, pa yon zanj ki rive ak yon mesaj nan kòmansman an ak nan fen an. Istwa kache a va sèlman rekonèt pa moun ki te aksepte règ etid Labib yo ki te bay pa otorite ki pi wo a. Règ Miller yo nan kòmansman an, epi Prophetic Keys nan fen an.

Avèk listwa sèt loraj yo, jan nou sot prezante li a, gen yon anfaz ki ta dwe repete epi sonje. Premye desepsyon an nan chak liy refòm se yon neglijans verite ki te deja tabli. Moyiz te bliye sikonsi pitit gason l lan, byenke se te menm senbòl Alyans lan ke pwofesi Abraram nan t ap idantifye. Ouza te bliye ke se sèlman prètriz la ki te ka manyen lach la. Mari ak Elizabèt bay temwayaj nan istwa Laza a ke yo te deja konnen pouvwa rezirèksyon Kris la. Lè yo te pwodui tablo 1843 la, dirijan yo (presyon gwoup la) te apiye sou Papa Miller pou l pa t konsidere sa li te toujou di konsènan ane 1843 la. Yo te ensiste pou l chanje temwayaj li ki te deja tabli a, ki te kite yon maj fleksibilite konsènan dat 1843 la kòm prediksyon pa yo sou akonplisman de mil twasan jou yo. Temwayaj Miller la idantifye ke presyon gwoup lòt dirijan yo te egzèse nan mouvman an te mennen l pou l abandone idantifikasyon vag li te genyen sou dat akonplisman pwofesi a epi pou l deklare dirèkteman ke li t ap akonpli an 1843.

Avèk Future for America, nou te konnen ke pa t janm dwe gen yon lòt mesaj “sispann sou tan”. Future for America te anseye reyalite sa a repete pandan tout istwa mouvman an. Premye desepsyon an toujou baze sou neglijans yon verite eprèv ki te deja etabli. Se te yon neglijans peche anvè yon verite, men pi enpòtan toujou, se te yon neglijans peche anvè règ prensipal William Miller la, règ ki te idantifye klèman kòm fini an 1844.

Epi zanj lanmè a ak tè a, leve men l anlè nan syèl la; epi li sèmante pa sila a ki viv pou tout tan tout tan, ki te kreye syèl la ak tout sa ki ladan l, tè a ak tout sa ki ladan l, ak lanmè a ak tout sa ki ladan l, ke p ap gen tan ankò. Revelasyon 10:5, 6.

Daprè Sè White, zanj ki te kanpe sou tè a ak sou lanmè a se te “pa mwens pase Jezi Kris menm.” Future for America te neglije yon kòmandman dirèk Jezi Kris te bay! Pèsonèlman, mwen pa t gen relasyon ak plis pase yon ti ponyen moun pami sila yo mwen te asosye avèk yo anvan 18 Jiyè 2020. Pami ti kantite moun sa yo, se sèlman de moun mwen te etidye avèk yo epi teste sa ki t ap soti nan Pawòl Bondye a konsènan eksperyans 18 Jiyè 2020; e youn nan de sa yo kounye a ap dòmi nan Jezi. Men, baze sou istwa Millerit la, ki se kòmansman an, pandan nou menm nou se fen an, mwen sèten gen toujou kèk moun ki te nan mouvman an nan epòk sa a, e ki toujou ap pwodui aplikasyon pwofesi ki “sispann sou tan.” Pa gen anyen nouvo anba solèy la.

Tan an twò kout pou nou kontinye ak kalite eksitasyon pwofetik sa a, men se pou chak moun gen tout konviksyon li nan pwòp lespri pa l. Epi se pou chak nan mesye ki pran pozisyon bò kote sa a ki toujou ap jwe ak tan an, avni Future for America rejte tout aplikasyon sa yo, paske yo pa anyen mwens pase twonpri satanik.

Liy pwofetik entèn ki kache anndan kat waymarks ki fòme sèt loraj yo se sa Lyon tribi Jida a ap dekache kounye a. Atik sa a te senpleman yon revi sou sa nou te di konsènan mo ebre “‘ĕmeṯ” la, ki tradui kòm verite. Li pa t abòde tout sa nou te deja pataje, men objektif revi a se pou demontre ke Jan chapit sèz vèsè uit dakò nèt ak modèl pwofetik n ap pwopoze a konsènan liy pwofetik entèn kache ki anndan sèt loraj yo.

Gen yon ti kras plis revizyon ki nesesè toujou anvan nou rive nan yon konklizyon ke nou pral pran nan atik ki vin apre a.

Pa sele pawòl pwofesi liv sa a, paske tan an toupre: Moun ki enjis la, kite l rete enjis toujou; e moun ki sal la, kite l rete sal toujou; e moun ki jis la, kite l rete jis toujou; e moun ki sen an, kite l rete sen toujou. Epi, gade, m ap vini byento; e rekonpans mwen an avèk mwen, pou m bay chak moun selon travay li va fè. Mwen se Alfa ak Omega, kòmansman ak fen an, premye ak dènye a. Revelasyon 22:10–13.