Ka anyị na-alaghachi ịchọpụta akụkọ ihe mere eme zoro ezo nke amaokwu iri anọ, ọ dị ka ihe amamihe dị na ya ibu ụzọ nyochaa ntọala nke isiokwu anọ mbụ nke usoro isiokwu a. Isiokwu mbụ n’ime isiokwu anọ nke usoro a gosipụtara nkọwa amụma, na-egosi Kraịst dịka Ọdụm nke ebo Juda (na Alfa na Omega), onye na-emeghe akụkụ nke Daniel isi nke iri na otu n’oge ndị dị mkpa iji duzie mmegharị ikpeazụ nke mgbanwe nke ndị 144,000. Ọ na-akọwa na akụkọ ihe mere eme nke mmụọ-ozi mbụ na nke abụọ kwekọrọ n’akụkọ ihe mere eme nke ozi mmụọ-ozi nke atọ, si otu a na-achọpụta na n’afọ 1989, (afọ 126 mgbe nnupụisi Adventist nke 1863 gasịrị), Ọdụm ahụ meghere Daniel 11:40–45. Amaokwu ndị ahụ e meghere na-akọwa mmerụ ahụ na-egbu egbu nke papacy n’afọ 1798, ọgwụgwọ ya site n’ịdị n’otu ugboro atọ nke dragọn, anụ ọhịa, na amụma ụgha, na-eduga ruo Armagedọn n’“ugwu nsọ dị ebube” nke amaokwu iri anọ na ise. Ka mmegharị nke ndị otu narị puku iri anọ na anọ ahụ na-abịaru nso n’iwu Sọnde nke ga-abịa n’oge na-adịghị anya na United States, akụkọ ihe mere eme zoro ezo nke amaokwu 40 (na-agbasa site n’afọ 1989 ruo n’iwu Sọnde ahụ) malitere imeghe na Julaị, 2023.

N’iji nkọwa Ellen White dabere na ya, akụkụ nke akwụkwọ Daniel a na-emepebeghị emeghe nke metụtara ụbọchị ikpeazụ na-amịpụta “mmụba nke ihe ọmụma” nke na-akwadebe otu ndị mmadụ iguzo. A kọwara “mmanụ” dịka Mmụọ Nsọ, ozi dị nsọ, na agwa n’ilu ụmụ agbọghọ iri ahụ. Mmeghe nke akara ahụ kpalitere usoro ule ugboro atọ nke Daniel 12:10, ebe ọtụtụ ndị “na-adị ọcha, na-eme ka ha bụrụ ndị ọcha, a na-anwalekwa ha.” Akụkọ ihe mere eme ahụ na-anọchite anya ọtụtụ ebe amụma dị iche iche mgbe e meghere amụma, malite n’afọ 1989, Septemba 11, 2001, na Julaị, 2023. Mmeghe dị iche iche ndị ahụ na-anọchite anya oge sitere na 1989 ruo 9/11, oge sitere na 9/11 ruo iwu ụbọchị Sọnde na-abịa nso, na oge ichere site na Julaị 18, 2020 ruo Disemba 31, 2023 mgbe ozi Mkpu Etiti Abalị na-emepe n’ihu n’ihu ruo n’iwu ụbọchị Sọnde.

Ịkpọte ndị a na-ahọpụta ka ha soro n’etiti otu narị puku na iri anọ na anọ ahụ, nke Ezikiel 37 na-anọchi anya dịka ọkpụkpụ akọrọ, na nke Mkpughe isi nke iri na otu na-anọchi anya dịka ndị àmà abụọ ahụ na-eguzo mgbe ejuputara ha na Mmụọ, na-emezu site n’ịkpọghe ihe e mechiri emechi. Ọ bụrụ na ndị nke Chineke adaghị ịkpọte n’ìhè a “dị oké ọnụ ahịa” nke na-egosi ihe ize ndụ dịka ike papal na iwu Sọnde, ajọ ozizi na-asacha ha (na-ekewa afụ ọka n’ebe ọka wit nọ). A na-akọwa akara-ụzọ amụma ndị gara aga dịka Blair Bill nke 1888 na Patriot Act dị ka ịdọ aka ná ntị amụma. Edemede ahụ na-akọwa na ahịrị akụkọ amụma niile gara aga nke e sere n’ime Daniel isi nke iri na otu na-emeghachi onwe ha n’amaokwu nke 40-45. Edemede ahụ na-akọwa na oyiyi nke anụ ọhịa ahụ na-ebu ụzọ guzobe na United States, emesịa n’ụwa, dịka 321 na iwu Sọnde mbụ na-anọchi anya ya; mgbe nke ahụ gasịrị, oyiyi zuru ụwa ọnụ nke anụ ọhịa ahụ, nke 538 na-anọchi anya ya, ka Michael na-ebili, oge amara emechiekwa.

Nke abụọ n’ime isiokwu anọ ahụ na-aga n’ihu n’usoro amụma ahụ site n’ịkọwa Iwu Patriot nke afọ 2001 dịka “ikwu okwu” nke United States n’ime mmezu nke Mkpughe 13:11. Iwu Patriot bụ nke mbụ n’ime nkwụpụ iwu atọ megidere ụkpụrụ iwu isi nke mba ahụ, nke na-adakọ na akara ụzọ atọ dị na mmalite nke alaeze nke isii n’amụma Akwụkwọ Nsọ; Nkwupụta Nnwere Onwe nke 1776, Iwu Isi nke 1789, na Iwu Alien and Sedition nke 1798. Iwu Blair nke 1888 nke dara ada, mgbalị iweta iwu ụbọchị Sọnde n’ogo mba, wepụrụ onwe ya dịka mgbochi agha Cestius n’afọ 66; ha abụọ na-anọchi anya afọ 2001, mgbe Iwu Patriot bidoro oge ule oyiyi nke anụ ọhịa ahụ na United States. Iwu Patriot kwekọrọ na 1776, ma dochie iwu ọdịnala Bekee nke “onye a na-ewere dị ka onye na-enweghị ikpe ruo mgbe e gosiri na o nwere ikpe,” dochie ya site n’iwu obodo Rom nke “onye nwere ikpe ruo mgbe e gosiri na o nweghị ikpe.” Akara ụzọ nke etiti, nke 1789 na-anọchi anya ya—Ikpe Pelosi bidoro na Jenụwarị 2022—zọọrọ ma usoro ikpe ziri ezi ma ezi ihe dị n’ime ya n’ụzọ iwu site n’agha ndọrọ ndọrọ ọchịchị, arụmọrụ ọkọlọtọ ụgha, na nrụrụ aka ụlọọrụ, ma n’ihu ọha gọnarị ikike ndị bụ isi. Akara ụzọ atọ ndị a nke ikwu okwu, n’Iwu Patriot nke 2001, Ikpe Pelosi nke 2022, na iwu Sọnde na-abịa, na-ajụ n’usoro n’usoro ụkpụrụ ọ bụla nke Iwu Isi nke U.S.

Mgbe ahụ, Protestantism ga-esonye aka na popery na spiritualism n’ime njikọ atọ ahụ, n’oge ahụkwa United States ga-ekwu okwu dịka dragọn, mepụta onyinyo nke anụ ọhịa ahụ n’uju, mejupụta iko oge nnwale ya, ma kwụsị ịdị dịka alaeze nke isii. Mgbe ahụ, ndapụ n’ezi okwukwe nke mba ga-esochi mbibi nke mba. Ikwu okwu ahụ n’iwu ụbọchị Sọnde ka e ji mmalite na iwu ụbọchị Sọnde mbụ nke Constantine n’afọ 321 gosipụta ya, mgbe ahụkwa njedebe na iwu ụbọchị Sọnde ikpeazụ ka afọ 538 na-anọchi anya ya.

Ihe ndị a niile zoro ezo n’ime akụkọ amụma nke Daniel 11:40, nke na-agba n’usoro kwekọrọ n’ahịrị ndị Millerite nakwa n’ahịrị Kraịst ruo n’obe. Mkpughe 12:15–16 na-egosi Iwu Nsọ dịka “ụwa” ahụ nke liri idei mmiri mkpagbu nke dragọn ahụ otu mgbe, ma nke n’ikpeazụ ga-ekwu okwu dịka dragọn ahụ n’iwu Sọnde nke na-abịa n’oge na-adịghị anya. Ịdọ aka ná ntị Ellen White nyere n’ime Testimonies, volume 5 (peeji 711 na 451, 452) na iwu ọ bụla gbasara okpukpe nke na-ekwenye ihe n’aka papacy, nakwa na iwu Sọnde ga-ekpughe mmụọ dragọn ahụ; na-akwado na nzọụkwụ atọ ahụ nke 1776, 1789, na 1798 bụ akara ụzọ ndị na-anọchi anya usoro ikpeazụ nke ọnwụnwa nzọụkwụ atọ, nke na-agwụ n’ọnwale ikpeazụ, ma usoro ọnwụnwa ahụ bụ ihe na-akwadebe ndị Chineke ka ha guzosie ike.

Edemede nke atọ na-akọwapụtakwu ịdọ aka ná ntị Ellen White nyere n’ime *Testimonies*, mpịakọta nke 5, ibe 451, 452, na-ekwusi ike na iwu Sọnde nke na-abịa n’oge na-adịghị anya na United States na-akara oge ikpeazụ na-ekpebi ihe mgbe mba ahụ ga-ekewapụ onwe ya kpamkpam n’ezi omume, mezuekwa njikọ atọ ahụ (Protestantism na-ejide Romanism na spiritualism). Mgbe ahụ United States ga-ajụ ụkpụrụ nile nke iwu kwadoro ọchịchị ya dịka ọchịchị Protestant na nke repọblik, ma gbasaa aghụghọ ndị popu. Nke a bụ ihe mgbaàmà na ókè ntachi-obi Chineke eruola, si otu a juputa iko ajọ omume nke mba ahụ, na-akpalite ka mmụọ ozi nke ebere pụọ ma bido mbibi mba ahụ. Mgbe ahụ azịza nke mkpu ndị martyr sitere n’akàrà nke ise a sịrị, “Ruo ole mgbe?” ga-abịa, dịka e si emezue ìgwè nke abụọ nke ndị martyr papal. Mmụọ dragọn ahụ na-egosipụta onwe ya mgbe “mmegharị Sọnde” ahụ kwuru okwu—na-eje ozi dịka “ihe arụ nke mbibi” nke oge a (nke Daniel kwuru maka ya ma Kraịst kpọọkwa ya) dịka ihe ịrịba ama iji gbapụ n’obodo tupu mbibi abịa. Iwu Sọnde ahụ bụ mmechi nke ịjụ Iwu Nsọ nke nta nke nta na-aga n’ihu nke malitere n’afọ 2001 site na Patriot Act (nke e jiri Blair Bills nke 1888, nnọchibido Cestius nke 66 AD, baptism Kraịst, Ọgọst 11, 1840 na *The Declaration of Independence* mee ihe nnọchianya).

Oge e ji kpụọ onyinyo anụ ọhịa ahụ na United States gụnyere ahịrị abụọ siri ike ma gbagwojuru anya, nke metụtara “mpi” abụọ na-aga n’otu oge—nke Republican (ndọrọ ndọrọ ọchịchị) na nke Protestant (okpukpe)—nke n’ikpeazụ na-ejikọta ọnụ n’ime mmanye iwu ụbọchị Sọnde nke ụka na ọchịchị na-arụkọ ọnụ. Mmekọrịta a na-egosipụta njikwa nke nwanyị n’elu anụ ọhịa ahụ n’ihe gbasara anụ ọhịa papal, a na-ekpughekwa ya n’uju mgbe a kwaturu isi ụkpụrụ nke Iwu Ukpuru nke na-ekewa ụka na ọchịchị.

N’ime, onyinyo nke anụ ọhịa n’oge ule na-anwale nhazi agwa (onyinyo Kraịst megide onyinyo anụ ọhịa nke Setan) n’etiti mmadụ niile, na-ekewa amamihe na ndị amaghị ihe n’etiti ụmụ agbọghọ na-amaghị nwoke, ebe n’èzí ọ na-amata mgba ndọrọ ndọrọ ọchịchị nke ụbọchị ikpeazụ, njikọ aka, na nkwekọrịta ndị a gbajiri agbaji. Oge site n’afọ 2001 ruo n’iwu ụbọchị Sọnde na-ebido ifesa nke mmiri ozuzo ikpeazụ ahụ (na-amalite mgbe mmụọ ozi nke Mkpughe 18 rịdara n’ụbọchị Septemba 11, 2001, na-eme ka ụwa mụo ìhè site n’ịda nke nnukwu ụlọ New York). 9/11 na-amalite nhicha nke Adventizim Seventh-day nke Laodisia site n’ịnakwere ma ọ bụ ịjụ ozi “akwụkwọ nta” ahụ nke a ga-eri dịka e kwuru na Mkpughe 10. Ọka wit na ahịhịa ọjọọ na-anọkọ ọnụ ruo mgbe nkewa ha ga-eme n’iwu ụbọchị Sọnde, mgbe a ga-ebuli puku mmadụ narị otu na iri anọ na anọ ahụ elu dịka ọkọlọtọ, nakwa mbata nke ijuputa zuru oke nke mmiri ozuzo ikpeazụ ahụ n’oge nhazi zuru ụwa ọnụ nke onyinyo anụ ọhịa ahụ, nke 321 ruo 538 na-anọchi anya ya. Mgbe ahụ nchịkọta nke oké ìgwè mmadụ sitere na Babilọn na-amalite ruo mgbe Maịkel ga-ebili ma oge amara emechie. Nke a kwekọrọ na ikpe na-amalite ibu ụzọ n’ụlọ Chineke site na 9/11, mesịa ruo n’aka ndị ọrụ elekere nke iri na otu mgbe iwu ụbọchị Sọnde gasịrị.

Isi nke atọ na-emesi ike na ịlanarị oge ahụ ebe ebube nke eluigwe na mkpagbu ndị gara aga na-agwakọta ma na-emeghachi onwe ha, chọrọ ka e nwee amamihe e mụtara tupu oge eruo n’amụma, site n’ụzọ nke “ahịrị n’elu ahịrị” nke Aịsaịa 28. A na-egosipụta usoro a n’ime ndị ezi omume Daniel, ndị na-eso ụzọ Kraịst tupu Pentikost, na Shedrak, Meshak, na Abednego n’ebe ọkụ ahụ na-ere, bụ ndị e ji atụ ndị e kwadebere iguzosi ike n’enweghị ịma jijiji n’elu “E dere ya,” n’etiti ọrụ ịtụnanya na adịgboroja niile nke Setan.

Isiokwu nke anọ na-akọwa na usoro ule amụma nke imepụta onyinyo nke anụ ọhịa ahụ na United States na-aga n’usoro kwekọrọ na nke na-agbakọta n’otu na akara ụzọ iwu atọ nke usoro iwu mba ahụ (Patriot Act n’afọ 2001 dịka “ikwu okwu” mbụ, Pelosi Trials n’afọ 2022 dịka nke etiti, na iwu ụbọchị Sọnde dịka nke ikpeazụ). Usoro ule a na-akwadebe ụmụ agbọghọ amamihe ahụ (ndị 144,000) ka ha nwee ike idi ule mkpagbu nke e ji okpueze kpuchie ya, nke na-amalite n’iwu ụbọchị Sọnde, mgbe ndapụ n’ezi ofufe nke mba na-eduga n’ibi n’iyi. Mgbe ahụ, Setan na-atọhapụ adịgboroja dị ebube (na-ekwu na ọ bụ Chineke, tinyere ọrụ ebube), ma ebube nke eluigwe na-ejikọta na mkpagbu ndị gara aga a na-emegharị ugboro ugboro, na-enye ndị Chineke ohere ije n’enweghị mmegharị n’ìhè nke na-apụta site n’ocheeze Chineke. Nkwadebe a na-egosipụta usoro Kraịst n’ime Jọn isi nke isii (dịka e kwuru okwu ya na The Desire of Ages, 394), ebe O kwere ka ule siri ike mee iji kpochapụ n’isi mmalite ndị na-eso ụzọ na-achọ ọdịmma onwe ha, si otú a mee ka ezi ndị na-eso ụzọ sie ike maka ule ikpeazụ ha (Getsemane, nrara nye, ịkpọgide n’obe) site n’ọnụnọ Ya. N’otu aka ahụ, ule onyinyo nke anụ ọhịa ahụ—na-agụnye imepụta agwa ime obi (onyinyo Kraịst megide onyinyo anụ ọhịa Setan) na njikọta mpụga nke ụka na ọchịchị nke na-akụghasị nkewa dị n’etiti ụka na ọchịchị—na-azụcha Adventism nke Laodisia. Ule ahụ na-eme ka ndị amamihe dị ọcha site n’ịnara ozi ahụ a na-emeghebeghị akara site n’usoro line-upon-line nke Aịzaya 28.

Ìhè a na-emegheghị bụ ìhè nke akara nke asaa (Nkpughe 8:1–5), nke e gosipụtara dịka ọkụ a tụbara n’ụwa dị ka azịza nye ekpere ndị nsọ, dịka e jiri ire ọkụ ndị ahụ n’ọpụpụ nke Pentikọst mee ihe nnọchianya ya. A nọchikwara ìhè a na-emegheghị anya site n’akwa etiti abalị nke ndị Millerite (nke kwadebere nbata site n’okwukwe n’Ebe Kasị Nsọ), nke a ga-emezukwa n’akwa etiti abalị nke oge a a na-emegheghị na Julaị 2023, n’ime akụkọ zoro ezo nke Daniel 11:40.

Ozi nke ifufe ikpeazụ nke ịfesa kemgbe 9/11, tinyere mmụba nke ihe ọmụma gbasara papacy na iwu ụbọchị Sọnde, nke e so na ya meghe mkpuchi nke égbè eluigwe asaa ahụ, na akụkọ ihe mere eme zoro ezo nke amaokwu iri anọ—ihe ndị a niile dị n’ime mmeghe mkpuchi nke Mkpughe nke Jisọs Kraịst. Nkọwapụta amụma zuru ezu banyere nhazi nke onyinyo nke anụ ọhịa ahụ; gụnyere ọgụ mpi nke mpi Republican na Protestant abụọ ahụ, òtù ndọrọ ndọrọ ọchịchị, Adventism Laodisia, mpụta nke 144,000 ahụ, ahụhụ nke atọ nke Islam, Russia, UN, ike papal, na myirịta ndị Hasmonaean, na-akwadebe ndị amamihe ka ha mata ma were nduzi Chineke n’ọrụ, n’enweghị ichefu nduzi gara aga (Testimonies to Ministers, 31).

Site n’iri “akwụkwọ nta” ahụ (Mkpughe 10), site n’itinye akụkọ ihe mere eme ahụ n’ime ha tupu oge eruo site n’ọmụmụ Berean, otu narị na iri anọ na anọ puku ahụ na-enweta nghọta ime mmụọ iji guzosie ike n’elu, “E dere ya,” n’etiti aghụghọ Setan. Nkwadebe ha na-enye ha ike izere ịlaghachi azụ n’ọla n’iyi (Ndị Hibru 10:37–39; Habakuk 2:4), ma emesịa e gosipụta ha dịka ndị meriri emeri a nwaleworo ma nwalee, ndị na-edebe iwu Chineke (karịsịa nke anọ) na okwukwe Jisọs. Ha bụ ndị na-agabiga nsogbu ikpeazụ ahụ ebe ndị ezi omume na-adị ndụ site n’okwukwe, ndị mmụọ ozi na-echebe ha, ebe ndị nzuzu (ndị na-ajụ usorọ na ozi ahụ) na-eche ihu aghụghọ siri ike ma bụrụ ndị enweghị olileanya. Nke a kwekọrọ na Testimonies, mpịakọta nke 9, isiokwu ya bụ For the Coming of the King, (na-amalite na ibe 11) ya na ihe nnọchianya 9/11 ya, si otú a na-akọwapụta oge sitere na 9/11 ruo n’iwu Sọnde dịka oge mmechi akara ebe ndị amamihe na-aghọta mmezu Daniel iri na otu ma ghara ịtụ egwu ihe ọbụla ma e wezụga ichefu nduzi Chineke n’akụkọ ihe mere eme dị nsọ nke gara aga.

Edemede anọ ahụ n’ozuzu ha na-egosi nkọwa amụma banyere Kraịst, dịka Odum nke ebo Juda, na Alfa na Omega, Onye na-emeghe akụkụ ụfọdụ nke Daniel isi nke iri na otu n’oge ndị dị mkpa iji duzie ngagharị mmegharị ikpeazụ nke narị puku otu na iri anọ na anọ ahụ. N’afọ 1989, afọ 126 mgbe nnupụisi Adventist nke 1863 gasịrị, Odum ahụ meghere Daniel 11:40–45, na-ekpughe ọgwụgwụ mmerụ ahụ na-egbu egbu nke ndị popu natara na 1798 n’ime njikọ atọ ahụ (dragọn, anụ ọhịa, na onye amụma ụgha) nke amaokwu nke iri anọ na otu, ma na-eduga ruo Amagedọn, “ugwu nsọ ahụ dị ebube,” ebe ndị popu na-anata ikpe ikpeazụ ya n’amaokwu nke iri anọ na ise. Mmeghe ahụ na-ebute mmalite nke ngagharị ahụ, na-amịpụta “mmụba nke ọmụma” (Selected Messages, book 2) banyere “ndị popu na iwu ụbọchị Sọnde,” na-akpalite ule atọ ahụ nke ịbụ “ndị e mere ka ha dị ọcha, ndị e mere ka ha bụrụ ndị ọcha, ma nwalee ha” dịka e gosiri ya na Daniel 12:10.

Anyị ga-aga n’ihu n’echiche ndị a n’isiokwu na-esonụ.