Huni sasa tuko juu ya ardhi takatifu, kwa habari ya kitabu cha Danieli, kwa maana tumefika kwenye aya zinazowakilisha Kilio cha Usiku wa Manane kwa wale mia moja na arobaini na nne elfu. Aya hizo pia zinatambulisha kutiwa muhuri kwa wabeba bendera wanaoinuliwa. Hizi ndizo aya ambazo ni sehemu kutoka katika kitabu cha Danieli inayohusu siku za mwisho iliyofunuliwa, na zinawakilisha usemi wa Danieli wa Ufunuo wa Yesu Kristo unaofunuliwa wakati “majira yamekaribia,” muda mfupi kabla ya kufungwa kwa muda wa rehema katika aya ya kumi na sita.
Kuroma yone yisungika irangwa, nk’uko bigaragazwa mu murongo wa cumi na kane w’igice cya cumi na kimwe; ni cyo gituma ari iby’ingenzi kwitegereza neza Kuroma uko tunyura mu mirongo ya cumi na rimwe kugeza ku ya cumi na gatanu, kuko aho “nta yerekwa riri, abantu barapfa”; kandi nimutizera Yesaya igice cya karindwi, umurongo wa munani n’uwa cyenda, “mu by’ukuri ntimuzakomera.”
ئۇرائىيە سىمىس ئۆزىنىڭ «دانىيال ۋە ۋەھىي» ناملىق كىتابىدا بىر پەيغەمبەرلىك قائىدىسىنى ئەڭ ئاز دېگەندە تۆت قېتىم تىلغا ئالىدۇ. ئۇ قائىدە شۇنى بەلگىلەيدۇكى، بىر پەيغەمبەرلىك كۈچ خۇدانىڭ خەلقى بىلەن «مۇناسىۋەتلىك» بولۇپ قالماي تۇرۇپ، پەيغەمبەرلىكتە تونۇشتۇرۇلمايدۇ. ئۇ بۇنى تۇنجى قېتىم بابىلنىڭ پەيغەمبەرلىك گۇۋاھلىقىغا كىرگۈزۈلۈشى بىلەن باغلاپ بايان قىلىدۇ.
«Ndi mthetho ubonakalayo wokutolika wokuba singalindela ukuba izizwe zikhankanywe esiprofetweni xa ziye zanxulumana nabantu bakaThixo kangangokuba ukukhankanywa kwazo kuba yimfuneko ukuze iingxelo zembali engcwele ziphelele.» Uriah Smith, Daniel and the Revelation, 46.
Aat least ttaat küzh akh löng Smith ashiwabaara nga awót ka, nàa yíhúdí yé “league” shi ttaat küzh ngàt tün ts’íh de; t’áa náx̱sat yéi een kát, áwé yéi x̱at duwasáakw aa 162 BC yé fulfilled yoo x̱at sitee, i tóonáx̱ yeedát tlein kát, a modern historians yéi has duwasáakw yéi has yak’éi, aa 161 BC yé yíhúdí ánd Rome yé “league” yoo fulfilled x̱at sitee.
“Xwendehî tune ku xwîner bê bîranîn ku hikûmetên erdî di pêxemberiyê de heta wê demê nayên têxistin ku bi awayekî bi gelê Xwedê re girêdayî bibin. Roma bi Cihûyan re, ku di wê demê de gelê Xwedê bûn, bi peymana navdar a Cihûyan, di sala 161 BZ de, girêdayî bû. 1 Maccabees 8; Josephus’s Antiquities, pirtûka 12, beşa 10, qisma 6; Prideaux, Vol. II, rûpel 166. Lê heft sal berî vê yekê, yanî di sala 168 BZ de, Roma Makedonyayê fetih kiribû, û ew welat kiribû beşek ji împaratoriya xwe. Ji ber vê yekê Roma tam di wê demê de di pêxemberiyê de tê têxistin ku ji şaxê bizinê yê Makedonî yê fetihkirî derdikeve da ku li aliyên din fetihên nû bike. Ji ber vê yekê ew ji pêxember re xuya kir, an jî di vê pêxemberiyê de bi rastî dikare were gotin ku ew ji yek ji şaxên bizinê derketiye.” Uriah Smith, Daniel and the Revelation, 175.
Lêbelê Smith jî dibêje ku ew di sala 162 BZ de bû.
“Amaka ago gahandii ko kaha na shiitanga mu Nchi Njelu, no kuŋgʼamisha. Roma yakaikala na uhusiano hamwe na anthu a Mulungu, Ayahudi, kwa lilagano, mu chaka cha mbere ya Khristu 162, kufuma pa taree hiyo ikashika nafasi ya maana mu kalenda ya unabii. Hata hivyo, haikapata mamlaka juu ya Uyahudiya kwa ushindi wa hakika mpaka chaka cha mbere ya Khristu 63; na ndipo kwa namna ifuatayo.” Uriah Smith, Daniel and the Revelation, 259.
Û paşê, di cara sêyemîn de ku ew behsa wê bûyerê dike, dîsa dibêje 161 BC.
“আধিপত্যের জাগতিক ঘটনাবলির মধ্য দিয়ে আমাদের সত্তর সপ্তাহের শেষ পর্যন্ত নামিয়ে আনার পর, নবী ২৩ পদে আমাদের পুনরায় সেই সময়ে ফিরিয়ে নিয়ে যান, যখন রোমীয়রা খ্রিস্টপূর্ব ১৬১ সালে ইহুদিদের সঙ্গে সম্পাদিত চুক্তির দ্বারা ঈশ্বরের লোকদের সঙ্গে প্রত্যক্ষভাবে সংযুক্ত হয়েছিল; সেই বিন্দু থেকে পরে আমাদের ঘটনাবলির এক সরল ধারায় মণ্ডলীর চূড়ান্ত বিজয় এবং ঈশ্বরের অনন্ত রাজ্যের প্রতিষ্ঠা পর্যন্ত নিয়ে যাওয়া হয়। সিরীয় রাজাদের দ্বারা ইহুদিরা ভীষণভাবে পীড়িত হওয়ায়, তারা রোমে এক দূতাবাস প্রেরণ করল, রোমীয়দের সহায়তা প্রার্থনা করতে, এবং তাদের সঙ্গে ‘মৈত্রী ও সংঘবন্ধনের এক চুক্তিতে’ নিজেদের আবদ্ধ করতে। 1 Maccabees 8; Prideaux, II, 234; Josephus’s Antiquities, book 12, chapter 10, section 6. রোমীয়রা ইহুদিদের আবেদন শুনল, এবং এই ভাষায় প্রণীত এক ফরমান তাদের প্রদান করল:—”
“‘Ibwirizwa rya sena ryerekeye isezerano ry’ubufasha n’ubucuti rigiranye n’ishyanga ry’Abayuda. Ntibyemewe ko umuntu uwo ari we wese utegekwa n’Abaroma atera urugamba ishyanga ry’Abayuda, cyangwa ngo afashe abarutera, haba kuboherereza ingano, cyangwa amato, cyangwa amafaranga; kandi niharamuka hagabwe igitero ku Bayuda, Abaroma bazabafasha uko bashoboye kose; kandi na none, niharamuka hagabwe igitero ku Baroma, Abayuda na bo bazabafasha. Kandi niba Abayuda bifuza kugira icyo bongeraho cyangwa icyo bakuraho muri iri sezerano ry’ubufasha, ibyo bizakorwa byumvikanyweho n’Abaroma bose. Kandi ikindi cyose kizongerwaho muri ubwo buryo, kizagira agaciro n’ububasha bw’amategeko.’ ‘Iri bwirizwa,’ ni ko Yosefusi avuga, ‘ryanditswe na Ewupolemusi mwene Yohana, na Yasoni mwene Eleyazari, mu gihe Yuda yari umutambyi mukuru w’ishyanga, kandi Simoni, umuvandimwe we, yari umugaba w’ingabo. Kandi iri ni ryo sezerano rya mbere Abaroma bagiranye n’Abayuda, kandi ryakozwe muri ubu buryo.’” Uriah Smith, Daniel and the Revelation, 271.
Ndzi nga ri na ntirho wa ku hlamusela leswaku ha yini Smith a xaxamete 162 BC, handle ka ku ehleketa ka mina leswaku a ku ri xihoxo xo tsala. Nhlokomhaka ya mina i eka ku kombetela eka ku tiyisisa loku a ku vekaka eka leswi a swi vitanaka “nawu lowu vonakaka wa nhlamuselo wa leswaku hi nga langutela leswaku matiko ma boxiwa eka vuprofeta loko ma fika eka ku va ma hlangene swinene ni vanhu va Xikwembu lerova ku boxiwa ka wona ku va ka nkoka leswaku tirhekodo ta matimu yo kwetsima ti hetiseka.” Loko Smith a tiyisisa nawu wolowo, u kombisa leswaku Rhoma yi hlangane ni vanhu va Xikwembu eka “ntwanano,” wa ndzimana ya makume mambirhi na nharhu, hi 161 BC, kambe Smith u kombisa leswaku Rhoma yi rhangi ku nghenisiwa eka rungula ra vuprofeta hi 200 BC, malembe ya 39 emahlweni ka 161 BC.
“এখন এক নতুন শক্তির আবির্ভাব ঘটিতেছে,—‘তোমার জাতির দস্যুগণ;’ আক্ষরিক অর্থে, বিশপ নিউটন বলেন, ‘তোমার জাতির ভঙ্গকারীরা।’ টাইবার নদীর তীর হতে বহু দূরে, এক রাজ্য উচ্চাভিলাষী পরিকল্পনা ও অন্ধকার অভিসন্ধি দ্বারা আপনাকে পুষ্ট করিতেছিল। প্রথমে ক্ষুদ্র ও দুর্বল হইলেও, সে আশ্চর্য দ্রুততায় শক্তি ও বলবীর্যে বৃদ্ধি পাইতে লাগিল; সতর্কভাবে এখানে-সেখানে আপন ক্ষমতার পরখ করিতে এবং তাহার যুদ্ধপ্রিয় বাহুর বল পরীক্ষা করিতে প্রসারিত হইল; অবশেষে, আপন শক্তি সম্বন্ধে সচেতন হইয়া, পৃথিবীর জাতিসমূহের মধ্যে সে সাহসের সহিত আপন মস্তক উন্নত করিল, এবং অপরাজেয় হস্তে তাহাদের কার্যাবলির হাল ধরিয়া লইল। সেই হইতে ইতিহাসের পৃষ্ঠায় রোমের নাম প্রতিভাত হইল, দীর্ঘ যুগধরে জগতের কার্যাবলি নিয়ন্ত্রণ করিবার এবং কালসমাপ্তি পর্যন্ত জাতিসমূহের মধ্যে এক প্রবল প্রভাব বিস্তার করিবার জন্য নিয়ত।”
“Loma lyaamba; kandi Siliya ne Makedoniya sele baamwene kuti paali impuuto yaindilila pa mubili wa ciloto cabo. Abaroma baingilile mu mulandu wa mwaami wa ku Eguputo umucinsenda, baamwene ku mutima ukuti afwile ukulindwa ku lubuto ulwaubembelwe kuli Antiokusi na Filipi. Eci caali mu 200 BC, kandi cimo pa filingile ifya kutendeka ifikankala ifya kwingilila kwa Abaroma mu milandu ya Siliya na Eguputo.” Uriah Smith, Daniel and the Revelation, 256.
롬은 기원전 200년에 처음으로 예언적 서사 속에 도입되며, 14절에 나타나는 그 도입은 다니엘서 전체에서 롬에 관한 가장 중대한 언급이다. 이는 바로 그 절이 환상을 확립하는 상징으로서 롬을 규정하는 절이기 때문이다. 스미스가 어찌하여 그러한 예언의 규칙을 강조하면서도 기원전 161년을 인용하고, 동시에 기원전 200년을 롬의 세력이 “도입된” 시점으로도 확인하였는지는, 내가 해결하고자 하는 문제가 아니다. 만일 내가 해결되어야 할 한 가지 질문을 가진다면, 그것은 스미스가 정의한 그 규칙이 타당한지 여부일 것이다. 만일 그것이 타당하다면, 나는 14절이 기원전 161년의 동맹 이전에 일어났던 유대인들과의 어떤 관련을 반드시 지녀야 한다고 주장하겠다.
Ndzi twisisa leswaku matimu ya tindzimana ta khume na nharu ku fikela eka khume na ntlhanu ma kombisa matimu ya emasikwini yo hetelela loko Rhoma ya vapapa yi tinyiketela ku nghena eka matimu ya vuprofeta, naswona yi endla sweswo yi ri ni vuxaka na United States, lava nga vanhu va Xikwembu eka matimu wolawo. Hikuva Yesu minkarhi hinkwayo u kombisa makumu hi masungulo, lembe ra 200 BC, loko Rhoma ya vukhongeri bya vukhongeri yi nghene eka matimu, ri fanele ri va ni vuxaka na vanhu va Xikwembu eka matimu wolawo. Hikokwalaho, ndza pfumelelana na nawu wa Smith, hambiloko a nga kumanga vuxaka byo kongoma exikarhi ka Rhoma na Vayuda hi lembe ra 200 BC.
Avesi ya kumi na moja na ya kumi na mbili zinatambulisha ushindi na matokeo ya Vita vya Raphia, vilivyotokea mwaka 217 KK, kati ya Milki ya Seleucidi, iliyoongozwa na Antioko III Magnus, yaani, “Mkuu,” na Ufalme wa Misri wa Ptolemaio, ulioongozwa na Mfalme Ptolemaio IV Philopator. Vita hivi vilitokea wakati wa mapambano ya kutawala Coele-Syria (Syria ya kusini) na Palestina ya kusini, maeneo yaliyokuwa yakigombaniwa kati ya falme za Ptolemaio na Seleucidi. Ushindi wa Ptolemaio IV Philopator huko Raphia ulimwezesha kudumisha utawala juu ya Coele-Syria na Palestina ya kusini kwa muda.
Ndwii wa Panium, wakakoleireho myaaka ikumi na musanju enyuma mu mwaka gwa 200 BC, era era gumanyiddwa ng’Ndwii wa Lusozi Panium oba Ndwii wa Paneas, gwali wakati w’Obwakabaka bwa Seleucid, obwalinga bukulemberwa Kabaka Antiochus III, n’Obwakabaka bwa Misiri obwa Ptolemaic, obwalinga bukulemberwa Kabaka Ptolemy V.
Miaka thelathini na moja baadaye, mwaka wa 167 KK, Uasi wa Wamakabayo, yaani uasi wa Wayahudi dhidi ya jitihada za Milki ya Waseleuki za kukandamiza desturi za kidini za Kiyahudi na kulazimisha utamaduni wa Kiyunani, ulianza katika mji wa Modein, mji mdogo uliokuwa katika eneo la Yudea, katika sehemu ambayo leo ni Israeli ya kisasa.
Likambo oyo ezali kolobelama esangisaki mokonzi ya lokumu mabe ya Bagreki ya Seleuside, Antiochus IV Epiphane, oyo atyaki na makasi mimeseno ya Helene epai ya bato ya Baebele, kati na yango ekozala kopekisa misala ya losambo ya Baebele mpe kobebisa bosantu ya Tempelo na Yerusaleme. Mpo na kolendisa mibeko na ye, Antiochus atindaki bamonisi na ye na bingumba mpe na bamboka ndenge na ndenge mpo na kotinda bato ya Baebele oyo bafandaki kuna bátosa mitindo na ye.
موڈین میں سلوکی حکام میں سے ایک بادشاہ کے فرمان کو نافذ کرنے کے لیے آیا اور یہودیہ کے باشندوں کو حکم دیا کہ وہ مشرکانہ رسومات میں حصہ لیں اور یونانی دیوتاؤں کے لیے نذرانے چڑھائیں۔ متتیاس نامی ایک معمر یہودی کاہن نے اس حکم کی تعمیل سے انکار کیا اور اس یہودی کو بھی، جو قربانی چڑھانے کے لیے آگے بڑھا تھا، اور اس سلوکی افسر کو بھی قتل کر ڈالا۔ متتیاس اور اُس کے خاندان کی یہ سرکشی سلوکی اقتدار کے خلاف مکابی بغاوت کے آغاز کی علامت بنی۔
Matathia na bana be batano, wamo na Yuda Makabe, bakimaki na bangomba mpe babandaki etumba ya ndenge ya ba-gérilla mpo na kotelemela mampinga ya Seleukide. Na nsima, botomboki yango ekolaki makasi mpe lisungi, mpe ememaki na molongo ya elonga ya bitumba likoló ya ba-Seleukide.
١٦٧ ق.م. میں مودین کے واقعات یہودی تاریخ میں ایک فیصلہ کن موڑ تھے، جنہوں نے مکابی بغاوت کے آغاز اور غیر ملکی حکمرانی کے خلاف مذہبی آزادی اور خود مختاری کی جدوجہد کو نمایاں کیا۔ یروشلم میں دوسرے ہیکل کی ازسرِ نو تخصیص، جو حنوکا کے دوران منائے جانے والے تاریخی واقعہ کی علامت ہے، ١٦٤ ق.م. میں واقع ہوئی، یعنی آیت تئیس کے “عہد” سے تین سال پہلے۔
Yerusalemi na Hekalu kuliporejeshwa, Wamakabayo walilisafisha Hekalu kutokana na unajisi wa kipagani na kulirudisha katika matumizi yake ya kidini yanayostahili. Kulingana na mapokeo, walikuta chupa moja tu ya mafuta yaliyowekwa wakfu, yaliyotosha kuwasha kinara cha taa kwa siku moja tu. Kwa hakika, hakuna ushahidi wowote wa kihistoria wa wakati huo kuhusu tukio hilo, na haikuwa mpaka karne ya sita ndipo hekaya hiyo ya Kiyahudi ilipopatikana katika maandishi. Dada White analilinganisha kanisa la Kiyahudi lililoasi na kanisa la Kikatoliki, akisisitiza hasa kwamba makanisa yote mawili huiweka dini juu ya desturi na mapokeo ya wanadamu. Kama ilivyo kwa miujiza mingi mbalimbali iliyobuniwa ndani ya historia ya kanisa la kipapa, hekaya ya mafuta ya siku moja kudumu kwa siku nane haina ushahidi wa kihistoria.
Ensurú ya ikúmi, ya Daniel kapítula íkúmi na móko, etóndisi etumba ya liboso kati na bitumba misato ya vɛrsɛ ya ntuku minei, oyo nazali kala kotánga lokola bitumba misato ya etumba ya malili, mpe lisusu lokola bitumba misato ya ba-procuration. Ndeko moko ya mwasi atunaki ndimbola na ngai ya kobenga Etumba ya Ukraine, oyo ezali etumba ya mibale kati na bitumba misato yango, bitumba ya malili; mpo, ndenge alobaki na bosolo, kufa mpe kobebisama ezalaki mingi penza. Oyo nazalaki kobenga na mikanda oyo eleki bitumba misato ya “etumba ya malili,” ebengamaki bongo mpo na kolakisa bokeseni kati na bitumba misato yango mpe Bitumba Misato ya Mokili mobimba oyo esalemaka na boumeli ya lisolo ya nyama ya mabele ya Emoniseli zomi na misato. Bitumba misato yango ezali bitumba ya ba-procuration, mpe ebengamaki mpe na lolenge yango.
Ndzi kongoma ku vitana tinyimpi teto tinharhu tanihi “tinyimpi tinharhu ta ndzimana ya 40” kumbe tinyimpi ta vamuyimeri, ku sukela sweswi ku ya emahlweni eka swihloko leswi, leswaku ku susiwa ku hambana loku nga kona eka ku kombisa nyimpi yo hisa tanihi nyimpi yo titimela. Hi ku ya hi nhlamuselo ya mina, tinyimpi tinharhu ta ndzimana ya 40 a ti katsi nyimpi ya 1798, leyi nga xiphemu xa ndzimana ya 40, kambe ntsena tinyimpi tinharhu ku sukela enkarhini wa makumu hi 1989 ku fika enawini wa Sonto wa ndzimana ya 41. Tinyimpi teto tinharhu ti fanele ku tiviwa hi ndlela leyi kongomeke swinene tanihi tinyimpi ta vamuyimeri, leti endliwaka endzeni ka mongo wa nyimpi exikarhi ka hosi ya n’walungu ni hosi ya dzonga, leswi eka matimu ya ndzimana ya 40 swi yimelaka nyimpi exikarhi ka Vukhatoliki (hosi ya n’walungu) na Vukhomunisi (hosi ya dzonga).
Şevqên wan sê şeran yê yekem serfiraziya Katolîkîzmê li ser Komunîzmê di sala 1989-an de nas dike, çawa ku papatî bi artêşa xwe ya nûner, ku bi Dewletên Yekbûyî re tê temsîlkirin, di sala 1989-an de Yekîtiya Sovyetê paqij kir û ji holê rakir, her çend Rûsya, serî (an “keleh”), li ser pê ma. Şerê heyî yê Ûkraynayê careke din şerek e di navbera Katolîkîzmê û Komunîzmê de, ku tê de papatî hikûmeta Ûkraynayê wek nûnera xwe li dijî Rûsyayê bi kar tîne, digel piştgiriya hêza nûnerê berê ya papatî, Dewletên Yekbûyî, û her weha mayîna cîhana rojavayî ya globalîst. Ew şer di ayetên yanzdeh û diwanzdeh de tê nîşandan, û diyar dike ku Komunîzm (Rûsya) dê li ser Katolîkîzmê serkeve.
ئەو سێ شەڕە وەکالەتییەی سێیەم لە ئایەتی پازدەدا وەک شەڕی پانیۆم نیشان دراوە. ئەو شەڕە لەنێوان شانشینی پطۆلەمایی (پاشای باشوور) و شانشینی سەلەوسی (پاشای باکوور) بوو. لەو شەڕەدا سوپای وەکالەتیی کاتۆلیکیزم جارێکی تر ویلایەتە یەکگرتووەکانی ئەمریکایە.
Mu rugamba rwa mbere mu mwaka wa 1989, ingabo z’intumwa z’ihembe rya Repubulika rya Leta Zunze Ubumwe z’Amerika zakoreshejwe n’ubupapa kugira ngo zisenye imiterere ya politiki y’Ubumwe bw’Abasoviyeti, mu gihe umutwe wabwo (u Burusiya) wasigaye udahungabanye. Mu rugamba rwa kabiri, ari rwo ntambara yo muri Yukereni, ingabo z’intumwa z’Abanazi zineshwa n’u Burusiya. Mu rugamba rwa gatatu, Leta Zunze Ubumwe z’Amerika, ari zo ngabo z’intumwa z’ubupapa, zongera kunesha umwami w’ikusi.
Izimpi ezintathu zithwala uphawu lwe-“Qiniso”, kanti impi yokuqala neyokugcina ziqhutshwa yibutho lommeli elinqobayo lase-United States. Empini yokuqala inhloko yenkosi yaseningizimu yashiywa iphelele, kanti empini yesithathu ibutho lommeli lase-United States liba yinhloko yenkosi yaseningizimu. Ibutho lommeli lesibili lalingelalo futhi ibutho lommeli lobupapa eMpini Yezwe Yesibili. Kuzo zombili lezi zimo ibutho lommeli lobuNazi lahlulwa futhi liyakwahlulwa. Ubupapa buyazinqoba ngokuphelele zonke izitha zabo ngaphambi kwevesi leshumi nesithupha, lapho inyunyana ephindwe kathathu isifeziwe khona.
“Ptolemy [Putin] aliikosa busara ya kutumia vyema ushindi wake. Kama angeliendeleza mafanikio yake, yaelekea angalikuwa bwana wa ufalme wote wa Antiochus; lakini, akitosheka na kutoa vitisho vichache tu na matishio machache, alifanya amani ili aweze kujiacha kwa anasa isiyokatizwa na isiyozuiliwa ya tamaa zake za kinyama. Hivyo, akiisha kuwashinda adui zake, alishindwa na maovu yake mwenyewe, na, akisahau jina kuu ambalo angaliweza kulisimamisha, akapitisha wakati wake katika karamu na uasherati.
“Mutima wakwe wakasangkatulika chifukwa cha kupambana kwake, kweni wakaleka chomene kukhozgeka nacho; pakuti kugwiliskira ntchito kwake kwambura uchindami uko wakachita nako kukapangiska kuti ŵanthu ŵake ŵeneŵara ŵamugalukire.” Uriah Smith, Daniel and the Revelation, 254.
بەلگەیەکی دووهەم کە سەرکەوتنی پوتین کۆتاییی ئەوە نیشان دەدات، لەگەڵ عوزیای پاشای شانشینی باشووری یەهودا دەبینرێت، کە دڵی ئەویش بەهۆی سەرکەوتنە سەربازییەکانی بەرز بووەوە، و پاشان، وەک لەگەڵ پتۆلێمی، هەوڵی دا کاری کاهینان لە پیرۆزگاکەدا ئەنجام بدات، و بە گەورگەوری لێدرا و بێدرەنگ لە دەسەڵات دوورخرایەوە. سەرکەوتنی پوتین لە شەڕی ئۆکراین دەستپێکی کۆتاییی ئەوی نیشان دەدات وەک پاشای باشوور (پاشای بێباوەڕی). کۆتاییی ئەو بە دەستپێکی پاشای پێشبینیکراوی ئایەتی چلەوە (فەڕەنسا) نموونەکرابوو، کە شۆڕشێکی ناساند کە سەرکردایەتییەکەی ڕووخاند، وەک ئەوەی لەگەڵ پتۆلێمیدا ڕوویدا. کۆتاییی پوتین هەروەها بە کۆتاییی یەکێتی سۆڤیەت نواندرا، لەوێدا کە ڕێبەرەکە (گۆرباچۆڤ)، یەکێتی سۆڤیەتی هەڵوەشاندەوە، و بێدرەنگ کاری وەرگرت لەگەڵ نەتەوە یەکگرتووەکان، هێمای جیهانگەرایی کۆتایی ڕۆژان بۆ بێباوەڕی، پاشای باشوور. دوای سەرکەوتنی پوتین لە ئۆکراین، ئەویش هەروەها بە ناپلیۆن لە واتەرلوو و دوورخستنەوەی دواتری نموونە دەکرێت؛ هەروەها بە پاشا عوزیا، لەگەڵ گەورگەورییەکەی، و دوورخستنەوەی دواتر، هەروەها بە کۆتاییی سەرخۆشانەی پتۆلێمی و کۆتاییی یەکێتی سۆڤیەت لە 1989.
Bita bya Panium byabayeho mu mwaka wa 200 BC, kandi muri uwo mwaka nyine Roma yinjiye mu mateka ku mugaragaro. Kwinjizwa kwayo mu nkuru y’ubuhanuzi kubanziriza kunesha kwa Yerusalemu kugereranywa mu murongo wa cumi na gatandatu, kandi kwasohoye mu 63 BC, igihe yatangazaga ko ari yo murinzi w’umwami w’umwana wo muri Egiputa. Mu rugamba rwa gatatu rwo mu murongo wa mirongo ine, rurebana n’abami bo mu majyaruguru no mu majyepfo, ubupapa buzongera kwinjira mu mateka, bwiyitirira kuba umurinzi wa Rusia. Muri icyo gihe nyine Seleucus, mu kimenyetso, yatsinze Ptolemy mu rugamba rwa Panium, bityo agaragaza ko Leta Zunze Ubumwe z’Amerika, ari zo ngabo z’intumwa z’ubupapa mu ntambara ya mbere n’iya nyuma zo mu murongo wa mirongo ine, zitsinda “Egiputa” (umwami wo mu majyepfo).
Mwaka wa 200 KK, kwa njia ya kiishara tunaukuta upapa, wakati kahaba wa Tiro anaanza kuimba nyimbo zake za uasherati kabla ya muungano wa namna tatu katika sheria ya Jumapili ya aya ya kumi na sita. Wakati huohuo, Marekani huishinda Umoja wa Mataifa, na hivyo kuimarisha nafasi yake kama mfalme mkuu wa wafalme kumi. Mienendo yote ya muungano huo wa namna tatu, inayotimizwa katika sheria ya Jumapili, huamuliwa kabla ya aya ya kumi na sita.
힘 곧 유엔으로 표상된 그 용의 정치적 구조는, 16절에서, 자기의 정치적 구조를 그 짐승에게 주기로 동의한다. 그러나 그렇게 하기 전에 교황권은 용의 종교를 정복한다. 이교주의는 다시 한 번 제거되어야 한다. 개신교는 40절의 첫 번째 전투에서 레이건 시대에 제거되었고, 마지막 공화당 대통령의 시대에는 용의 종교 또한 508년에 그러하였던 것처럼 가톨릭교의 종교 아래에 복종하게 될 것이다. 교황권이 보좌 위에 놓이는 것에 대항하는 어떠한 종교적 저항도 제거하는 과정은 레이건 시대에 시작되었으며, 트럼프 시대에 끝난다. 배도한 개신교가 가톨릭교에 대항하던 저항은 40절의 첫 번째 전투에서 제거되었고, 영성주의의 저항은 40절의 마지막 전투에서 제거될 것이다.
Mu mbyukiro mbugumvanye nk’ukwo nyene kw’ibiba mu bantu, Ubupurotesitanti bwahūye n’ubuhakanyi butegerezwa kwishiraho nk’ububasha bw’idini n’ubwa politike hejuru y’abami cumi bo mu Vyahishuwe igice ca cumi n’indwi. Gutyo rero, Intambara ya Panium irerekana igihe Leta Zunze Ubumwe za Amerika zinesha Umuryango w’Abibumbye, gatoyi imbere y’itegeko ryo ku wa Mungu ryo ku murongo wa cumi na gatandatu.
Ubuvuzi bw’ubuhanuzi bwamaze gushingwa ni uko ikiyoka, inyamaswa, n’umuhanuzi w’ibinyoma buri kimwe gifite ibimenyetso byacyo byihariye by’ubuhanuzi. Kimwe muri ibyo bimenyetso by’ubuhanuzi ni uko inyamaswa (Gatolika) ihora ishyirwa mu buhanuzi mu mujyi wa Roma. Umuhanuzi w’ibinyoma ahora ashyirwa mu buhanuzi muri Leta Zunze Ubumwe z’Amerika. Ariko ku byerekeye ikiyoka, ikiranga aho gishyirwa mu buhanuzi ni uko gihora cyimuka. Ikiyoka cyatangiriye mu ijuru, hanyuma kiza mu Ngobyi ya Edeni, kandi amaherezo ikiyoka gishyirwa mu Misiri.
Aka, ukavuga uti: Uku ni ko Uwiteka Imana ivuga iti: Dore, ndakurwanya, wa Farawo mwami wa Egiputa we, wa kiyoka kinini uryamye hagati mu nzuzi zawe, wavuze uti: Uruzi rwanjye ni urwanjye ubwanjye, kandi ni jye warwihimbiye. Ezekiyeli 29:3.
Utwaro wa kinabii wa joka wahama. Katika wakati wa Yohana, kiti cha joka, ambacho huwakilisha kiti chake cha enzi, kilitambuliwa kuwa kiko katika Pergamo.
Û ji bo milyaketê civata Pergamosê binivîse: Ev tiştan ew dibêje ku şûrê tûj yê du kêlanî heye; Ez karên te dizanim û dizanim tu li ku dijî, heta li wir ku textê Şeytanê ye; û tu navê min bi xurtî digirî, û baweriya min înkar nekirî, tewra di wan rojan de ku Antipas şahîdê min ê dilsoz bû, yê ku di nav we de hate kuştin, li wir ku Şeytan dijî. Vahiy 2:12, 13.
ئادەتی ڕۆمای بەتپەرەست ئەوە بوو کە هەموو خوداوەندە بەتپەرستانەکانی کە پەیوەندییان پێوە دەبوو، بگەڕێنێتەوە بۆ شارەکەی ڕۆما و لە پەرستگای پانتھیۆن دا نوێنەرییان بکات. لەبەر ئەمەیە کە دانیال تۆمار دەکات کە «شوێنی پیرۆزگاکەی فڕێدرایە خوارەوە». شوێنی پیرۆزگای ڕۆمای بەتپەرەست شارەکەی ڕۆما بوو، کە لە ساڵی 330 دا بە دەستی کۆنستانتین فڕێدرایە خوارەوە؛ بەڵام ئەو پیرۆزگایەی کە «لە» ڕۆما دا بوو، پەرستگای پانتھیۆن بوو، Pan-Theon بە مانای «پەرستگای هەموو خوداوەندان» دێت. ڕۆمییەکان شوێنی کورسیی شەیتان لە پەرگامۆسەوە گواستییانەوە بۆ پەرستگای پانتھیۆن. خوشک وایت ئاگادارمان دەکاتەوە کە ڕۆمای بەتپەرەست ئەژدیهاکەیە.
“나그네가 주로 사탄을 가리키는 반면, 둘째 의미에서는 이교 로마의 상징이기도 하다.” 각 시대의 대쟁투, 439.
Loma ya Kipagani ligawanyika kuwa mataifa kumi, na Ufaransa akawa mfalme wa kusini alipoiingiza ile kutokuwa na Mungu ya Misri wakati wa Mapinduzi ya Ufaransa. Kufikia mwaka 1917, yule joka alikuwa amehamia kutoka Ufaransa kwenda Urusi. Aya ya kumi inawakilisha mwaka 1989, na aya za kumi na moja na kumi na mbili zinawakilisha vita vya “mpakani” (Rafia na Ukraini), na vita vya Paniumi vinawakilisha hatua ya tatu ambayo upapa huitimiza anapouthibitisha muungano wa namna tatu katika aya ya kumi na sita. Hivyo vinawakilisha historia iliyofichwa ya aya ya arobaini.
Mwasyo twendeleasya usomi uu mu kyandiko kyandya.
Yesûs dema ku hat nav herêmên Qeyseriya Fîlîpî [Panium], ji şagirtên xwe pirsî û got: “Mirov dibêjin ez, Kurê Mirov, kî me?” Wan jî gotin: “Hin dibêjin tu Yûhenna Baptistî yî; hin, Êliyas; yên din jî Ermiya an yek ji pêxemberan.” Wî ji wan re got: “Lê hûn dibêjin ez kî me?” Şim‘ûn Petrûs bersiv da û got: “Tu Mesîh î, Kurê Xwedayê zindî.” Yesûs bersiv da û ji wî re got: “Tu pîroz î, Şim‘ûn Bar-Yona; çimkî ne goşt û xwîn vê yekê ji te re eşkere kiriye, lê Bavê min yê li ezmênan e. Ez jî ji te re dibêjim ku tu Petrûs î, û ez ê Dêra xwe li ser vê zinarê ava bikim; û dergehên dojehê nikarin li hember wê serkevin. Ez ê kilîtên Padîşahiya ezmênan bidim te; û her tiştê ku tu li ser erdê girêbidî, ew ê li ezmênan jî girêdayî be; û her tiştê ku tu li ser erdê veke, ew ê li ezmênan jî vekirî be.” Paşê wî bi tundî ferman da şagirtên xwe ku ji kesekî re nebêjin ku ew Yesûs Mesîh e. Ji wê demê û pê ve, Yesûs dest pê kir ji şagirtên xwe re nîşan bide ku divê ew here Orşelîmê, û ji destê rihspîyên gel, serokên kahînan û nivîskarên şerîatê gelek êşan bikişe, û were kuştin, û roja sêyemîn dîsa rabê. Metta 16:13–21.