Kwena ma Ladit Jones ki Waggoner kelo i gonyo me 1888, obedo kwena me miyo bedo kica ki yie i adwogi. Protestanti ma opoto woko gicoyo ni bedo kica ma miyo ki tho pa Kiristo i cal gobo dano i richo ne, ento remo pa En pe kwanyo woko richo ne. Pwony ma rac eni oketo kwanyo richo i Dwogo mar aryo pa Kristo, ka ludic i richo dong giyubo woko ki yubu ma pe ngene. Protestanti ma opoto woko, kede i kite me cik ci 1957, Adventism me Laodicea, gicoyo ni Kiristo obedo kende lwak wa, ento pe obedo tuk wa. Cawa acel pi anyim 1888, Sister White ocoyo magi.

'Abi mii wun cwiny manyen, ki abi keto Roho manyen i wang wun.' An atye ka geno ki cwiny na weng ni Roho pa Lubanga tye ka kwanyo woko ki piny, ki gin ma otyeko nongo lita madwong ki cence madwong, ento pe gi tiyo maber kwede, gin obi bedo macok coki me leko woko. Gi odogo Roho pa Lubanga woko. Tic ma kombedi Satan tye kato i cwiny jo, ki i kanisa ki i pinye, myero oyabu cwiny pa dano weng ma tye kikwanyo lok pa lanabi. Agiki tye macok coki. Myero kanisa wa ochung. Myero tek pa loko cwiny pa Lubanga obed gineno i cwiny pa dano acel acel me lwak, ci wa binen yubu madwong pa Roho pa Lubanga. Kwero bal keken pe obedo gin keken ma obotimo ki tho pa Yesu. En omi rwate madwong ma pe romo ki pimo, pe keken ni bal obikwanyo woko, ento kit pa dano obed odwoko odoco, oyaro maber odoco, ocweyo odoco ki i poto ma ocako iye, ki ocwako obed ma rwate me bedo i bot Lubanga....

Kristo obedo ladiya ma Yakobo oneno, ma ti pa ladiya ne ocungo i piny, ento cuk me wi pa ladiya ne odoro i polo mamalo loyo weng. Man nyutu yo ma kicimo pi loco kwo. Wa myero waturo malo i cuke pa ladiya eni, cuc ki cuc. Ka ngat mo i wa dong bi oloko kwo i agiki, obedo pien wamako Yesu matek, calo kamako i cuke pa ladiya. Kristo ocweyo pi ngat ma oyie obedo ngec, bedo ma kare, lweyo maleng, ki dwogo ki cente....

Bibedo potopeko matek ikom jo ma giparo ni gubedo matir pien gitye ki atir; ento pe gitye kwede atir calo ma obedo i Yesu. Kweyo me kare matidi romo keto cwiny i peko madwong ma pe romo dwogo. Richo acel kelo aryo, aryo dong yabo yoo pi adek, kede mede mede. Wa myero, calo lamogi pa Lubanga ma macon, walam bot En kare weng me ogwokowa ki teko pa En. Ka wan wiro woko cing acel keken ki lagam wa, wan bedo i goro me lubo yoo me richo ma otuk i bwono matir. Tye geno pi wa weng, ento ki yoo acel keken: ki mako wa pire tek bot Kristo, kede tic ki teko weng me rwate i opong maber pa kit mame.

Dini ma kelo ber-ber keken, ma pe tero dwong i richo, kede ma kare weng tye ka paro i mora pa Lubanga bot dano me richo, konyo dano me richo me geno ni Lubanga bi waro ne ka mede tye i richo, kede en ngeyo ni en aye richo. Man aye yor ma jo mapol tye ka timo, jo ma waco ni gi kageno Atir me kare man. Atir kikwanyo ki bedo-gi, ci mano aye omiyo pe dong tye ki teko me keto kum i cwiny ki loco cwiny. Myero kiketo rwom ma tek i lacim weng, i cwinya, ki i mec, me weko piny, kic-gi, tic-gi, ki bwo-gi....

Ka i weko richo kede itimo yie ma tye ki kwo, lonyo pa kica pa polo bi bedo ma yin. Selected Messages, book 3, 155.

Diin me ‘laber-laber’ ma pe atir pa Protestantism ma otwer ki yie oketo calo kwena ma tye ka cik i acaki pa jenereison me angwen pa Adventism i 1957. Omi definison pa ‘poko ngat bedo atir’ ma ‘weko ngat ma tye i richo yie ni Lubanga bi gwoko ne kun en mede i richo.’ Musalaba kwena ni ‘kica pa richo pe en adwogi keken pa tho pa Yesu,’ pien ‘En omiyo rwom madwong ma pe ki agiki, pe keken ni ki yweyo richo woko, ento ki dwoko kit pa dano odoco, ki miyo bedo maber odoco, ki yiko odoco ki bot balo ne, kacel ki miyo obedo rwate pi bedo i dungu pa Lubanga.’

Gony me 1957 nyutu ni kil me gony ma kicweyo i 1863, ma lacen kicako otumo i 1888, ci paka ne kikwanyo pi kwede lok ma bwat ma kilago ki buk ma kicape i 1919 (The Doctrine of Christ), tyeko kelo nyanduru me coyo ka wang piny ni “yie me ngat maleng” ma me acaki, ma kilago ki tebul aryo pa Habakkuk, dong kikweyo woko ci kiyiko kwede tito ma kigoyo marac me “miyo bedo maleng ki yie” ma tye i Protestantism ma opoto woko. Lanabi ma pe winyo cik pa Lubanga ma aa ki Juda, odwogo i kacel pa jo mayuaya ci ocam kacel ki lanabi ma bwola pa Bethel.

Lok ma pi kanisa pa Laodicea ma i acaki kiketo bot ngat ma gin Millerite i mwaka 1856, ci doki bot kanisa pa Laodicea i mwaka 1888, kikiweyo woko i yoo weng. Lok me Jones ki Waggoner, ma calo kit ma Sister White owaco ni, obedo lok ma pi Laodicea, kede bende obedo lok me keto dano i kom maber ki yie, kikiweyo woko, kun gitamo ni jo mabalo ma giyweyo ne tye atir gikwoko alama me con! Alama ma gikwoko gin rwom me twolo pa dano keken, ma ki twolo i piny me rara.

Lok me “miyo bedo kare i wii Lubanga kun ki geno” ma Jones ki Waggoner gonyo i 1888, omiyo atir adada pa Lok Maber, ma nyutu ni gin ma kikimiyo bedo kare i wii Lubanga, gin bene kikimiyo bedo maleng. Otyeko waco tutwal ni bedo ma kikimiyo bedo kare obedo adada bedo ma kimiyo obed maleng, pe kende me goyo lok ki cik ni en obedo maleng. Lok pa Jones ki Waggoner, ma Sister White onwongo nyutu ni con dong otyeko gonyo pi mwaka mapol ambere ki kwer me 1888, onyutu ni ka miyo bedo kare i wii Lubanga kimiyo iye, bedo maleng bene kimiyo iye i kare acel keken.

Pe romo bedo kit mukene, pien keto atir ki keto maleng gitimore ki bedo pa Roho Maleng iyi ngat ma oyie. Keto atir ki keto maleng gin nyig lok aryo keken, ma ginyutu but aryo me tic acel ma gitimore ki bedo pa Roho Maleng iyi ngat ma oyie.

En aye kwena me Mose keken ma joma gicoyo ki Kora gikwero; ki dok gikwero ne i 1856, coki dok gikwero ne i 1888, eka, i 1957, kiketo ne i wang joo calo cik me waro kwo me Adventism me Laodicea. Coyo ma pud piny oyworo Lubanga, pien dano owaco ni, “Dano weng ma otimo tim marac, obedo maber i wang Rwot, kede Rwot omero i gi; onyo, Lubanga me tero tye kwene?”

Gin owaco ni, "jo ma tye ka timo richo gicoyo gi kare ki remo pa Kiristo, ki Lubanga tye kicwiny maber pi gi, kadi bene gimedo timo richo." Man aye bolo me cwinya ma ki nyutu ne ki leb ma gicwalo bot Laodicea (jo ma gidwogo wecgi), pien, kadi bene Kiristo nyutu jo Laodicea ni, "gi obedo i peko madwong, ki gi cwiny macer, ki jo pe gi jami, ki jo ma pe neno, ki jo ma pe gi coke," ento gin geno ni, "gi cente mapol, ki gi bedo ki jami mapol, ki pe gi mito gin mo keken." Kede i kit meno, pire tek gitye i cing me Rwot ojugo gi woko ki i wicne.

Jo ma tye ki geno maber i rek me Millerite, ma gi gwoko geno megi pe opoto i kare me moyo cwiny ma acel ma 1844, macalo kicoyo gi ki Jeremia i Bur 15, Cik 15–21, obedo jo yiko pa ot pa Nyasaye, ma kigamo gi ni ka pe gidwogo i “lwak pa jo macwero” gibed “dho pa Nyasaye.” Ento gi dwogo ne i “lwak pa jo macwero” (ma kicoyo gi lanabi mape adwong me Bethel), kacel gidoko jo Laodicea, kore kore me kibolo gi ki dho pa Nyasaye, ento pe ginenyo.

Kit pa Laodicean Adventism i dwe me September 11, 2001, onongo ki nyutu ni calo kit pa jo Protestant i dwe me August 11, 1840. Lok me mukato aryo man onongo ki nyutu ni calo Yahudi ma gicako leyo lok, ka Lacwe Maleng o aa piny i batisa pa Kristo. I gin me gin adek man, jo ma kiyero con onongo gi kiyweyo, kede kombedi gitye i yore me kiyweyo. Lakwena pa Kica i cawa pa Yohana Mubatisa, onongo myero donyo i kica ki jo ma Petro orwako nyinggi ni "lunywal ma kiyero."

Ento un aye dul ma kityero, dut me jadolo pa rwot, piny maleng, jo ma kicweyo pi en keken; pi wek unyuto pako pa en ma oluongo wunu woko ki i mudho, oketo wunu i ler pa en ma lamal. Un ma con onongo pe un jo, ento kombedi un jo pa Lubanga; ma con onongo pe un oywako ngwono, ento kombedi un oywako ngwono. 1 Pita 2:9, 10.

Petro onwongo tye ka nyuto ni jo ma kiyero manyen i kare pa ne, gin obedo kereke me Kirisitiani. Gi kityero calo “pokol ma kiyero,” i kare ma Kirisito ki Yowani Batisita kacel onwongo tye ka nyuto ni jo ma kiyero con obedo “pokol pa nyoka me bweyo.”

O dul pa lyec, un itwero nining, ka un obedo marac, waco lok maber? Pien ki ma opong i cwiny, cwec waco. Matayo 12:34.

Kwer ma otime woko obedo ‘kwer pa tong me ywec,’ ma obedo cal pa Setani—tong ma kiwaco i lagam pa Bibul. Kwer ma otime woko gipongo kopgi pa kare me temo, ci i kwer angwen gimedo i kit pa tong me ywec. Gipogoro lawii pa dako ma yaro ringre. Man keken omiyo dano macon 25 i Ezekiel bur 8 gimito keto wigi piny bot ceng. Gipogoro kit pa Papasi.

Kwena pa Malaika ma adek kicwalo i lobo weng, me ciko jo ni pe gimakwako lacim pa le mapore onyo lacim pa cal pa en i wii gi onyo i cing gi. Makwako lacim man nyutu ni bedo ki tam acel kwede le mapore ma otime, kacel ki yubu lok acel acel, ma tye ikom Lok pa Lubanga matwal. Review and Herald, July 13, 1897.

Alama me lewic, en alama me ngat me richo, ma obedo Paapa me Roma kede ngat ma onyutu iye pa Satan i piny. Bedo ki paro acel ki lewic, en bedo ki paro acel ki Satan, ma kityeko yaro ne calo nyoka ma gem.

"Me gwoko lonyo kede luor pa piny, Kanisa onwong'o me yaro kica ki kony pa jogi madwong i piny; ci kamano, ka en ojwero Kristo, onwong'o cweyo luor ki geno bot laloc pa Lakworo—Episikopo pa Ruma." The Great Controversy, 50.

I kicel me agiki pa jo ma kiyero con, kitgi tye calo kit pa Setani. Kicel 'ma kiyero', ma i kare con pe gin dano pa Lubanga, kikiyero kore ki yore me tem, ywayo, ki pako kwer. Jo ma otyeko tem maber kikiyero me bedo i keto cing ki Lubanga. Rwot o keto cing ki Kanisa me Kirisitiani, ci dok o keto cing ki Millerite Adventism, ci en dok timo kamano ki jo 144,000.

Ka Ladit odonyo i rwom ki jo Lubanga ma kiyer manyen (ma i kare mukato woko pe gin jo Lubanga), obino botgi macalo Lami pa Rwom. I gin matime adek ma moko atir lok me Malaki kabit adek, tye lami acel ma tero yo pi Lami pa Rwom. Lami me acel en John Batisita, ma obedo cal pa lami me aryo ki me adek. Lami me aryo en William Miller. Kacel, kit me poropet pa John Batisita ki William Miller gicungo atir kit pa lami ma tero yo pi Lami pa Rwom me bino kadong donyo i rwom ki jo 144,000.

Lakwena adek ma giyiko yo pi Kristo, ma en Lakwena pa Kica, me obino otum i ot pa En, ginyutu tic ma otyeko i cawa pa apam me yenyo, ma tyeko ki apam me timo.

I cawa agiki pa gin ma otime i piny man, kwer pa Lubanga ki jo ma gwoko cikke pa Lubanga bi dwogo manyen. ‘I cawa en abi timo kwer pi gi ki le pa bur, kede layeny pa polo, kede gin ma nyolo i piny; kede abi bobo rom ki okang, kede abi kwanyo lweny woko ki piny, kede abi miyo gi obed maber ki kuc. Kede abi tero in obedo cwaa pa an kare weng; ee, abi tero in obedo cwaa pa an i kakare, kede i kumi, kede i hera ma ber, kede i kica. Kadi pe, abi tero in obedo cwaa pa an i yie ma opong; kede in bi ngeyo Rwot.’

Kadong i cawa meno, Rwot owaco ni: abi winyo; abi winyo polo, ki polo bi winyo piny; piny bi winyo kalo, waini, ki myen; ki gi bi winyo Jezreel. Ki abi keto en pi an i piny; ki abi rwako kica bot ne ma pe okwako kica; ki abi waco bot gi ma pe gin jo na ni: un aye jo na; ki gi bi waco ni: in aye Jwok na. Hosea 2:14-23.

'I kare eno, ... gin ma odongo pa Isirael, ki gin ma ocweyo ki i ot pa Jakobo, ... gubed gitingo i Rwot, En ma Maleng' pa Isirael, i adwogi.' Isaiah 10:20. Ki i 'piny weng, ki i dog, ki i leb, ki i jo' bino bedo gin ma gubed giako kwena man ki cwiny mamwonya: 'Woro Lubanga, mi ye bot ne; pien kare me poko ne obino.' Gibed giwiro woko ki cal weng ma gimuko gi i piny man, ci gibed 'wero en ma ocweyo polo, ki piny, ki nam, ki tung pi.' Gibed giweko gi woko ki i okeng weng, ci gibed gutye anyim piny calo agugu me kica pa Lubanga. Winyo cik weng pa Lubanga, gibed ginen gi ki laŋel ki jo calo gin ma 'gicwako cik pa Lubanga, ki geno pa Yesu.' Revelation 14:6-7, 12.

Nen, kare bi bino, owaco Rwot, ni lacero bi loyo laweo, ki lagudo wene me waini bi loyo layubu nyig; got weng bi cwalo waini ma mit, ki got matidi weng bi nwongo. An abi dwogo [dwogo] twol pa jo na pa Isirayel, ki gin bi yik cing ma obale, ki gi bi bedo iyegi; ki gi bi yubo yath waini, ki gi bi nyw waini pa iye; gi bende bi timo ogali, ki gi bi cam wene pa iye. An abi yubo gi i lobo gi, ki pe dong gi nyweyo ki ii lobo gi ma animiyo gi, owaco Rwot Lubanga me in. Amos 9:13-15. Review and Herald, February 26, 1914.

Buk Malaki kapo adek otyeko i kare pa Kiristo, kacel ki i kare pa jo Miller, kede histori aryo meno nyutu ni tyeko ne obedo i kare me agiki. Sista White oketo kacel tyeko pa Buk Malaki kapo adek ki tic pa Kiristo me yweyo Hekalu.

Ka oyweyo ot pa Lubanga ki jo me cayo kede jo me cato pa lobo, Yesu opango kit ticne me yweyo cwinya ki pwodru me richo,— ki dwaro pa lobo, ki dwaro me kene kene, ki yore marac, ma koko pwon. Malaki 3:1–3 kikwayo. The Desire of Ages, 161.

Yweyo Hekalu ma Kristo otimo nyutu tic pa Kristo me yweyo cwinya pa jaricho ma oloko cwinya. I tic pa Kristo i tung jo, oyweyo Hekalu pa piny kare aryo.

Lanabi owaco ni, “Anen malayika mukene obuto ki polo, ki twero madwong; kede piny ocane ki dwong’ pa iye. Kede okok ki dwon ma tek, waci ni, Babilon ma madit oboto, oboto, kede obedo ot pa lajok” (Yabo pa Yohana 18:1, 2). Man en ngec acel keken ma kimiyo ki malayika marom aryo. Babilon oboto, “pien omiyo piny weng omak waini me kwer pa yo marac me coyo pa iye” (Yabo pa Yohana 14:8). Waini man ngo?—Pwony ma pe adieri pa iye. Omiyo piny Sabati ma pe adieri i kabedo me Sabati me cik ma angwen, kede odwogo lok ma pe adieri ma Satan en ma acel owaco bot Eva i Eden—bedo pe tho ma mapore tek pa cwinya. Lok me bal mapol ma rwate en oyabo maber loyo i kabedo ducu, “kun opwonyo calo pwony cik me dano” (Matayo 15:9).

Ka Yesu ocako tic pa iye i lwak, ocweyo Kac pa Lubanga ki yubu marac ma gigonyo iye. I kare me agiki me tic pa iye, ocweyo Kac pa Lubanga odoco. En aye, i tic me agiki me ciko lobo, gigolo kwac ariyo ma tye keken bot kanisa. Ngec pa malaika me ariyo en ni, ‘Babilon opoto piny, opoto piny, boma maduong’ en; pien en omiyo oganda weng kinywogo mwenge me cungi pa yarone’ (Revelation 14:8). Ka i dwon madwong’ me ngec pa malaika me adek, ginweno dwon ki polo ma waco ni, ‘Wuti ki iye, jo ma an, wek pe obed luteyo kede i balone, ka wek pe oyud ki i cobone. Pien balone odugi i polo, ka Lubanga oparo maracone’ (Revelation 18:4, 5). Selected Messages, book 2, 118.

I opong pa Buk pa Malaki, kit adek, Yohana Mubatisi obedo lakica ma oyubo yo pi Yesu, macalo Lakica me Cim, me obino ki tutwal i Tem pa En ci oyweyo ne aryo. I tic pa En me higa adek ki nus, En oyweyo Tem i cako pa tic pa En ki i kato pa tic pa En, ci eni nyutu ni tic me yweyo tye ki cako ma nyutu kato. Yesu kare ducu nyutu kato ki cako, ci, ki rwate ki tic pa En macalo Alfa ki Omega, higa adek ki nus ocake ki otyeko ki yweyo me Tem.

I agiki pa mwaka 3½, en ocweyo remo ma omoko kica, ma otyeko porofeci pa Daniel i lawot 9 ni obimoko kica ki mapol pi sabiiti acel, i tung’ pa sabiiti no en obikwanyo woko.

Ci bang cabite piero auchiel gi aryo, Mesiya obigoyo woko, ento pe pi en keken; ki jo pa rwot ma obino gibibalo bur ki tem; ki giko ne obedo ki pi ma opong mapol, ci nyo i giko me lweny, opoto kityeko cimo. En obimoko laloc ki jo mapol pi cabit acel; ki i tung me cabit obekelo rwom ki leco ocung woko, ki pi opong mapol me tim marac mapire tek obibalo ne opoto, nyo i giko ma opong woko; ki gin ma kicimo gibiburo i wi gin ma opoto. Danyel 9:26, 27.

Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.

Pot me buk acel ki acelo twero coyo i kom gin eni. Konferensi weng dong gutuk ki yie pa yore me cik ma kigoro woko acel keken. “Pien jomalich me iye opong ki keca, ki jo odong iye guwaco bwoc, ki lwetgi tye ki bwony i cinge-gi.” Rwot obitimo me yweyo kanisa pa En. A waco botu ki adwogi, ni Rwot tye ka obino turo ka turo woko i kite me tic ma gityeko lwongo ki nying pa En.

Pe atwero nyutu kare adaa ma cen ma tic me poyo man obino cako; ento pe obi dwogo piny pi kare madongo. En ma okobo me yweyo tye i lwete, obiye yweyo ka lamo pa iye ki cobo me richo; obiye yweyo maber lapiny pa ka lamo. Lubanga tye ki lok me lweny ki dano weng ma timo pe tik maber, ka keken i gin ma matidi; pien ka gitimo kamano, giweyo woko twero pa Lubanga, kede gi kelo i peko lacam pa gi i lamo me kwanyo richo, dwogo woko ma Kristo ocako me tim pi nyithin ki nyiri pa A’dam weng. Bino miyo ber ni i yero yo ma obedo kwero i wang’ Lubanga? Bino miyo ber ni i kete i gicak me ubani meche mape ngene me lamo i wang’ Lubanga, ka i waco ni pe tye cente?

Pe obedo ki cik pa Lubanga ni me kungo tutwal i Battle Creek. Kombedi, kit me gin tye kaka ki yubi an anyim macalo gonyo. Cwiny an ocwinyo tutwal pi yubu man. Rwot omiyo gonyo me gengo kit me gin man ma kagonyo cwiny piny, ento pe kiketo wii i gonyo ne. ‘Wun en yot me piny; ento ka yot obalo ketone, gin ango ma kiketone doki? Ki cok dong pe tye maber pi gin mo, ka me cwal woko keken, ci ki tyeo piny i cing pa dano.’

A tono owotna ni gu cwake. Ka pe lok otim oyot, myero ami ada bot jo; pien kit man me gin myero olokke; jo ma pe kiketo cwinygi myero pe dong obed manaja ki direkta i tic man ma ber tutwal ki ma lamal. Ki David, wan kikweone waco ni, ‘En kare pi in, Rwot, me timo; pien gi otyeko balo cik ni.’ Special Testimonies, 30, 31.