I 1844, jo Protestanti me United States gigweyo woko ki dul me Millerite, kede gicako kabedo gi me poropheti calo nyako me Babylon, macalo kun Jeroboam ocako kit pa lamo ma pe atir ka dul aboro me iye ma i Not gikwanyo woko ki piny me Yuda ma i Sawut. Nyare dyang aryo me wot pa Jeroboam, acel i gweng me Bethel (tyen lok ‘ot pa Lubanga’/Kanisa), ki acel mapat i Dan (tyen lok ‘goyo cik’/Gavumenti), onyutu calo kit ma pe atir me Kanisa ki Gavumenti ma kiketo calo United States. Jami weng me kit ma pe atir me Kanisa ki Gavumenti pa Jeroboam kityeko keto gi calo yore acel keken ma kityeko cwalo anyim i dwogo woko pa Aaron. Erwate, kit pa lamo ma pe atir pa Jeroboam obedo cal pa kit pa lamo ma pe atir pa Aaron.
Kit me woro me cal ma pe adwogi pa Yeroboam onongo nyuto kit me woro ma Protestanti ogwoko, ka ogolo woko ki tuki me malaika ma acel, ki obedo nyako, onyo cal pa le pa Papasi me Rooma. I cawa keken ma kicako keto kit me cal ma pe adwogi pa Yeroboam, janabi acel pa Yuda ocako waco bot alatar ne ki kit me woro ne ma pe adwogi. I 1844, i cawa keken ma ocako tic pa Protestanti ma okweo adwogi ka gicako keto kit me woro ma ki nyuto calo nyako pa Rooma, jo Miller, ki yie, gidonyo i Kabedo Maleng Tutwal me Ka Maleng me polo, ki giyiko Sabat, ka mano gibedo kwero ma janabi bot nyeko pa Rooma, ma giyero mede yaro ranyisi me twero pa Rooma—woro me Sande.
Janabi pa Juda ma onongo oketo i wang Jeroboam, i kare kany keken, owaco lok me poropheti.
En ocoyo dwong i kom alita i dwon pa Rwot, owaco ni, I alita, alita, mano ma Rwot owaco: Nen, nyathi bino nwole i ot pa David; nyinge Josiah; kadong i wii in obigoro jodolo me gang ma malo ma gicayo rwom i wii in, ki lagam pa dano bibi cayo i wii in. En omiyo alama i ceng adwogi, waco ni, Man aye alama ma Rwot owaco; Nen, alita bibi puk, ki pobo me mac ma tye i wii ne biyar piny. 1 Rwot 13:2, 3.
I unabi, gi dwoko nyig “piira” aryo. Dwoko lok onyo nyig lok aryo i unabi tye cal me kwena pa malak me aryo; en aye otyeko nyutu higa 1844, ka malak me aryo obino, ci Protestantisimu opoto woko, obedo nyako pa Babulon. I kare acel keken Nabii omiyo alama, calo Mileraiti i 1844 gine ngeyo alama pa Sabat. I lok ma bino anyim, ka Jeroboam ogamo Nabii, cing pa en ocango; man nyutu bot alama pa Babulon ma gicwalo iye i wi wiye onyo i cing, ci ka gimako, me loyo cwiny, omiyo dano bedo ladeko pi kare weng.
Pi tic me kwano man, wa tye ka paro lok pa lanabi ma oyaro anyim me nyutu ni, “nyathi binyewo i ot pa Daudi, nying en Yosia; kadong ikom in obicwero jodolo me but madit ma gitye ka goyo otatta ikom in, kadong kuwe pa dano bimuloro ikom in.” ‘Yosia’ nyutu ni ‘pite me Lubanga’, kede obedo calo pite me Adventism ma gicweyo i lok me con madwong ma kiloko kwede cako pa Yeroboamu me keto yore me lamo ma bwola. Ikom buk me lamo ma bwola ma Yeroboamu ocako, Yosia obigoyo kwer jodolo ma gitongo lamo ma pe atir.
Lanen pe olimo cik pa Rwot ma ocikone pe odwogo i yore ma obino kwede i kwero rwot pa Jeroboam, kede pe ocam onyo onywom i Bethel. Ka ocamo kec pa lanen marac pa Bethel, oketo ne calo tol me tho ma bityeko kelo i bot gin ma, inge acel ki 1844, gubiyero odwogo ki camo lok pa geno kede yore me poro lok pa lanen ma marac pa Protestantisimu ma oweyo geno adier, kaka kiyaro ne i dwoko wi me 1863. Lite me tho pa gin ma gu dwoko wi i 1863 obedo lite me tho acel calo pa lanen marac pa Bethel. Lite me tho pa Protestantisimu ma oweyo geno adier, obedo gin matime kare me 11 Agasti 1840 okato i 1844, ka gin—jogi ma con Rubanga onyerogi—oketogi woko, kede gu doko nyako pa Loma. Lite me tho pa Adventisimu me Laodicea bende obi bedo i tung i nino ma lakica madit oboro piny i 11 Septemba 2001, calo kit ma otimo i 1840, ki cawa me yuk ma madit, ma yaro cik me Sande ma obino oko.
I ceng 11 me September, 2001, tic me goyo cal pa jo 144,000 ocako, ci malaika ocako yoro i Yerusalem, ka ogoyo cal i wi gi pa jo ma guweco ki guwo pi tim me kwero ma kitimo i piny (United States), kede i Kanisa (Laodicean Adventism). I ceng 11 me September, 2001, bal pa kwaro, ma kimiyo calo tim me kwero angwen ma Ezekiel oneno, obedo lok me adier ma temo ma tye kombedi i tic me goyo cal ma ocako i kare meno.
Tem me mwaka 1863 omako tung pa muvimenti me Millerite, calo ma ki nyuto kwede ‘abicel kare’ i Levitiko 26, ma kiweyo woko i mwaka 1863. Tem no tye ki bedo ki mito onyo pe mito me dwogo i yoo macon pa Jeremia, me nongo kuc pa kud me agiki. Tem me mwaka 1888 obedo kwena ma ocwani bot kanisa pa Laodicea, ma ki kelo ne ki Elda Jones ki Waggoner, ma en bende kwena me poko obedo maler ki yie.
I higa 1856, lok bot Laodikia obino i dul pa Millerite, ci obino kede lere ma omedo pa ‘Seven Times’; ento, bedo ma kiketo cal kwede yati ma i lok bot Laodikia, kacel ki lok pa lamalamo me gin ma otime con, gicwero gi i higa 1863. Bedo man kiketo cal kwede neno (mareh) me ‘rwome’, kacel ki neno (chazon) me ‘yer pa lamalamo’—magiduto gicwero. Neno aryo magi gin otime i ceng 22 me Okotoba 1844, ci i higa 19 lacen magi duto bene gicwero, pien Yesu kare ducu miyo rwate agiki ki acaki.
I ceng 11 me September, 2001, tem me gonyo me 1863 ki 1888, dok obedo tem me adwogi, pien gin aryo obedo ki kube ki yo macon me Jeremiah. I ceng eno, ngec me Kudro me Agiki obino, ki tem me 1919 bende obino, pien i 1919, Lok Mabere mape atir me Kristo ma pe tye ki lwit mo keken me lok me porofet, oketo piny calo ngec me “Kuc ki bedo maber” mape atir. Ka lakica madwong me Jwero pa Yohana, gin apar aboro, obino i piny i ceng 11 me September, 2001, rec acel anyim i adek ogityeko, ki rec acel anyim i adek nyutu ngec me “dwon makwongo”.
Kombedi obino lok ni an awaco ni New York obikwany woko ki por madwong me pi? Man pe abedo awaco. Ento an awaco, ka an neno ot madwong ma ki yaro kono, iye ki iye, ‘Gin me neno ma marac tutwal gubitime ka Rwot obel me odugu piny matek! Eka lok me Revelation 18:1-3 gibed orumu.’ Kabedo apar aboro weng me Revelation obedo lok me ciko ikom ngo ma obino i piny. Ento pe atye ki lac ma pire keken ikom ngo ma obino i New York, kende ni angeyo ni nino acel, ot madwong ma tye kono gibibolo piny ki wiro kede puro me Teko pa Rwot. Ki lac ma kigiami an, angeyo ni ketho tye i piny. Lok acel ki bot Rwot, kedo acel pa teko ma matek pa En, to ot madwong man gubibong piny. Gin me neno gubitime ki lworo matek ma pe watwero poyo. Review and Herald, July 5, 1906.
Ka malaika pa Apok apar aboro obino, kot me agiki ocako oyoto, ki ‘kube me lok pa Laloc’ ma ki nyutu i Buk me Habakuku, kit aryo, ocako. Kube eno onongo pi yore aryo me niang porofesi pa Baibul, kacel ki ngec me kot me agiki ma pe atir ki ma atir. Kube eno otum ka ‘dwon aryo’ pa Apok apar aboro obino, ka onyutu cako me hukumu pa Lubanga ma ocwalo piny i Babilon me kombedi, ki lwongo jo pa Lubanga mapat ki i Babilon woko. Obino pa dwon aryo nyutu agiki me gin ma otime me keto muhuri pa jo 144,000, ma ki nyutu kwede tim marac me angwen; ma dong nyutu ‘kare ma angwen ma ma agiki’ pa Adventizim pa Laodikea, calo kunyo piny me woro ceng, i kare me cik me Sande ma cok obino.
Lite me tho pa Protestantism ma orwenyo ki yie, matye i tung me woto piny pa malaika ki ludwong me 1844 ma kiloro woko, obedo cal pa lite me tho pa Adventism me Laodikea, matye i tung me woto piny pa malaika ki ludwong ma kiloro woko me cik pa Sande ma obino cokcoki. Nabi me Yuda okinye i kabur acel kwede nabi me Betel ma lokne pe adiera, ka Rwot Yosia ocako yubo pa iye, ocung i wang kabur man con. Yubo pa Rwot Yosia, ma nyinge tito “twolo pa Lubanga”, ocake ka Lubanga ocake lito jogi me kare me agiki dwogo bot twolo i September 11, 2001. Yubo pa iye onongo ocake kare ma kicako tic me dwogo Tempele.
Otime ni i mwaka me apar aboro pa Rwot Josiah, ni rwot ocweyo Shaphan, wuod Azaliah, wuod Meshullam, lagoyo coc, i ot pa Lubanga, kowaco ni, “Wot bot Hilkiah, jalamo madit, me opyero pesa ma kikelo i ot pa Lubanga, ma lagwoko bur ogamo ki bot jo. Ci gicwalo ne i lwete pa joma timo tic, joma tye ki lalo me ot pa Lubanga; ci gimi ne bot joma timo tic ma tye i ot pa Lubanga me yubo bal pa ot, bot latic me yien, ki latic me yub ot, ki jomako kite; me nongo yien ki kite ma gicako kanyo me yubo ot.” Ento pe gipyero iye gi i kom pesa ma gicwalo i lwete gi, pien gi timo ki ada. Ci Hilkiah jalamo madit owaco bot Shaphan lagoyo coc ni, “Anongo buk me cik i ot pa Lubanga.” Ci Hilkiah omiyo Shaphan buk, ci okwano ne. Shaphan lagoyo coc obino bot rwot, ci ocwalo ngec odok, owaco ni, “Lacero mamegi ogamo pesa ma onongo kinongo i ot, ci gicwalo ne i lwete pa joma timo tic, joma tye ki lalo me ot pa Lubanga.” Ci Shaphan lagoyo coc onyuto rwot, waco ni, “Hilkiah jalamo omiyi an buk.” Ci Shaphan okwano ne i anyim rwot. Otime ni, ka rwot owinyo lok me buk me cik, to opobo lewic pa iye. Ci rwot ocik Hilkiah jalamo, ki Ahikam, wuod Shaphan, ki Achbor, wuod Michaiah, ki Shaphan lagoyo coc, ki Asahiah, lacero pa rwot, waco ni, “Wut, penyi bot Lubanga pi an, ki pi jo, ki pi Juda weng, i kom lok me buk man ma kinongo; pien madit tye mirima pa Rwot ma ocako i kom wa, pien kwaro wa pe gi winyo lok me buk man, me timo kaka gin weng ma ki keto i coc i kom wa.” 2 Kings 22:3-13.
Poropheti me yub pa lati ma nyinge Yosia, nyutu ceng 11 me September, 2001, ka malaika ma twero madwong o aa piny ci otero jo pa en me kare me agiki dwogo i yoo macon. Aa piny kono kityeko nyutu calo aa piny pa malaika acel en i ceng 11 me August, 1840. Aa piny aryo ne onyutu otumo pa poropheti pa Islam. Ngat ma i mukato, ma nyinge rwate ki nyutu con, ci cwal con lok me ni poropheti me cawa pa Islam ma ononge i Revelation chapita aboro, coc apar abicel, obino otumo, en ne Yosia.
I golo piny aryo pa malaika ma tye i Buk me Nyutu chapta apar onyo apar aboro, nying “Josia” kityeko keto ne calo alama. Josia Litch oyabo kwena me Islam ma otimo pire kene i 11 August 1840, ki i 11 September 2001 porofesi me yubo nyathi ma nyinge “Josia”—ma laporofeti ma pe winyo cik onwongo oketo woko i lok me Jeroboam—otimo pire kene i Adventism me Laodikea, ka malaika ogongo jo me kare me agiki dwogo i lok me kit ma kicako con, kama kwer me laporofeti ma pe winyo cik ki Jeroboam onwongo ocop pi woko ki okato pire kene. Lok me Baibul onyute porofesi ni Josia bito, ci ka lok ma kityeko nyutu calo laporofeti ma pe winyo cik otimo dok i 1844, waco me nyinge ma onwongo owaco con dok kityeko oketo ne i lok me porofesi.
I September 11, 2001, Simba pa dul me Yuda otelo jo pa En i kare me agiki, dwogo i yore macon pa Yeremia, ma nyutu higni 46, ikare ma Lacam me Lwak nongo otyeko yiko ot pa Rubanga me obino iye ki cawa manok i October 22, 1844. Yosia onwongo kwer pa Musa ka ocako tic me yiko odoco ot pa Rubanga. Yesaya onyutu tic pa jo 144,000 calo tic me dwogo odoco.
Gin bi dwogo keto kabedo ma opoto me kare macon; gin bi dwogo opoto ma i con; ki gin bi dwogo gwenge ma opoto, opoto me kare mapol. Yesaya 61:4.
Tic pa Yosia i yiko kacel ki dwoko Hekalu odoco, obedo tic ma Isaya nyuto ni ki timo gi jo pa Lubanga i cawa me agiki; pien anabii weng gi tito mapol maloyo ikom cawa me agiki loyo cawa ma gi obedo iye. Tic en bende onongo nyutu ne ki calo jo ma o aa ki Babulon i cawa pa Ezera.
Pien wan obedo lutic ma kiloro; ento Lubanga wa pe oweko wa i kit lutic wa, ento omiyo wa kec i wang Rwodi pa Peresia, me omiyo wa dwogo bedo, me yub ot pa Lubanga wa, kede me yubo dok gin ma opoto iye, kede me omiyo wa otir i Yuda kede i Yerusalemu.
Tic ma Ezra onongo tye katic kwede ogik ka gi owuuko ki Babulon, ki en obedo calo tic me dwogo ot pa Lubanga ma Yosia onongo tye katic kwede, en aye tic ma Yesaya onongo nyutu pi jo Lubanga me cawa me agiki, ki en ocako i September 11, 2001. I Buk me Nyutu pa Yohana, bende onongo nyutu tic eno.
Dwon ma awinyo ki polo owaco bot an dok, owaco ni, “Wot, i kwanyo buk matin ma oyabe i lwete me malaika ma ocung i wi pi ki i wi piny.” A wot bot malaika, awaco bot en ni, “Miya buk matin.” En owaco bot an ni, “Kwany, i cam weng; obin timo kom mamegi peko, ento obin bedo i cinge mit calo asali.” Akwanyo buk matin ki i lwete me malaika, acamo weng; obedo i cinga mit calo asali; ka atyek camo, kom an otye ki peko. En owaco bot an ni, “Imyero i poropes dok i nyim jo mapol, ki piny mapol, ki leb mapol, ki rwodi mapol.” Kikimiwa an opok calo kwer; malaika ocung, owaco ni, “Jol, i pimo ot pa Lubanga, ki maka, ki gi ma pako iye.” Ento wang ot ma tye i boko pa ot weko woko; pe i pimo; pien kimiyo bot jo ma pe Yudaya; ki pach maler gibitukore ki ti-gi pi dwe 42. Abe miyo lamiya aryo teko, ki gibi poropes pi nino 1,260, gin kiketo i yub me saka.
I lok man, John obedo cal pa jo pa Miller ma gi ocamo kwena ma tye i cing pa malaika ka en oaa ki malo i August 11, 1840, ento bene gi otyeko poto i peko ma gar me October 22, 1844. Kun tye i peko ma gar me 1844, kiwaco bot John ni, calo cal pa jo pa Lubanga me cawa me agiki, myero o dok odoco temo ma kinyutu kwede i kare me 1840 dok i 1844, nyutu anyim bot September 11, 2001, kacel ki cik me Sande ma tye kom bino cok. Kiwaco bot en ni, “Myero in iwaco lok pa janabi dok odoco i nono bot jo mapol, ki piny mapol, ki leb mapol, ki rwote mapol,” me nyutu ni piny weng omedo ler ki duŋ pa en ka malaika oaa ki malo i Revelation 18, ka lok me gin ma otime i Revelation 10 dong odit odoco—“rek ki rek.”
I kube me nyutu lok pa con ma bite oyube ka jo pa Lubanga me kare agiki bin dok gonyuto porofesi, kicoko John ni, “Imalo i rim Hekalu pa Lubanga.” Kit me rimo ne kityeko nyutu maber, pien kiketo ne i mwaka 1844, ma i ceng 22 me October opukne otyeko bedo yel pi koyo. Kicako ni orim Hekalu pa Lubanga, ento oweko woko paca me Hekalu, ma kinyutu ne ni tye calo kare pa jo ma pe gi Yudaaya, ka gibed yubo piny paca me Hekalu pi mwaka 1,260. Mwaka 1,260 gutyeko i mwaka 1798. John myero ocak rimo ne i 1798, ka oweke woko mwaka 1,260 ma con, kun Hekalu me Cwiny ki Jerusalem me Cwiny kityeko yubo piny. Obedo ka tye i kare me koyo me 1844; kaber, ki 1798 nyo i 1844 obedo mwaka 46. Mwaka 46 meno gimiyo cal me Hekalu.
Ka Yohana, ma calo jo Obanga me kare me agiki, gubino poropheti doki—macalo ma gitimo con ki 1840-1844—gubino cako ka anjel o aa piny i tyeko me poropheti pa Islaam. Ticgi me poropheti doki bino mito tic me pimo temple, kede tic eno bin miyo calo nyutho me "yoo macon", ma obedo lok pa kare ma con ma "temple" omiyo calone, ma ocako i kare me agiki i 1798, ci otyeko ki kud cwiny madit me 1844. Ka gicako ticgi me nyutho "yoo macon" pa Jeremia, ma obedo "temple pa Yohana me mwaka apar angwen ki abicel acel", lwak pa Mose onwongo i ywaya ma kigoro woko i temple weng, ci kwena pa Josia ma bino otyeko. Tic pa Josia bene kimaro doki ki Isaia:
Jo ma obedo pa in gibi cwe kabedo ma otur macon: in ibiconge malo tig pa cawa mapol; gibikobo in, Latic me yiko puc, Latic me dwoko yo me bedo iye. Isaaya 58:12.
Jo Lubanga me kare me agiki myero gidwogo 'yo me bedo iye', ma aye 'yo macon' pa Jeremia. Myero gicweyo odoco kabedo macon ma obalo, macalo kit ma lutic i lok pa Josia ki pa Ezra gitime. Myero gitim yore me 'rek ikom rek', pien pe gitye keken me 'yeto' lok me kom pa Adventism, ma nyute ki ot pa Lubanga ma ki cweyo i mwaka 46; ento, kun gitimo mano, myero 'giyeto kom me jenereshen mapol'. Myero ginyutu ni movimenti me yubu woko acel acel tye calo tic me kom, ni 'rek ikom rek' nyutu kom me kare me agiki pa 1798 dok i 1844. Myero gi yub odoco 'yawi', kede 'yawi' nyutu yabo ma acaki i agulu onyo i wang ot ma yabo yo pi bal mukene mapol. 'Yawi' ma myero ki yub odoco en golo cik me 1863.
Ka Yosia obino i September 11, 2001, jo me Lubanga me kare ma agiki gi dwogo i yoo macon pa Jeremia, ci gi cako pimo gin matime pa jo Millerite. Gi nongo "bur". Gi nyutu atir pa juwel me lamal pa Miller kun gi yiko "kabedo ma gubalo macon". Gi nongo "cawa abiro", macalo Yosia keken, ci gi dwogo atir pa Levitiko 26, ci gicweyo woko "gubalo ma con". Ka gi dwogo "gubalo ma acel" ki "gubalo ma agiki" pa Levitiko 26, ci gi nyutu ni acel otyeko i 1798, ki en mapat otyeko i 1844. Kamano, tic gi me cweyo woko gubalo ma con, en keken "olut me pimo" ma gubiyone John, ma omiyo onongo twero pimo Ka me Lubanga.
Leone me kaka pa Yuda oketo jo me en dwogo i yore macon, pi gubed twero nongo lok me kuc ma agiki, ci lok me kuc ma agiki obedo lok me Islam pa Woe me adek. Ka gityeko nongo i agiki tebulu aryo maleng pa Habakuku, calo ki cal pa paionia me 1843 ki 1850, gineno ni tyen ne tye kede “Woe adek” me Kitabu me Nyutu pa Yohana, kapo aboro, ci ni Woe me aryo otyeko kato i ayela me tyen ka ma “Temple” pa Millerite otyeko yiko. Ci gin neno ni pwony pa “cik me keto poropheti i time adek” onongo kityeko keto anyim ki Leone me kaka pa Yuda, pi ka gin dwogo i yore macon pa Jeremia, gubed twero neno “pum ki dwogo-kuc”, ma obedo lok me kuc ma agiki pa Woe me adek, ma kinyutu ci kiketo piny ki lami-loko aryo pa Woe me acel ki pa Woe me aryo.
Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.
Lajok tye ka temo me cayo wii pa owadwa ki nyaminwa ki bot tic me yubu dano me bedo tek i cawa me agiki man. Lok ma tura pa en kitimo me ywayo wii gi ki bot peko ki tic ma myero gitimi i kar man. Gityeko yar ler ma Kirisito obino ki i polo me miyo Yohana pi jogi, calo pe tye gin mo. Giloko ni gin ma tye i anyim wa pe tye ki ber ma oromo mii wii kiketo botgi mapat. Gityeko weko adwogi ma oa ki i polo obed pe ki teko, ka giyoo jo Lubanga ki kit ma gubedo con, gimiogi i kabedo ne ngec ma pe adwogi.
'Man aye gima Rwot owaco ni, Cungu i yore, ki nenu, ki kwanyu pi yore me con, ma yo maber tye iyegi, ci wotu iye.' Yeremia 6:16.
Pe ngat mo temo kwanyo woko twol me geno wa—twol ma kiketo i acaki me tic wa ki yaro lok pa Lubanga i lamo kede ki nyutu. I twol magi, wa obedo tye ka yubu iye pi mwaka abicel ma otyeko otime. Jo mogo romo paro ni gi otyeko nongo yo manyen, kede ni gi romo keto twol ma tye ki teko madwong maloyo en ma kiketo dong. Ento man en goba madwong. Twol mukene pe ngat mo romo keto maloyo en ma kiketo dong.
I con, jo mapol ocako yubu yie manyen, ki ocako keto cik manyen. Ento kare mede ango ni gin ma giyubo ocung? Pi kare matin, oboto piny; pien pe ki cweyo kurne i Kidi.
Pe obedo ni lacam me acaki myero gi winyo loke pa dano? Pe obedo ni myero gi winyo pwonye ma pe atir, ki ci, ka gityeko gin weng, gibedo tek, waco ni: “Pe tye musingi mukene me keto pa ngat mo, labongo musingi ma dong keti”? 1 Corinthians 3:11.
“Dong wa myero wa gwoko cako me geno wa ka rwate paka i agiki. Lok me twero kimino bot jo eni ki Lubanga kacel ki Kirisito, kikwanyo gi ki i piny woko, keken keken, kelo gi i chieny ma ler pa gin ma adier ma tye kombedi. Ki leb ma kikano ki mac maleng, lutic pa Lubanga gu yaro ngec. Dwon pa Lubanga ma maleng ocik ratiro i adiera pa gin ma gu yaro.” Testimonies, volume 8, 296, 297.