But me acaki me dul 9 me Yabo pa Yohana nyuto tarumpeta me namba 5, ma en aye kec me namba 1; ki but me agiki me dul eni nyuto tarumpeta me namba 6, ma en aye kec me namba 2. Tarumpeta aryo kiyiko gi maber i cal me pionea me 1843 ki 1850. Ka lok me agiki me namba 6 me Danieri, dul me namba 11, kiyabogi woko i cawa me agiki i 1989, kacel ki obol piny pa Soviet Union, rwom me yub pa 144,000 ocake.
I 1989, gin ma atir ma kiyaro obedo magi: wot me yub madit i lok me Baibul, ki ni weng gityeko rwate kacel. Laloc weng, kadi bene lok me lamaleng weng, kacel ki wot me yub ma lamaleng, ginyutu wot me yub madit ma agiki pa jo 144,000, ma bene obedo wot madwong pa Lakica me adek. Ka kit me gubo cako, bene cako kweko me kot me agiki ki piny piny. Yabo wot me yub i 1989, ci i 1992 ki yabo gere me agiki matye 6 i Daniel chapta 11, omiyo kit me kobo, macalo kare keken ka gin ma atir manyen ma tye kombedi kiyabo.
I lweny ikom adiera me lok abicel ma agiki i Daniel apar acel, Rwot oyabo adiera ni tuk pa con ma ki nyuto ne i lok pa anabii pa Rome me joma pe yaro Lubanga, ka kikube kacel ki tuk pa con ma ki nyuto ne i lok pa anabii pa Rome me Paapa, ka kiketo gi i wi lwak aryo, kinyutu tuk pa con ma ki nyuto ne i lok pa anabii pa Rome me kombedi. Cik me keto lok pa anabii i adek kicwako ne, ci lacen ki tic kwede me gwoko woko ikom bal, kede me nyutu ki keto atir adiera. Cik ma guro ni rek me yubu acel acel rwate ki rek me yubu mapat, kede cik ma rwate ki keto lok pa anabii i adek, obedo kidi madwong me cik ma kiketo i wot pa malaika adek, calo kit ma cik ma kiketo, ma kitimo kwede, kede ma kicato i buk i tuk pa con pa Millerite.
Keto lok pa porofeti i kit adek, calo cik, kiyabo woko pi dul pa 144,000, pien gin aye dul pa kot me agiki, ci Islam me apire adek obedo lok pa kot me agiki. Cik me keto lok pa porofeti i kit adek, ki nyutu ne ki Simba pa dul pa Juda, con mapwod pe obino Islam me apire adek i gin pa lobo i nino 11 me September, 2001, pien En onongo mito ni dano pa En me kare me agiki bi ngeyo yot lok ma ki nyutu kwede bino pa apire adek, ka En odwogo dano pa En i yo macon pa Jeremiah.
Ngec pa jo me con ikom opur me abicel ki me abicel acel, ma kiketo i Buk me Apokor dyer abicel angwen, onongo kigeno ni en aye kany me coc i Buk me Apokor ma ki cwako ne ki gin ma otime con ki tek maber kacel ki terang maber. Uriah Smith ocako yaro dyer abicel angwen i Apokor, kun ogolo lok pa lamoko gin pa con ma nyingne Keith me nyiso tam meno keken.
Pi yubu pa tarumbeta man, wa bi dok ywayo lok ki i coc pa Ladit Keith. Lacoc man owaco adaa ni: 'I but mo keken pa Apokalipsi, pe dong tye rwate ma calo tye i gang jogi me yubu lok i but me yiko tarumbeta ma abic ki ma abicel, onyo goro ma acel ki ma aryo, bot jo Sarasen ki jo Turuk. Obedo poyi tutwal, kadi pe romo ngeyo ne marac. Pe obedo calo rek acel onyo aryo ma oyiko gin acel acel; ento gik weng ma 9 me Apokalipsi, ma kigabo i dyere ma rwate, tye ki yubu pa gin aryo.' Uriah Smith, Daniel and Revelation, 495.
Poko me chapta pa peko me acel ki peko me aryo okwanyo odoco kwo me peko me acel, ma lanyut ne obedo Mohammed. I kit me kabedo pa piny, kwo meno tye i bot jo ma Alexander Keith, lacam me kwo pa con, owaco gi ni ‘Saracens’, pinygi ma kombedi wacwako ni Arabia. Kwo me peko me aryo, ma lanyut ne obedo Osman 1, i kit me kabedo pa piny tye i Turkey, ma lacam me kwo pa con oyaro gi calo jo ‘Turks’. Kwo me peko me acel onongo kicono ki kityeko iye i Arabia, kabedo ma Islam ki Mohammed onywalo iye. Kwo me peko me aryo onongo kicono ki kityeko iye i Turkey, kabedo ma Ottoman Empire onywalo iye.
Kit ma otime con pa kwer me acel, nyutu lweny ma ogamo Rome ki jalweny ma tye pire kene, ma rwom keken ma tye iyegi ne obedo dini me Islam. Kit ma otime con pa kwer me aryo, nyutu lweny ma ogamo Rome ki dini ma kitero maber kacel ki twero pa lobo, ma ki yaro nying Caliphate. Ka itamo gin aryo weng, lweny ma pire kene ma ogamo Rome i kit ma otime con ma ki nyutu kwede Mohammed, onyo lweny ma kitero maber ma ki nyutu kwede Ottman, onyo Lobo ma ki yaro nying Ottoman, kit me lweny ne obedo me kobo atera ki pe gigeno. Pe ne obedo lweny ma gitimo ki keto jalweny weng i yunifoom ma rangi acel, ci gibato-gi i rek ka giyubo-gi me wot anyim i pur pa bunduk, macalo kit pa lweny ma ne tye i kare meno. Nying assassin tye i kom kit me lweny me Islam me kobo atera ki pe gigeno, ki kare mapol kelo too pa jang kobo bene.
Leb "assassin" otyeko kelo ne ki leb Arabik "hashshashin", ma obino ki "hashish", ma nyutu "hashish" onyo "cannabis". Kun acaki, onongo gitiyo kwede me waco pi dul ma gitye ki mung ki yego matek pa Musilimi Nizari Ismaili i Middle East i cawa me medieval. Jo ma onongo tye i dul man gubedo ginene pi yore me tic ma pe rwatte, kacel ki yore ma piri-piri ki keca, kun oyoto tic me kwanyo kwo me politika me nongo gimito. Giwaco ni i cawa mo gityeko myeko "hashish" me yubo pi ticgi, ma omiyo kitiyo ki leb "hashshashin" onyo "assassins" i piny me West. Assassins onongo gitiyo matek i cawa me medieval, mapire tek i Persia ki Syria, kacel ki gimedo rwom madit i poko me politika mapol, kacel ki kwanyo kwo, i kare meno. Ka orwate, leb "assassin" ocito i leb me Europe, ma iyie con obedo me waco mapol pi jo ma gitimo kwanyo kwo me politika onyo kwanyo kwo ma kiyero.
Yo man me lweny obedo rwom me lapor ma ber pa bal adek ma matek. Pien tic me lapor pa Islam obedo me cweyo lweny. Islam calo alama obedo me lweny weng, kede i Buk me Revelation, chapta abongwen, Islam pa bal me acel ki me aryo obedo cal me nyutu lwenygi. I Buk me Revelation, lwenygi kimiyo nying ni en tic ma keto ogwanga weng i cwiny matek, i kare matidi ma pud pe ‘probation’ obalo.
Kacel, oganda gu obedo gi mirima, kede mirima pa in ocito, kede cawa pa jo ma otho me gubed gihukumi, kede me in imii pedi bot latic pa in, lajogi, kede bot jomaler, kede bot jo ma luoro nying pa in, tino ki madit; kede in ibalogi jo ma gibal piny. Revelation 11:18.
“Jo me piny” gidoko “gi mirima”, con dong “mirima pa Lubanga” bino; “mirima pa Lubanga”, calo kinyutu iye i Buk me Nyutu, obedo “lakwo abiro me agiki” ma bino ka “temo pa dano” ogiko. I nyig lok man tye alama me yo adek: goyo mirima pa jo me piny, mirima pa Lubanga, ki kare me loro jo ma otho. Loro pa jo ma otho ma kimaro kany, obedo loro pa jo ma otho marac, matime i kare me mileniyamu me mwaka alufu acel; pe obedo loro me yenyo pa jo ma otho ma ocako i October 22, 1844. Sister White tye poyo ni alama me yo adek i nyig lok man gin pire keken, ki gitime calo ter ma i nyig lok.
Aneno ni keco pa ogwanga, keco pa Lubanga, kacel ki kare me miyo tam bot jo ma otho, obedo mo ka mo, acel dong ka woto i bang mukene; kacel bene ni Mikael pe ocungo, kede ni kare me peko, macalo ma pe obedo con, pe ocako. Ogwanga kany tye ka keco, ento ka Jadolo Madit wa otyeko tic pa En i Ka Maleng, En obicungo, obilubo le me cwer, ci loc marac abicel me agiki bipye woko.
Aneno ni malaika angwen gibedo kamako yie angwen nyaka tic pa Yesu i ot maleng ogik, ci dong apoya abicaryo me agiki gubino. Early Writings, 36.
Tice pa Islam i buk me agiki pa Baibul obedo me miyo lodul me piny cwinygi rac, ki gitimo mano ki lweny. Tice pa Islam i buk me acaki pa Baibul obedo me cwalo cing pa dano weng i lobo mii gicwal kacel i kom Islam, ma ki yaro calo Ishmael.
Lacak pa Rwot owaco bot iye: Nen, i tye ki lanyut, ci ibinywalo nyathi laco, ci ibimii nyinge Ishmael; pien Rwot owinyo peko ma itye iye. Ci en obedo dano ma orwogo; cinge obedo i kom dano keken, ci cing dano keken obedo i kome; ci obedo i wang lurem me en weng. Genesis 16:11, 12.
Leb "cing", ka ki tic kwede calo alama, tye calo alama weng pa Bibul; ki twero bedo ki ngec mapol, tutwal ki kit ma ki timo kwede. Maber keken, i lok me aneno anyim pa Bibul, "cing" calo alama nyuto lweny. Leb pa Ebru ma gi waco ne "wild man", en aye leb pa "punda pa Arab ma pobo", ma tye ki gin ma mapol me lok me aneno anyim ma dit; acel i gin eni obedo ni punda pa Arab obedo i dul me gin-woko "Equidae", calo "farasi" bende. I buk me Revelation chapta 9, ki i cal mapwodhi aryo me Habakkuk (cal pa pionia me 1843 ki 1850), "farasi" kitiyo kwede macalo alama pa lweny ma Islam nyutu i peko madit adek. Nyuto me acaki ki me agiki pa Islam, ma ki nyutu i buk me Genesis ki i buk me Revelation, gi nyutu Islam ki alama pa dul me gin-woko "Equidae" (punda onyo farasi), ki gi weng gi kobo matek tic pa Islam ni obedo me kelo lweny bot "dano weng" (pinye weng).
I i Kitap me Yabo pa Yohana, dwe abongwen, coc apar acel, kit pa Islam kityeko nyutu; pien, ki yore pa poro, kit kiyaro ki nying. Nying ma kimiyo rwot ma loyo Islam rwako odoco yaro me acaki pa Islam i Kitap me Cako, kun kicoyo ni kit onyo Lamo pa Ishmael “bi bedo i bot owad pa iye weng.” Rwot ma loyo Islam weng obedo Lamo pa Ishmael (rwot pa gi), ma lwetne “tye i kom dano weng.”
Gin onongo tye ki rwot ma ocung i wi gi, ma en lacam pa boko ma pe tye piny; ma i leb Ebrani nyinge en Abaddon, ento i leb Girik nyinge en Apollyon. Kwii pa Yohana 9:11.
I Buk me Yek Mukato, ma kiyaro con ki Leb Ebrani, onyo i Buk me Yek Manyen, ma kiyaro con ki Leb Giriki, ngat ma obedo calo rwot ikom joma luwo dini me Islam kityeko nyutu ni en Abaddon onyo Apollyon; ma, i nying aryo, nyuto ‘tho ki balo woko’. Tho ki balo woko aye kit pa Islam, bedi kiyaro i Buk me Yek Mukato onyo i Buk me Yek Manyen. Kit mapatpat me roho ma rwenyo iyie ngat acel acel ma luwo Islam, ma rwate ki cal me punda onyo farasi, gin aryo tye i lok me acakki ki me agiki ma loko ikom Islam. Jami aryo magi me poropetik tye ki cal me Alpha ki Omega. Ka Sister White kityeko nyutu ngec ma kelo jo 144,000 i ngima ni lwak ma tye ki twero madwong pa malaika adek, en owaco kamano:
Malaika tye ka mako yamo angwen; yamo magi ki nyutu calo faras ma tye ki mirima, ma tye ka temo me loke pire kene ki woto ki dwiro i wi piny weng, kelo balo ki tho i yo ne.
Wa bi wir i cing tutwal me piny ma pe giko? Wa bi bedo pe rweny, ki ma otur, ki ma otho? O, ka wa nonge i kanisa wa Roho pa Lubanga ki pum pa Lubanga ma En opyeo iye i jo pa En, myero gi tyer i cengi ki gubedo ki ngwec. Myero wa nen ni yo en macol, ki bur en macol tutwal. Ento ka wa wuo i bur ma macol, lawote pa en pe tye giko. Manuscript Releases, bolyum 20, 217.
Yamo angwen gigwoko woko i kare me keto muhuri pa jo 144,000, ki yamo angwen en “farasi ma tye ki peko me cwiny” ma tero “tho ki poto i yoo pa ne.” Me September 11, 2001, bal ma dit ma adek obino i kit pa porofeti, kelo “tho ki poto,” omiyo “ogwanga goro cwiny,” ka ogoyo lobo ma maber me cwiny “kombedi keken ki pe gicako paro.” Me October 7, 2023, bal ma dit ma adek mede i yoo pa ne me “tho ki poto,” omiyo dok “ogwanga goro cwiny” ka ogoyo lobo ma maber me ngom “kombedi keken ki pe gicako paro.” Goyo ma acel ma “mape gineno” onyutu cako pa kare me keto muhuri pa jo 144,000, ki goyo ma cok coki me October 7, 2023, onyutu cako pa kare me agiki, onyo “kano woko,” pa keto muhuri pa jo 144,000. Wan binu nino i kom mere pa lobo ma pe giko?
I cal me pionia ma maler aryo weng, giyaro Islam me peko me acel ki me aryo maber, calo jo lweny me Islam ma tye ka ngwec i farasgi me lweny. I cal aryo weng, ngweci pa faras me lweny pa peko me acel tye ka mako tong, ki ngweci pa faras ma nyutu peko me aryo tye ka cwalo bar me bunduki. Rwom megi kigeno maber i Revelation chapta 9, pien i kare pa peko me aryo aye kigero baruti, ki kacako tic kwede i lweny. Ka poyo lok ikom vese 17–19 me Revelation chapta 9, Uriah Smith ogoyo coc magi:
Dul me acel me tito man romo bedo tye ka nyutu ikom kit me nen pa lubar me faras man. Mac, ka gicako neno ne i kop me rangi, nyuto red; ‘red calo mac’ obedo lok ma kiwaco mapol; jacinth, onyo hyacinth, pi blue; kacel ki sulufa, pi yellow. Kede, rangi magi obedo mapol loyo i yunifoom me lubar man; en aye pingo tito, ka itero calo twon man, dong rwate maber i yunifoom me Turuk, ma kitgi ne obedo mapol ki red onyo scarlet, blue, kacel ki yellow. Wi me faras ne i kit me nen calo wi me simba, me nyutu teko, dwong-cwinya, kacel ki rweny matek; ento dul me agiki me coc eni, pe tye pi woko, tye ka nyutu ikom tic me gunpowder ki firearms pi lweny, ma kare meno ne gityeko kawo gi keken. Pien Turuk ne tye ka cwal firearms gi i wi faras, bot ngat ma neno ki kure obin nene calo ni mac, smoke, kacel ki sulufa tye ka aa ki i wii me faras, calo kit ma cal ma rwate kwede nyuto.
I kit me tic pa Turuk ki gin me gun i lwenygi ikom Constantinople, Elliott (Horae Apocalypticae, Vol. I, pp. 482-484) owaco kamano:- ‘En ne pi “mac, bol, ki salfar,” en aye atiliri kacel ki gin me gun pa Mahomet, ma omiyo ne obedo kwiko pa abicel me adek pa dano—en aye kwanyo Constantinople—ki kacel ki adwogi ne, balo kacoke madit me Grik. Mwaka alufu acel ki mia acel, ki maloyo, onongo dong otyeko otime, kun Constantine ocako ne. I kare magi, Goths, Huns, Avars, Persians, Bulgarians, Saracens, Russians, ki boti kene Turuk me Otoman, gitemo giko ma rac kwedgi, onyo giyilo ne i lweny. Ento gin me gwoko ne pe gityeko romo kwanyo kwedgi. Constantinople odongo piny, kacel kwede kacoke madit me Grik. Ka ma eni ni, eno ne omiyo cwinyo madit pa Sultan Mahomet me yeny gin ma bi kwanyo gengo ne woko. “I twero leyo kanon,” ne penyo bot lacwee me kanon ma ocoyo obino bot en, “ma dite romo piko piny odiiro pa Constantinople?” Eka kiketo ot me leyo i Adrianople, kiley kanon, kiketo atiliri maber, ci lweny me yilo ne ocake.’
Otye ki wel madwong me neno kit ma Gibbon, ma kare weng obedo lamoko lok ma pe ngeyo ikom nyutu me Apokalip, oketo nyonyo manyen me lweny i anyim i cal me coc mamegi, i lok mamegi ma cam maber ki ma tek, ikom ogoro ma agiki me twero madongo me Girik. Me yubo pi eni, omiyo ngec me gin matime pa yiko manyen me gunpowder, ‘kombedi ni yubo pa saltpeter, sulphur, ki kweo;’ owaco pi tic me kare con pa Sultan Amurath, ki bene, calo ma okwongo waco, pi ot me yiko kanoni madit pa Mahomet i Adrianople; eka, i yore me kube pire kene, okwalo kit ma ‘goyo pa tong ki ol otime kacel ki kiir, ki dwon, ki mach pa musket ki kanoni;’ ‘rek ma bor pa artillery pa Turuk kityeko kwayo i oduny, bateri apar angwen goro i kare acel i kabedo ma romo donyo tek;’ ‘kwec me gwoko ot, ma obedo medo kare mapol ikom bal pa lweny, kigiyoli i cing weng ki kanon pa Ottoman, bur mapol oyab, ki i tung lawang pa St. Romanus, tur angwen gicoyo ki piny:’ kit ma, ‘ki i rek, ki i galley, ki i dogang, artillery pa Ottoman ogoro i cing weng, kambi ki bungu, Girik ki Turuk, gibedo i pur pa kiir, ma romo kwane pe ne otimee nono, ento keken ki yweyo ma agiki onyo ogoro ma agiki pa Lobo Roma:’ ‘oduny aryo gicweyo gi kanoni obed cam me yog:’ ki kit ma, i agiki, Turuk ‘ginengo i tung bur,’ ‘Constantinople gikemo, twero mamegi giyayo piny, ki dini mamegi giyak i ludu ki lamede me Musilmi.’ Atye akwaco ni tye ki wel me neno kit ma Gibbon okwanyo maler ki cwinya, ka odoko yiko ni cwalo bugi me cako bungu, ka keken ogoro me twero, obedo piny pa artillery pa Ottoman. Pingo pe en lok me moko i lok me nyutu wa? ‘Ki gin adek man, bar adek pa ngat giketo gi i tho, ki mach, ki kiir, ki salfa, ma oa ki cogo gi.’
'VERSE 18. Ki gin adek man gityeko nego adek me dano, ki mac, ki opobo, ki sulufa, ma oaa ki i dho gi. 19. Pien tekgi tye i dho gi ka i rwategi; pien rwategi ne rom calo nyoka, rwategi tye ki wic, ki gi gicako peko.'
Nyig coc man nyutu tim ma kelo tho pa kit manyen me lweny ma kiketo. Obedo kun jami man—baruti, bunduki, ki mzinga—ma agiki gityeko loyo Constantinople, ci kimiyo i cing pa Turk. Uriah Smith, Daniel ki Revelation, 510-514.
Wabi medo kwano pa ‘Woe’ ma adek i coc me anyim.
An acungo ki nino i cawa ma okato, ki peko madwong otye i wic an. Atye ka cwalo lok bot owadwa wa ki nyadwa wa, ci en obedo lok me ciko ki me yub, ikom tic pa moko ma tye ka cwalo ngec mape atir ikom nongo Lamo Maleng, ki kit ma obedo timo kwede kede latic pa dano.
Kityeko gonyo an ni fanatisim ma calo en ma kicako waco wa me kobo ka kare ma 1844 otyeko orem, obino doki i wee wa i kare me agiki me kwena; ci ni wa myero kobo peko man kombedi ki teko acel keken calo kit ma wa okobo con i kare me acaki.
Wan tye i wang ot pa tim madit ki matut. Lok pa janabi tye ka tyeko pire keken. Lok me gin lamal ki ma opoto tutwal tye ka cono i buku pa polo—tim ma ki waco ni gibino anyim i kare manok me nino madit pa Ruwa. Gin weng i piny tye i kit ma pe otut. Piny mapol tye ki kec, ki yubo madit pi lweny tye ka time. Piny tye ka paro marac i kom piny, ki tekwaro i kom tekwaro. Nino madit pa Ruwa tye ka cito matek tutwal. Ento ka piny tye ka kubo lwak pi lweny ki yweyo remo, cik ma kimiyo bot malaika dong tye i tic, ni gingengo yamo angwen nyaka lutic pa Ruwa gicoyo kite i latinggi. Selected Messages, buk 1, 221.