Pot buk acel me Danyel tiyo calo lok pa malaika ma acel, ki pot buk aryo tiyo calo lok pa malaika ma aryo. I kit me alama pa lok pa janeno, lok ma acel en me bwogo Lubanga, lok ma aryo en me mi Lubanga pak, ki lok ma adek nyutu cawa me yubu. Pud pe wa donyo pire keken i pot buk aryo me Danyel, mito dwoko lok matidi. Lok pa malaika ma aryo, kun matwal, nyutu boto piny pa Babulon.
Ci malaika mamoko odito, kowaco ni, “Babilon opoto, opoto, buru madit eno; pien omiyo jo piny weng ometh waini me cwiny marac me bwenzi pa en.” Revelation 14:8.
Malaika me aryo tero poto pa Babilon calo gin man: ni en omiyo duli weng me lobo omadho “waini me kwec pa kube ma pe ki cik pa ne.” Poto pa ne obino ka nongo en otimo kube ma pe ki cik ki duli weng. Kube ma pe ki cik eno ki kete pi lok me pwony ma arweny pa ne, ma ki cimo calo “waini.” Kereke pa Katolika opongo ki lok me pwony ma arweny mapol, ento lok me pwony ma arweny ma okwako te ki poto pa ne en lok me pwony ma okelo “kwec” pa ne. Lok me pwony eno obedo kube pa Kereke ki Gavumenti kacel, kede Kereke tye ka lwayo kube ne. Kwec pa Kereke pa Katolika en yubo jo ma oketo nyinggi calo “heretiki.” Kwec pa ne kitimon ki kube ma pe ki cik pa ne ki rwodi me piny. Ka pe tye ki kube ki rwodi me piny, kede loyo gi, pe obedo ki twero me yubo jo ma oketo nyinggi calo “heretiki.” Poto pa ne me aryo, keken, nyuto kare ma bino ma en dok romo cako timo kwec pa ne macalo ma otimo i kare mukato, ma ki kelone pi kube ma pe ki cik ki rwodi me piny. Rwodi me piny gicito i kube ma pe ki cik kun gimadho arweny pa ne. Poto pa Babilon ki nyute pi kare agiki i Revelation chapta apar aboro.
Ci ka jami man otyeko otime, aneno malaika mapat oburo piny ki i polo, ki twero madwong; piny ocwero raa ki dwong pa iye. Okoko ki dwon ma matek, owaco ni, ‘Babilon ma lamal ocok, ocok; obedo kabedo pa ajogi, kwer pa tipu marac weng, ki ot me kabo pa nyono weng mape maleng ki ma goro. Pien dul weng me piny omwongo ki mwenge me kec pa goba pa iye, ki ladit me piny ogoba ki iye, ki jo me cato i piny orwate maber ki loyo mapol pa jami ma ber-ber pa iye. Anwinye keken dwon mapat ki i polo, owaco ni, “Woti woko ki iye, jona, kuti pe obed bongi ki bal pa iye, kede pe obino ki gwero pa iye. Pien bal pa iye otyeko obito i polo, kede Lubanga oparo jami marac pa iye. Dwokne iye calo en otyeko dwok i yin; miyone dog dog ki i kit tic pa iye; i yar ma en opongo, pongne iye dog.” Revelation 18:1-6.
Kapu me probation pa Kanisa Katoliki otyeko i higa 1798, ento obin dwoko timo tulugunya ma otyeko timo i kare pa otum, i kare me pire tek pa cik me Sande ma obino cito con.
Ento kadi atye ki gin manok i komi, pien in iweko nyako Jezebel, ma yaro pire kene ni en nabi nyako, me pwonyo kede me poyo latic pa an me timo poto, kede me camo gin ma ki miyo lam bot sanamu. Kede an omiyo ne kare me loko cwiny pi poto ne; ento pe oloko cwiny. Nen, abigolo ne i yataka, kede gin ma timo poto kwede abigolo gi i peko madwong, ka pe gi loko cwiny pi ticgi. Revelation 2:20-22.
Kimiyo en mwaka 1260 me dwogo i cwiny, ento pe odwogo. Mwaka 3½ me lacun ma otyeko kelo bot Got Karamel kimiyo Jezebel me dwogo i cwiny, ento bene pe odwogo. I kare ma cik me Sunday tye ka bino i United States, United States aye obedo acel i rwodi me piny ma timo cobo ki en i cawa me agiki; en aye lamal me piny me Apokalips 13. Dong opongo kop pa kare me tem pa en.
Lwak ma madit loyo weng, ki ma kica loyo weng i piny, en aye United States pa Amerika. Gwoko pa Lubanga ma kica ogwoko piny man, kede ocoyo iye kica pa polo ma loyo weng. Kany, jo ma kigiweyo woko kede ma gijimo gi piny ginongo ka me kuc. Kany bene, yie pa Kriciti i maleng ne kityeko miyo ngec iye. Jo man kityeko gamo kuc madit kede kica ma pe tye rumb. Ento jami man kicoyo dwoko gi ki pe akwero kede wiiro Lubanga. En ma pe tye ki agiki ogwoko rekod ki luwak weng, kede richo gi kiketo i rwom pa kuc ma gikwanyo. Rekod ma cing kombedi tye i rekod pa polo i kom lobo wa; ento bal ma bi pongo rwom pa richo pa en, en aye yubu cik pa Lubanga.
I tung' pa cik pa dano ki lagam pa Jehovah bi bino lweny madit ma agiki me tongo i kin ada ki bal. I lweny man wa dong tye ka donyo iye - lweny mape i kin kanisa ma romo ki romo ma gitye ka tongo pi twero ma malo, ento i kin dini pa Bible ki dini pa piilo ki yore. Gin ma bi rwate i kobo ada ki timo ber i lweny man dong tye ka tic maber kombedi. Spirit of Prophecy, volume 4, 398.
I kare me Cik me Sande, gicwako pire tek alama pa “beast”, ci “gimiyo cik pa Lubanga pe tic.” Piri i Cik me Sande, cal pa “beast” kitimo i iye United States. Cik me Sande bino i cawa acel, ento keto cal pa “beast” obedo kare me cawa. Kare meno obedo kare me poro, ma kilokone calo cawa me bedo pa Daniel, ma kilokone calo “mwaka 70” me cogo i Daniel dyer acel. “Mwaka 70” meno ocako ki Jehoiakim, ma tye calo kare ma ngec me acel kityeko miyo teko i nino 11 me September 2001, ci onino ki miyo cik pa Lubanga pe tic, ma kilokone calo “cik” pa Cyrus.
Taric pa kwo me nabii pa Daniel pi higa 70 obedo cal me yore mapol me porofesi. Obedo cal me cawa me keto alama pa 144,000. Obedo cal me yo me tem me gin adek, ma kityeko yaro i malaika adek i Nyutu 14; ki bene obedo cal me kit me yiko pa leb Ibrani "truth." Obedo cal me yweyo jo Levi, ma laco me agano otime ki iye. Obedo yaro ki kit ma Krisito oyweyo Ka Maleng ki cawa aryo. Obedo yaro ki yweko Lubanga ma yubo-yubo i Jerusalem, i pot buk 8 ki 9 pa Ezekiel. Ki bene obedo cal me taric ma i iye, cal pa le otyeko yubo i United States.
Cal pa kisolo bene kineno i forinikeshon pa Jezebel ki Ahab, forinikeshon pa Herod ki Herodias, nyig-dyang me gol pa rebelyon pa Aron, ot me woro aryo pa Jeroboam ma pe atir ma tye i Bethel ki Dan, ki lanabi pa Baal ki lanabi pa Ashtaroth i gin lok pa Got Karmel. Poko lok pa cal pa kisolo ma keken i coc pa Ellen White en ni: bedo kacel pa kanisa ki gavumenti, ka kanisa obedo ma loyo bedo kacel. Peko man me kanisa loyo gavumenti, en rwome pa ngo ma kit coc ma peca, Konstituson pa United States, kicweyo me gengo iye. Ka kit pa yabo woko kanisa ki gavumenti kigolo woko ki kisolo me piny i cawa ma cok con bino me cik pa Sande, dong bedo kacel ma otum pa kanisa ki gavumenti i United States bityeko.
Ki ceng 11 me September, 2001, nyaka ikare me cik me Sande i United States, tye tem me neno ma oketo i kom jo kwano me porofesi ma gineno yaro me cal pa nyam marac. Kombedi wan dong tye i agiki atata pa kit meno. I kit me yaro cal pa nyam marac, tye muvimenti mapol ma gicwako iye me miyo opong piny ikare me cik me Sande, kama alama pa nyam marac kigoyo obed keken. Tye muvimenti me politiki, me dini, me lwak, ki me cente. Nen jami ma ki rwate gi yaro me cal pa nyam marac i lok ma bino piny anyim.
“Dong yubu tye ka mede, kacel ki tim ma tye ka time, ma bino miyo cweyo cal pa lacer. Gin ma bicweyo i nining pa lobo, ma bi pwoyo lok pa lanen pi nino magi me agiki” The Seventh-day Adventist Bible Commentary, volume 7, 976.
Yubo cal pa nyama tye ki cobo ma mede anyim, ma tye kagamo ‘gin ma otime’ ki ‘woto’, dugi aryo ma tye ki nying me mapol. Lok me gin matime ma nyutu i higa 70 me cwalo gi woko pa Daniel ocake ki Jehoiakim, ci otyeko ki cik pa Cyrus. Yesu yaro agiki pa gin ki cako pa gin, ci tye ‘cik’ ma nyuto cako pa kare ma higa 70 me poropet pa Daniel nyutu iye. Cik eno obedo USA Patriot Act, ma gitimo i kom kwer pa Islam me peko ma adek i lwak piny. Ento, pe calo cik me lalo tic ma rwot ma keken pa Abraham Lincoln i Lweny me Civil, onyo ma Franklin Roosevelt i Lweny me Piny Weng ma Adek, Patriot Act pod tye katic, ci romo bedo ni bimedo ki rwom ki twero ka kwedo ki Islam me piny weng mede malo. Cik me lalo tic pa Lweny me Civil ki pa Lweny me Piny Weng ma Adek gutyeko ka kwedo otum, ento ki Islam me piny weng pe bi bedo ki agiki pa kwedo; kawo, bi bedo ki medo malo me kwer me terror i piny weng.
Itye yore me tam me cik aryo mapire tek i "Western culture". Cik me Ingilani ki Cik me Rome. Makwongo me Cik me Ingilani en ni, ngat ki lego ni pe ki bal nyaka ki tyeko nyuto ni ki bal; ento makwongo me Cik me Rome en ni, ngat ki lego ni ki bal nyaka ki tyeko nyuto ni pe ki bal. USA Patriot Act obedo lamal ma atir me Cik me Rome, kede obalo Cik me Ingilani piny maber. Man obedo acel ki "events" ma gibiro kawo i pango cal me yele. Ka United States me Amerika bino bedo cal me Katoliki, yore me tam me dini me Katoliki ki yore me tam me kit me loyo piny me Katoliki myero kiketo gi i United States me Amerika mapud pe ki cako keto alama me yele.
Lok man tye kwayo cwiny na dwong. Ipar ie; pien obedo gin ma dwong madit. Ki dul aryo magi, en mane wa bin keto cwiny wa iye? Kombedi wa tye ka yero, ci i kare manok wa bino ngeyo ikin ngat ma tye ka timo tich pa Lubanga ki ngat ma pe tye ka timo tich pa Lubanga. Kwano Cabita angwen pa Malaki, ci ipar ie matek. Cawa pa Lubanga dong tye iye iwa. Lobo ocako Kanisa obed calo kene. Gin aryo magi tye ka rwatek, ki tye ka timo ki yore me tam ma pe nen anyim. Protestanti bitye ka timo ikom ludito pa piny me cako cik me dwogo loyo ma orem pa “ngat me richo,” ma obedo piny i ot pa Lubanga, kinyuto cente ni en aye Lubanga. Yore pa Roman Katolik bityeko kany i lacam me gwoko ki kakan pa Gamente. Dwogo i woko man pa piny weng bino luge pi kare manok ki goro pa piny weng. Yubu pa adwong me Bibul pe dong gikwanyo ne ki jogi ma pe giketo cik pa Lubanga obed cik me kwo gi. Eka dwon bino winyo ki ywe pa jo ma ki otyeko goko gi pi Lubanga, ma ki rwate gi cwinyo ma Yohana oneno ma ki ogoko gi pi Lok pa Lubanga ki lami pa Yesu Kristo ma gikwaro; eka lamo bino yito malo ki i lutino pa Lubanga weng ma atir, “Cawa obino, Rwot, me itim; pien gi okwalo cik in.” General Conference Daily Bulletin, January 1, 1900.
Lok ma onongo ocake i anyim nyutu kare ma kitemo pa Katolika me Roma gibitero i gwoko kuc ki yubi pa Gavumenti, ma obedo i cik me ceng Abicel. Cik me ceng Abicel obedo agiki pa kare me alama ma ocako i ceng 11 me dwe me September 2001. Patriot Act i acaki tye cal pa cik me ceng Abicel i agiki. I yiko cal pa jami ma otungotungo, gik aryo matime en bino pa Woe ma adek, ki Patriot Act ma i lacen.
Cweyo cal pa nyama marac obedo temo ma i iye gin ma wa bin bedo i kare matwal bi yero, kede obino con i anyim me cik pa Sande. I kare me cik pa Sande, kare me temo wa calo Adventist me Ceng Abicel Aryo ogiko; kany ka lakit ma nen kigiyo, bendera bene kiweyo malo. Cweyo cal pa nyama marac time i anyim me cik pa Sande, i anyim me cweyo lakit ma nen, kacel ki i anyim me giko me kare me temo.
Rwot o-nyuta an maber ni cal pa lewic obi kiketo mapud pe kigiko kare me temo; pien en bino bedo tem maduong pi jo Lubanga, ma i kom en bi keto cing i bedo gi ma pe otum. Bedo mamegi obedo kamacobo ma opong ki gik ma pe rwate, ma romo miyo tel keken aye bi balo wicgi.
I Revelation 13, lok man kiketo ne piny maler atir; [Revelation 13:11-17, ma kikano].
Man aye temo ma myero jo Lubanga otemo mapwod pe gisitampu. Jo weng ma otyeko nyutu ni gi bedo girwate bot Lubanga, kun gigwoko cik pa Iye, ka gikwero yaro Sabat ma pe atir, gibibedo iye bendera pa Rwot Lubanga Jehova, ka gibinongo sitampu pa Lubanga matye ngima. Gin ma giweko woko ma atir ma aa ki i polo, ka giyaro Sabat me Jumapiri, gibinongo lyet pa ensolo. Manuscript Releases, volume 15, 15.
Kare me timo cal pa rwom onongo kiloko ne piny ki higa 70 ma Daniel onongo kicwalo ne i Babilon. I acaki, Daniel otyeko tem me lworo Lubanga, kun oyero tedo keken jeme ma cik pa Lubanga oyeto. Tem ma acaki pa Daniel ne obedo tem me tedo. Tem marom aryo pa Daniel ne obedo tem me neno, ma otyeko i agiki me kare me temo nino apar me tedo kit pa Lubanga, piny ki tedo pa Babilon. Ber pa kit me tedo meno oneno i cal pa kom pa Daniel. Tem marom aryo obedo tem me neno. Tem ma acaki obedo tem me tedo. Daniel onyutu yie pa iye, kede otyeko tem ma acaki; ento i tem marom aryo, Daniel pe oneno i anyim ni bino nen calo “opong-ki maleng-leng” loyo jo ma gitedo kit pa Babilon. Kare keken tye jo ma nen calo maber loyo, ento gitedo keca; kede tye jo me yubu kit me tedo pi bedo maber pa kom, ma gi poyo cwiny, ma nen calo tho ma tye ka woto.
Tic me lubo cing pire keni ki geno pa Daniel i tem me acel en aye ma omiyo odonyo kede maber i tem me aryo, pien adok me kare me tem me aryo onongo ocungo i ‘mudho’. Jo Millerite ma gicamo buk matin i August 11, 1840, ci kuno gipako Lubanga i waco kwena me ‘Midnight Cry’, ka kwena eno omede i piny weng calo ngolo me pi ma lamal. Tem me aryo obedo tem me neno ki wang, ma onongo tye i nyim iye tem me cemo pa cing ki pa cwiny, ci dong ogiko ki tem me ‘litmus’ pa poropeti. Tem me aryo mito nyutu ma ki wang pa geno ma kicako waco i tem me acel.
Koro yie obedo twero pa cwiny pi gin ma wa geno; en nyutu pa gin ma pe ki romo neno. Pien ki en, ludito gimongo nyutu maber. Hebrews 11:1, 2.
Daniyel chapta aryo obedo tem me neno, ma romo keken tyeko maber ka kit me chamo ma kicayo i tem me mukwongo tiyo kwede pire tek i yore me temo.
Pien neno dong tye pi kare ma kiketo; ento i agiki binyutu, pe biwaco bur. Kadi ka okeny, ikur pi en; pien obino adada, pe bikeny. Nen, cwiny pa en ma kityeyo malo pe tye kakare iye; ento ngat ma kare bin ngima ki yie ne. Habakkuk 2:3, 4.
Adok pa temo me aryo kityeko weko i otum pi nyutu ka yie ma kimiyo dwon i temo me acel obedo yie ma ada.
Ler mapat ma omiyone John, ma kiwacone i kudho abiriyo, ne obedo nyutu maber pa gin ma bi time piny i lok pa malaika me acel ki me aryo. Pe obedo maber pi jogi me ngeyo gin eni, pien yiegi myero kitem. I cikke pa Lubanga, ada ma ber tutwal kede ma otingo anyim biwaco piny. Lok pa malaika me acel ki me aryo myero biwaco piny, ento pe kinyute ler mukene mapol pud lok eni otyeko ticgi ma peke. The Seventh-day Adventist Bible Commentary, volumu 7, 971.
Obedo rwate pa Lubanga ni Poti aryo me Daniel tye i kom cal, pien en oyaro tem pa cal pa le matek. Lupwonya me poropheci ma gineyo ni 11 September 2001 obedo tyeko pa poropheci, gi omielo ki ranyisi buk ma ocano i mung. Ci gikelogi dwogo i yoo macon me Adventism, macalo kit ma gin nen iye i Charts pa pionia me 1843 ki 1850. Yoo macon o nyutu lwak pa malak ma acel, ma ci gikelogi me ngeyo ni en oyaro lwak pa malak ma adek. Rweny weng ma peya ma gikelogi me ngeyo obino ki ngec i kit me tito pa poropheci ma gi oywako. Kit me tito en onwongo kiketo ranyisi ki kit me tito pa William Miller, ma ogonyo kacce kwena ma acel i lok me con mere omiyo teko i 11 August 1840.
I mwaka 1840, tim mukene ma otimore me nyutu ma onen maber ocako kwayo ngec mapol i piny weng. Mwaka aryo con, Josiah Litch, acel ki lamo madito ma tye kabo lok pa Dwogo pa Kristo tung acel aryo, ocwalo lero pa Revelation 9, kobo nyutu ikom bwolo pa Empaya pa Ottoman. Ki ciko ma ociko, twero man myero ogole piny . . . i ceng 11 me August, 1840, ka kigeno ni twero pa Ottoman i Constantinople obale woko. Kede man, amiito ni, obin oneno ni obedo kamano.
I kare acel keken ma kiketo, Turukii, ki ambaasada pa en, oyie me gwoko pa piny me Yurop ma gigamo kacel, ci oketo en keken ii twero pa piny me Kriistian. Gini ma otime otyeko rwate maber ki lok me porofesi. Ka kineno, dano mapol tutwal oyie ni cik me yubo lok pa porofesi ma Miller ki gi ma tye lutic kwede okwako, tye ki adwogi, ci kimiyo tugedo me bino pa Kristo teko ma lamal. Jo me ngec ki jo ma tye i kabedo madwong orwate kwede Miller, i loro ki i coyo i coc lok pa en, ci ki cawa 1840 dok 1844 tic ne otere maber. The Great Controversy, 334, 335.
Ka jo ogamo ni gin matime i 11 September, 2001, obedo tyeko me porofeci, gin bene ‘gimoko ni rwongo tye i cik me yik me porofeci ma Future for America oyere.’ Malaika oaa piny kede buku ma kigaye i mung, omiyo cik bot gin ma bi camo ni gi cam. Tami me porofeci ma tye i iye i buku matidi me histori me Millerite, kacel ki buku ma kigaye i mung me histori wa ma kombedi, obedo mite pi wot kede ber i tem me cayo cal pa lewic. Ento ka dong ocamo—onyo keto i wii kit tic me porofeci—lami kwano myero dong anyutu i wang gin ma con ocamo. Tic me geno eni myero anyutu kwede tem ma gikobo ki adwogi ma ‘dark’.
Cik me lanabi pa William Miller i kare pa malaika me acel, ka kityeko kube kwede lagony me lanabi ma kitero i kare pa malaika me adek, omiyo lami me lok pa lanabi twero ngeyo ni malaika adek me Revelation 14, gin acel-acel, gikelo kwede kwena ma i buk matino, ma myero kicamo. Yore me tic ma giyero me camo buk omiyo lami meno nyutu ni, ka malaika me Revelation 18 oboro piny i 11 Septemba 2001, otye ki buk ma myero kicamo i lwete, kadi pe kigoyo pire tek i cabit 18.
Malaika en obedo ki buk ma kic i lwete. Tito pa poropheti man obedo gin ma Daniel onongo neno kwede ka oyero me yiko yie pa Babilon. Tito pa poropheti man aye mite wek wane neno cweyo cal pa lec me gweng, pi kadi wa kimiyo ngec ni tye "movements" ki "events" ma bi kelo i cweyo cal pa lec me gweng, wan bene kimiyo ngec ni yubu me cik pa Sande tye ka time i "darkness". Myero wa bed ki "night vision goggles" me cwiny wek wane neno yubu gi i kic, pi eni obedo cweyo pa cal, ento cweyo ne tye i "darkness". Bin ngene keken ki cik pa poropheti ma lalony pa poropheti okwako ka onyutu ni Dwe me Apar 11, 2001, obedo opongo pa bino pa Woe me adek.
Obanga onyiso ngo ma bi time i kare me agiki, pi jo pa en gubed ki kete me bedo ituk ikom otur me gonge ki kec. Jo ma kiworogi pi gin ma tye i tunggi, pe myero gidog i kwe ka gikayo otur ma bino, ka giyiko cwinygi waco ni Rwot bikwoko gi ma adwogi pa en i nino me peko. Wa myero wobed macalo jo ma tye ka kayo pi Rwotgi; pe i kwayo ayela, ento i tic ma dwong, ki geno ma pe yubu. Kombedi pe obedo kare me keto wi wa i gin ma pe dwong. Ka dano tye ka nindo, Satan tye ka timo tic ma peki, ka ociko gin pi ni jo pa Rwot pe gibinongo kica onyo kero ma maber. Tim pa Sunday kombedi tye ka lalo yore i ocok. Laloc tye ka mukoyo lok ma atir, ki jo mapol ma gicamwe iye pe gineno kany ma yore me piny tye ka woto. Lok ma gin yaro obedo malwalwal, ki nen calo pa Kristiani; ento ka obi waco, obinyiso cwiny pa nyoka madongo. Obedo tiji wa me timo weng ki twero wa me kwanyo woko peko ma kigamo. Myero wa temo yweko woko paro marac, ki keto wa i rieny ma atir i wang jo. Myero wakelo i wanggi lapeny ma atir ma tye i lok eni; ka mano, wacwalo dwoko ma tye ki teko loyo ikom yore mo keken ma gengo twero me cwiny. Myero wa yub Lok pa Obanga, ka wabed ki twero me miyo lok me pingo pi geno wa. Lanabi owaco ni: ‘Jo marac bitimo marac; ki pe ngat mo ikin jo marac bi ngeyo; ento jo ma jwak bi ngeyo.’ Testimonies, volume 5, 452.
Daniel nyutu 'jo ngec' ma twero neno wot pa cweyo cik me Sande, kata bene tye ka time i 'otii'. En twero neno kamano, pien oloo tem me cham con piri ikom tem me neno. Tem me neno pa cweyo cal me lec time i 'otii'.
Wa bi cako paro pi Buk Daniel chapta aryo macalo lok pa malaika ma aryo i coc malubo.
An abi kelo jo ma pe neno ki yoo ma pe gi ngene; abi miyo gi woto i yoo ma pe gi ngene. Abi miyo otum obed ler i anyim gi, ki jami ma ocokke obed atir. Gin man abi timo pi gi, ki pe abi wego gi. Yesaya 42:16.