Islam me kwer me acel ki me aryo i buk Revelation kapo 9, onyutu kom me yubu ma oketo bot Roma. William Miller onwongo oyaro trumpets “kom me yubu ma pe rwate” ma oketo bot Roma, ento Miller pe oneno Rome manyen, macalo rwate me adek ma gileyo lobo bot Armageddon. Uriah Smith ogamo ni trumpets onyutu kom me yubu pa Lubanga bot Roma, kede ni trumpets me abic ki me abicel (kwer me acel ki me aryo) gibedo kom me yubu bot Kanisa Katoliki.
Pi yubu me tarumpeta man, wa dok kwanyo ki i coc pa Mr. Keith. Laco coc man owaco ki atir ni: “Pe tye but mukene mo i Buk me Apocalypse ma lajuko lok gutye ki cwiny acel calo i kom keto pa tarumpeta namba 5 ki namba 6, onyo bal namba 1 ki namba 2, bot Saracen ki Turk. Gin obedo atir tutwal, ni pe yot me ngene marac. Kama pe gin obaro ki lok acel onyo aryo me poko keken, ento pot-buk namba 9 weng me Apocalypse, i but ma romo romo, opong ki ciko pa gin aryo.”
Lwak pa Roma ogedo, calo con onongo obino i rwom ki kwanyo piny; ento jo Saracen ki jo Turuk ne obedo gin me tic ma i komgi, lamo ma pe atir obed kec pi kanisa ma otony woko ki atir; pi mano, ne pe kicobo tarumbeta me abicel ki me abicel acel keken ki nying tarumbeta calo kit ma kicobo magi ma con; ento kikobo gi kec. Uriah Smith, Daniel and Revelation, 495.
Gin ma Miller ki Smith pe gi ngeno i kom opiri calo cer me Lubanga i kom Loma, en ni cer meno otyeko bino ki keto cik me lamo ceng. I piir 321, Constantine oketo cik me Sande ma acel, ci enyim piir 9 okobo ot me rwatte pa lwak ki i kabedo me Loma, ocwalo ne i kabedo me Constantinople, man okwako cako kit me gogoro woko pa Lwak me Loma. I Daniel chapter 11, Loma me pagan myero otong piny tutwal pi 'cawa' acel, ma nyutu piir 360, ki lweny me Actium, i piir 31 BC, nyaka i piir 330, i kare ma Constantine ogoro lwak i West ki East.
Obi donyo ki kuc, kadi i kabedogi ma opong loyo i piny; kadong obi timo gin ma laco mamege pe gitimo, ki kwaro mamege bende pe gitimo. Obicweyo i botgi gin ma okwanyogi i lweny, ki gin ma ogamo ki kwanyo, ki jami me dogi maber; aye, obicako tero paro pa en ikom ot me cuk ma tek, pi cawa mo. Daniel 11:24.
Ikare me higni 360 magi, Empaaya pa Roma onongo obedo macalo pe ki twero me loyo ne; ento ka kabedo me rwot okwanyo i East, twero me teto empaaya madit macalo eni pe dong romo. Constantine onongo otemo gwoko twero ka oyabo piny bot nyithina adek, ento mano keken omede pire tek opoto pa empaaya ma con.
Ka telo pa Papa oywako kom pa lobo i mwaka 538, i Council me adek pa Orleans kiweko cik me Sande. Ci, i mwaka 606, Mohammed ocako tic pa lanen, ci ki cal me alama en oketo calo trompet ma onongo myero obed gin ma jo me gin ma con gikwanyo ni 'kwer me kanisa ma opoto ki yie'. Gin matime me kec ma acel ki me ariyo, ma ocako ki tic pa lanen pa Mohammed i mwaka 606, otyeko i ceng 22 me dwe me Oktoba, i mwaka 1844, ka trompet me abiro oguro.
Peko me aryo otyeko woko; nen, peko me adek bino otum. Kadong malak ma abiro ogoyo tarumbeta; i polo obedo dwoke madwong, ma gi waco ni, “Rwome me piny man otyeko bedo rwome pa Rwot wa, kede pa Kristo ne; en obino rwomo pi kare ki kare.” Revelation 11:14, 15.
I kare me gin ma otime i “Woe” aryo ma ocako, Constantinople, ot pa lobo me Rome me tung camara, okawone i 1453, ki Rome pa Papa i tung cen, i 1798 gigoyone kwede kub me tho. “Kec pa kanisa ma okwalo yore” otyeko orwaro piny Rome me cing ki Rome me dini. Rwom me adek pa Rome manyen obi tyeko i cik me Sande ma kombedi tye ka bino i United States.
Jo Protestanti pa Amerika gibedo ma i tung me acaki i kwanyo lwete gi ki woko i kabedo ma mabor maber me nywako lwete pa Spiritualism; gibicobo bur me camo lwete ki teko pa Roma; i bot teko pa kube man ma acelgi adek, piny man bi lubo yore pa Roma i diro i wii twero pa cwiny.
I kare meno, Islam pa Woe me adek bitero kelo piny kec pa Lubanga i kom Rumi me kare ma kombedi pi keto cik me lubo Sande, macalo ma en otimo ki Rumi ma pe yaro Lubanga, ki Rumi me Papa. Kwede Rumi ma pe yaro Lubanga, en otime kwede opii me acel, aryo, adek ki angwen me tyeko woko lobo pa Rumi i kabedo pa Rumi i tung West i mwaka 476; pien, inge ka dong odonyo i mwaka 476, pe tye rwot mo me kabedo man ma obedo ki kaka pa Rumi. I mwaka 1453, opii me abicel pa Islam otyeko woko lobo pa Rumi i tung East. I mwaka 1798, i gin matime me opii me abicel acel pa Islam, lobo pa Papa i bot pinye pa Europe ma pud kigonyo gi i apar, otyeko woko. Tyeko woko pa lobo me cing pa Rumi, i tung West ki East, kacel ki lobo me dini pa Rumi, obedo kun ki keto cik me yubu me ceng pa jogi ma pe yaro Lubanga.
Jo United States gibedo jo ma kigwedo maber; ento ka giketo cing i twero me yie, gi weko Protestantism, ki gicwinyoro popery, pim me balgi bi opong piny, ki “apostasya pa piny” bi coyo i buk me polo. Adwogi pa apostasya man obed kwero pa piny. Review and Herald, May 2, 1893.
Yore mar adek me tic pa kwena keto kit pa opong mar agiki me kwena, malube ikom kit pa opong aryo ma ocake. I dwe me September 11, 2001, Peko mar adek obino i rekod me gin matime. En cako obino i dwe me October 22, 1844, pien Peko mar adek obedo trompit me abic aryo, kede trompit en ocake coyo i kare nen. Ento calo Israel me con, Israel me kombedi yero dwoko cik, kede gikel cawa me yogo i lobo ma pe tye jo, kun pe gityeko tic. Eka cawa me keto lacim pa malaika mar adek ogengo, nyo ni ocake dok nitit i dwe me September 11, 2001.
Pi mwaka 40, pe yie, yaro-yaro, ki boko cik ogengo Israel me con me donyo i piny Canaan. Peko kacel-gi magi oguro donyo pa Israel me kombedi i Canaan me polo. I kare mo keken, kica pa Lubanga pe tye ki bal. En aye pe yie, tim pa lobo, pe gigolo pire-gi tek bot Lubanga, ki kwec i tung jo ma giyaro ni gin pa Rwot, ma ogwoko wa i lobo man ma peko ki kec me cwiny pi mwaka mapol tutwal. Lok ma kiyero, buk 2, 69.
Lubanga pe loko, kadong opogo dano ki lero ma nonge botgi. Isirayel me kombedi onongo tye ki lero ma nonge mapol maloyo ma Isirayel me con onongo tye kwede, kadong kimiyo wa ngec ni "bal maromo acel-gi gityeko gengo donyo pa Isirayel me kombedi i Kanaan pa polo." Ka Isirayel me kombedi onongo gimiyo gi yubu keken ki lero acel ma Isirayel me con onongo gimiyo gi yubu kwede, onongo dong oromo; ento gin onongo tye ki lero mapol. Omiyo, ka obedo ni "bal maromo acel-gi" aye ma miyo "Isirayel me con" me woto i "agu" pi "mwaka 40", ci pe keken "Isirayel me kombedi" kigiweyo gi i "agu" i "tim me kobo" me 1863, ento bene adada kigero gi me tho kany. "Balgi" gityeko gengo tic pa "malaika me adek" ngatun kombedi.
Malaika owaco ni, 'Malaika ma adek tye ka kobo gi i apok pi apac pa Polo, onyo tye ka keto lacim i gi pi apac pa Polo.' Dul matidi man gi nen calo gitye ki paro ma goro, macalo ni gityeko ceŋo ikum tem matek dok ki lweny ma otete. Kitye calo ni ceng ocako ki i pot bilo ka omiyo can i wi-gi, omiyo gi nen calo jo ma oloyo, macalo ni loyo megi piny atika. Early Writings, 88.
Richo gi keken ma ogolo Isirael me con woko wek gutho i thim, gi gengo tic pa malaika me adek ma obino i nino 22 me dwe me October, 1844.
Bang’ Yesu oyab bur pa Kabedo Maleng Loyo, lacim pa Sabat gineno, kede Jogi pa Lubanga gipime, macalo kit ma nyithinda pa Isirayeli gipimeo macon, me neno ka gibedo gwoko cik pa Lubanga. Aneno Lacar ma adek nyuto i malo, kun nyuto jogi ma cwinygi opoto yoo bot Kabedo Maleng Loyo i Diiro Maleng me Polo. Ka gi ki yie gidonyo i Kabedo Maleng Loyo, gineno Yesu, kede geno ki ber gi cako yuto odoco i cwinygi. Aneno gi poyo gin me con, ki i puro me bino pa Yesu ma me aryo, ki i temo gi nyaka i tyeko pa cawa me 1844. Gineno ni cwinygi ma opoto kiyaro maber, kede ber ki twero me adwogi dok opungu cwinygi odoco. Lacar ma adek ocungo lacim i gin me con, kombedi, ki ma biro, kede gi ngene ni Lubanga adaa otongo gi ki yub pa En ma imar mar. Early Writings, 254.
Malaika me adek obedo malaika me keto muhuri, ki en obino i October 22, 1844, ento bal acel keken ma otyeko kelo tho bot Israel me con i cidi ogengo tic pa en. Gengo ma otyeko bino pi cwiny-kwero me 1863 obedo gengo me tic pa malaika me adek; kacel ki mano, keto muhuri ogengo kede obedo macer pi mwaka maloyo mia acel.
[Numbers 32:6-15, kicwalo.] Rwot Lubanga en Lubanga ma coyo, ento opoko tutuno ki richo ki kwanyo cik pa jo ne i kinde man. Ka jo pa Lubanga oo i tam pa En, tic pa Lubanga obed opore i anyim, ngec pa ada obed okobo bot jo weng ma bedo i wang piny weng. Ka jo pa Lubanga ngene En ki gitimo lok pa En, ka ginigwoko cik pa En, lacam pe obed obino oko i polo ki ngec ma pi lacame angwen ma gubedo me weko yamo woko, kun gicoyo ni, “Geng, geng yamo angwen, pe gituyi i piny nyo an abi miyo alama i wang wii pa jatiche pa Lubanga.” Ento pien jo pe gwinyo cik, pe gimiyo apwoyo, ki pe gitye maleng, calo Israel me con, kinde kityelo pi jo weng winyo ngec me agiki me kica ma kicoyo ki dwon madwong. Tic pa Rwot kikengo, cawa me miyo alama kigengo. Jo mapol pe ginen winyo ada. Ento Rwot bikweyi twero me winyo ki loko cwinygi, ki tic madwong pa Lubanga bianyim.
I ceng 11 me September, 2001, laciny adek obino dok, kede kare me keto ridi ma ogure woko ki cawa me dwoko kom me 1863, ocake dok. Obedo obino pa Islam me Woe me namba 3, ma bende obedo trompit me namba 7 ma nyutu cako me kare me keto ridi. Kare me keto ridi ocake ki obino pa laciny adek i ceng 22 me October, 1844, ka trompit me namba 7 ocake okweno, ento trompit en kigengo kede, ki guro ne woko.
En malaika ma aneno onongo ocung iwii nam ki iwii piny, oketo lwete malo i polo, ci ogamo ki En ma obedo matwal ki matwal, ma otimo polo, ki gin matye iye, ki piny, ki gin matye iye, ki nam, ki gin matye iye, ni cawa pe dong obedo: Ento i cawa pa dwon pa malaika me abiro, ka obicako wuwo, myero mung pa Lubanga otyeko, macalo en ma owaco bot laticne, laloc. Revelation 10:5-7.
‘Dwon’ pa malaika me 7, obedo dwon pa malaika me Buk Revelation boc 18, ma obino i piny ka gigolo woko piny ot madwong me New York City.
Ka gin man otyeko, an oneno malaika mukene obutho ki bot polo, tye ki teko madit; kede piny odoko maler ki duŋ pa en. En oyubu dwon ma tek, waco ni, “Babulon madit obutho piny, obutho piny,” dok obedo kabedo pa jogi marac, ki kabedo me gwoko jogi weng ma pe maler, ki ot me gwoko winyo weng ma pe maler ki ma inweyo. Pien gweng weng gicamo waini pa mir pa lwat pa en, ki rwodi pa piny otime lwat kwede, ki jo me cato pa piny gimoko lony madit ki kom ng'eny pa gin ma ber-ber pa en. Revelation 18:1-3.
“Dwon” pa malaika madwong ma oboro ki polo, omiyo cik bot malaika ni gimak yamo angwen, ma gicoyo calo “kec ma cwiny kwer” ma tye ka temo me rweyo woko ki kelo tho ki balo woko i yoo ne.
Malaika pa Lubanga timo cikke pa En, gin tye kamo ki gengo yot me lobo, wek yot pe ocweyo i lobo, onyo i nyanja, onyo i yago mo keken, nyaka latic pa Lubanga kiketo gudi pa Lubanga i anyim wigi. Kineno malaika ma twero madongo tye ka malo aa ki tung me anyim (onyo ka ceng oyabo). En malaika ma twero madongo loyo weng tye ki gudi pa Lubanga matye cing i lwete (onyo pa En ma kende romo miyo cing), ma romo nyuto i anyim wi alama onyo nyutu, pa gin ma bigeno mii pe-tho, cing matwal. En dwon pa malaika ma lamal loyo weng man omako twero me mi cik bot malaika angwen, wek gigeno yot angwen, nyaka tic man otim, ci nyaka omin cikke me weyo gi. Testimonies to Ministers, 445.
Malayika ma ciko malayika angwen me mako yamo, en malayika me Yabo pa Yohana, chapta apar aboro, ma omiyo piny obedo ler ki dwong pa En, kede ‘dwon madwong’ pa en obedo dwon pa malayika ma abiro.
En dong kit nyutu ma lamal keken ma kimiyo wa i Kwena abiro, pi paro wa, pi poyo cwiny wa, ki pi cweyo cwiny wa! Malaika angwen kimiyo gi lwak me timo tic i piny. Ento En acel, ma ocwalo kene me kica pa piny, tye ki gi ma kiyero manok. Nga? Gin ma tye ka gwoko cik pa Lubanga weng, ki tye ki yie pa Yesu.
Gimiyo Yohanna neno gin mukene: "Ci aneno malaika mukene ma obino ki tung ma ceng oyabo, ki cim me Lubanga ma tye ngima" (Revelation 7:2). En ngaa? Malaika me Endagano. En obino ki tung ma ceng oyabo. En aye Yabo me Ceng ma i Malo. En aye lero me lobo. "I iye tye ngima; ci ngima eno obedo lero me dano" (John 1:4). En aye en ma Yesaya owaco ni: "Pi wa, nyathi onywol; pi wa, Wod omiyo; ci lub me lobo obedo i batne; ci nyingne bikwongo ni: Pire-tek, Lami-tam, Lubanga ma tye ki twero madit, Wu ma kare pe otum, Lawirwot me Kuc" (Isaiah 9:6). Okwanyo dwone, macalo acel ma tye loyo lwak me malaika i polo, gi ma kik miyo gi twero me loro piny ki yot, waco ni, "Pe uluro piny, onyo yot, onyo yaci, nyaka wacim latic me Lubanga wa i wi anyimgi" (Revelation 7:2, 3).
I kany kit me Lubanga ki kit me dano otyeko rwate me bedo acel. Cik omiyo malaika angwen me gengo yamo angwen nyaka gityeko nongo kwayo ne. Kwan but weng. Lok me ywak ma waco ni, “Pe ibalo,” kityeko waco ne ki Ladwogo, Lakony.
Dwoko cing ki keme myero kigeng woko pi kare matin keken, nyaka tic acel otim. Ngec, ngec agiki me ciko ki kica, kigengo i timo ticne ki hero me cente ma i kum keken, ki hero me bedo i yot ma i kum keken, kede pe rwate pa dano me timo tic ma myero kitim. Lacam ma myero yubo lobo ki lwakne okuro i cing pa dano ma ki kwede lwak me polo onyuut, ci gi rwate me miyo, i dwong pa kit maleng ki dul pa ne, ngec ma myero odwoko cing pa lobo. Manuscript Releases, volume 15, 222.
Malaika ma adek, ma en aye Kriisto, en bende malaika me keto cing, ma obino i October 22, 1844. Ento pi kom pe winyo pa jo pa Lubanga, gicogo tic pa en me keto cing i jo 144,000 tut wal i September 11, 2001. Ci Islam me Woe ma adek ogoyo piny gang madwong pa New York, kacel ki tic me keto cing ocako. I cawa meno, lobo mapol “cwiny gi obur, ento gikengo gi”. Dwon ma acel pa pot buk apar aboro me Revelation, en aye dwon ma yubo malaika angwen wek gi gengo, ka keto cing i jo pa Lubanga tye katime.
Yesu kare weng nyuto agiki ki cako. I February 26, 1993, Islam me Woe ma adek gicungo bom me lori i ot me paking ma i piny pa North Tower me World Trade Center. Goro ne oketo opoto madwong i ot, okelo tho jo abicel, kendo okoyo jo mukene ma loyo alufu acel. Ento kwac man pe ogolo tower, ento obedo tic madwong me terorisim i lobo United States, kendo onyuto anyim gik ma otime i September 11, 2001.
Kare me keto cing ocako i 11 me September, 2001, ento kityeko cwalo gonyo anyim i mwaka aboro. Goyo lweny pa Islam i woko Israel i 7 me October, 2023, obedo gonyo pa agiki me kare me keto cing. Kit me poko pa Woe ma adek kityeko tero maber kacel ki kit me poko pa Woe aryo me acaki. I acaki me chapta ochiko me Revelation, keto cing pa 144,000 kityeko nyuto maber.
Wa bi paro lok meno i coc matye anyim.
Ka gin ma bi time macalo eni, kwer madwong’ ma i kom lobo ma obedo ki bal, dong lanyut pa jo Lubanga bino i kwene ange? Gin bi gonyo gi nining nyo tye oko ka apoya opoto woko? Yowani oneno ni gin ma i kit piny—yubu me piny, caba me yamo ki yie, ki lweny me teto—kikwayo calo ma kikengo gi i lwete pa malaika angwen. Yamo magi tye i kengo, nyo tye oko ka Lubanga omiyo cik me wego gi. Kanyen aye gony pa kanisa pa Lubanga. Malaika pa Lubanga timo cike, gi kongo yamo me piny, me yamo pe bin yoko i piny, nyo i pii, nyo i yat mo keken, nyo tye oko ka latic pa Lubanga opaco gi ki muhuri i pacgi. Malaika maduong’ onen calo ka obino anyim ki i tung ma ceng cako aa (onyo kabedo me ceng owuoko). Malaika maduong’ loyo weng man tye ki i lwete muhuri pa Lubanga matye ki kwo—onyo pa En ma keken twero miyo kwo—ma twero coyo cal i pac wi pa gin ma bi miyo gi kwo ma pe tho, kwo matwal. En aye dwon pa malaika ma i wii weng, ma tye ki twero me miyo cik i malaika angwen me gwoko kengi yamo angwen, nyo tye oko ka tic man otyeko, kacel ki nyo tye oko ka omiyo kwena me wego gi woko.
Jo ma tyeko loyo lobo, ring, kede Labolo, gin aye ma kiweko gi kica, ma gubino nongo lacim me Lubanga matye ngolo. Jo ma lwete pe maler, ma cwinye pe maler, pe gubed ki lacim me Lubanga matye ngolo. Jo ma gitye ka paro bur ki timo ne, gubiyweyo woko. Ka keken, jo ma i kitgi i wang’ Lubanga gitye i kabedo pa jo ma gubedo ka dwoko cwinye kede yaro balgi i Nino madit me Atonement ma anti-typical, gin keken gubineno, kede gubiketogi lacim macalo maribe pi gwoko pa Lubanga. Nying jo ma gitye ka tet ka neno, ka kuro, ki ka gwoko i neno pi nyuto pa Lakonygi—pire tek loyo jo ma gitye ka kuro tunguc—gubikano kwede jo ma gicime. Jo ma, kun gitye ki lero pa ada weng ma tye ka leyo i cwinye gi, myero ticgi otur ki geno ma giwaco; ento gitemogi ki bur, gigeto lanyut i cwinye gi, gipoto cwinye gi i wang’ Lubanga, kede gicoyo jo ma giceto kwede i bur, gubipoyo nyinggi woko ki kitap me ngolo, kede gubialo i kare me otum ma pe tye lero, kun pe gitye ki mafuta i otogo gi kacel ki lataragi. “I botu ma uluoro nying Na, Ceng pa Righteousness obi cako malo ki yeco i lapal-gi.”
Keto ranyisi me latic pa Lubanga man obedo kacel ki ma nyutone bot Ezekiel i neno. John bende ne oneno ngec me nyutu man ma ogamo loyo. O neno nam ki lalam pa pi kuden kuro, ki cwinya pa dano gitye ka riyo pi bworo. O neno piny tye ka golic, ki got gicwalo gi i tung nam (ma tye ka time adieri), pi ne kitye ka kuro ki ramo, ki got gitye ka pidi pi dwongo pa en. O nyutone bal, bal me yot, kech, ki tho ka gi timo ticgi ma ogamo loyo. Testimonies to Ministers, 445.