I gin mukato me porofeti pa Woe me acel, lating tic ma onongo obedo inyima pa Mohammed obedo Abu Bakr Abdullah ibn Abi Quhafa, tata pa dako pa Mohammed. Wan wabicako miyo nyingne Abubakar. Gityeko loko nyinggi i ves 1-4 me acaki. Abubakar obedo rwot me Islam me acel inyima Mohammed, ci gin mukato gicoyo cik ma omiyo bot jolweny pa en, ma ki nyutu i ves 4 me Kitabu me Nying Woko chapta 9. Cik en nyutu yore me sealing ma ocake ka bino pa Woe me 3, ma bene obedo Trumpet me 7, ma bene obedo bino pa Malaika me 3.

Malaika ma abicel ocamo turupet, ki aneno lagam acel obubu ki i polo oko i piny; ki miyi iye lagil pa bur ma pe tye boti. En oyabo bur ma pe tye boti; ki cwercwer one ki i bur, macalo cwercwer pa laba madit; ki ceng ki yie obedo maboc pi cwercwer pa bur. Ki ki i cwercwer oaa lokost i piny; ki gimiyo gi twero, macalo twero ma olal me piny tye kwede. Ki kimiyo gi cik ni pe gibed gicako peko i omwong me piny, onyo gin mo matye cwer, onyo yat mo; ento keken dano ma pe tye ki lacim pa Lubanga i wi me anyimgi. Revelation 9:1-4.

“Star” ma obuto ki i polo en ne Mohammed, ma ocako tici pa lanen i mwaka 606. Kimiyo ne “key” pi “open” “bottomless pit,” ma omiyo “smoke” ogwiro “sun and the air,” ki okelo “locusts” ma kimiyo gi “power” calo twero pa “scorpions.” “Key” en ne lweny me cing ma ocweyo twero me lweny pa Roma obed orumu, ci omiyo lweny pa Islam ocako dwogo malo. “Bottomless pit” obedo alama pa Arabia, kabedo ma Islam ocake kede, ki “smoke” onongo tye ka nyuto dini mape ada pa Islam ma obino loyo wot i piny weng ki bedo ka cano kabedo acel acel ma opongo ki “locusts” mapol ma gidiro wot i Africa me tung maleng, i Europe me tung macek, kadong i Arabia. “Locusts” obedo alama pa Islam, ki “power” i lok me porofeti nyuto twero me lweny. Twero gi onongo bedo calo pa “scorpions,” ma gikego matwal pe ki gen. Uriah Smith owaco ni:

Lacam obutho ki bot polo i piny; kimiyo ne lagam pa rupe ma pe tye piny.

Kun Rwot pa Persia obedo ka paro i tim me lamal pa kit tic pa iye ki teko pa iye, oyudo baruwa ma owuoke bot dano ma pe ngol i Mecca, ma kwayo ne me yee ni Mohammed obedo laco me kwena pa Lubanga. O kwero kwayo ne, ki okayo baruwa ne. ‘En kamano,’ owaco lanen me Arabia, ‘Lubanga bialo lobo me rwot, ki bikwero kwayo pa Chosroes.’ Ka obedo i boko pa pinye aryo me East, Mohammed oneno kwede cwiny ma ber i mung wot anyim pa balo gi keken; ki i tung me loyo pa Persia, ocwalo ororo ni, mapwod pe higi mapol otwolo, loyo obi dwogo dok i bot bendera pa jo Roma. ‘I cawa ma waco ni ororo man ocwalo, pe tye ororo mo ma onongo piri kwede ki timone, pien higi acel abicel me Heraclius ocimo ni poto pa lobo madongo obino macego.’

Chosroes oloyo lobo me Roma ma i Asia ki i Africa. Kande, ‘lwak pa Roma,’ i cawa meno, ne odong keken i goc me Constantinople, kede matwal ma odongo pa Greece, Italy, ki Africa, ki paco manok ma i te me wang pi, kobot Tyre nyaka Trebizond, i te me wang pi pa Asia. Tem me higni abicel ne okwanyo cwiny pa ruoth pa Persia me weyo temo me loyo Constantinople, ki me ciko cok me higni pa bolo me kwanyo woko ‘lwak pa Roma’: alufu acel me talent me gold, alufu acel me talent me silver, alufu acel me gite me silk, alufu acel me faras, ki alufu acel me bikira. Heraclius oywako cik ma pe ki dwong magi. Ento cawa ki kabedo ma onongo o nongo me kobo mwoc magi ki i ducu me tung pa anyim, otiyo matek kwede i yiko cogo ma cwiny dwong ki ma peko madwong.

Rwot pa Persia oyeko Saracen ma pe ngene, ci oyubu lok pa lami-nyutu me Mecca ma pe adaa. Ento ka bene piko dul pa Roma, pe onwongo yabo wang-ot pi dini me Mohammed, onyo pi mede me tuke pa jo Saraceni ma gu yubu lok ma pe adaa ki tong, kadi bed ni rwot pa Persia ki chagan pa Avar (lawi pa Attila) guboko i kin gi aryo twol me dul pa Caesar. Chosroes kene opoto woko. Dul pa Persia ki pa Roma gucoko tere pa kicel woko. Ci, kane pud pe gityeko keto tong i cing pa lami-nyutu ma pe adaa, gikweyo woko tong i cing pa jo ma onwongo bin gengo tuke ne ki yweyo teko ne woko.

Cakwe cawa pa Scipio ki Hannibal, pe tye tic ma goro madit ma kimito loyo tic ma Heraclius otyeko otimo pi waraga pa lwak. Oyenyo wot mamego ma goro madit kud i Black Sea ki i got pa Armenia, odonyo i cwinya pa Persia, ki owaco jo me lweny pa Rwot madit me dwogo pi gwoko piny pa-gi ma tye kolo remo.

I lweny pa Nineveh, ma ne gi lwenyo matek cako ki okinyi nyutu i cawa apar acel, bendera 28, kacel ki magi ma romo bedo opoto, ne gikawo bot jo Persia; mapol me lwak me lwenygi ne gigolo i kite kite, ki gi ma oloyo, kacce gabo balgi kene, gibedo otum i campo me lweny. Gang ki ot pa rwot me Assyria ne giyab pi kare me acel bot jo Roma.

Rwot madit pa Roma pe onongo ogonyo ki loyo lweny ma otyeko; i kare acel keken, ki kede yo acel man, yoo onongo oyabe pi dul mapol pa Saracen ma aa ki Arabia, calo alang ma aa ki kabedo acel, ma kun giceto i yoregi gipaka yore me yie pa Mohammed ma obur ki ma timo bwola, cik giopongo lwake aryo, Persia ki Roma.

Pe romo mito yaro ma opong maber pi gin man maloyo eni ma kicweyo i lok me agiki pa pot-buk pa Gibbon, ma iye onongo kikwanyo lulwongo ma kicwalo anyim. ‘Ka obedo ni lwak ma omer onongo kiketo labongo cal pa Heraclius, tice ma pe ki kit pa piny nen calo onongo ogoyo piny teko mamegi, pe calo omedo yubo tek mamegi. Pien rwot madito onongo omero i Constantinople onyo i Jerusalem, ot pa lobo ma pe ngene mo i rwate me Syria onongo kigiweko ki jo Saracen, ki gichogo i cing-cing jo lweny mo ma cako ceto me konyone,—gin matime ma nono ki ma pe ngene, ka pe onongo obedo kac me cako pa lok piny madit. Jo gweyo man gi obedo apwostol pa Mohammed; kica mamegi ma lalar o aa ki catu; ci i mwaka aboro ma agiki pa rwotone, Heraclius onongo ogolo i lwete pa jo Arab kabedo acel acel ma en onongo okwanyo woko ki jo Persian.’

‘Tipu pa bwola kede kwiri me cwiny, ma kabedo ne pe tye i polo,’ ogweyo woko i piny. Luri ma pe tye but ne mito ligang keken me yabo ne, ki ligang eno obedo agola pa Chosroes. En oyaro coc pa dano ma pe ngene pa Mecca ki yeyi matek. Ento ka ki ‘laco me kitwero ma ocoyo maber’ oburo i ‘buru me dic’ ma wang mo pe twero pweyo, nying Chosroes otum ocako gwen woko i anyim nying Mohammed; ci ‘dwe ma okene’ nen calo tye ka kuro cweyo nyaka lacim obul. Chosroes, inge bene ka otyeko obalo woko weng ki ogolo ruro ne weng, ogero woko i higni 628; ci higni 629 kicano ki ‘meko Arabia,’ ki ‘lweny me acaki pa jo pa Mohammed i tung ruro pa Roma.’ ‘Ki malak pa abicel okwee, ci aneno lacim oceto ki i polo odok i piny; ci ki miyo ne ligang pa luri ma pe tye but. Ci oyab luri ma pe tye but.’ Obolo i piny. Ka twero pa ruro pa Roma otyeko lami woko, ki ladit madit pa anyim otye otho i buru ne me dic, kwalo kwo me kabedo ma pe ngene i lit pa Syria obedo ‘acaki pa lok me yubu madit.’ ‘Jokwako kwo ne gi obedo lapostol pa Mohammed, ki tek me lweny ma gicakore ki kic obino ki i lobo ma pe tye pi.’

Bur ma pe tye piny.- Me ngeyo nying man romo kikan ki i leb Greek, ma giloro ni ‘maduny, pe tye piny, lamal’; kede romo loke bot kabedo mo keken ma opoto, ma cane, kede ma pe ki curo. Gicwako ne bot piny i kitne me con me kicakacala. Gen.1:2. I gin man, romo kwede ber loke bot opoto ma pe ngene me deret pa Arabia, ki i kome ne obino woko jama mapol pa Saracen calo cok me kecel. Kede bol woko pa Chosroes, Rwot pa Persia, romo kwede ber nyutu ne calo yabo pa bur ma pe tye piny, nikech ne ogero yoo pi jo malubo Mohammed me bino woko ki i lobo-gi ma ocok ma pe ngene, kede me yaro pwonye-gi ma goba ki mac ki okwi, nyo gi keto otum-gi i kom lobo ducu me anyim. Uriah Smith, Daniel and Revelation, 495-498.

Bal madit ma acel, ma en opuk ma abic, nyutu acaki me lweny pa Islam ikom Ruma; kede nyutu lweny i bot Ruma ki Pesia ma Ruma ogoyo, ento i timo mano, Ruma orwate teko pa lweny ne i tol ma pe onongo twero gengo dongo pa teko me Islam. Kit porofetik pa bal madit ma acel ki pa bal madit ma aryo ginyutu kit porofetik pa bal madit ma adek, kede obedo marwate me neno bal aryo ma acaki calo alama pa lok me bal ma adek, pien lok en nyutu kare me goyo kodo pa 144,000, ma ocako i Seputemba 11, 2001. Inyim lok porofetik ma kityeko nyutu ki Muhammad i vesi adek me acaki, vesi angwen nyutu Abubakar, ladit ma acel inyim Muhammad.

Kigicweyo cik botgi ni pe gibal yub me piny, onyo gin mo ma tye olwici, onyo yath; ento keken dano ma pe tye ki kite pa Lubanga i wii-gi. Revelation 9:4.

Cik pa Abubakar ne owaco jo laker pa Islam ni myero giyero ikom kit aryo me jo me pako ma ne tye i lobo pa Rom i kare meno. Kit acel ne jo Katoliki, ma gi tye ki dul me dini mogo ma gikwanyo piny me wi gi (tonsure), kede gi rwate pak pa Sande. Kit mukene ne jo me gwoko Sabat me ceng abiro, ci Sabat en cal pa Lubanga.

Bang’o tho pa Mohammed, i A.D. 632 Abubekr omako kom me cing; ma, ka otyeko oketo twero ne maber ki kit me lalo piny, ocwalo barua me ducu bot dul jo Arabia weng, ki iye goc ma kigolo iye tye magi:-

Ka wunu lwenyo lweny pa Rwot, bed wunu cwiny matek calo ludito, pe wunu cul i dyere; ento pe mii loyo mamegi opogo ki rem pa ladako ki lutino. Pe wunu cweyo yat me coc, onyo wunu mii atura i papo me kal. Pe wunu cweyo yat me me chiemo, onyo tim marac i dyang; keken gi ma wunu diyo me chiemo. Ka wunu keto cikke onyo gin me cik, bed wunu i ne, ki obed calo lok ma wunu owaco. Ka wunu tye ka woto, wunu bin nongo jo me lamo mogo ma gibedo pire keken i ot me monasteri, ki gi kwayo i cwiny me tic bot Lubanga ka en aye yo ma gi yero; wegi keken, pe wunu mii gi tho, onyo wunu obalo otgi me monasteri. Kadok, wunu bin nongo jo mapat mamoko ma bot sinagoga pa Saitan, ma gi oko wi gi; mii wunu paco lageng me wi gi, pe wunu mii gi kica, nyaka gi dok obed jo Muhammadi onyo gi mii cok.

Pe kiwaco i lok me nyutu onyo i koko me kit ma con ni cik ma ber ki cwiny gikwanyo gi ki matir maber calo cik ma ruc ma goro; ento kamano keken aye kiwaco botgi. Kede, gin ma onongo tye anyim magi keken aye cik ma Gibbon oketo i coc, calo ma Abubekr omiyo bot rwodi ma larom pa gi ne obedo me waco cik bot dul weng pa lweny pa jo Saracen. Cik magi tye ki yaro acel kede lok me nyutu, macalo ni caliph en keken onongo tye ka timo i ngec kede, ka ngolo cik ki winyo ma twol bot cik madit maloyo pa dano ma tyen tho; kede, i kit keken me ceto lweny ikom dini pa Yesu, ka yubo din pa Mohammed me bedone i kabedo pa dini pa Yesu, ocoyo dok owaco lok ma ki nyutu con i Lok me Nyutu pa Yesu Kiristo ni obiwaco.

Alama pa Lubanga i wii me anyimgi.—I lok ma wa owaco ikom 7:1-3, wa orwate ni alama pa Lubanga obedo Sabat pa cik ma angwen; ki gin me con pe gum atera ikom ngene ni, i kare me yub ma tye kombedi, tye jo ma gikwoko Sabat ma atir weng. Ento lapeny ma obedo kono bot jo mapol en aye: gin angeyo ngat mane i kare man tye ki alama pa Lubanga i wii me anyimgi, ki pi mano gityeko cako pe gubedo i kwer me Muhammadan? Ngat ma kwano obed ka paro matut gin acel ma wa dong walwongo iye: ni i kare ma tye kombedi weng tye jo ma tye ki alama pa Lubanga i wii me anyimgi, onyo jo me ngec ma gikwoko Sabat ma atir; ki bed ka ginen bene ni gin ma lok me porofeti tito en aye ni yubu me twero pa Turuk ma okwanyo piny pe gicwako botgi, ento gicwako bot dul mukene. Kit ma gin man tye kwede dong pe obedo peko; pien man keken aye gin ma lok me porofeti tito atir. Coc man cimo but dul acel keken i neno: jo ma pe tye ki alama pa Lubanga i wii me anyimgi; ki gwoko kwo pa jo ma tye ki alama pa Lubanga kimiyo wa ngec kwede kende kombedi, pi dwoko lok, pe ki cimo gi maber i nying. Kabedo maromo, pe wa kwano ki con ni ngat keken ikomgi obedo i bal mo keken ma Saraceni gicwako bot jo ma gitwero. Gi kiweyo gi tic bot dul mukene me ngat. Ki gonyo ma myero obi bot dul man pe kimiyo kwede yubo bot gwoko kwo pa jo mukene, ento kimiyo yubo but pur me yik ki gin mo macol me piny; calo, pe i muyi dogo, yom, onyo gin mo keken ma macol, ento keken dul acel me jo. Ka lok man otyeko time, wan neno gin ma kore tek: dul me jo lweny ma yubo piny giyweko gin ma jo lweny calo magi dong gubedo kwanyo—wi piny ki yub pa piny—ci, ka gikiweko gi twero me muyi jo ma pe tye ki alama pa Lubanga i wii me anyimgi, gicwer wii pa dul me jo dini ma gicwe wii me malo, ma obedo pa Sinagogi pa Setani.

Gin eni, atir atir, obedo dul acel me jomoni, onyo dul mukene i Kanisa Katolika pa Roma. Jo Musilmi gicwalo lweny botgi. Kadok wa nen ni tye rwate ma keken, ka pe obedo tam ma kikwayo, i yubu-gi calo joma pe tye ki maki pa Lubanga i wi-gi; pien en aye kanisa man keken ma okawo woko maki pa cik pa Lubanga, kun oyweyo woko Sabat ma ada, ka oketo en ma pe ada i kabedo pa en. En aye, pe wa gene, ki i poropheti onyo i gin ma con otime, ni joma Abubekr owayo bot lub-gi ni pe gicako me balo gi, ne tye ki maki pa Lubanga, onyo ni pire keken ne gi obedo jo pa Lubanga. Ngat mane gi obedo, ki pingo ma omiyo gi oyeko woko, lagam ma Gibbon ocwalo ma piny-piny pe omwone wa; ki wa pe tye ki yoo mukene me ngeyo; ento wa geno ki cwiny opong ni pe ngat keken ikin jone ma tye ki maki pa Lubanga gibalogi, ka dul mukene, ma atir atir pe gi tye kwede, gityeko giyiko gi i tong; kadong kamano, lok me poropheti ma kicimo kiketo opong maber. Uriah Smith, Daniel and Revelation, 500-502.

Abubakar oyange jo ma luwo Mohammed, odoko gi acel i Kalifaate ipiny tho pa Mohammed; ento, ka ber bene gin ngat aryo mapat i lok me mukato, ka keken gi nyutu cako me testimoni pa Islam me pire tek ma acel, kede ngat me mukato ma nyutu lok me mukato pa pire tek ma acel en aye Mohammed.

I acaki pa gin matime pa Uh we mar aryo, Mohammed mar Aryo ogamo Constantinople i 1453. I 1449, laka angwen ma nyutu Islam kikwanyo gi ki twot woko. Acaki ki agiki pa Uh we mokwongo kimake ki Mohammed: acaki kimake ki Mohammed Mokwongo; agiki kimake ki Mohammed mar Aryo. I poro, acaki ki agiki pa gin matime pa Uh we mokwongo tye ki rwedo me Alpha ki Omega.

Kacako pa keth aryo tye ki kwena me kare pa malaika angwen, ma cwalo calo Islam, ma ki golo gi woko, ci i Agost 11, 1840 gi kigengo. Kacel ki kare en nyo i Okitoba 22, 1844, tic me keto kido pa 144,000 kinyutu. Kacako pa keth aryo nyutu golo woko pa Islam, ento tyeko ne nyutu gengo pa Islam. Keth me acel ki keth me aryo tye ki aloka me kwena ma maber tutwal ma okube kare me cako gi kare me tyeko.

Kwer me acel ki kwer me aryo myero kiketo gi i kom gi, “rek i kom rek,” me nyutu kwer me adek. Kit acel me jonabi ma kinongo kwede ki lajogi aryo, me acel ki me aryo, pa Islam en ni gi nyutu cawa me kare ma pire tek ma nyutu cako ki giko, ki lacar me “Alpha ki Omega.” Gi bene tye ki lacar me aryo; pien cako me kwer me acel nyutu keto lacar i jo pa Lubanga, ki giko me kwer me aryo, bene nyutu keto lacar i jo pa Lubanga.

Woe ma adek obino ka Islam oketo lweny ka lacen ki pe ki geno ikom nyama me piny ma i Revelation 13, kany omiyo cako kare me keto alama. Keto alama pa 144,000 obot ka cik me Sande ma bino ki lacen, eyo i dwoko pa dogyowoko yie meno, dogyowoko yie me piny oyub bene ki goro pa piny. Macalo kit ma kityeko miyo calo bot pagan Rome ki papal Rome, goro pa piny otim kede lam pa Lubanga me opok. Woe adek bene gin opok adek. Islam me Woe ma adek bi goyo ka lacen ki pe ki geno doki i cik me Sande ma bino ki lacen i United States, ka kare me keto alama pa 144,000 obot. Kare meno kityeko miyo obedo calo kare me cako pa Woe ma acel, kacel ki kare me agiki pa Woe ma aryo.

Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.

Sara oneno wu pa Hagar ma pa Misri, ma onywongo bot Abramah, ka ogamo; omiyo owaco bot Abramah ni, ‘Iyubu nyako lacer man ki wu pa iye; pien wu pa nyako lacer man pe bi bedo kacel ki wu na—Isaka.’ Gin man odugu maber i wang Abramah pien i kom wu pa iye. Ento Lubanga owaco bot Abramah ni, ‘Pe obed marac i cing mamegi i kom lawi, kede i kom nyako lacer mamegi; i gin weng ma Sara owaco bot in, winy dwon ne; pien i Isaka ki bikwanyo lubbe mamegi. Kede i wu pa nyako lacer anabi timo pire oganda, pien obedo lubbe mamegi.’ Abramah ocungi i ceng ma matut, okelo mukate ki cal me pii, omiyo Hagar, oketo i tinge ne, kede lawi, oneyo ne; en odonyo, owoto i lobo arum pa Beersheba. Pii ma i cal opong pe, omiyo ocwalo lawi piny i wang yec matidi acel. En odonyo, obed piny i tung pa ne i yamo madito, macalo yamo me cweyo nyut; pien owaco ni, ‘Pe amito neno tho pa lawi.’ En obedo piny i tung ne, oyaro dwon ne, ocweo. Lubanga owinyo dwon pa lawi; malak pa Lubanga okwaco bot Hagar ki i polo, owaco bot en ni, ‘Itye kwene, Hagar? Pe ilwor; pien Lubanga owinyo dwon pa lawi kama tye kany. Cung, yaro lawi malo, kengi ki lwete mamegi; pien anabi timo pire oganda madwong’.’ Lubanga oyab wang ne, oneno wii pii; odonyo, opongo cal ki pii, omiyo lawi pii me mino. Lubanga tye ki lawi; odongo, obedo i lobo arum, dok obedo lanyut.