Ka Rwot omiyo jogi pa Iye me cawa agiki dwogo i "yoo macon" pa Jeremia i nino 11 me September 2001, dong onongo onyutu cik me keto poropheti i kit adek.
Ma Ladit owaco ni: Un bed i yoo, ki inen, ki penjo pi yoo macon—ange tye yoo maber—ki wot iye, ki ubino nongo kuc pi cwinya wunu. Ento gin owaco ni, “Pe wabino wot iye.” Bene an aketo luyote i tung wunu, waco ni, “Winji dwon apila.” Ento gin owaco ni, “Pe wabino winji.” Yeremia 6:16, 17.
Ka Rwot odwogo jo pa En bot yo macon, gin binongo kuc (pi me agiki), ki jo gwoko ot dong gimiyo gi lok me tarumpet. Jo nabi weng nyutu maber tutwal ogiko pa cawa me agiki, ci lok me tarumpet pa cawa me agiki obedo tarumpet me agiki, ma obedo tarumpet me abiro, ma obedo peko me adek.
Ka jo pa En me kare me agiki ocako wot iye yoo macon, gineno ni kite pa kec me acel oyaro ladit ma pire tek ma me cal me mukato (Mohammed), kede ni kec me aryo bende otimo kamano (Osman). Gineno bende ni opuk me acel, me aryo, me adek, kede me angwen tye ki ladit ma me cal ma pire tek me yaro opuk acel acel, kede ci coki gineno ni Osama bin Laden obedo ladit ma me cal pa kec me adek.
Mohammed onongo orwate ki piny Arabu, ki Osman onongo obedo cal me ranyisi pa Lwak Ottoman i Turkey, ki Osama bin Laden onongo ranyisi bworo pa Islam i lobo weng, kadi en, macalo Mohammed, onongo obedo Arabu.
Bende gityeko nongo ni peko ma acel ogoyo peko bot lwak pa Ruma, kede ni peko ma aryo okutho lwak pa Ruma. September 11, 2001, gityeko nongo ni obedo cawa ma Islam pa peko ma adek ogoyo peko bot lwak pa Ruma (Amerika me tung acel), ento ni i cik me Sunday, en bikutho lwak pa Ruma, ka Amerika me tung acel obino i agiki calo lobo me rwot ma abicel i poropheti pa Bibul, kede oweko twero me lobo pa gangne bot rwom ma pud adek pa nyoka madit, jam madit, ki lan poropheti ma pe atir.
Gityeko ngeyo ni Amerika obedo lany me piny ma tye ki tung aryo me teko. Kit madit me porofetik pa lany me piny en ni olwoko kit ki otino me dyang odoko nyoka madit. I kom porofeti, tung nyuto teko, kede teko pa lany me piny obedo Ripablikanizim kede Purotestantizim, ma kinyute calo tung aryo pa lany me piny. Ento kombedi i kare me agiki, tek aryo pa lany me piny ocol odoko teko me lweny kede teko me ekonomi. I dwe 11 me September, 2001, Islam me peko madit me adek ogoyo piny—alama pa lany me piny—kede Pentagon—alama pa teko me lweny pa en—kede Twin Towers i New York City—alama pa teko me ekonomi pa en.
Ka bene onongo gineno ni rek me cako pa lak ma acel, kede rek me agiki pa lak ma aryo, gin aryo duto nyutu cal me keto tambi pa jo 144,000, onongo gineno ni ka lak ma adek obino, ka ot madit pa New York gicwiro piny, tic me keto tambi pa jo 144,000 ocako.
Kombedi obino lok ni an awaco ni New York obikwany woko ki por madwong me pi? Man pe abedo awaco. Ento an awaco, ka an neno ot madwong ma ki yaro kono, iye ki iye, ‘Gin me neno ma marac tutwal gubitime ka Rwot obel me odugu piny matek! Eka lok me Revelation 18:1-3 gibed orumu.’ Kabedo apar aboro weng me Revelation obedo lok me ciko ikom ngo ma obino i piny. Ento pe atye ki lac ma pire keken ikom ngo ma obino i New York, kende ni angeyo ni nino acel, ot madwong ma tye kono gibibolo piny ki wiro kede puro me Teko pa Rwot. Ki lac ma kigiami an, angeyo ni ketho tye i piny. Lok acel ki bot Rwot, kedo acel pa teko ma matek pa En, to ot madwong man gubibong piny. Gin me neno gubitime ki lworo matek ma pe watwero poyo. Review and Herald, July 5, 1906.
“Poto ma tye i lobo” en kit pa Islam, pien kitne kityeko nyuto ne calo Apollyon ki Abaddon i Revelation kapo abongwen, lok apar acel.
Gin tye ki rwot ma obedo i tunggi, ma en malaika me twolo ma pe tye but; ma nyinge i leb Ibrani obedo Abaddon, ento i leb Giriki nyinge obedo Apollyon. Revelation 9:11 (NINE ELEVEN).
Lareme me nying onyo kit pa rwot ma loyo Islam, i leb Ebrani kacel ki i leb Giriki, macalo kit ma nying aryo magi nyutu ne, obedo ‘tho’ ki ‘ngolo,’ ma nobino i ceng apar acel me dwe September, higa 2001, ka ot madit mapol me New York kityubo piny. I kare meno, Buk Revelation chapta apar aboro, coc acel okato i adek, ocake cako cweyo piny.
Ki nongo ngeyo ni nyutu mape acel pa “dano ma pe ki yweyo” me Islam i buk me Genesis otiyo ki nyig lok me Hebru pa “punda me Arabi ma pe ki yweyo,” ma i rek ki loko ne calo “dano ma pe ki yweyo.” Cal pa Islam obedo lup pa farasi, kede i dyel abicel me buk me Revelation, bene ki nyuto ne calo farasi me lweny. I cal maleng pa Habakkuk, ma jo pa Lubanga kigiwaco ni “pe onego ki loko,” Islam bene ki nyuto ne calo farasi me lweny.
Lacak pa Rwot owaco bot iye: Nen, i tye ki lanyut, ci ibinywalo nyathi laco, ci ibimii nyinge Ishmael; pien Rwot owinyo peko ma itye iye. Ci en obedo dano ma orwogo; cinge obedo i kom dano keken, ci cing dano keken obedo i kome; ci obedo i wang lurem me en weng. Genesis 16:11, 12.
Lok ma kwongo ikom nyworo pa Ishmael ne rwate ki “gengo”, ma ne obedo simbol madito ma rwate ki Islam.
Kombedi, Sarai, dako pa Abram, pe onywolo bot en nyithin; ento otye ki dako me ot, dako me Ijipt, nyinge Hagar. Ci Sarai owaco bot Abram ni, “Nen kombedi, Rwot ojuko an ki anywolo; akwayo in, idony iye dako me ot na; pwod romo ni ayudo nyithin ki iye.” Ci Abram owinyo dwon pa Sarai.
I waco pa acaki keken me Islam, ma kilaro ki nywalo pa Ishmael, kityeko yero tek ‘yweyo piny’. Lok me yweyo piny obedo rwom pa dini pa Islam. Nyig lok ‘Islam’ obino ki i nyig lok ariyo pa Leb Arabi: ‘salaam’, matito ‘kuc’, ki ‘aslama’, matito ‘yweyo piny’ onyo ‘weko pire piny’. Islam yubo ni jo geno myero giyweyo dwaro gi piny bot dwaro pa Allah (Lubanga) i kit weng me kwo. Ka Sara ne oneno ni yero ma otimo obedo marac, pien ne omiyo Abraham cwiny me okwako Hagar ki me nywalo Ishmael, Abraham ne omiye twero me laya Hagar matek, omiyo Hagar olalo ki gang Abraham. Kany ne oywako lok ki bot lami pa Lubanga.
Ento Abram owaco bot Sarai ni, Nen, dako latic mamegi obedo i lwet mamegi; tim kede en macalo ma imito. Ka Sarai otimo tek kede en, to oya ki wang ne. Malaika pa Rwot onongo en i but kumu me pi i cawa, i but kumu ma i yo odonyo Shur. En owaco ni, Hagar, dako latic pa Sarai, i aa obino ki? I cito kaya? En owaco ni, Atye ka yia ki wang pa ladit mamega Sarai. Malaika pa Rwot owaco bot en ni, Dok cen bot ladit mamegi, ikwek piny ikum lwete. Malaika pa Rwot dok owaco bot en ni, A bi yaro nyithini mapol atata, ma pe gibicano pi mapolgi. Malaika pa Rwot dok owaco ni, Nen, in itye ki nyathi i lubu, ibinywako lacoo, ki ibinwongo nyinge Ishmael; pien Rwot owinyo keca mamegi. En bimedo dano me cawa; lwetne bi lwenyo ki dano weng, ki lwet pa dano weng bi lwenyo ki en; dok obi bedo i wang pa owete mamege weng. Genesis 16:6-12.
Mako wiye pa Islam, “weyo wiye piny” ma nyutu kit pa dini me Islam, ki tic pa Islam, gin weng tye i kare me acel ma gikwanyo nying Ishmael, ki ginyutu DNA pa lanen pa Islam ma ginyutu kwede agoro adek me Revelation. Ka Rwot okelo jo mere i yore macon pa Jeremiah, gi bene oneno ni “yamo angwen” ma malaika angwen me Revelation chapita abiro gitye ka mako gi, gin keken yamo angwen pa Islam.
Malaika tye ka mako cing angwen, ma kigonyo gi calo ebalaasi ma tye i tur, ma tye ka yar me golo pire ocuke kacel ki wot ki teko i wang piny weng, kelo balo ki tho i yot mamego. Manuscript Releases, Volumu 20, Pot buk 217.
‘Faras ma cwiny rac’ pa Islam, ma bene ‘yamo angwen’ ma ‘kigengo’ ka tic me keto cal pa 144,000 otyeko timo, gikelo ‘tho ki balo’ (Abaddon ki Apollyon) i ‘yoo’ gi. Macalo gengo ma kiketo i wi Hagar, ma oketo kit me Nabii man i cal pa Islam, yamo angwen ki faras ma cwiny rac gitye gigenge; kacel gi kamano, kinongo ni cako pa apoya me acel nyuto gengo ma i wi Islam, macalo kit ma cik ma Abubakar ngomiyo i kare me mukato nyuto.
Kigicweyo cik botgi ni pe gibal yub me piny, onyo gin mo ma tye olwici, onyo yath; ento keken dano ma pe tye ki kite pa Lubanga i wii-gi. Revelation 9:4.
Rek i rek, cako pa goro me aryo, ma i yor ma gang adek pa goro adek kiketo i tung pa cako pa goro me acel, nyutu weyo woko pa malaika angwen, ma i lok ne rwakore calo weyo woko pa jihad madit me aryo pa Islam.
Waco bot malaika ma abicel ma obedo ki trumpeti, yweyo malaika angwen ma kigengo i yoo me pi madit Euphrates. Revelation 9:14.
Ci gityeko ngeyo ni i cako pa peko me adek, Islam obino kiweyo woko kacel ki kobo, ma en aye lugony pa Sister White keken.
I cawa meno, ka tic me konyo pa Rwot pi gwoko kwo tye ka tyeko, peko bi bino i piny, ki jo pa piny bi mung cwiny; ento gibigwoko i lep, wek pe gi gengo tic pa malaika ma adek. I cawa meno, ‘yie me agiki,’ onyo nyiko ma aa ki bot Rwot, bi bino, me miyo rwom i dwon madongo pa malaika ma adek, kede me yubu joma maleng me cung i cawa ka peko abiro me agiki bi golo piny. Early Writings, 85.
Ka kityeko nyutu rekod me gin ma otime con i Islam, kineno ni lweny ki giteko pa Islam me Arabu i peko me acel, i kite me Islam, gi loko ne calo “jihad madit me acel”; kede ni lweny pa Dola pa Ottoman, ma ocako ka malaika angwen giyweyo woko, i kite me Islam, gi loko ne calo “jihad madit me aryo”. Maka ki keto me adek, Islam gigeno ni “jihad madit me adek, ma en me agiki”, ocako i 11 me dwe me September, 2001. Macalo William Miller kun ocoyo ni, “Gin ma otime con kede lok me poro, tye ka rwate.”
Tic me “rek i wi rek” me weyo kacel ki cogo—ma kiyero ki keto i wi i gin rek ma cako me porofet pa ayeo acel ki pa ayeo aryo—oketo adwogi maber tutwal ki Lal me Porofesi; kun pe cokcok ki bang kobo ma Islam otimo i ceng 11 me September, 2001, President George W. Bush oketo cogo ma lobo weng i wi Islam kun ocako “lweny ne ikom terror”. Weyo kacel ki cogo pa “faras ma keca” pa Islam oketo adwogi ki Bibil, ki Lal me Porofesi, kede ki mukato me kare.
Jogi ma "giluwo Lamb" dwogo i yore macon me Millerite, ginongo "kome", ma obedo "kot me agiki", ma Sister White miyo ngec ni cako ka gwenge me lobo tye gi peko i cwiny, ento kijuko gi, macalo kit ma onongo gitye kamano i September 11, 2001.
I cawa meno, ka tic me konyo pa Rwot pi gwoko kwo tye ka tyeko, peko bi bino i piny, ki jo pa piny bi mung cwiny; ento gibigwoko i lep, wek pe gi gengo tic pa malaika ma adek. I cawa meno, ‘yie me agiki,’ onyo nyiko ma aa ki bot Rwot, bi bino, me miyo rwom i dwon madongo pa malaika ma adek, kede me yubu joma maleng me cung i cawa ka peko abiro me agiki bi golo piny. Early Writings, 85.
Jogi ma “gilubo the Lamb” dwogo i yo macon me Millerite, giningo “ywe,” ma obedo latter rain, ma Sister White nyutu ni ocake ka malaika madwong me Revelation apar aboro oboro piny i September 11, 2001.
Koth me agiki obi poto bot jo pa Lubanga. Malaika ma tye ki teko madit obi aa piny iye polo, ki lobo weng obi ler ki duŋne. Review and Herald, April 21, 1891.
Malaika madwong’ obur piny i cawa ma ot pa New York ogoyore piny, ci keto cal pa 144,000 ocake, ki kudhi me agiki ocake. Jo ma kityeko kelo-gi dwogo i yo macon pa Jeremia, ki nongo “rest,” ma obedo kudhi me agiki, ci gi nganeno ni “rest and refreshing” pa Aisaia bene obedo kudhi me agiki; ento bene en ne obedo nyutu pa tem ma i 11 September, 2001 oyube jo pa Lubanga, kun maber i kom “scornful men” ma “ruled Jerusalem”. Gi nono ngeyo ni tem en obedo aryo; pien en nyutu lok pa Islam pa “third woe”, ki bene nyutu kit me Bibul ma oketo lok pa kudhi me agiki.
En owaco botgi ni, Man aye ywe ma kun un iromo miyo ywe bot jo ma otyeko lito; ki man aye poyo cwiny: ento pe gi winyo. Ento lok pa Rwot obedo botgi, cik i kom cik, cik i kom cik; rek i kom rek, rek i kom rek; kany matino, kunge matino; pi gicet, gi opoto i cen, gi obobo, gi okayo, gi omako. Omiyo winyo lok pa Rwot, un jo ma gikwero, ma itelo dano man obedo i Jerusalem. Isaiah 28:12-14.
Wotho i yoo macon oweyo jo pa Lubanga me kare me agiki me neno ni nyig lok pa wanawali apar, ma “nyutu kit me bedo pa jo Adventist,” myero odok doki “ki rek tutwal,” i kare me keto lami pa 144,000. Lagony pa gin mukato ma ka nyig lok en ocadikore me acaki onyutu ni Habakkuk poth aryo rwate kacel ki kendo obedo cing pa nyig lok. Erwate keken “wang lok” pa Habakkuk poth aryo nyuto tem pa ywe ki cwer me cwinya ma jo me yaro gikano me winyo. Ka lupil me Bibul ma ber i cwiny gimedo ka gicenyo yoo macon, gineno ni pe keken nyig lok pa wanawali apar ki Habakkuk poth aryo obedo porofesi acel keken, ento Ezekiel poth apar aryo bene obedo porofesi acel keken.
But acel me poropheti pa Ezekiel bene obedo koc me twero ki cony bot jo ma gigeno: ‘Lok pa Rwot obino bot an, owaco ni, Wod dano, gin ango buk me lok ma itye kwede i lobo Israel, ma gi waco ni, “Nino gitalo, ki vijon weng pe omino?” Eyo, in i waci gi ni, “Eyo, ci Rwot Lubanga owaco ni. . . . Nino tye i tung kulu, ki tim me vijon weng. . . . Abi waco, ki lok ma abi waco obi tim; pe bitalo doki.”’ ‘Jogi me ot Israel gi waco ni, “Vijon ma oneno obedo pi nino mapol ma obino, ci oporopheta pi cawa ma bor.” Eyo, i waci gi ni, “Eyo, ci Rwot Lubanga owaco ni; lok pa an pe bin talo doki mo keken, ento lok ma awaco bin timo ne.”’ Ezekiel 12:21-25, 27, 28. The Great Controversy, 393.
Kare me keto cal pa 144,000, ma tic me Advent me 1840 dok i 1844 onyuto ne, nyuto kare i nino agiki, ka “gik me vision weng” “bi ripore.” Lok me gin ma otime porofetik pa woe me acel, ka kiketo i wi lok me gin ma otime porofetik pa woe me aryo, nyuto lok me gin ma otime porofetik pa woe me adek, ma obedo lok me gin ma otime porofetik pa keto cal pa 144,000. En bene lok me gin ma otime i 1840 dok i 1844. En bene lok me ka tice pa Lato Lok ma yaro yo pi Lato Lok pa Covenant, otyeko. En lok me ka tung aryo pa lecel me piny tye ka loke kit ki woko ki namba 6 dok i “8” ma “obedo pa 7”. En lok me ka laporofet aryo kibalogi i yo, i chapta apar acel me Revelation.
Ento gin ma ber tutwal keken en ni, pien lok pa Lubanga pe obur piny, icombo ki cik ma waco ni lanabi weng gicako waco tutwal ikom nino me agiki maloyo kare mo keken, i September 11, 2001 “nino me lanabi tye i cing,” ma iye “lok ma” Lubanga owaco “bi time,” ki “dong pe bi diyo.”
Gonyo ma otime i 1863 olimo Adventism pa Laodicea me wuo i thim paka gi tho weng. Rwot odok i lok me con meno i September 11, 2001 macalo ma en otimo ki Isirael me con i Kadesh.
Wot me mukwongo i Kadesh ocweyo yubu pa jo apar ma okwanyo piny, ki okelo cawa me wot pire keken i agaa. I agiki pa hiny abicel aryo, gin odwogo i Kadesh, ci kanyoni Moses ogoyo Kidi i kare aryo, ki kigengo ne donyo i Piny ma Kigamo, ento gin odonyo ki Joshua. Nino 11 me Dwe me September 2001 nyutu kio ma ogik, ci Lubanga pe dong obi goyo anyim Lok pa En.
I kacoc ma bino, wa bi waco ikom adwogi man.
Lok me kit bedo pa Isirael i tim, kiketo i coc pi ber pa Isirael pa Lubanga, okato i agiki pa kare. Tic me Lubanga kwede gi ma gicogo i tim, i wot-gi ki dwogo weng, i kare ma gikenyo lapur, pala, ki lanyut, ki i nyutu ma tek pa teko pa En pi cweyo-gi woko, obedo lok me pwony pa Lubanga, ma opore ki cajo ki pwony pi jogi i kare weng. Jami ma runtut ma Ebiru giyudo, obedo ot me pwony me yube pi ot ma kiwaco-gi i Kanaan. Lubanga mito ni, i kare mag agiki man, jogi obed ki cwiny ma piny ki mwonya ma romo pwonye, gubed gi dwogo neno tem me mac ma Isirael me con otyeko kato kwede, pi ki pwongo-gi i yube-gi pi Kanaan me polo.
Kidi ma, kun kityeko goyo ne ki cik pa Lubanga, omiyo pi ma tye kwo owuok iye, en obedo alama pa Kristo, ma kityeko goyo kede ketho, me ki rew pa en weny me gwoko kwo pa dano ma tye ka guro obed ocwere. Macalo kidi kityeko goyo odonyo acel, myero Kristo miyo odonyo ‘acel keken, me rwako bal pa jo mapol.’ Ento ka Mose pe ki gwoko wic goyo kidi i Kadesh, alama ma maler pa Kristo oketho. Ngat ma gwoko kwo wa pe kityero me miyo en i misango dok aryo. Macalo misango madit kityeko miyo odonyo acel keken, obedo keken ni jo ma tye ka yenyo ogwedi pa kica pa en kwayo i nying Yesu, me cwalo mite pa cwinya i kwayo me dwogo bal. Kwayo man obikelo i anyim Rwot pa jogi ducu lacwe pa Yesu, ci kombedi rew ma miyo kwo dok owuok anyen, macalo pi ma tye kwo ma owuok iyi kidi pi Isirayel ma tye ka apwo.
Keken ki yie matiyo i Lubaŋa, kede bedo piny i gwoko cikke ne, aye dano twero geno ni ononge i kica pa Lubaŋa. I kare me tim ma lamal madit ma otime i Kadesh, Moses, kun ocwere ki goyo bolo kacel kacel kede kobo pa dano, ogoyo neno Lami pa ne ma tye ki Teko Weng woko; pe owinyo cik ma nyuto ni, ‘Wuo i lawi, obinwero pii ne;’ kede, kun teko pa Lubaŋa pe obedo ki iye, oketo bal i rekod pa ne ki nyutu me cwiny marac ki peko pa dano. Ngat ma myero, kede romo, mede maleng, matir ki pe me mito pire kene nyaka i agiki me tic ne, con ogenye woko. Dwong pa Lubaŋa ogolo woko i wang dul pa Israel, ka onongo myero kimiyo dwong, ki nying ne kimiyo dwong.
Gono ma kicwalo te kacel ikom Moses obedo ma pire tek me cwer cwiny ki me kwalo kit piny,—ni en ki Israel ma golo cik myero gubur mapwod pe gikato Jordan. Ento myero dano owaco ni Rwot otimo pire tek ki latic ne pi peko acel man? Lubanga oketo Moses i malo loyo, macalo pe oketo dano mo keken i malo, ma tye kwo ka cing. Ocung iye i kom lok pa en mapol-pol. Owinyo lamo ne, kacel owaco kwede wang-ki-wang, macalo kit dano me waco ki rwate ne. Kakare, i gin maromo kwede leng ki ngec ma Moses onongo tye kwede, aye peko ne odwongo.