Lok 40 me Daniel 11 cako i cawa me agiki; ento lok en nyutu cawa me agiki aryo, ci pi kamano omiyo lakwedo me poropheti twero me rwate cawa me agiki ma acel ki cawa me agiki ma aryo. Ka kit man kiket, yo me kit pa Millerite ma ocako i 1798 rwate kwede yo me kit pa United States i 1989. Yore aryo man nyutu yo pa tung me Protestant ma adier, ki yo pa tung me Republican pa le me piny ma i Buk me Revelation chapta 13. Yore aryo man cako i cawa me agiki i 1798; ci cawa me agiki i 1989 keken obedo me mede ki miyo cimat me aryo pi nyutu yo pa adieri ma kiyab i lok en.

Wot pa Malaika ma adek obino i October 22, 1844, ento kityeko cweyo anyim kun gonyo me mwaka abic aryo ma ocako ki 1856 dok otyeko i 1863. Bino pa Malaika ma adek oketo odoco i September 11, 2001. 1863 onongo rwate ki cal me cing me acel pa Isirael me con i Kadesh, ki gonyo pa jo apar ma kicwalo gi me neno piny; ento September 11, 2001 onongo rwate ki cal me cing me agiki pa Isirael me con i Kadesh, ki gonyo pa Musa. Gonyo pa 1863 onongo rwate ki gonyo me acel i Kadesh, ma okelo ribo me tho i pat. Gonyo pa September 11, 2001 onongo rwate ki gonyo me agiki i Kadesh, ma okelo tho pa ladito pa Adventism me Laodikia.

Woto piny pa malaika i nino 11 me Agosti, 1840, ma oyubo muvimenti me 1840 dok cen i 1844, muvimenti ma Sista White owaco ni obedo nyutu ma lamal pa twero pa Lubanga, oketo cal pa nino 11 me Septemba, 2001, kacel oyaro nyutu ma lamal pa twero pa Lubanga.

“Lacar ma rwate i yabo kwena pa lacar ma adek myero ocweco piny weng ki lamal pa iye. Tic ma ngolo piny weng kede teko ma pe gityeko neno con kiwaco con kany. Lwak me Advent me 1840-44 obedo neno ma lamal pa teko pa Lubanga; kwena pa lacar ma acel otyeko kelo ne i kabedo weng me misiyoni i piny weng, ci i piny mapat obedo tami madwong loyo me woro ma pe kinongo ne i piny mo keken coki ki Reformation me cawa apar abicel; ento gin man obiro loyo gi ki lwak ma tek i kite me nyiang agiki pa lacar ma adek.” Lweny Madwong, 611.

Bino me acel pa malaika me adek i 22 i dwe me apar, 1844 (Kadesh me acel), obedo pi tyeko tic; ento jo pa Lubanga gi yero rwot manyen ki dwogo i Misri. I 1863, gi dong “keto odoco Jeriko”, ento pe gi kato i tic pa Lubanga me golo piny ogaa me Jeriko. Ka mano, omoko gi kwer me tho i dungu.

Joshua ogamo-gi laya i cawa meno, owaco ni, “Kwer obed i dano ma i wang Rwot Lubanga, ma obino cako yubo poto me Jeriko; obi keto dul pa en ki wod madit pa en, ki wod matin pa en obi keto bii pa en.” Joshua 6:26.

Macalo ki Isirayel me con i Kadesh me acel, ma gi okwero lok pa Josua ki Kaleb, bur pa Isirayel me kombedi i Kadesh me acel (1863) okelo botgi lamo marac pa Josua. Ka Malaika me adek odwogo i 11 me September, 2001 (Kadesh me agiki), tic me agiki me aa i anyim me Lubanga oguro piny Jeriko ki olok pa Jeriko ocako.

Ceng 22 me Okitoba, 1844, onyuto bino pa Malaika me Adek; kede ka mano, onyuto bene bino pa Sunday ma obino piyo i kare me agiki. 1863 onyuto agiki pa kare me temo pa Malaika me Adek ma ocako i ceng 22 me Okitoba, 1844. Omio, 1863 obedo cal pa Cik pa Sunday ma obino piyo, pien Yesu kare weng onyuto agiki ki cako. I 1863, lobo oketo i dul aryo, kede bene, ka Cik pa Sunday obino, dul aryo gibi nyuto.

Kare me temo pa malaika me adek i gin matime pa Millerite ocake i 1844 ki ogiko i 1863, ki cako gi gikone, ma eni aryo, gutimo nyutu me cik me Sande me cawa me agiki. I tung cako (1844) ki gikone (1863) i gin matime, tye dwoko wi pa muvimenti pa Millerite (1856). Erac ka, kare eni tye ki coc me cing pa "Truth." Dwogo i Kadesh pi tyen aryo i September 11, 2001 nyutu cako pa yore me temo pa malaika me adek, ma ogiko i cik me Sande ma bino macokcok, calo kit ma kiloko i 1863.

Cak ki cik pa Sunday eno nyo i giko kare me temo pa dano, Jeriko ki ogweng pa en bikwanyo piny, i rwate kwede keto me hukumu ikom dako malaya pa Babulon ma kityeko yaro i histori eno. Ayaa 40 cako i 1798, ki giko i cik pa Sunday ma tye ka bino cok i Ayaa 41. Kare me agiki i 1798 yaro rek me iye pa kanisa pa Lubanga, cako ki Milerait pa movimenti pa laka ma acel nyo i movimenti pa laka ma adek ki 144,000. Weng i aya acel keken.

Lweny ma tye ikom Rwot me North ki Rwot me South, ma ocake ka twero pa Rwot me South ocako loyo i 1798, otyeko i 1989, ka Rwot me South ogoye ki kacel pa lwak ma 5 ki ma 6 i porofesi pa Bibil. Lweny pa Rwot me North ki Rwot me South ma ocake i 1798, jo Milerait gin neno ne keken calo lweny ikom Roma, ma gin neno ne calo twero aryo me ketho piny: Peganisimu ki Papalisimu. Ka lweny otyeko i 1989, twero adek weng me ketho piny onongo tye katic iye, ki ne omake cako nyutu pa porofesi pa twero adek magi ma telo piny bot Amagedon, ma kanyutu i kit me kabedo pa piny i Daniel 11:45.

Cik 40 dok 45 nyutu yore me lok pa janabi pa twero adek ma gitero Papa i agik pa en i tung lawota pi ki got maleng ma madwong. Ka ki ngeyo kakare, gin me con me janabi ma ki nyutu i cik 41, oywako cik 41 dok 44.

Kadong, kacako ki cawa me agiki i higa 1989, ki lami me aryo pa higa 1798, ma yaro cako ki agiki pa lweny i kin Rwot pa tung cen ki Rwot pa tung bor, lok me 41 dok i 44 nyutu cwak me adek pa Papasi ma olaro ma kelo tho dong ocobo, ki lok me 45 obedo kama en obino i agiki. Lok-gi, ka gicako pire-gi ki wang me neno man, giyaro kit pa gin ma otime con ma tye i boko pa Kanisa pa Nyasaye, calo kit ma rwom ma tye i kin mihuri abicel ki kanisa abicel i Kitabu me Rweny pa Yohan.

Rek pa mukato me janabi ma ki nyutu kwede 1798, pire kene nyutu hukumu me nongo ngec; kede rek ma cako i kabedo acel i 1989, pire kene nyutu hukumu me timo cik. 1798, pire kene, nyutu tic pa lakwena ma yubo yo pi Lakwena pa Singruok, kede 1989, pire kene, nyutu tic pa Lakwena pa Elija.

Cako ki mwaka 1798, ikare ma buk Daniel ma kikano oyab woko, wamede ngeyo ikom mukato me lacar, ma iye Kristo oketo jo pa En i kica me rwom ma omiyo rwom matwal me kit pa Lubanga ki kit pa dano. Kica pa nino ma agiki eni kiyaro ne dok dok i Buk me Lok pa Lubanga.

Nen, kare bino, owaco Rwot, ni abi timo kica manyen ki ot pa Isirael, ki ot pa Yuda: pe calo kica ma atimo ki luna megi i nino ma agamo gi ki lweta me acwalo gi woko ki piny pa Misri; ma kica na gi obalo, ka an obedo laco i botgi, owaco Rwot. Ento mano obedo kica ma abi timo ki ot pa Isirael: Bang nino meno, owaco Rwot, abi keto cik na i iye gi, abicoyo ne i pwon gi; ki abi bed Lubanga pa gi, gin obedo jo na. Ki pe dong gibi kwane ngat mo lare ne, ki ngat mo owad ne, waco, ‘Nge Rwot’; pien gin weng bangeyo an, matidi ki madwong, owaco Rwot; pien abi weko lok marac megi, ki richo megi pe abi paru doki. Jeremia 31:31-34.

Lunabi weng tye ka nyutu “nino me agiki,” kede i loka pa lunabi nyig coc “nino me agiki” nyutu kare me bura. Malaika me acel obino i 1798, i kare me agiki, me cwal ngec ni yabo pa bura obino cako i 1844, ma bene obedo bino pa “nino me agiki.” “Nino me agiki” gin “nino” pa Jeremia ma bi bino, ka Lubanga “obi weko” “kwergi” ki “pe dong obi paro” richo pa jo me en. Tic meno kityeko ki Kristo, calo Jadolo Madit, i nino me gonyo ma antitipiko, i “nino me agiki.”

Ka Adventism me Millerite onongo mede ki gen me wot i lero ma tye ka medo pa malaika me adek ma obino i ceng 22 me October, 1844, onongo gi dong tye i ganggi ma pe otum ki Yesu. Man aye ma Jeremiah tye ka tami ka owaco ni, "bang ceng gino." "Ceng gino" aye kare me poropeta ma okelo i 1844 ki otyeko i 1844. Gin aye "ceng" ma Daniel, chapta apar aryo, owaco kwede.

Ento wot i yoo pa in nyo agiki obino; pien ibi bedo i kuc, kede ibi bedo i kabedo pa in i agiki pa nino. Daniel 12:13.

I agiki me cawa, onyo macalo Jeremaya owaco ni, ‘ka cawa magi otyeko,’ Kristo onongo ocimo me keto cik ne i wang kom pa jo ne ki goyo coc me cik ne i cwinya gi. Wang kom obedo kit ma piny, ma Paulo lwongo ne ‘ring’; ento cwinya obedo kit ma malo. Kica ne ogamo ni obimiyo jo ne paro manyen i kare me lok cwinya, kede kom manyen i Dwogo pa Kristo ma aryo. Dano otwoke ki Adamu, ma kicweyo iye i cal pa Lubanga, ki ma kicweyo ki kit ma malo kede kit ma piny. Kica pa Kristo obedo me yar woko dano weng i kitgi me aryo ki bot kwac pa tim marac.

I cawa agiki pa gin ma otime i piny man, kwer pa Lubanga ki jo ma gwoko cikke pa Lubanga bi dwogo manyen. ‘I cawa en abi timo kwer pi gi ki le pa bur, kede layeny pa polo, kede gin ma nyolo i piny; kede abi bobo rom ki okang, kede abi kwanyo lweny woko ki piny, kede abi miyo gi obed maber ki kuc. Kede abi tero in obedo cwaa pa an kare weng; ee, abi tero in obedo cwaa pa an i kakare, kede i kumi, kede i hera ma ber, kede i kica. Kadi pe, abi tero in obedo cwaa pa an i yie ma opong; kede in bi ngeyo Rwot.’

Kadong i cawa meno, Rwot owaco ni: abi winyo; abi winyo polo, ki polo bi winyo piny; piny bi winyo kalo, waini, ki myen; ki gi bi winyo Jezreel. Ki abi keto en pi an i piny; ki abi rwako kica bot ne ma pe okwako kica; ki abi waco bot gi ma pe gin jo na ni: un aye jo na; ki gi bi waco ni: in aye Jwok na. Hosea 2:14-23.

"'I cawa ne, . . . gin ma odonyo i Israeel, kede gin ma otyeko yaro ki i ot pa Jaakob, . . . bi cungo i Rwot, Maleng pa Israeel, i adwogi.' Aisaia 10:20. Ki bot 'piny weng, kede kaka weng, kede leb weng, kede jo weng' bino bedo gin ma bi dwoko lok ne ki cwinya mamal, 'Lworo Lubanga, kede miyi ye bot en; pien cawa pa kwac pa en o aa.' Gibineno weko woko cal weng me lamo ma kobo gi i piny man, kede 'bi lamo En ma ocweyo polo, kede piny, kede nam, kede cere me pi.' Bi wolo gi ki kobo weng weng, kede bi cungo i wang lobo calo cing ma nyutu kica pa Lubanga. Pien gi gwoko cik weng pa Lubanga, gibinongo ngene ki malaika kede ki dano calo gin ma 'gi gwoko cik pa Lubanga, kede yie pa Yesu.' Revelation 14:6-7, 12."

“Nen, cawa tye kabino, waco Rwot ni, ni ngat ma puro lobo obi loyo ngat ma kwanyo; ki jalolo gerepu obi loyo ngat ma yubo cim; ki got ma lamal bi kobo waini ma ber, ki gotcok weng bi yweywe. An abi dwogo doggi pa jo me Isra’el, ki gibi yubu poto ma gubur, ki gibi bedo iye; ki gibi pot yogo waini, ki gibi min waini me iye; gibi cwe ogor, ki gibicam piregi. An abi poyo gi i piny megi, ki pe dong gibiyweyo ki i piny megi ma amiyo gi, waco Rwot Lubanga mamegi. Amos 9:13-15.” Review and Herald, February 26, 1914.

Ka Yeremia owaco “ki cing ceng meno,” ceng magi ma onongo obedo i anyim tic ma ki nyutu pire kwede bino pa Kristo citen i tempu ne me yweyo ne, gin aye kare me lamal ma otumu i 1798 ki 1844. Otum pa ceng lamal meno (kare) okwayo higa 46, ma i gin ka Kristo oyubo Tempu pa Millerite; ci ka obino citen i October 22, 1844, en obedo tye ka opongo Malaki chapta adek, ma en bene opongo ka oyweyo tempu i acaki ki i agiki pa tic mamege.

Ka oyweyo ot pa Lubanga ki jo me cayo kede jo me cato pa lobo, Yesu opango kit ticne me yweyo cwinya ki pwodru me richo,— ki dwaro pa lobo, ki dwaro me kene kene, ki yore marac, ma koko pwon. Malaki 3:1–3 kikwayo. The Desire of Ages, 161.

Ci, “inyo ceng meno,” Kristo ohero yweyo ot pa Lubanga ma En oyubo, ma nyutu tic pa En me yweyo cwinye pa jo pa En ki woko i lony pa richo; onyo, calo ma Jeremia owaco pi cono cik pa En i cwinye ki i tung cing.

Pien ka otyeko nongo bal i gi, owaco: Nen, ceng obino, waco Rwot, i cawa ma abi timo laloc manyen kwede ot pa Israel ki ot pa Yuda; pe calo laloc ma atimo kwede kwaro gi i cawa ma akwano gi i lwete me dwogo gi woko ki piny pa Misri; pien pe gu mede i laloc amiya, kadi aboyo woko ki botgi, waco Rwot. Pien man en laloc ma abi timo kwede ot pa Israel inge cenggi meno, waco Rwot; abi keto cikke amiya i pocgi, kadi abi coyo gi i cwinye gi; kadi abi bedo Lubanga pa gi, kadi gin bende obed jo pa an. Hebrews 8:8-10.

Lok “cawa meno” obedo “agiki me cawa” pa Daniel, ma ogiko i 1798 ki 1844. Rek pa le me Protestant ma cako i 1798, i Daniel 11:40, tye keto dwong i rwom me lagam ma kiketo ki 144,000. Lok me Leb Ebru “lot” obedo kidi matidi ma gitiyo kwede me moko yubu pa ngat. Kigamo Daniel ni myero ocet oturo (i tho) nyo i kare me “agiki me cawa”, ka i 1844, diyo bicako, ki yubu pa Daniel bi moko.

Ento wot i yoo pa in nyo agiki obino; pien ibi bedo i kuc, kede ibi bedo i kabedo pa in i agiki pa nino. Daniel 12:13.

Gin 'nino' pa 'agiki pa nino' tye calo cawa me poropheti ma otyeko i 1844, pien oko ki ikare meno cawa me poropheti pe dong tye. Mwaka 2,300, ma en kwena me 'marah' me tero ni nyutu kacokce pa Kristo i Ka Maleng pa En, ci otyeko; kede mwaka 2,520 me cwiny marac ma agiki bene otyeko, calo ma nino pa cwiny marac ma acel otyeko i cawa me agiki i 1798. 'Piny nininge,' ma Yeremiya owaco, ci Paulo dwogo waco iye. Paulo dwogo loke i 'piny nininge' pa Yeremiya kare aryo; pien Paulo pe keken waco ikom kovenanti ma myero okete 'piny nininge', ento madito loyo gin weng, en tye ka nyutu tic pa Kristo calo Jadolo Madit.

Pien ki lamal acel keken, otyeko maber pi kare ducu jogi ma kikweyo maleng. Bende Roho Maleng bene omii wa ranyisi; pien i con ocako owaco ni, Man obedo rwate ma abi keto ki gi ikare meno oko, Rwot owaco ni, Abi keto cikke na i cwinya gi, ka i paro gi abi goyo gin coc; Ki richo gi ki balgi, dok pe abiparo. Kombedi, ka kikweyo gin man, dong pe tye lamal me richo dok. Kono, laremera, wa tye ki ngwec me donyo i kabedo maleng loyo ducu, ki rem pa Yesu, kun yo manyen ki ma tye kwo ma oyubu maleng pi wa, kun labut—en aye rwome pa en—, ka wa tye ki Lajol Madit i ot pa Lubanga. Hebrews 10:14-21.

Higa 220 ma ocobo poropheti pa neno me marah pa onenore pa Kirisito ki poropheti me higa 2520 pa neno me chazon pa mukato me poropheti, oketo kacel cakke pa kare aryo me poropheti magi ki kobo me lamal ma nyutu kacel pa pire kene pa dano ki pire kene pa Lubanga, ma obedo tic ma Kirisito otimo i yweyo ma otime i kare pa wot pa malaika ma adek, ki opong iye i kica ma otimo ki 144,000.

Neno me chazon, ma nyutu keto i piny ot pa Lubanga, en neno me dano ma richo oketo gi i piny, cok ki kare ma Adam oyiko cik pa Lubanga i Yam me Eden; ki neno me marah, ma nyutu tic pa Kristo me dwogo kede puro ot pa Lubanga, gin aryo keken otimore i dwe 22 me Akitoba, 1844. Tye porofesi aryo me higa 2,520 me kwon pa Lubanga, ma nyutu keto i piny pa lwak kede ot me maleng pa Lubanga.

Poropesi aryo magi ginyutu pugu me tuk i wi dano weng, ma bino dwogo ki neno me Marah. Kec aryo pa Lubanga i kom jone magi ginyutu kec ma obedo i kom dano ma opoto, ma romo keken me lweyo woko ki dwogo dano ma opoto ki tic pa Kiriisto me dwogo yubo ka yweyo Ka pa Lubanga ma opoto.

Cwinyo madwong aryo tye ka nyutu kit ma maloyo ki kit ma mapiny pa dano. I kare me poto pa Adamu, kit ma mapiny ocako lubo kit ma maloyo, ki kero pa Kiristo pi dano ne ni kit ma maloyo obed lubo kit ma mapiny. I kare me poto pa Adamu, kit ma maloyo opoto woko bot apoya pa kit ma mapiny, ki kero pa Lubanga odwoko i gedo. Man aye ma ‘dwoko’ me Bibul nyutu. Bedo ma ki dwoko nyutu ni kiketo dok kit ma maloyo i kabedo me lubo ikom kit ma mapiny. Dwoko nyutu ni dwoko i gedo, onyo wire piny.

Cim ma acel i kom lobo me tung malac, obedo cim i kom kit ma piny ma orwate kit ma malo i kare me opoko i peko. Cim eno obino acel, pien Kirisito ocako tic me golo-dwogo i kam ma ocako, ci en ocako ki con me kit ma piny, ma obedo con me mit me acam. Kirisito ocako tic ne ki nino 40 me kweyo acam.

Kristo onongo ngene ni, pi me cwal maber cal me gwoko kwo pa dano, myero ocako tic me woko dano kany ka kobo ocako iye. Adam opoto pi weko cwinyo me kacam. Me keto i wii dano ni tye oweko gwoko cik pa Lubanga, Kristo ocako tic me woko dano ki yubo yore me kom pa dano. Poto i kit maber, kacel ki bedo marac pa dul pa dano weng, dong madwong obino ki weko cwinyo me kacam ma orir. Testimonies, Dul 3, pot 486.

Kec mar aryo obedo i kom kit ma malo, ma kiketo calone kwede lobo me Rwot me tung cen, kama Jerusalem obedo iye, ma en ot pa lwak ma Lubanga oyero me keto nying pa En iye. I dwe me 22 me October, 1844, tic ma Kirisito otamo me timo, ki tic ma kombedi tye atimo, kiketo calone kwede lacer aryo me Ezekiel.

Ka lak aryo pa Ezekieli kigamo kacel me doko lak acel pi kare weng, en obedo nyutu kwer ma iye Kristo okwanyo richo ki bot jo pa En pi kare weng, ki dwoko kit ma malo ki kit ma piny i larem me rwom ma atir, ki dano odoco doko opong. I kit me pe lok cwinya, kit ma piny pa dano, ma ki yaro ne ki goro ma acaki, onongo otye rwode i wi kit ma malo pa dano, ma ki yaro ne ki goro ma agiki. Kono, goro ma acaki onongo obedo i kom lobo ma i bor, ma i kabedo pa piny tye 'malo' ki lobo ma i cen.

Mwaka 220 ma orwate neno aryo me marah ki chazon ki kit pa Lubanga ki kit pa dano, i cako gi weng, dogi rwate dok obed tong acel ka Kristo otyeko tic pa malaika me adek ki jo 144,000. En aye poropheti me kwec ma agiki ikome lobo pa ruoth me bor, ma orwate ki poropheti me apyeo i 1844; pien cingruok omiyo wii manyen i loko cwiny, ento ring manyen (lobo pa ruoth me wi) obed dwoko keken i odwogo me aryo i kare matidi tutwal.

I rek ma namba piero aryo i pot-buk apar acel me Daniel nyutu cawa me agiki aryo weng, ki ka timo kamano kicano bene rek ma iyie ki rek ma i woko me gin mukato me lok pa lanabi i kare me lewic me piny ma i Buk me Revelation pot-buk apar adek. Lok adiera ma ki yabe woko i rek man gitero calo rek me adiera ma iyie ki ma i woko, ma Kristo obino me nyutu keken ki tyeko i iye joggi. Adiera ni kit ngat ma ki kacelo ki kit pa Lubanga pe timo richo, omiyo calo i ler ma okube ki yabe woko me ngec, ki obedo adiera ma iyie pa jo pa Lubanga i cawa me agiki. Ler ma omiyo calo ki lweny ma tye ikom twero ma tye cako kawo piny odok i Armageddon, obedo adiera ma i woko pa jo pa Lubanga i cawa me agiki.

Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.

Lok pa Rwot obino dok bot an, waco ni, “En acel, in, wod dano, kwany lati acel, i coyo iye: ‘Pi Yuda, ki pi nyithindo pa Isirayel ma tye kwede.’ Eka ikwany lati mukene, i coyo iye: ‘Pi Yosef, lati pa Efraim, ki pi ot pa Isirayel weng ma tye kwede.’ I dunygi dok i lati acel; gibidoko acel i cing mamegi. Ka nyithindo pa jo mamegi bi waco bot in waco ni, ‘Pe ibin nyutu wa gima itero ki gin man?’ Iwaci botgi ni, ‘Itye waco Rwot Lubanga ni: Nen, abi kwanyo lati pa Yosef ma tye i cing pa Efraim, ki dul pa Isirayel ma tye kwede; abi keto gi ki iye, keken ki lati pa Yuda, abidoko gi lati acel, gibidoko acel i cing mamega. Ki lati ma icoyo iye gibed i cing mamegi i nono me wanggi. I waci botgi ni, Itye waco Rwot Lubanga ni: Nen, abi kwanyo nyithindo pa Isirayel ki i tung jo ma pe yaro Lubanga, kabedo ma gidonyo iye; abicoko gi ki tung keken, abikelo gi i pinygi kene. Abidoko gi jo-piny acel i piny, i got pa Isirayel; rwot acel bitye rwot pi gi weng; pe gibidoko piny aryo, ka pe gibalogi dok i kom aryo kacel. Pe gibicenogi dok kwede luyworo gi pire tek, onyo ki gin ma pe yaro, onyo ki balgi mo keken; ento abi warogi ki i ganggi weng ma gitur iye, abicelogi; kacel gi mano, gibidoko jo mamega, an abedo Lubanga pa gi. Davida lacwaka mamega obedo rwot ikomgi; ki gi weng bitye kwede lami-kweyo acel; gibiwoto i kwan mara me tung, gimon cikke na, gitemogi. Gibibedo i piny ma amiyo bot Jakobo lacwaka mamega, ma kwede kwedi tedo kwedgi obedo; gibibedo iye, gi keken, gi nyithingi, ki nyithingi pa nyithingi, pi kare weng; lacwaka mamega Davida obedo ladit pa gi pi kare weng. Dok keken, abibedo ki gi laloc me kuc; obedo laloc ma pe giko kwede gi; abipalo gi, abimedi gi mapol, abiketo ceri na i tunggi i iye pi kare weng. Dera na bene bitye ki i tunggi; an abedo Lubanga pa gi, gi bitye jo mamega. Ki jo ma pe yaro Lubanga bigngeyo ni an Rwot abalo Isirayel, ka ceri na obedo i tunggi pi kare weng.” Ezekiel 37:15-28.