Vesi 40 pa chapita 11 me Daniel, keto mukato pa “leng me Protestanti” pa “jam me lobo” i ribe kwede mukato pa “leng me Ripablikani” pa “jam me lobo.” Leng aryo weng ocake i 1798, ki lokgi mede nyaka “cik me Sande” ma matye ka bino cok cito i United States me Amerika. Leng aryo weng ginywako coc pa Lubanga ma oyaro aryo me temo leng acel acel. “Baibel King James” (Lawi Macon ki Lawi Manyen) ne myero otem “leng me dini” pa “jam me lobo,” ki “Deklarasion me Independes,” ki “Konstituson me United States me Amerika,” ne myero otem “leng me pulitika” pa “jam me lobo.” Vesi 40 obedo mukato pa “jam me lobo”; coc pa mukato ne ocake i 1776, ki i 1798, ocake cako tyeko tic pa ne calo “kom” namba 6 i porofesi pa Baibel.
Yesu dong konyo nyutu agiki ki cako, ki agiki pa Steit me Amerika ma kiketo kacel otyeko nyutu woko i gin mukato me cako ne. Kare me agiki pa Steit me Amerika ma kiketo kacel otyeko nyutu woko i Daniel 11:2, pien en nyutu piresident abicel, mamako ki Ronald Reagan. Reagan obedo piresident amon i kare me agiki me mukato me porofetik pa lamal me piny. Kare en ocako i cawa me agiki i 1989. Ento Daniel 11:2 omiyo lok keken ikom Reagan, Bush amon, Clinton, Bush aryo, Obama ki Trump. Yore mapat tweri me cwalo piny mukato ma rwate i cik me Sande ma dong peya obino. Ki 1989 dok i cik me Sande ma dong peya obino, en obedo rek ma keken i Daniel 11:2.
1798 en ma nyutu cako, ki cik me Sande en ma nyutu tyeko, pa lok me poropheti pa jam ma oa i piny, macalo duk ma abicel i poropheti pa Bibilia; ki 1798 bene nyutu cako pa en. Mwaka 220 ma ocako i 1776 obedo rek me poropheti mukene pa jam ma oa i piny, ma nyutu kare ma ocako i 1776, ki otyeko i 1996, ka kwena ma oa ki ngec ma kiyabo i 1989 kityeko keto i kit maleng. Kare pa mwaka 220 eni nyutu ma bino i anyim pi Amerika, ka i cako, bedo-keken ki weko cik me lobo pa rwot me Yurob ki cik me kanisa pa Katolik, ma kiyaro i cal i 1776, bicone ki kwanyo woko i cik me Sande ma bino lacen. I kare me 1776 dok 1989 obedo rek matye keken i lok me poropheti pa jam ma oa i piny.
Cawa apar adek ki 508 dok i 538, obedo kare me poropesy ma tye i anyim me keto rwom pa Papa calo lwak ma abicel i poropesy me Bibul i 538. Amerika me Unite tyeko keto cal me le i kare me cik me Sande ma obino macok. Kare me cawa apar adek me cweyo yore pi keto rwom pa Papa i 538, obedo but me cal me le pa Papa. Onongo tye kare me cweyo yore ma kelo bot 1798, ka le me piny ogamo kom rwot calo lwak ma abicel ki acel i poropesy me Bibul. Kare ki 1776 dok i 1798 rwate ki kare ki 508 dok i 538.
Yesu nyutu agiki pa gin ki kacako ne. Kamano, kare me nabi ma ki nyutu i gin mukato pa 1776 dok i 1798, ma kimiyo cing pa ne ki kare me nabi pa 508 dok i 538; kare aryo magi gimiyo cing aryo. Kare aryo magi gimiyo cing aryo ni tye kare me nabi ma pire tek ma tye i anyim me tero i kom pa lobo ma lapor pa Bible owaco pi en. Ka gi rwate, gi cweyo ni kare ma cako ki kare pa agiki i 1989 dok i Cik me Sande rwate ki kare aryo ma otye i anyim pa 538 ki 1798.
Kit ma otime con me porofeti ki kare pa agiki ma i 1989, oko i Cik me Sunday me Daniel 11:41, obedo kitye kwede ranyisi pa kare me mwaka 30 ma ki 508 oko i 538; kede bene, obedo kitye kwede ranyisi pa mwaka 22 ma ki 1776 oko i 1798.
Nyig coc aryo me dul apar acel pa Daniel nyutu ni ka Trump, ma rwom cente ne madwong loyo pa peresident weng i kare me porofesi man, obino, en obi “yaro”—loc man nyutu ni “ceno”—lobo weng bot paro pa jo “globalists”, ma i cawa meno tye ka temo me “reset” ter pa lobo, miyo obed i tul aryo: jo “elite” tye kacingogi i wi latic-gi “drone”. “Great Reset”, calo kit ma gi lwongo ne, tic ma me acel ne en me kwanyo woko “middle class”, me miyo jo “elite”—ma i kit mapore gicwalo gi ki ngat calo Marie Antoinette—obed gi kijuko-gi ki kigwoko-gi maber ki bot lapiny ma gitimo bredi ma matidi ma maleng pa en.
Mo me yie pa jo globalist obedo spiritualism me 'New Age', kede filosofia pa woke-ism ki 'Diversity, Equity and Inclusion', kede ideologia ma ojuki pa 'Critical Race Theory', kede 'science' ma ki waco ne ento pe atir pa 'global warming', kede ticgi ma gi timo i imbal me yubo rwom pa dano me genocide, odoko nen nining ka Trump obino i wang gin matime me 'stir up' piny weng ki i wii Grecia.
Bino pa Trump i 2016 nyutu cwak mape atir, tic me mape atir ma Satan ocone, me gabo con cwak pa anyiri me Matayo 25. Jo me lobo weng, ka i wang lobo weng onyo i Amerika me Kacel, kityeko nyutu gi ki lami calo nyoka madit. Gin rwodi apar, jo bank pa lobo weng, jo cato me lobo weng ma gin bilionia, Freemason, ki kacel me mung mapat.
Twero me ryek madit me piny weng obedo gi ma gitimo tic me lweny ki cik (lweny ma itiyo kwede ki cik), macalo kit ma pol kare kimiyo Satan calo ngat me tongo me cik i Lok pa Lubanga. Ka Lubanga okwayo pwod jo mamegi ma tye gi yie ikom balo ma kare weng rwate kwede jo ma bedo ki kwo me maleng, En ogamo ni gibitwero kobo i koti pa lobo me cwalo waci. Satan en cal pa jaji ma opoto i cwiny, kede Atorni Jenero ma opoto i cwiny ma kombedi opong piny i lobo ma kicoyo cwiny kwede Trumpism; kacel, koti gi atorni ma opoto i cwiny meno kare weng gi miyo kony bot dul ma gitero anyim yubo lobo ki pe rwate ki cik, ma obedo cal mapire tek pa Satan i yore weng me gin.
Yunioni Soviet obedo rany me porofetik pa dragon, pien, i jami mapol, pe-geno i Lubanga ma pa Farao obedo kit ma madit me dragon. Rwot me "south" ma i verse 40, obedo rwot me nyig lok me Hibri "negev", ma nyutu "Misiri". Farao obedo rany me Bibul pi pe-geno i Lubanga pa Faraansi, rwot me "south" i "cawa me agiki" i 1798, kede bene pi Yunioni Soviet i "cawa me agiki" i 1989. Gica aryo obedo twero me dragon, ki gica obino oa bot lobo pa dragon pa Loma me pe-geno i Lubanga.
United States me Amerika en obedo kit me nyutu i kare ma agiki pa Protestantism ma ogweyo adwogi, ci lwak pa Papa oketo tungo i lweny i kin Protestantism ma ogweyo adwogi ki nyoka madwong’ pa Soviet Union, me loyo gengo ma acel i tung gengo adek ma en loyo kun en dok odonyo i kom piny pa lobo. Gengo ma medo obedo Protestantism ma ogweyo adwogi keken, ma en loyo iye i kare me cik me Sande ma obino cok cok.
Teko ki twero pa President Trump ocako yaro wang pi peko me globalism, ma dong osenyuto i lweny me piny weng ikin dragon ki apostate Protestantism. Papacy tye katico ki lweny ikin twero aryo magi, dragon ki apostate Protestantism, me yubo kit me bedo me loro piny gikwanyo me kabedo ma aryo, calo ma otime kanyo me loro piny gikwanyo me kabedo ma acel. I kany aye tito pa ngec me kit ma peya ni lobo pa rwot ma abicel pa United Nations (ma obedo twero pa dragon) opoyo weng oyweyo lobo pa rwot ne bot beast i cik me Sande ma bino peya. En timo mano pien ki 1989 dong ogore.
I rwom acel, obedo lweny acel keken ma lwak pa Papa onongo otii kwede me golo piny nyoka madit me Soviet Union i 1989, ento lweny matye kombedi pa progressive woke-ism i kom MAGA-ism pa Protestant ma opoko woko, kigero ne me kwanyo piny Protestant ma opoko woko, pe nyoka madit. Lweny eni ne cako pire keken i 2016; ci i 2020, nyoka madit, ma i Bibul gityero ni en won me kwena, oyaro elekison, omiyo i piolitiki ‘ogengo’ Trump ki tic pa Republican MAGA. I Buk me Revelation, pot apar acel, lec ma oa ki i bur ma pe tye i buto—ma obedo lec pa atheism—ogengo lami wang aryo, ki weko gi i yo, enyoo dok gicako ngima. Cik pa William Miller nyuto ni cal me lanen tye ki tic mapol, pe acel keken.
Kombedi ka wa tye ka paro lweny pa twol ma madongo ki Protestantisme ma ocako woko ki yie, ma kelo le marac me piny bot agiki, witinesi aryo jene gin rwomo aryo pa le marac me piny. Rwom me Republican oketh woko i 2020 ki twero me Bibul ma wono en Won pa bur. Wa tye i wang kio pa lweny eno i kare ma tye kombedi. I Daniel 11:41, cik pa Sande ma obino manok kiketo ne twero, ki kaka inspiration owaco, obedo Protestantisme ma ocako woko ki yie me timo tic me Satan eno.
Jo Protestanti pa Amerika gibedo ma i tung me acaki i kwanyo lwete gi ki woko i kabedo ma mabor maber me nywako lwete pa Spiritualism; gibicobo bur me camo lwete ki teko pa Roma; i bot teko pa kube man ma acelgi adek, piny man bi lubo yore pa Roma i diro i wii twero pa cwiny.
Kit ma pire tek me tim pa dano kityeko nyutu i lweny ma ocake i mwaka 2016. Me pimo maber teko ma i iye lweny en, obedo dwong me bedo maler ikom ngo ma teko adek acel acel ma kelo piny i Armagidoni ginyutu, pien gin acel acel tye ki kit me laporofet pa gi ma pe ribe ki mukene. Buk me Fweny kare weng gwoko rwom me lati madit, ci kilubo ne tim me gweng, ci kilubo ne laporofet ma goba; omiyo wabicako nyutu kit me laporofet pa lati madit, ci pa tim me gweng, ci agiki laporofet ma goba pa Protestantisimu ma ocwalo woko.
Democrat ma progressive pe gin Protestant ma golo adwogi pa United States; gin ripresentativ me poropheti pa globalism ki dragon. I kare mapwod me cik me Sunday ma bino oyot, party me Republican myero dwogo i twero me tyeko rek me poropheti. Pharaoh, cal me twero pa dragon, ki twero pa dragon pa Rome ma pagani i cawa pa Kristo, omiyo witinis aryo ni i kare me agiki twero pa dragon obedo twero ma cwalo anyim kwanyo kwo pa nyithindo macek, calo ma otime i cawa pa Moses ki i cawa pa Kristo.
Nino me agiki obedo nino pa alufu mia acel ki piero angwen ki angwen, jo ma wero wer pa Mose ki pa Lam; kede i gin ma otimo iye pa Mose ki pa Lam, tek pa ryeny madwong onongo otemo kwalo tho pa otino matidi. Gik otimo kamano, pien Setani onongo ngene ni Rwot obino cako cweyo malo Lakony Mose, ki Kristo ma Lawarodwoko. I nino me agiki ryeny madwong obedo aa piny ki kica madwong, pien ngene ni cawa pa iye tye macok, ki tek pa ryeny madwong en ma yubu kwalo tho pa otino matidi, i temo me balo jo ma tye ki twero bedo i kin alufu mia acel ki piero angwen ki angwen. Jo Democrat ma progressive, globalist, ki socialist, pe gin jo ma anyim loyo i miyo rwate me adek bedo matek ma kato i cik me Sunday ma bino macok, pien jo Democrat en tek pa ryeny madwong, pe en Nabii me goba.
Ki cik ma kiyubu me cako kit pa Paapasi, ma peko ki Cik pa Lubanga, lobo wa bi yweyo woko kwede pire keken ki bedo atir. Ka Protestantism ogudo cing pa en i woko lac madwong me ngolo cing pa twero pa Roma, ka ogudo cing i woko goro mapiny me konyo cing ki Spiritualism, bene, i lwak pa kobo pa gin adek man, lobo wa obako woko pirinsipo weng pa Konsititueshon ne calo gamente me Protestant ki me Republika, ci obedo yeko yoo me yubu bwola ki boko cwiny pa Paapasi, eka watwero ngeno ni cawa obino pi tic ma lamal pa Setan, ki ni agiki dong obino macok. Testimonies, volume 5, 451.
Kit me lam pa twero adek ma kelo piny i Armagedon, kigero maber keken i Leb pa Lubanga. Twero pa dragon tye cwalo cik ma konyo kwanyo kwo pa nyathi i cawa ma Lubanga mito cako yalo jo ma kilaro ki cal pa Musa ki Kristo. Liberal Democrats obedo twero pa dragon i lweny ma iye United States, ma tye anyim ki kilaro cal pa lweny acel-mera i piny weng pinyim cik me Sande ma dong obino kuru i United States. Dragon obedo wu pa lok ma pe atir, ki liberal progressive globalists tye gi nying maber pi lok ma pe atir.
Pingo pe i ngeyo lok na? Pien pe i romo winyo lok na. Itye pa wonu ma en Setani, kede gin ma wonu mito itimo. En obedo ngat ma okwanyo kwo ki acaki, kede pe onongo obedo i kit ma atir, pien gin ma atir pe tye iye. Ka owaco lok mape atir, owaco ki me iye keken; pien en ngat ma waco lok mape atir, kede obedo won pa lok mape atir. Yohana 8:43–44.
Lacwe marac, ma en aye Setani ki dragoni, onongo obedo jalalo kwo (abosyon), kede jaloko lok me bur ki cako. Ka Yahudi gikayo ki Pilate i lok, gi waco ki dwon madwong ni, “Pe watye ki rwot mo, Kaesara keken.” Kaesara obedo cal pa Roma me jo ma pe gikwano Lubanga, ma obedo teko pa dragoni.
Kacce, i piro me acaki, nyoka madit nyutu Satan; ento, i piro me aryo, obedo cal me Rome ma pe geno Lubanga. The Great Controversy, 439.
Dano mogo pwodho cwiny pingo Yahudi me kombedi obedo jo piny weng me liberalo, ikare ma jo piny weng tye ki cwiny marac matek ikom Yahudi me kombedi? En pieno ni gi yero rwot pa Roma ma pe gitamo Lubanga obed rwotgi kende. Kadi bed ni jo-Hebru mapol tye ki ngec madwong, yero ma gi ocoyo i kare macon me cwero Mesiya macalo rwotgi ocungo gi i dul pa lacam madwong.
Ento gin yaro ni, “Kwany en woko, kwany en woko; ket en i musalaba.” Pilato owaco botgi ni, “Abiketo Rwot wunu i musalaba?” Jodolo madit gidwoko ni, “Pe watye ki Rwot moro, Kaesaro keken.” Yohana 19:15.
En rwodi pa Yurop ma gi otiyo cwero pi kit pa Papa; en bende rwodi apar me Revelation apar abicel, ma bedo ni gibitimo lweny ki Lamb, ki gitimo kamano ki kwanyo kwo pa jo ma gilubo en.
Magi bi lwenyo ki Liel, ento Liel bi loyo gi: pien en Ladit pa ladito, kede Rwot pa rwodi; gin ma tye ki en gin ma kikwayo, kede ma kiyero, kede ma gitye ki geno. Revelation 17:14.
Kica me janabi pa teko pa nyoka madit nyutu ni gin jo ma gityeko timo kwanyo kwo ki cinggi pire kene pa nyithini matino, kacel ki Jamakristo i cawa me agiki, macalo kit ma neno i msalaba ki i Coliseum i tariik pa Roma ma pe gonyo Nyasaye. En rwodi pa nyoka madit keken ni mane i cawa me otum gitiye ki Inquisition me tyeko woco remo mapol pi Roma me Paapa. Gin jo ma kwanyo kwo pa nyithini, ki bene gin jo me bolo mapire tek. Adolph Hitler obedo cal me ngat ma kwanyo kwo pa jo mapol i kare pa kombedi, ki bene ngat me bolo. Hitler ne obedo Demokorat Sosal.
Jo liberal ma gidonyo anyim gitye ka wot i wang cing pa Adolph Hitler, ma obedo leader pa "National Socialist German Workers' Party", ma piny mapol tye yaro pire keni calo "Nazi Party". I iye twero pa en, "Nazi Party" oketo regime ma totalitarian, ci gityeko timo tim me rac mapol mapol, ki i mede calo "Holocaust". Dul pa Hitler pwod mapol gicoyo ikom ne ni obedo kacel kwede nationalism ma opol tutwal, racism, anti-Semitism, ki authoritarianism. Joseph Goebbels, ma obedo Minister of Propaganda i Germany pa Nazi i kare me Lweny me Lobo ma aryo, owaco ni, "Ka i waco lie madwong tutwal ci i tye ka waco ne dok dok, jo lacen gubedo gene ne."
Kombedi, kwac ma rwate loyo ma libarali pa Democrat ma gityeko tito “progressive” gi yaro ni tung acuc ma “conservative” pa dul me Republican i kare kombedi en aye gin ma kiloko calo Nazi me kare pa Hitler. Lok me gin matime con ma pe atir pa gi nyutu atir ni dul pa Hitler obedo dul ma tung acuc madwat i kare pa en, ento gi jwijwi weko atir ni Hitler obedo tung acuc madwat keken i poro ki Komunist, magi obedo luyot ma tung acita pa en i acakki me lweny me polotik. Republican, atir atir, tye i tung acuc ikom Democrat i tung me polotik pa United States, ento kit mukene weng me Tiaman me Nazi pa Hitler nyutu gin ma porofetik pa dul me Democrat.
Bibul owaco ni ibin ngeyo gi ki adwogi me ticgi, pe ki lapim me tung acam onyo tung atera i rwom pa politiki. Lonyo piny ma lamal i gin mukato pa Hitler pe nyutu lonyo piny pa kit MAGA. Lonyo piny ma lamal pa Hitler ne kiloro ki nyutu pa nyig pa dano ma loyo, kede nyutu tic pa gi ma par piny weng (globalists) me cweyo yore me rwom dul aryo i United States kacel ki piny weng. Gi ma par piny weng, ka nono, nenogi pire kene i rwom madit me yore meno, calo kit ma nyig pa dano ma loyo pa Hitler ne yaro.
Guco, keto bal ikom ngat mukene, ki yubo i kom dano obedo kit pa nyoka madwong; ayera ma rwate pa yore man obedo ni i yubo i kom ngat mukene pi tic onyo kabedo ma in keken itye ka gwoko kede itimo. Man tye ka time i cawa weng i Amerika kacel ki i lobo me tin, ki en kit pa Satan, pien en "ngat ma yubo i kom owete".
Kigolo woko deragon madit, twol macon, ma gilwongo ni Diabolo ki Satan, ma gobo lobo weng; kicwalo i piny, kede malaika pa en, kicwalo gi kacel ki en. Awinyo dwon madit ma tye yaro i polo ni, Kombedi ose bino kony, ki teko, ki dugu pa Lubanga wa, ki teko pa Kristo pa en; pien laloro pa owete wa kicwalo piny, ma oloro gi i kom Lubanga wa nino ki oturo. Revelation 12:9, 10.
Jamani pa Hitler, ma obedo rwate ma porofetik ikom jogi ma paro i lobo weng ma tye ka mede anyim i cawa pa wa, ne tye ki makina me propaganda ma kiketo ki dwaro ma lube, macalo bende jogi me liberal ma mede anyim pa kombedi; kany keken aye ka dwogo-dwogo me bwola madit, ma Joseph Goebbels, Minisita me Propaganda i Jamani pa Nazi, onyutu, kombedi gi dwogo-gi ki tutwal me pur ma pe kelo bal me algorithim me kompiuta i yore mapol me waco ngec i tung lobo weng (CNN, MSNBC, BBC, NPR, Google, Facebook dok kede mukene).
Mac me Reichstag obedo gin ma dit i kit ma gin otime me Jamani ma otero bot Lweny me Lobo Weng ma aryo. Omiyo tito ma maber matek ikom lok me bul ma progressive liberal globalists gitimo i temo gi me kelo bot gavumenti me lobo acel. Otime i kare me odur me nino 27 me February, 1933, ka ot Reichstag i Berlin, ma Palamenti me Jamani obedo iye (ma rom ki ot Capitol me United States i nino 6 me January, 2020), gicako mac iye.
Kigamo ni mac en ma kiketo ne ki bedo marac, kacel en omiyo lube me Nazi, i bot luyot pa Adolf Hitler ki Hermann Göring, pi kwayo Cik Reichstag Fire Decree. Cik man, ma Lapirizident pa Jemani Paul von Hindenburg ocoyo cal iye, ogengo twero me bedo pa dano ki omiyo twero me kano ki gwoko i ka ludwogo me politiki. En ocimo tutwal madit i keto tek pa twero me Nazi kacel ki koyo woko gin me demokarasi i Jemani.
Mac man, ma jo me ngec pa kit ma otime ma tye gi ber bedo mapol giyee ni kicako ne gi jo pa Hitler, omac cal pa gin ma otime i Ceng 6, Dwe me Acel, 2020, ki balo pa twero ma Cik me Piny omiyo ma omede anyim, pa jo ma gibedo timo keken gin ma Cik me Piny weko opur ki kite ma kiketo iye, loyo woko ka giconye gi ki kwo me pe tye ki cik ki balo ma dul me Black Life Matters ki Antifa okelo, dul ma jo me rwatte ma mito yore manyen pako gi ki cungi gi. Ceng 6 obedo le pa ryat, ci cal ne onongo kinyutu ne ki jo Nazi pa Jamani me Hitler.
Jodemokrat ma sosialisti i United States gi waco kaducu ni Trump obedo alama pa Hitler, pien cik ma gi katic i kom en ni, ka i waco bwola madongo atera, ci i yubo ne kacel-kacel ki macini me propaganda pa media mamegi, piyoni pa Marie Antoinette i agiki gi bi geno ne.
Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.
Beduru kacel, jo piny, ento gibibobo i but; winuru weng, jo i piny ma bor: genguru, ento gibibobo i but; genguru, ento gibibobo i but. Timuru wic kacel, ento obi peke; waci lok, ento pe obi tye; pien Lubanga tye ki wa. Pien Rwot owaco kamano bot an ki lwete ma tek, ki olara an ni: pe a woti i yo pa jogi; waco ni, “Pe uwaci: Rwom,” bot dano weng ma jogi biwaco botgi ni, “Rwom”; kadi pe uworo wor gi, pe ubayo. Kwero Rwot pa lweny weng en keken; en obed woru, en obed bayo ni. En obedo ot maler; ento obedo kidi me gago, kede got me kelo peko bot ot aryo pa Isirayel, pi tego kede pi kwaco bot jo ma obedo i Yerusalem. Ki jo mapol i iye gibigag, gipoto, gibibobo, gibikwaco, kede gibikwanyo. Rib lagam; kwot cik i iye jopuonj an. Isaiah 8:9–16.