Wa tye ka paro Daniel 11:40, kadong wa tye ka miyo lok ikom rek porofetik me 11:40, ma rwate ki tung pa Ripablikanizim. Wan weko keto man obed piny i kare me agiki ma obino i 1989. Rek en nyuto gin mukato ki 1989 dok nyo i cik me Sande ma tye ka bino, kadong kimedo ne calo kare me porofetik ki 508 dok i 538, ka Papasi kicweyo ne ki teko me acel, ki kelo matek cik me Sande i Kansol me Orleans. Bene kimedo ne calo rek ma ki nywol pa Kiristo dok nyo i Baptiizo pa Iye.

Wan bene dong wamedo bot rek magi rek me rwom me gin ma otime con me porofeti ma ononge i Daniel apar acel, lok me aryo. Kany wa nono ni puresidenti ma abicel pa United States ki bot kare me agiki i 1989 en Donald Trump, ma, kore ki lok me kany, “opungo” (oyuki) lobo weng pa Grecia (globalism) i yubu me 2016.

Ci wan ocako cwayo ikom kit porofetik ma kakwako ki twero adek ma gubedo yub me adek acel: nyoka ma madwong, le madwong, ki porofet ma pe atir; gi weng, ki 1989 con, gutye ka gitetelo piny bot giko pa kare me kica, i lweny pa nino madwong pa Lubanga, ma rwako nying Armagedon. Wan tye ka cwayo kit porofetik magi me nongo kit me politiki pa tung me Ripablikan pa le me piny ma i Yabo pa Yohana apar adek. Tung aryo pa Ripablikanizim ki Protestantizim gicobo calo tung aryo ma i ram pa Medo-Persia, i Daniel chapta aboro.

Ka dong acwalo malo wanga, ki aneno; nen, i anyim kume otye dyec dichwo ma tye ki tung aryo; ki tung aryo ne tye malac; ento tung acel ne tye maloyo tung mapat, ki tung ma maloyo obino agiki.

Medo-Peresia obedo rwom ma aryo, macalo France i Revolusen me France, ki United States bende en kamano. Leng aryo pa United States en Ripablikanisimu ki Protestantisimu; ento nyama me piny ma tye ki leng aryo oloko kitene ki cakoone obedo calo nyama me dyang matino, to i agikone obedo nyama ma waco calo dragon. Rek aryo me poropheti pa leng gidonyo ki tung’gi i Daniel chapta 11, vese 40, ki ka giyaro gi kacel, gi cako i kare me agiki i 1798. Ka gin leng gitalo peke peke, leng pa Protestantisimu i poropheti rwate ki kare me agiki i 1798, ki leng pa Ripablikanisimu rwate ki kare me agiki i 1989.

Tong aryo tye ki kit bedo aryo, calo kama nyutu ne i Sanhedrin i kare pa Kricito, ma obedo ki Sadukayo ki Farisayo. Sadukayo obedo jo me yaro, ento Farisayo obedo jo me gwoko yore; kadi gicoyo ni gin lweny, gicok odoko acel i kom Kricito bot Salaba. I kare ma bino cokki pa cik me Sande, tong aryo, ma gin Protestantism ma ogoro woko ki Republicanism ma ogoro woko, gibedo ka gicwalo kube me kanisa ki gamente i kom jo gwoko Sabat me ceng me abiro ma gitye adwogi bot Kricito; entono, ka tong aryo gitye ka poto iye riko pa le me piny, tong acel acel tye ki lweny i iye, ma nyutu ki yore me yaro pa Sadukayo ki yore me gwoko pa Farisayo.

Kombedi wa tye ka paro tung pa Republicanism, kadong tem i ngec ni Paati me Democratic nongo cako ne dok i cing acaki pa gin-lok me United States. Ocweyo ne i 1828, ento cako pa tic pa lobo ne dwogo bot Thomas Jefferson kacel ki James Madison. Ki lok pa waci me tung aryo pa Medo-Persia, Paati me Republican ocweyo ne i 1854, i kobo ikom yore me cwalo ‘slavery’ pa Paati me Democratic. Ka meno, en obedo tung ma obor loyo i buk Daniel chapta aboro, pien en tung ma oyaro lacen.

I kom kit me aryo pa lawi me Repablikan, parti me Demokretik en ma ocako, ki parti me Repablikan en ma ogiko. Lok ma ocweyo parti me Repablikan obedo tero mamegi ma ogamo otumwa, i lwak ki tero pa parti me Demokretik ma ogwoko otumwa. Kit ma rwate ki lawi aryo en otumwa pa politik onyo pa lamo. Eyo ni omiyo 1863 obedo cawa me loko tung pi lawi aryo. I 1863 lawi me Repablikan opango Uhuru pi jo ma tye i otumwa, ki gamo pa parti me Demokretik bot Uhuru eni ocweyo, pe keken parti me Repablikan ma me cik, ento bende Lweny me i Piny pa United States. I 1776 United States owaco, ki oyaro otumwa pa rwodi me Yuropo (teko me lo piny) kacel ki pa Pope (teko me lamo). Doki, i 1789 United States bende owaco, ka Konsitusi ocako tic. Lewic me piny odoko maber tutwal, “onemo pi ma opong weng” me mateso pa Papa ki pa rwodi me Yuropo.

Twol ogolo ki tungone pi calo opuk iring dako, me omiyo opuk oyweyo kene. Piny okonyo dako, piny oyabo tungone, ometo opuk ma twol madongo ogolo ki tungone. Twol madongo obedo ki kica madwong ikom dako, ci owoto me timo lweny kwede jo ma orem i nyithind pa dako, ma gin gwoko cik pa Lubanga, kede gin tye ki lami pa Yesu Kristo. Revelation 12:15-17.

Ka ikare ma Amerika ocako bedo lwak ma abicel me lok pa lacoo me Bibul i 1798, Amerika dok owaco, kede kamano oketo i coc gin ma Amerika bikwaco i agiki, pien Yesu kare weng nyuti agiki ki acaki. Le me piny biwaco macalo nyoka ma tutwal i cik pa Sande ma biko cokcok, ka otimo kamano, dong pe obedo lwak ma abicel me lok pa lacoo me Bibul. Lok ma owaco i acaki ne, ka obedo lwak me lok pa lacoo me Bibul i 1798, obedo cal pa gin ma bikwaco dok, ka bikwaco macalo nyoka ma tutwal.

Cikke me imigarison me mwaka 1798, kigamo gi ni Alien and Sedition Acts, ki obedo dul me cik angwen ma Kongres pa United States oyaro, ki Presidente John Adams oketo cing gi i cik i mwaka 1798. Cikgi, tutwal, gityeko tic kwede kit lok ma rwate kwede jo macego (jo me lobo mapat) ma gityeko bedo i United States, ki gi ocako teko madwong i imigarison i kare meno. Cik angwen gin eni ni:

Cik me Naturalization pa 1798: Cik man omedo kare ma kimito me bedo i United States me America pi jo ma kobo ki i lobo wek gibed dano pa United States, ki cawa abic dok obedo cawa apar angwen. En omiyo obedo pire tek pi jo ma kobo ki i lobo me bedo dano pa United States kede me donyo i yore me tic pa politika.

Cik "Alien Friends Act": Cik man omiyo Purezidenti twero me cwalo woko ki lobo pa United States ngat mo keken ma pe obedo citizeni ma ki paro ni "obedo goro i kuc ki i gwok me bedo pa United States" i cawa me kuc. Omiyo Purezidenti twero madwong me yero i cwalo woko jo me i woko.

Cik me Lálóc pa lobo ma tye i lweny: Cik man omiyo Puresident twero me kawo i tung, gengo, ki cwalo cen i lobo megi lacoo mo keken pa lobo ma tye i lweny ki piny wa i cawa me lweny. I kom acel, en ne kityo kwede bot laco me koyo ngec i tutunu onyo jogi mabalo tic, ma bino ki bot lobo ma tye i lweny ki piny wa.

Cik me Sedition: Kare pe ki rwate dirica ki immigration, Cik me Sedition omiyo obed peko me yaro piny lok ma pe adier, ma kelo nyono, onyo ma gi tye ki cwiny marac, i kom Gamente me United States, Congress, onyo President, ki bedo me loro nyinggi onyo kelo nyinggi i nying ma pe ber. Ne kitiyo kwede ne me gengo kwac me politika ki yabo can.

Adwogi pa Cikke me "Alien and Sedition" i acaki me United States ka en obedo "kingdom" me abiro i 1798, nyutu maber terang lapore pa Donald Trump ki jokony pa MAGA. Cik en obedo "waco me acel," ki ka "earth beast" bino waco calo "dragon" i "me agiki" pa en, cikke bino bedo calo-gi tutwal. Gin atir ni kit me kare pa gin ma tye kombedi nyutu atir atir tam pi cikke man me timum-dwogo, en alama pa Kiristo calo "Alpha" ki "Omega". I tung me "waco" pa "earth beast" i 1863, obedo "Emancipation Proclamation" pa Pwerezidenti me "Republican" ma me acel.

Emancipation Proclamation oketo alama i tung me dyer matut pa Civil War, ka dong tito pa leb me Ebru “truth” nonge i alama me yo adek pa waco pa “earth beast”. Leter me acel me alphabet me Ebru obedo calo leter me agiki, kendo leter me apar adek obedo alama me kobo cik.

Myero waparo kombedi ni i mwaka 1863, kede golo cik ma kityeko ngeyo kany, bene otime i Ot pa Adventist pa Laodicea ma kigoyo calo tong pa Protestant, ka i kare acel tong pa Republican bene onongo yweyo nyutu golo cik me politic. Kit pa tong pa Protestant ma oromo aryo kityeko ngeyo ne ki loko me Muvimenti me Adventist pa Philadelphia odok i Ot pa Adventist pa Laodicea; ki kit pa tong pa Republican ma oromo aryo bene kityeko ngeyo i poko wic ikom kabedo pa Dul me Democratic ma konyo luco, ma okelo Dul me Republican ma ogengo luco, kede Purezidenti me Republican me acel.

Purezidenti me Ripablik ma acel, kiketo i tung cen pa alama me lanabi me “truth” ma i rwom adek. Omiyo en obedo agiki me kare acel ki cako me kare aryo, macalo kit ma Musalaba onongo obedo agiki me mwaka 3½ pa tic pa Kirisito me kene, ka bene obedo cako pa mwaka 3½ pa tic pa En ma otimo i kom lupwonye pa En. Cako me tic pa En me kene onongo i baptiismo pa En, ma i alama onongo nyuto tho pa En, ci kare en otyeko ki tho pa En. Tho pa En ocako tic pa lupwonye pa En ma otyeko ki tho pa lupwonye pa En, Sitefano.

“Waco” pa Alien and Sedition Acts i 1798 ne obedo acaki pa cawa ma otum ki “waco” pa Emancipation Proclamation. Emancipation Proclamation ne ocako cawa aryo ma obi tum ka United States “waco” calo dragon. Piresident ma “owaco” i 1863 ne obedo piresident pa Republican mukwongo; omiyo piresident agiki bende obi bedo Republican.

Tye muvimienti aryo ma kikweyo gi malaika adek me Apokarifu pa Yohana chapita apar angwen. Ngec pa malaika acel ki pa malaika aryo kikobo ne gi muvimienti me Millerite, ma onongo ogoyo wii bot cik ki odoko kanisa ma kiloro ki cik i 1863. Yesu kare ducu nyuto agiki pa gin ki cako ne. Muvimenti pa malaika adek, ma bende en malaika madwong me Apokarifu pa Yohana chapita apar abicadek, en agiki i muvimienti aryo ma malaika adek gicweyo. Ma cako i 1798 calo muvimienti pa okango me Protestant ma atir, odoko kanisa i ribelyon me 1863; ka gin matime pa nyama me lobo obigiko i cik me Sande ma obino cokcok, kanisa ma ribel i 1863 obiro dwogo odok muvimienti ma pe kiloro ki cik, pien gin ma cako calo muvimienti ogiko calo muvimienti.

I cako ki i agiki me tung pa Protestanti, dul oloko bedo Kanisa; ci i agiki, dok oloko bedo dul. I kabedo me loko me acel, i cako, Philadelphia oloko bedo Laodicea; ci i kabedo me loko me agiki, Laodicea dok oloko bedo Philadelphia.

Pi horn me Republican, kare me loko wot obedo lok me kit ma con ma odonyo i Lweny me Civil, ma okelo pati me Republican. Pi horn me Protestant, kare me loko wot obedo i 1856 dok i 1863, ma obedo acel keken ki lok me kit ma con me loko wot pa horn me Republican. Kiketo iye i 1854, konvension me piny weng ma acel pa pati me Republican ma gengo slavery obedo i 1856. Pi horn me Protestant, alama me goro cik obedo yubu me cik pa Kanisa. Pi horn me Republican, pati me Democratic ma cwako slavery obedo alama me goro cik.

Malaika me adek odwogo i Kadesh dok i kare aryo i 11 September 2001, ki lok ki Kanisa bot Movimenti ocake i kikome me lanen me parabul me nyiri apar ma pe gitye ki cwe. Disappointment me acel otime i 18 July 2020 i tyeko me agiki ki maber ber me parabul me nyiri apar ma pe gitye ki cwe, ki i mwaka acel manen purisedenti me abicel acel, kama gicako ki cawa me agiki i 1989, purisedenti ma myero ‘stir up’ lobo me Grecia, oywee ‘deadly wound’ i kit me polotiki, macalo ka purisedenti pa Ripablikan ma acel bende oywee bal ma kelo tho matye ada.

Bolo ma opimo pa Kot me Agiki ocako i ceng September 11, 2001, kadong tye ka mede nyaka bot Cik me Sunday ma matye ka bino; kun, Kot me Agiki dong obolo piny pe ki pimo. Kot me Agiki en teko ma aa ki i wi, kede Sister White kacel kacel nyuto ni i cawa ma teko mo obino piny ki i wi, teko me Setan obino malo ki i piny. Tye teko me Setan adek i buk me Revelation, ma gubino malo ki i bur me Setan ma pe tye wii. Islam obino malo ki i bur ma pe tye wii i ceng September 11, 2001, kigamo ki tut ma obino ki i bur ma pe tye wii me Woe ma acel, i dul 9.

Malaika ma abicel ocamo turupet, ki aneno lagam acel obubu ki i polo oko i piny; ki miyi iye lagil pa bur ma pe tye boti. En oyabo bur ma pe tye boti; ki cwercwer one ki i bur, macalo cwercwer pa laba madit; ki ceng ki yie obedo maboc pi cwercwer pa bur. Ki ki i cwercwer oaa lokost i piny; ki gimiyo gi twero, macalo twero ma olal me piny tye kwede. Ki kimiyo gi cik ni pe gibed gicako peko i omwong me piny, onyo gin mo matye cwer, onyo yat mo; ento keken dano ma pe tye ki lacim pa Lubanga i wi me anyimgi. Revelation 9:1-4.

Ka Islam me peko me adek obino i 11 September, 2001, macalo kit ma kilaro ne ki peko me acel, pe onongo twero miyo peko bot jo ma tye ki cing pa Lubanga, en nyutu cako me cingo pa jo 144,000. Tieko me cingo obedo ikare ma cik me Sande tye ka bino matut i United States of America, eni aye kam ma lewic me pi, ma onongo oywako jeraha me tho ki onongo kigoyo ne ka woko, oro woko ki i boro ma pe tye piny me bedo buk me aboro ma obedo i gin abiro.

Gim ma ineno ne tye, ento pe tye; ci obi aa ki i poto ma piny pe nonge, ci obi wot i orem: gin ma bedo i piny gibedo gipongo wii, magi ma nyinggi pe kicoyo i buk pa kwo ki kare ma piny ne cako, ka gineno gim ma ne tye, ento pe tye, ento pud tye. Revelation 17:8.

Kare porofetik me tic me goyo lacim pa jo 144,000 ocako ki teko ma cweyo malo ki i bur ma pe tye poth, ci obitumu ki teko ma cweyo malo ki i bur ma pe tye poth. I tung cen pa kit gin ma otime meno, leero pa pe yaro Lubanga, en aye teko pa twol madwong ma 'woke', bende ocweyo malo ki i bur ma pe tye poth me neko lony aryo. Alfa ki Omega ogoyo lacim pa En i kit gin ma otime man.

Ka gityeko waco adwogi gi, lebi ma aa ki i boo ma pe tye bute bi lwenyo ki gi, ki bi olo gi, ki bi juko gi. Ringgi megi ma otho bi bedo i yoo me ot pa lwak madwong, ma i tung me Lamo kicwongo ni Sodom ki Misri, kun bene Rwot wa kityeko rwiro i wi yat. Jo pa lwak, ki dul, ki leb, ki piny mapol bi neno ringgi megi ma otho pi ceng adek ki aboro, ki pe bi weko keto ringgi megi ma otho i lila. Ki gi ma bedo i piny bi bedo kica pi gi, ki bi timo mor, ki bi cwalo yegi bot gi bot; pien laporofeta aryo magi ogamo gi ma bedo i piny. Ci ikinyi pi ceng adek ki aboro, Roho me ngima ki bot Lubanga o donyo iyegi, ci gi omalo i tiŋgi; ki lworo madwong obedo bot jii ma nene gi. Revelation 11:7-11.

I cawa 2020, cuk me Republican ki me Protestant ma adieri, kwo gi ocwal woko. Acel ki twero me rye me ateezim me politika, en mukene ki twero me rye me ateezim me lamo. Ci gin otho pi kare ma kityeko yubo calo nino adek ki abilo, ma paco gicung i tianggi, ci obwoc maduny otur i bot jo ma kityeko yubo calo twero me rye. Obwoc ma kombedi kinyutu bot Democrats ma progressive ikom dwogo pye me twero me politika pa Donald Trump, obedo tyeko poropheti. Obwoc ma kinyutu bot jo ma giloro katic me Future for America, tito kit me obwoc ma mapat.

Jo ma myero gilwor kwena pa Future for America, gi obedo Adventist ma Laodikea, ma giluongo weng me bedo i tung 144,000. Ento, macalo jo Laodikea ma atir, ma gibedo i dul me angwen, ma en dul me nyoka marac ki jo kwer, pe gitye ki luor mo. Luor ma myero gimako en Injili ma matwal, ma tero cik bot dano ni, "Luor Lubanga, kandi mi bot En dwong, pien cawa pa buch pa En obino."

Cawa eno obedo cawa pa duny pa piny madit, ma timore ka jo me cing aryo pa 144,000 kiketo gi i malo macalo cal, konye keken ma Kereke pa Laodicea ki lwo woko ki cing pa Rwot.

Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.

'Ka gityeko lamal pa-gi, lebi ma bi aa ki lawi ma pe tye piny bi timo lweny i komgi, bi loyo gi, kacel bi juko gi. Kacel, gi ma githo bi obed i yoo pa kabedo madwong, ma i lok me cwiny kityeko yaro ne Sodom ki Misri, kun bene Rwot wa kigeco iye.' [Revelation 11:7, 8.]

Jami eni ne onego otime macok ki agiki pa kare ma lami onongo tye yaro, kun gubedo i ngoye me acuga. Ki yo pa Paapasi, Setani dong ki kare mapol ocako gengo twero ma onongo tye loring i Kanisa ki i Gomento. Adwogi ma goro dwong ne orweny atir i piny ma gikwanyo woko ler pa Dwogo pa Kanisa. Ne tye kit pa kwo ma odok piny ki luloc ma orwate, macalo kit pa Sodoma i cok ki ogone, ki pak cal ki oturo pa tipu ma onongo tye loyo i Misri i cawa pa Mose.