Kare me keto yal pa jo 144,000, ki ceng 11 me September 2001 nyo i cik me Sande ma bino oyot i United States me Amerika, obedo kare me porofesi ma i iye vijon weng pa Lok pa Lubanga gitim woko i kare me agiki.
Pi mano, waco botgi ni, ‘En aye ma Rwot Lubanga owaco ni: Abi miyo lok me yubu man ocung woko, ki pe dok gibitimo kwede macalo lok me yubu i Isirael; ento waco botgi ni, Nino tye i cing, ki pore me neno keken.’ Ezekiel 12:23.
Iye i rek man, malaika ma adek bino doki, kede i timo kamano, en kinyutu ne ki bino pa malaika ma adek i October 22, 1844, nyaka gony me 1863. Gony me 1863 kinyutu ne ki gony ma acel pa Israel pa kare macon i Kadesh, kacel ki kamano, kinyutu ne ki lok mukato weng, aa ki kwalo me Red Sea nyaka gony me acel i Kadesh. Gony me acel i Kadesh onongo cal pa gony me aryo i Kadesh, kacel ki kamano, rek ma aa ki tho pa Aaron nyaka gony me aryo i Kadesh otimo dok i rek me keto alama.
En odoko nitit i gin ma otime i rek pa jo Millerite, ki 1840 dok i 1844, ma kicoyo calo baptiiso pa Kristo nyaka Musalaba, ma bene kinyuto gin ma otime ki Musalaba nyaka goyo Stefano kidi. Rek i tung rek, jo Nabii me con acel acel owaco lok ikom kare man mapol loyo cawa ma gidong obedo iye.
“Tiap salah saurang ti para nabi baheula nyarios henteu utamina pikeun jamanna sorangan, tapi leuwih pikeun jaman urang, sahingga nubuat maranéhna tetep lumaku pikeun urang. ‘Ayeuna sagala hal ieu kajadian ka maranéhna jadi conto-conto: sarta eta geus dituliskeun pikeun panggeuing urang, anu ka urang geus nepi tungtung-tungtung dunya.’ 1 Korinta 10:11. ‘Henteu pikeun diri maranéhna sorangan, tapi pikeun urang maranéhna ngaladénan perkara-perkara anu ayeuna geus dibéjakeun ka aranjeun ku jalma-jalma anu ngawawarkeun Injil ka aranjeun ku Roh Suci anu diutus turun ti sawarga; perkara-perkara anu ku para malaikat kacida dipikahayangna pikeun ditingali.’ 1 Petrus 1:12....”
Bibilo ocenyo ki oribo kacel gin ma rwatte pa iye pi kare man ma agiki. Tim madit weng kede tic ma lamal maleng pa lok mukato me Cik Mabur otime con, kede kombedi tye ka pong dwogo pire kene i Kanisa i nino magi me agiki. Selected Messages, buk 3, 338, 339.
“Dyer me agiki” en dyer ma Pita oyero, ma en 144,000, ki ginyero aa ki 11 September 2001 nyaka i cik me Sunday ma bino cok anyim, kun dong giketo gin malo macalo cal. “Weng,” pe moko, ento “weng jami madwong ki tic mapire tek” me Lok pa Lubanga, “tye ka dwogo kene” i “dyer me agiki” pa “Kanisa” me “nino me agiki.” I rek me keto muhuri, kitap weng me Baibul gikube kany ki giponge.
I buk me Revelation, buk weng me Bible gidoko gin acel, ki gityeko kwede. Kany obedo ogolo tyeko pa buk me Daniel. Acel obedo lok me lanabi; mukene obedo ngec ma ki nyiso. Buk ma kikom pe obedo Revelation, ento obedo but me lok me lanabi pa Daniel ma kom kare me agiki. Malak omiyo cik, ‘Ento in, O Daniel, ilor lok, ki ikom buk, nyaka kare me agiki.’ Daniel 12:4. Acts of the Apostles, 585.
But pa porofesi me Daniel ma kuce ki “cawa me agiki” ma kiyabo woko, en aye keno ma ki mii Daniel i tung me pi aryo madit i Shinar: Ulai ki Hiddekel. Keno magi nyutu Daniel chapta 8, ves 13 ki 14, ki chapta 11, ves 40 tutwal i 45. Cawa me miyo muhuri pa 144,000 en gintim ma time ka Kristo, calo Ladit Jotela me polo, tye ka myo muhuri pi kare weng gi ma kiyero pa yore me agiki, me keto gi i kub ma tye ki pa Lubanga ki pa dano. Ves 40 pa Daniel chapta 11 nyutu kub pa Draagon, Le, ki Porofet goba, ma gumgi kombedi tye ka miyo piny wot i Armagidon, calo kit ma kinyutu i gintim pa Leko me Ripablikanisim i Le me Piny ma tye ka loyo calo Dugu me 6 pa porofesi me Bible i kare pa ves 40. Ves 40 bene nyutu poko pa jo me ngec ki jo ma pe ngec, ma kityeko tito gintim pa Leko me Purotesitani i gintim acel acel, cako i 1798 tutwal i Cik me Sande ma obino cokki.
Buke weng me Bibul gicemo kacel ki gityeko agiki i Buk me Apokirifi, ci ka gicemo, Buk me Apokirifi kelo Buk me Daniel i tyeko, ki nyig “complement” nyutu ni kelo i tyeko maber. I cawa me “sealing” me 144,000, macalo ma ki nyutu i Buk me Apokirifi, porofeci me Daniel ma ki yabo gi i kare me agiki gikelo gi i tyeko maber, ka gikelogi kacel laini i kom laini, i kom laini me histori ma ki nyutu i chapta 18 me Apokirifi, ma cako ki dwon i vese 1–3, ki otum ki dwon me aryo i vese 4.
Tumu pa neno pa lanabi ma ki nyutu i pi Hiddekel i buk pa Daniel, nyutu tumu pa neno me woko pa jo ma lweny bot jo Lubanga ma gicobo piny ot pa Lubanga ma lamal kacel ki lwak. Tumu pa neno pa lanabi ma ki nyutu i pi Ulai i buk pa Daniel, nyutu tumu pa neno me iye ma Kristo oyaro pire i iye jo me en, ka otyeko kica pa cuk me rwomo kit pa Lubanga ki kit pa dano ikom jenereshen ma kiyero ma agiki.
Mukato me miyo cal ma cwinye tye i ruro me Republican pa nyam pa piny, cako ki nyam pa piny owaco "Patriot Act" i 2001, ci giko kwede waco ma ki nyuto kwede "Alien and Sedition Acts" me 1798, ma i Buk me Nying Gineno, tyen me buk apar adek, ki nyuto gi calo nyam pa piny waco calo coo madwong. "Alien and Sedition Acts" me 1798, gi nyuto giko me rek ma ocake ki waco me "Declaration of Independence" i 1776. I tung cen me kare meno me lok me laneno, nyam pa piny owaco "Constitution" omiyo obedo ii tic i 1789.
Dwon me 1776 rwate ki dwon me Patriot Act, ki Alien and Sedition Acts nyutu cik me Sunday ma bino piri i United States. I tung me kit meno myero obedo dwon mukene ma rwate ki 1789. Dwon ma acel me Lok Mapire Tek 18, gony 1 ki 3, kicaneno maber atir ni obino ka ot madit me New York City kiguro piny. Dwon ma aryo me gony 4, bene kicaneno maber atir ni obedo cik me Sunday ma bino piri. Dwon aryo mene gin dwon pa Lubanga, pien gin aryo gin dwon pa malaika ma obedo laro piny ki madit pa En, ma Sister White nyutu maber ni en malaika ma acel me Lok Mapire Tek 14. Yesu obedo malaika ma acel, kandi i cawa weng en ywayo agiki pa gin ki acaki pa gin; eka en bene malaika ma adek, ma obedo malaika ma laro piny ki madit pa En.
Malak ma acel bende kiyero i Buk me Nyutu pa Yohana chapta 10, calo ni oaa i 11 August 1840; kanyuto ocweyo cal me oa pa malak i 11 September 2001. Dul White owaco tutwal ni malak ma oaa i chapta 10, en obedo “Yesu Kristo keken.” Dwon ma acel ki ma aryo i Buk me Nyutu pa Yohana chapta 18, gin aye dwon me Kristo. Gin matime con meno kiyiko cal ki 1776, 1789 ki 1798, ka cim me piny owaco tyen adek. Dwon me Kristo ma owaco i tung ki dwon aryo me Buk me Nyutu pa Yohana chapta 18, obedo kare ma owaco i Buk me Nyutu pa Yohana chapta 11.
Ci bang nino adek ki nus, Roho pa kwo ma oa i bot Lubanga odonyo iye gi, ci gicung i tiende gi; luoro madwong opolo i botgi ma oneno gi. Ci gi winyo dwon madwong ma aa ki polo ma owaco botgi ni, “Binu malo kany.” Ci gidhi malo i polo i oboke; ci joma okwero gi oneno gi. Revelation 11:11, 12.
I Dwe me July 2023, dwon ma oaa ki polo (dwon pa Kristo) ocako yubu malo jo waco adwogi aryo ma kigi kelo i tho i yoo me ot ki lawi madongo ma pe geno Lubanga, ma oaa ki kuru ma pe tye but. I kare meno, gin ma rwate ki Cik me United States ocako bedo gin me poropheti, pien i dwon mukene, ma ki yaro ki 1798, Cik eno bi goli woko piny weng. Alama me yoo adek me 1776, 1789 ki 1798, rwate ki dwon me Lubanga adek ma kiketo gi calo September 11, 2001, July 2023, ki Cik me Sunday ma bino pe ka lenge.
Lakite adek magi rwate ki lakite adek pa ‘Woe’ ma adek, ma ki nyutu kwede September 11, 2001, October 7, 2023, ki cik me Sande ma obino i kare manok, ka olut me abicel aryo (ma en ‘Woe’ ma adek) obino i matwal i cawa me ‘poto piny madit’. I mwaka 2023, dwogo kit pa tungi aryo pa lamin me piny ocako, ma ki nyutu kwede kwac me cal mabitho pa Nebukaduneza. Kwac pa Nebukaduneza i chapta aryo, obedo mabitho ma Lubanga keken romo nyutu, kacel ki en onyutu ne bot joma gopongo tem me acel ma ki nyutu i chapta acel pa Danieri.
Daniel ki jo madwong adek i chapta 1, ma gityeko loyo tem me acel, gin jo ma giyero me cam pa polo ka gikwero me cam pa Babulon. Gin jo ma John onyutu gi i buk me Revelation chapta 10, ma gikwanyo buk matin ki cing pa malaika, ma en pe ngat mo mapat, ento Yesu Kristo keken, ki gicamo lok pa ngec ma tye iye. Gin bene jo ma i John chapta 6, ma giyero me cam ring’o ki myo rem pa manna me polo, ento jo mapat okwero mano, ci potem gi odwogo woko ki bot Kristo, ki dok pe giwoto ki En, matwal, i chapta 6, vesi 66.
I rek man, Krisito onongo tye ka nyuto i Galili, ma piro ne obedo “hinge” onyo “kabedo me loki”. Kany, okelo ngec me manna pa lobo polo, ni latic pa En myero gicamo, calo ka Yohana ocamo i buk me Revelation chapter me apar, kede calo Ezekiel ocamo i chapter me adek, kacel bende Jeremia ocamo i chapter me apar abicel. Kit ma otime con ma Yohana onongo otyeko nyuto i buk me Revelation chapter me apar, ka ne ocamo buk matin, onongo otyeko nyuto kit ma otime con pa jo Millerite ki 1840 dok i 1844; ento, maler ki cwiny, onongo otyeko nyuto kare me “sealing” pa 144,000 loyo kit ma otime con pa jo Millerite. Man nongore maber i chapter eni ki cik ma gimiye Yohana ka ginyuto ne ni myero ocamo buk matin.
Acito bot malaika, ci awaco bot en ni, ‘Mi an buk matidi.’ En owaco bot an ni, ‘Kwany eno, ci icam woko; bino miyo puk pa in bedo macol, ento i wii pa in bino bedo mit calo asali.’ Revelation 10:9.
I lok me coc man, kiwaco bot Yohana dong cen, mapud pe ocako cano buk matino ka camo ne, ngo ma bino time i cwiny ne ki lok ma ocamo. Jo Millerite pe gityeko ngeyo dong cen tuk ma pye ki mamit, mapud pe opoko i gin matime cal me Yohana pi rek pa lok me porofeci pa gin. Ento jo 144,000 kiwaco gi dong cen, ki myero gi ngeyo. Ka Yohana nyutu i cal gin matime me kong wuok pa malaika me acel onyo gin matime pa malaika me adek, lok en cweyo dul aryo pa jo woro, ci lacen otyeko ki keco cwiny ma pye. Ka Yeremia ocamo buk matino, ci ogamo kube ki "lwak pa jo yango."
Pe abedo i lwak pa jo mapobo, pe bene amoro; abedo keken pi cingi: pien ityeko opongo an ki cwiny marac. Yeremia 15:17.
Ka Ezekiel omiengo buk matidi, giwaco ne ni omii lok bot joma gikwanyo i ot pa Isirayel, ma pe gibin winyo.
En dok owaco bot an ni, “Wod dano, di gin ma inongo; di buk me coc man, ki ceti i waco bot ot pa Isirayɛl.” . .. Ento ot pa Isirayɛl pe bi winyo in; pien pe bi winyo an; pien ot pa Isirayɛl weng tye gi wii matek ki cwiny matek. Ezekiel 3:1,7.
Ka Kristo omiyo miny me polo, ma obedo ringre kede remo ne, bot kanisa pa en i Galili, dul ma ocingo woko pe gin dok owuo kwede; ci gin ma man otime i chapta 6, vesi 66, nyutu ni chamo en obedo mokwongo i yore adek me temo, ma ocako ki oboro piny pa malaika. Temo me aryo obedo ka dul aryo ginyutu pire kene, bed obedo yaro bot Ezekieli ki ot pa Isirael ma cwinygi matek, onyo lunyako ma ki wii kede lunyako ma pe ki wii me cako ki agiki pa Adventism, onyo Jeremia ki lwak me jo kweri, onyo Daniel ki jo maber adek i yaro bot jo lawi pa Babulon i chapta 2 me Daniel.
I rek pa Yohana dul abicel, obino i Galili obedo 11 Seputemba 2001. Lok pa chamo ring pa Kristo ki min remo pa En, obedo gin matime ma i agiki omiyo gikelo bot cik pa Sande ma tye ka bino cok. "I bedo calo gin ma i chamo," calo ma kityeko nyutu ki Daniel ki ladit adek ma gonge i dul acel; kede i Yohana dul abicel, gin ma giyero chamo ring pa Kristo ki min remo pa En, gidoko cal pa gin ma gichamo. Gidoko cal pa Kristo; ento dul mukene, ma gidok cen ka pe gityeko wot ki Kristo, ginyutu cal pa lewic. Dul acel obedo cal pa Lacwe, ento dul mukene obedo cal pa gin ma ocweyo. Yohana dul abicel omede nininge me "Galili" bot 11 Seputemba 2001, pien nininge en "hinge"; kono nyutu kare me dolok pi lupuonj. Bined gidok bot jii me polo onyo bot jii me Babulon? En i kare me dolok me poropheti ma Kristo nyutu lacer pi kare ma bino anyim, calo ma kityeko nyutu ki obito piny pa En i 2001, ka piny olumo ki cwec pa En.
Tye gin me pwony ma twero wapwonye ki gin ma otime con; ci kiwaco gi, pi dano weng obed gi ngec ni Lubanga tye ka timo kombedi i kit acel calo kit ma otime con. Cing pa Lubanga nen i tic pa Lubanga, kacel ki i tung jo me piny kombedi, calo kaka obedo ki kare weng ka ki cako waco Lok me Ber mokwongo bot Adam i Eden.
Tye kare mapat ma obedo loko tung i gin ma otime con ikom piny mapol ki Kanisa. I yub pa Lubanga, ka bal madwong mapat-pat man obino, lewa me kare eno kimiyo. Ka ki rwako ne, tye dongo me cwinya; ka kikweyo ne, dok piny me cwinya ki poto lanyut bino. Rwot, i Lokne, otyeko yaro tic me mede pa Injili, macalo onongo kitiyo kwede con, ki binen kitiyo kwede i anyim, enyim nyo i lweny me giko, ka lutic pa Setan binen timo yore ma agiki ma lamal. Bible Echo, August 26, 1895.
Lubanga kare weng timo i yo acel calo gin ma otime con, ki En pe loko matwal. Tye "kare me yubo" (Galilee) ma obedo "kec," ki i "kare me yubo" magi "ler pi kare eno kimiyo." Ler pi kare me "sealing" pa 144,000 kimiyo i kec ma ocako i 11 September 2001. Ka ler eno, "ka kimako, tye donyo anyim me liru; ka kiweko woko, donyo piny me liru ki shipwreck bino lubo." Ler eno omiyo bedo dul aryo pa jolamo. Ler ma lubo kare me yubo nyuto lok ma omiyo bedo dul aryo pa jolamo.
Gonyo aryo me buk Daniel nyutu tem aryo, tem ma odonyo ki tem ikom cam me gonyo acel. I vesi acel me gonyo acel me buk Daniel, Nebukadneza dong kityeko loyo Yuda, ma ci obedo duk mukwongo i porofesi me Baibul. Man obedo tung me loko i gin mukato me boc me lobo ki me Kanisa; obedo bal madit, ki i kare meno ler me tem ikom cam kicwalo. Daniel ki jo adek gityeko loyo tem, ci i gonyo aryo, gi dok obedo ribe pa jo ma gityeko loyo tem aryo. Tem aryo obedo tem ikom gin ma kicano, ma pe ngat mo onongo ngene, pe bene Nebukadneza.
Lamal me tem onongo obedo cal pa nino pa Nebukadneza. Onongo obedo tem me bedo ki tho ikom cal ma ngat mo pe ongeyo. Cal eno onongo nyutu lobo pa rwot ma porofesi pa Bibilia, ki i chapta 7 ki 8 pa Daniyeli, lobo pa rwot gin dong gin acel ki ma i Daniyeli 2; giketo gi calo le. Tem pa Nebukadneza onongo obedo tem me “cal pa le”, ma i cawa me agiki, obedo katime i kare me gogo lacim pa 144,000.
I kare pa agiki, cweyo cal pa ensolo en aye tem madit pi jo pa Lubanga, ma kiketo gi calo Daniel ki jo adek ma gitye maber. En aye tem ma myero gi loyo, piri pe kiketogi muhuri, ci en aye lok pa ngec me muhuri-ki-tem ma kelo dul acel ma cwako muhuri pa Lubanga ki nyuto cal pa Lubanga, onyo dul acel ma cwako muhuri pa ensolo, ci bonyo nyuto cal pa ensolo. I Daniel cabit aryo, lok pa cal pa ensolo kiketo kwede muhuri nyaka i kare ma gin matime ka obedo lapeny me bedo ki tho. Cal pa Nebukadneza kigene maber gi jo Millerites, ento i gin matime pa keto muhuri, adwogi ma i ada ma mak ki cal pa Nebukadneza kityeko yweyo woko ki muhuri, ento keken bot joma kicwako lok pa ngec ma myero kidiyo ka kare me loko yore obino.
Kec meno obedo lok pa kot me agiki ma ocako ka lacar me Yaro apar abicel o aa piny, kede lok pa kot me agiki en aye kit me poro-lok me rek i wi rek. Ka pe ichamo adwogi meno, pe itwero neno lok me mung pa coyo cal pa le.
Ellen White kimiyo oneno maber ni cal pa Beast bi cweyo mapwod probation pe otyeko. Kwena ikom cweyo pa cal pa Beast i Daniel aryo, nyutu cweyo pa cal ma romo onen keken i gin matime ma olubo “turning point”, ka dong ler kimiyo. Gin ma kombedi gineno ikom cal pa Nebukaduneza en ni, pe ne nyutu keken lobo angwen ma acaki i porofesi me Baibul; ento o nyutu lobo aboro weng, ci ngec meno kelo cweyo manyen pa cal pa Beast.
Lok adier eni nyutu ni lewic ma aboro obedo pa abiro, kede nyutu dok ni Amerika ma Kacel, ma en en acaki timo cal pa lewic, ci lacen cwalo teko me miyo lobo weng timo kamano, bino nongo ki kit poropheti pa lewic ma en otimo cal pa lewic. Cal eno tye ki jami magi: en ma aboro, ma obedo pa abiro; kede, i gin mukato pa dwogi adek pa Kristo, en tye ka nyutu yweyo tung pa 11 September 2001, dwog pa 2023 ma tye ka kwaco lagi ma ojwang pa jo me nyutu gin aryo wek gicung i cengegi, kede dwog pa kwac woko ki Babilon.
Dwon pa mwaka 2023 obedo dwon ma nyutu mwony pa cal pa Nebukadneza ki kare ma owaco.
September 11, 2001 nyutu kare ma cako kwede, ki kato i July 18, 2020. Kare pa dwon aryo ma i pot buk apar acel, nyutu kare ma cako ki July 18, 2020, oo i dwon adek i Sunday law ma pen tye ka bino. Kare ma aryo ma cako i July 18, 2020, tigo kwede waymark me November 3, 2020, ki waymark me January 6, 2021, ikare ma gin ma ogeno joneno aryo cako goro cwiny ki cwalo yeng, ki tigo kwede July, 2023, ikare ma dwon i pat cako tito oduru abicel me ciko.
Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.
I tung pi Chebar, Ezekiel oneno yamo madwogo calo ka aa ki bor, dundu madwong’, ki mac ma oyiko iye keken, ki liero obedo i tung ne, ki i dyer ne onen calo rangi pa amber. Wiil mapol, ma kicono cono weng, kitingogi gi jami matye ngima angwen. I malo maloyo gin weng obedo pire pa kom pa rwot, calo wang kidi safaayir; ki i pire pa kom obedo pire calo wang dano, malo i iye. Ki i kerubim onen pire pa lwete pa dano piny i winggi. Ezekiel 1:4, 26; 10:8. Wiil ne kiceto-gi i kit ma tek tutwal, ka i acaki nen gi ginen calo kacel pe ki rwom; ento gigwoko wotgi ki rwom maber opong. Jami me polo, ma kicwako-gi ki kicobo-gi ki lwete ma piny i wing pa kerubim, gimiyo wiil gini wot; malo ki gin, i kom pa safaayir, obedo Lacwe Matwal; ki i tung pa kom oriri, alama pa kica pa Rwot.
Macalo wiri ma kiloko-loko tye piny i loyo pa lwete matye piny i lapur pa Kerubim, kamako keken, gin matime i kit pa dano ma kiloko-loko bene tye piny i loyo pa Lubanga. I tung lweny ki kico me duli me lobo, En ma bedo i wi Kerubim cong tye ka longo gin me tic pa lobo.
Histori me kabila ma acel ikom acel gibedo i kare gi ki i kabedo ma kiketo pi gi, ka pe gitye ki ngec, ento gimiyo cawa i adwogi ma dwon ne, ma gin keken pe ginenge, waco bot wa. Bot kabila weng ki bot dano mo keken pa tin, Lubanga oketo pi gi kabedo i dwene madwong pa En. Tin dano ki kabila gipimo ki olut me pimo ma tye i lwete pa En ma pe otimo bal. Weng, ki yero pa gi keken, giciko gamo pa gi; ento Lubanga tye ka loyo weng me tyeko dwaro pa En.
Lok me kon ma ‘An Atye’ Madwong ocoyo piny i lokne, kimego acel ka acel i keng me poropheti, ki con ma peke acaki bot anyim ma peke agiki, omiyo wa ngec ikom kabedo ma wan tye kombedi i wot pa kare me kare, kede ngo ma romo bedo i kare ma pud obino. Gin weng ma poropheti orepore ni obino time, macok ki kombedi, dong kiketo gi i pot buk me kite; ci wan romo bedo adwogi ni gin weng ma pud obino kibityeko i yore mere. Education, 177, 178.