Rek pa 1776, 1789 ki 1798 nyutu rek pa keto alama bot jo 144,000. I cawa acel acel magi, le me piny owaco. Alama me yore adek, ma ki nyutu ki cal i kare adek ma le me piny owaco, gigoro otuk kacel ki dwogi adek pa Kristo i September 11, 2001, i July 2023, kacel ki cik me Sunday ma bino cok coki.

An ne abedo i Jwii i nino pa Rwot, kede ne awinyo dwon madwong i tung an, macalo dwon piriit. Revelation 1:10.

Alama me dwon adek meno, acel acel gi nyutu bedo ma tye ka medo i “goyo dwon” pa goro ma 3, ma bende obedo opuk me ciko ma 7; kede ni, opuk obedo dwon.

Kwanyi matek, pe ituk; yaro dwoni macalo opuk, nyutu jo pa an pikgi, ki ot pa Jakobo balgi. Yesaya 58:1.

Dwon me tyen pa Protestant i ceng 11 me dwe September, mwaka 2001, obedo dwon pa lalar ma gilwongo Adventism pa Laodicea me dwogo i yore macon pa Jeremiah; ento dul pa jo yaro gikano wot iye.

Ma Ladit owaco ni: Un bed i yoo, ki inen, ki penjo pi yoo macon—ange tye yoo maber—ki wot iye, ki ubino nongo kuc pi cwinya wunu. Ento gin owaco ni, “Pe wabino wot iye.” Bene an aketo luyote i tung wunu, waco ni, “Winji dwon apila.” Ento gin owaco ni, “Pe wabino winji.” Yeremia 6:16, 17.

Dwol pa Julai, 2023, obedo dwogo cwak pa tic pa Future for America, ma kop i kare me goyo cwinya ma acel i 18 Julai, 2020, otye pe waco. Macalo ka puk me waco pa John me bino oyom pa Mesiya, kede puk me waco pa Justinian me bino oyom pa Antikristo, Future for America oneno ni anyim pa America bi loke matwal i kare me cik me Sande ma obi oyom, kede i woco turupet me abiriyo i alama pa yoo meno. Dwol pa ngat acel ma waco ki dwol madwong i thim, obedo dwol pa Julai, 2023.

Dwoni mar aryo me Buk me Yelema chapta apar aboro kiyarone i cik pa Sande ma tye ka bino cok, ikare ma beast pa piny tye ka waco calo dragon. I kare en “the donkey” kikoyo ne pi kare adek, ci dong “the donkey” biwaco. “The donkey” onongo kikoyo ne cok conyo me September 11, 2001, kacel ki me October 7, 2023, ci dong kibikoyone doki i cik pa Sande ma tye ka bino cok, kany ma obiwaco. I lagam pa Balaam, malaika onongo ojuko ne ki yo woko, ci malaika eno nyutu malaika angwen ma kimiyo gi cik me gwoko yamo angwen pa Islam; ento i cik pa Sande “the donkey” pa Islam biwaco ki dwon me trumpet ma me abiro, ma bende obedo “woe” me adek.

Kany aye ma neno pa Islam, ma osigedo ki 18 July 2020, owaco; pien ci dong pe obicen sigedo. Tye dwon mapol ikare me cimo pa 144,000, ci kare meno obedo tung cen ikom rwom pa Lubanga ma timo pire kene, ma obi cako i cik me Sande ma dong obino lacen. Rwom pa Lubanga ma timo pire kene kimego calo malaika 7, tye ki bakuli 7. Kare meno cako ki kicweyo Tipu Maleng piny, ci kimego calo dwogo pa Pentekoti, ka Tipu Maleng ocweyo piny, ci leb me mac omiyo cawa ikom gin meno. I kare meno, kicweyo Tipu Maleng piny dong pe ki rwom; pien Tipu Maleng dong kicweyo piny labongo rwom.

Malaika ma tye ka rwate i waco ngec pa malaika me adek obiro miyo can i piny weng ki dwong pa en. Tic ma orumo piny weng, ki teko ma pe yore, tye kany ki waco anyim. Wot me bino me 1840-44 obedo nyutu madwong pa teko pa Lubanga; ki cwalo ngec pa malaika me acel i dul me misyonari weng i piny, kadong i piny mogo obedo mit me dini ma madwong loyo, ma kityeko neno i piny mo keken ki ikare me Reformation me cawa maromo 16; ento gin eni obiro loyo gi ki wot madwong ma i ngec me koyo me agiki pa malaika me adek.

Tic en bi rwate ki ma otimo i Nino pa Pentecost. Macalo ka ‘kot me con’ kimiyo i rutu pa Roho Maleng i cako pa Lok Maber, me mii nyim ma welo ocako yubo, kamano ‘kot me agiki’ bi kimiyo i agiki pa Lok Maber pi poko pa kwer. The Great Controversy, 611.

I dwe 11 me September 2001, katic me keto laciŋ bot jo 144,000 ocake, kacel ki Laa Maleng ogure i pimo. Pimo pa kit ma Laa Maleng ogure onen cal i gin ma otime i Pentecost, ki cako i dwogo-ki-tho pa Kiristo, kama laka owaco ni, “Wod pa Lubanga, bino woko; Lacoo lwo in,” calo kaka Yesu olwo Lazarus ki kabur kwede lok me ni, “Lazarus, bino woko.” I mwaka 2023, Kiristo olwo rego ma okure me lami aryo ma otho me bino woko.

Bang ciero pa Kristo, En con owoto malo i bot Wone, ci En odok piny macalo ma En otimo i 11 Seputemba 2001. Ci En omedo yweyo lum i cwiny pa lupwonya pa En kacel ki kacel, macalo ka orwate ki Meri, kacel ki lupwonya ma onongo orome kede gi ci opwonye gi i yo ma ceto i Emaus, ci En orwenyo bot lupwonya mukene weng. Pi nino apar angwen En opwonye lupwonya, paka wot malo pa En ma agiki; ci bang nino apar mukene, gi obedo keken ki cwiny acel ki i kabedo acel, ci Laro Maleng’ ogiwo botgi pe ki pimo.

Ka Yesu oromo kwede latic pa iye, omiyo gi dwoko i cwiny ikom lok ma onwongo owaco botgi con me tho ne, ni gin weng ma kicoo ikom iye i Cik pa Moze, kede i Lanabic, kede i Zaburi makwako iye, myero opong. “Enoni, oyabo wiigi, pi weko gi ngeyo Buk pa Lubanga; ci owaco botgi ni, En aye kit ma kicoyo, ci myero Kiristo oneno peko, ci okwo dok ki tho i nino adek: ki ni dwogo wii ki kweko bal myero kikobo i nyingne i jo weng, cako ki Jarusalem. Wun aye lami me gin man.” The Desire of Ages, 804.

I dwe me abicel me 2023, dwon pa Yesu oketo i dwogo kwo witinis aryo ma otho, kede ocako yabo cwiny pa lupwonj pa En pi gin weng ma kiketo i coc i Cik pa Musa (“kare abicel”), i Kit pa Lami (“cal pa Nebukaduneza me jambe”), ki i Zabo (“gin ma otime ki Musa ki Otino diŋ”). Tic pa En me pwonj ocako i dwogo kwo pa En, kede omede matek i ceng 40 ma obino anyim. Ocako ki kwayo me cham.

Kacce dong, ka pe gigeno pi yeyi, kede giwoto wii, en owaco botgi ni, “Itye kany ki kume mo?” Gin omiye apoko me ryen ma ogwero i mac, kede oboke me oywelo. En okawo, ocamo i anyimgi. En owaco botgi ni, “Gin eni lok ma awaco botu, kun an obedo piny kwedwu, ni gin weng ma ikom an myero otyeko, ma kicono i Cik pa Mose, ki i Lajwok, ki i Zaburi.” Luka 24:41-44.

Kwayo ne obedo aloka me yoo madito i gin mukato ma tye ka woto, ki gin mukato ma cako ki Kiristo oter ki tho nyo o cito malo i polo inge ceng apar angwen, oweko ceng apar (apar obedo tem) nyo i Pentecost, ka Roho Maleng obi golo piny pe ki rwate. Kabo ki tho pa En, kaceto malo i polo, ki dok oburo piny, nyutu September 11, 2001. July, 2023 nyutu agiki me ceng apar angwen, ki ceng apar ma bino ikom July, 2023 gikelo i cik me Sunday ma obino cok coki. I kare ma agiki me ceng apar meno, bedo acel ki kwayo obedo aloka me yoo. Bedo acel ne onyutu ki lok pa lapor me acel pa Ezekiel i chapter 37, ma okelo got, luny ki ich dok obedo acel. Lok pa lapor me aryo pa Ezekiel ne obedo pum pa yamo angwen, ki pum obedo cal me kwayo. I ceng apar mag agiki meno, jo 144,000 lacim o keti iye gi, macalo kit ma Lazarus otyeko nyutu gi.

Man en kit ma omiyo obedo opii i woto ne i Bethany. Tim me cudo man ma malo loyo weng, dwogo kwo pa Lazarus, en me keto tam pa Lubanga iwi tic ne ki iwi loro ne me bedo Lubanga. The Desire of Ages, 529.

Pe keken nyako ma pe ocakke ki lacoo ma tye ki ngec kiketo gi alama i kare me tic ma madit me Lubanga man ma agiki, ento bene nyako ma pe ocakke ki lacoo ma pe tye ki ngec bene kiketo gi alama i tung marac pi gin man.

Tic pa Kristo ma lamal maloyo weng—dwogo Lazarus ki tho—oketo matek cweco pa jopriest me weko piny ki Yesu kacel ki tic ma lamal pa En, ma onongo opoto woko twero gi i bot jo ning ning. Acts of the Apostles, 67.

Dwoge mapol i gin ma otime i keto lanyut pa jo 144,000 me cito bot cik me Sande ma bino macokcoki, gibedo “tung ikom tung,” dwoge pa Lok me lunabi pa Lubanga, kacel, dwoge magi gityero i kare ma “ngolo pa keno weng” timore. Gityero ka lanyut me abiro kiyabo.

Ka onongo oyabo sili ma abiro, otum obedo i polo pi kare ma rwate ki dyer saa. An nene malaika abiro ma onongo obedo anyim Lubanga; ki gi omiyo gi tarumbeta abiro. Malaika mukene bino obedo i anyim madhabahu, ki tye ki kop me gol me uvumba; ki omiyo ne uvumba mapol, pi omiyo o me miyo anyim ki lamo pa laler weng i wi madhabahu me gol ma tye anyim kom Rwot. Tut me uvumba, ma obino ki lamo pa laler, ojol malo i anyim Lubanga ki i lwete me malaika. Malaika oweko kop me uvumba, opongo kun ki mac pa madhabahu, omiyo i piny; kede nonge dwol, ki ngurumo, ki mwang’o me polo, ki piny ogoro. Revelation 8:1-5.

Yabo pa lacim me 7 okelo otum, pien kare eni nyutu lok i yore pa Lubanga; ci i lok i yore pa Lubanga ma lamal, otum dong tye i polo keken, calo ma lati onongo nyuto eni, ka malaiika gigiko wer gi ki yabo gi. Otum i polo bene ki cikke pa Nino me Kwir kwayo ne, kede i Nino me 22 me Okitoba, 1844, Habakkuk 2:20 omiyo cik ni piny weng obed i otum.

Kinyutu an kica madwong ki bedo ma opoko wi piny pa Lubanga, ma omiyo Wodne me tho, pi dano omede oyomo kwero pi bal ki obed kwo. Kinyutu an Adam ki Eva, ma gikwanyo lagam me neno ber ki remo pa Paca me Eden, ki gimiyo gitye ki twero me chamo i yath weng ma i paca, ka acel keken. Ento twol otemo Eva, en bende otemo laco ne, ki gi acel gi chamo i yath ma kigico. Gin ogiko cik pa Lubanga, ki gi obedo jo-bal. Lok man orwate i polo weng, ki enanga weng otuk mo. Malak giremo cwiny, ki giyero ruco ni Adam ki Eva pud binweyo lwete ki gibichamo i yath me kwo, ki gibedo jo-bal ma pe githo. Ento Lubanga owaco ni obibuki jo ma gigiko cik ki paca, ki kun Kerubim ki panga ma tye ki mac gibigwoko yo pa yath me kwo, pi dano pe obed ceto i iye ki chamo piye ne, ma gwoko bedo ma pe githo. Early Writings, 125.

Polo odong ki gum ka dano obedo ki richo, kede polo odong ki gum ka Kristo opoto remo pa En me diyo woko jo ma tye ki richo, kede polo odong ki gum ka tic pa Kristo me yubu ocake me kwanyo richo ki bot jo pa En.

Kwayo pa Kristo pi dano i ot malyar me polo, obedo pire tek i tamo me woro macalo ka tho pa En i lacɛr. Ki tho pa En, ocako tic eno, ma kanyim yabone ki tho, owot i polo me tyeko. The Great Controversy, 489.

Tic pa kwac ocako ka malayika me adek obino i mwaka 1844, ento jo pa Lubanga oyer otho i lobo ma pe tye jo obedo iye, tye ka pe bedo acel kwede Lubanga i kare weng. Malayika me adek obino dok odoco i nino 11 me dwe me September i mwaka 2001, ki dok odoco muc obedo i polo. Eno ka, Leona pa dul me Yuda ocako kwanyo yik me abiro, ka malayika gineno obino pa malayika me adek i tung gin matime pa kare me agiki.

Onongo malaika abic aryo me keca tye kany, gi poyo pi cako ticgi me balo; ento eka kigamo gi ni, “Ceg, ceg, ceg, ceg,” kun jo 144,000 gicako keto cinggi. Lamo aryo pa jo ma tye ki geno ma dwong okogi i polo; gin tye calo nino apar ma onongo obedo anyim Pentekoti, ki gicako i nyuma me nino 40 (cal me tim), ma nyutu nino adek ki nusu (cal me tim) me buk Revelation, sura apar acel. Eka shahidi aryo kigamogi ki dwon ma aa ki i tim ni myero gityeko lamo aryo pa Daniel. Lamo me Daniel sura aryo, ka Daniel ki jo adek ma ber gilaro pi lero me ngeyo lam me siri pa Nebukaduneza me cal pa le; ki lamo pa Daniel i sura abic angwen, ka Daniel o lara keken, me tyeko cik me lamo me Levitiko 26.

Loro me Danyel 2 ma ki timo kacel obedo pi ler i kom gin ma tye i mung ma kigwoko i wii rek me woko pa mukato me porofeti. Loro me Danyel 9, ma me dano keken i mung, obedo pi kica i kom mit ma i iye. Ka mac pa kot me agiki ocako boto i 2001, tye ne dwon mapol ma jo ma gineno yore me tic pa rek i tung rek owinyo. Mac ma aa bot altar ma kibolo ne piny, obedo lok ma okelo poko me agiki me weko jo ma tye ki ngec ki jo ma pe tye ki ngec; ki ka lok eno mede oyubo pire kene i nino apar gica me cal, lok eno omede nyutu maber ki maber.

Kwena en ni peko ma tye ka med pa guu me adek; i Ezekiel dyer 37 en obedo poko aryo ma acako omiyo ludwoko atir aryo obed pire kany, ci lacen omiyo gi obed calo lwak ma tye ki teko madit. Lacen, i dyer 37, gipolo gi i ting acel, ki rwom ma ki nyutu kwede i polo gi i ting acel nyutu rwodo kit pa Lubanga ki kit pa dano, ma kityeko timo i yore agiki pa keto rwate pa 144,000.

I dwe July 2023, lamo ocako wot malo; gin ne lamo pa Daniel i Pot Buk 9 kacel ki Pot Buk 2. Eka winyo dwon kacel ki lonyo, eka bene oneno itunge me cal. Itunge me cal ki lonyo rwate ki kot i kit ma pire tek, kacel ki i poropheci. Kot ocako i ceng 11 me September 2001. Poro me acel pi itunge me cal ki lonyo nyuto ni gin lok ma kiketo me cweyo luoro pa Lubanga.

Ci i nino adek i otino, obedo ni tye cobo ki yit pac, ki pol madwong i tung got, ki dwon okwer ma macek tutwal; dong jo weng ma onongo tye i kambi gututu. Exodus 19:16.

Mac pa polo ki rwom pa polo kigamo kwede “dwon” pa okere. Gitye ki koth, ki ginyutu rek me poro me tero jo pa Lubanga.

Oboke onyutho pi; pol ocwalo dwol; itongi ni bene orwate woko. Dwolo me kube ni tye i pol; latingi oketo leero i piny; piny ocwene ki obur. Yoo ni tye i nam, kede yoo ni i pi madit, kede wii cing ni pe ngene. In ogole jo-ni calo dul, ki cing Moses kede Aaron. Zabura 77:17-20.

Ler me polo ki goro me polo gin dwon pa Lubanga, ma timore i kare pa kot; ka i kare eno, En okelo yamo pa En ki i kagwoko pa En woko (Islam obedo yamo me tung' ceng).

Ka otero dwon pa en, tye lwak me pi i polo; omiyo opur wot malo ki tung piny; otimo lating ki kot, ki okwanyo yamo ki i lacer pa en. Jeremia 10:13.

Lubanga owaco dwon pa En ka ogolo dwon macalo leop, kede i gamo dund abicel ogolo dwon gi; kede dund abicel eni nyutu tung-tung pa Lubanga i rek me wot pa Millerite, kede i wot pa laciŋ adek, ma dok obino i ceng September 11, 2001, ka En okel yamo me tung cen ki i mwelo pa En.

En cwako lworo me pii obedo malo ki i tung piny; en timo lating pi kot; en dwogo yamo ki i bungu mere. En ma oco lutino macel pa Misiri, pa dano ki pa le. Zabo 135:7-8.

Okwanyo yamo ki i lagoro pa En, ka lutino ma acel pa Misri kigoyo, ki Paska onwongo nyutu ranyisi me Msalaba, ma dok nyutu ranyisi me bino pa Malaika me adek i 1844, ma dok nyutu ranyisi me dwogo pa Malaika me adek i nino pa yamo me anyim, i 11 September, 2001.

Ka taci kikwanyowa ki i buk ma kityeko cako kwede taci abicel aryo, mano nyuto yaro ma mede mede me adieri. Kwanyo taci ma namba abicel aryo nyuto cawa me keto taci pa 144,000. Ka buk ma kityeko keto kwede taci abicel aryo kimiyo ngec dok me acel, kityeko bedo ki lating, kidwang me polo ki dwon, ento pe tye goro piny.

Ki i kom oaa lating’, ki kudho me polo, ki dwonge; ki i anyim kom tye lampara abic ki aryo me mac ma ocot, ma gin Roho abic ki aryo pa Lubanga. Yabo pa Yohana 4:5.

I nyutu me acaki pa dwogi, latingi ki radi; koth tye ki cal me Roho Maler, ma en lampa abiro me mac, ento pe tye deg pa piny. En ka golo woko Muhuri me abiro ma kityeko nyutu deg pa piny pa cik me Sande ma bino cok cok. Sura angwen me Buk me Nyutu kityeko nyutu cako me golo woko muhuri pa adiera ma kityeko timo ne ki Simba pa dul me Juda, ki ka kityeko nyutu kare me keto muhuri, kimiyo ngec ni cako ki giko pa kare.

Cak me kare matye kombedi obedo ikare ma malak o aa woko i piny me miyo piny obed ler ki kit maleng pa En i ceng’ 11 me September, 2001, ci i Buk Yesaya, pire abicel, ki waco ni lok ma ki yaro pire ki “dwone, lec, dungu, yamo ki koth,” ma obi tyeko i cik me Sande, myero ki laro bot jo ma gi neno, ento pe gibino twero nongo piro me lec; kadi bene gi winyo, pe gibino twero ngeyo dwone ki dungu, nyaka poto piny madit okome gi. Kare me cato cing pa jo 144,000 obedo kare ma piro me neno weng kityeko.

Kit ma otime okelo ka nyutu dul aryo pa jo malito. Jo ma i dul acel gineno kot, omiyo gicako nongo ne; pien gromogi neno lumeny me polo, ki gromogi winyo dwon, dwon madit me polo, ki yamo. Ka i agiki pa kare me golo cim, buk pa piny ma madit me cik me Sande ma obino cok, dong kelo cako me hukumu pa Lubanga ma gitye ka timo.

Tempu pa Lubanga ne oyab i polo, i tempu pa En ne onene sanduku pa kica pa En; ci bene nonge tutwal, ki dwon, ki radi, ki piny ogoyogi, ki buru me koth madwong. Kwena pa Yohana 11:19.

Ka dogola piny ma madwong obedo, “latingo, ki dwon, ki lwit,” rwate ki “keng.” “Keng” nyutu yubu ma ocako opweyo ki malaika abiro ma gitye ka cobo me timo eni, i cako pa cawa me rwedo, ka rwedo me abiro kitye ka yabo, calo kit ma gitye ka kuro malaika me owuo Jerusalem ki oketo cal i wi joma gi nyongo ki gi coro pi tim marac mapire tek ma gicweyo i piny (woko), ki i Kanisa (iye).

"hail," enyutu cawa pa apuny me Lubanga ma obalo, ma en obedo cawa pa kica pi kwer me Lubanga mapat, gin ma dong gitye ka lwongo gi ki Babilon woko; ci ka agiki pa jo mapol madwong odonyo i kwer me Lubanga, cawa me temo pa dano loro woko tutwal.

Malaika me abiro ococo agwata ne i yie; ci obino dwon madit ki iye ot pa Lubanga i malo, ki i kom pa Rwot, waco ni, “Otimore.” Ki tye dwon, ki dara, ki lating; ci obedo ngweco pa piny madit, macalo ma pe otime kare mo keken ci dano tye i piny—ngweco ma tek tutwal, ki madit tutwal. Gweng madit ogabore i yore adek, ki gwenge pa piny mapol obur; ci Babilon madit obino i paro pa Lubanga, me omi iye kop me waini me cwer cwiny ne ma pire tek. Revelation 16:17-19.

I ma itye ka kwano: Itwero winyo dwon ki gol gol? Itwero neno lanyut? Itwero nongo yie? Pe ka yot, ibiro winyo dwon pa nyako ma pe gi ngeyo ma gikweyo mo.

Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.

Wa onongo wa dwaro kuc, ento maber pe obino; wa onongo wa dwaro kare me bedo maber, nen peko! Kwii pa farasi pa ne onwinyore ki bot Dan: piny weng opothi ki dwogi me kwii pa farasi pa ne ma tye ki teko; pien gibino, gicako giloro piny, ki gin weng ma tye iye; lwak, ki jo weng ma bedo iye. Pien, nen, abi cwalo nyoka, ki nyoka ma peko matek, i tung inu; ma pe kigonyo gi ki mejo, gibiguro inu ki lagara gi, owaco Rwot. Ka amito paco an i kom peko, cwinya ojwero iye. Nen dwogi me riyo pa nyako pa jo wa i kom jo ma bedo i piny ma bor ki wa: Rwot pe tye i Zayoni? rwot pa iye pe tye iye? Pingo gicako kica an ki cal pa gi ma gigedo, ki gin ma lamal ma pe tye ki ber? Kare me kano otyeko, kare me ceng otyeko, ento wa pe olonyo. Peko pa nyako pa jo wa omiyo an bape; abedo mac; kayo ocako cwako an. Pe tye yath i Gilead? pe tye dakitari kun? Ento pingo bedo maber pa nyako pa jo wa pe odwogo? Yeremia 8:15-22.