Kare me keto alama pa jo 144,000 ma ocako i September 11, 2001, ki otieke i cik pa Ceng Abicel i United States, obedo kare ma i iye tim pa neno weng otyeko. Nenone mogo i komgi gityeko oo i dwogo ma aryo pa Kristo, ento bene nenone ma otime piny ka cik pa Ceng Abicel bene giyubo ki kare me keto alama. Kare me keto alama pa jo 144,000 obedo kare ma i iye rwom ma peke kare otyeko maber tutwal. I kare meno Yesu Kristo ocoyo cikke pa En i cwinye ki i wic pa jo pa En pi kare weng. Keto alama meno kiyaro kwede rwate me kit pa Lubanga ki kit pa dano, ma pe timo richo.
Rwate ma alama me "mia aryo ki apar aryo" nyutu dwogo, kede rwate me kobo kit pa Lubanga ki kit pa dano dok obedo acel. Mwaka "mia aryo ki apar aryo" ma ocako ki Bibil pa King James, dok otyeko ki nyutu ma me lwak ma acel pa William Miller i 1831, kede coyo ne i Vermont Telegraph i 1833, nyutu rwate me kobo kit pa Lubanga ki kit pa dano. En tye ki alama pa "truth," ma obedo lok pa Ebiru ma ki cweyo ne ki Latic pa Leb ma lamal, ma okube leta ma acel, ma apar adek, kede leta ma ogiko i alifabet pa Ebiru me cweo lok "truth". Mwaka "mia aryo ki apar aryo" ma ocako ki 1611 kede Bibil pa King James, dok otyeko i 1831 kede coyo pa lok pa William Miller, nyutu alama pa Latic pa Leb ma lamal.
I tung me gin aryo man (1611 ki 1831), kare me agiki i 1798 nyutu yweyo lok ma kikano aa ki buk me Daniel (Bibul me King James), ma omiyo medo ngec ma omiyo onongo Miller ocone buk i 1831. Kare me agiki i 1798 bende ocako temo ma omiyo kwer pa nyako ma pe onywako ma abic, ma Daniel i pot apar aryo oyiko gi calo jo marac. Kede mano, 1798 nyutu namba apar adek, i tung me leta me acakki ki me agiki, pien apar adek obedo alama me kwer. 1798 bende rwate ki kare me yabo ki 1776 nyaka 1798, kare me agiki.
Macalo rwom pa Miller me cawa 220, mwaka 1776 bende kiketo alama ki coc ma me Lubanga, “Declaration of Independence”, kede ocako kare ma otumu i 1798 kun kigolo “Alien and Sedition Acts”. Cawa 220 me rwom me alama pa Miller pi rwom pa Lubanga ki dano, kikube ki mwaka 1798 gi cawa 22 me yubo, ma cak ki golo “Declaration of Independence” dok otumu ki golo “Alien and Sedition Acts” me 1798. 22 obedo 1/10 pa 220, onyo “tithe” pa 220; namba 22, macalo namba 220, nyutu rwom pa Lubanga ki dano.
Higa 220 pa Miller tye ki it me ada, kede cawa me keto it pa ngat 144,000, kacel ki kare me yubo ki 1776 cado 1798 bene tye ki it acel keken, pien 1789, ma obedo i tung pa kare, en ceng ma kicwalo Konistitueson ma kiconye ki koloni apar adek.
Tyen me kobo pa Miller ma ocako i 1611 ki otum i 1831, ma acen ne ononge i 1798, ocobo kwede kare me higa 22 ki 1776 dok i 1798, ma acen ne obedo 1789. Cawa abic weng; 1611, 1776, 1789, 1798 ki 1831, ginyutu ki tic me goyo buk. Cawa me kare me yubu tye ki apar me higa 22 ki 1776 dok i 1798, ci kare en nyutu kare me goyo alama pa 144,000, ma obedo kare ma kit pa Lubanga ogobo kacel kwede kit pa dano. Kare pa Miller me higa 220, ki kare me yubu me higa 22 ki 1776 dok i 1798, gigi aryo ginyutu kobo pa kit pa Lubanga kacel kwede kit pa dano.
Cawa me cimo alama pa jo 144,000 ocako i September 11, 2001, kityeko kimiyo alama ki Islam me peko ma adek ma ogoyo piny maler me cwinya. Mwaka 22 lacen, i October 7, 2023, Islam me peko ma adek ogoyo doki piny maler me kit, ma kom gang. Ka cik me Sande ma obino manok obot, tyeko me cimo alama pa jo 144,000 bi tyeko, ci Islam me peko ma adek dok obigoyo United States.
Kare me cobo ocako ki lwenyo me Islam bot le me piny, ci dong otieko kwede lwenyo me Islam bot le me piny. I tung kany me pire tek ma adek, Islam ogoyo piny Israel, ma i Bibel kiketo iye calo Yuda. Yuda obedo piny me lamal ma macon, ma me adwogi, i Bibel, ci Amerika ma Kacel en piny me lamal ma manyen, ma me Roho.
Cobo adek pa Islam gutimo weng i kom piny ma lamal. Cobo ma acel kede ma agiki gutimo i kom piny ma lamal me Lamo ma kombedi, ento cobo ma i tung gutimo i kom piny ma lamal ma pire keken me kare macon. Alama me yoo ma i tung obedo goro i kom lobo ma kombedi pa Israel, ci i kweko Mesia gi i musalaba, Israel ma pire keken obedo alama me dwoko wi, calo kit ma nyutu ne ki nyig coc ma apar adek me alfabeta pa Hibrui.
Kare me cweyo ma aa ki 1776 okato i 1798, bene kigamo ki mwaka 220 me wot pa malaika me adek; pien, cako i 1776 ki ‘Declaration of Independence’, okato i 1996 ka kityabo magazini ‘The Time of the End’, en obedo mwaka 220. I tung kit ma otime man tye kare me agiki i 1989, ma tito gob pa bikira lalar marac. Kadong, 1611, 1776, 1789, 1798, 1831, 1989, 1996, 2001, 2023 ki cik me Sande ma bino con, gin alama me yore weng ma kigamo ki adiera ni kityo pa Lubanga ma kicweyo kacel ki kityo pa dano pe tim richo. Alama me yore tye apar; i gine, aryo kityeko dwogo gi aryo.
Apar obedo namba ma nyutu temo, ki ka imedo nino aryo ma ocako odok 1776 ki 1798, dong itye ki alama me yo apar aryo, ma nyutu 144,000. Alama me yo weng giketo i kom kit me temo pa 144,000 ma otime ki cawa me September 11, 2001 nyo i bot cik pa Sande ma obino macokcoki, ka Kristo otimo woko tic pa malaika adek kun oketo kacel kit pa Lubanga pa En ki kit pa dano pa 144,000, ma, pi kare weng mape ogiko—pe gubedo timo richo. Adwong ber, gin man twero nen keken bot jo ma, calo Aisaia owaco, giyero me “nen ki wangegi, ki winyo ki winyegi, ki ngeyo ki cwinyegi, ki gilokore, ki gopony.”
Ki ceng 22 me October, mwaka 1844, malaika ma adek obino ka Kirisito pe ki kare obino i hekalu pa En pi tyeko keto muhuri pa 144,000. Gi mogo me jo Millerite dong gi luwo Kirisito i Kabedo Maleng Maleng, ento kadi bed ni ki lacen gi pe dong luwo ngec ma tye ka mede anyim pa malaika ma adek, gi odwoko peko me Kadesh me acel, ci giketo gi me woto tinedo i lobo ma pe tye jii pa Laodicea nyaka ducu gi otho.
Ka Kristo odonyo i cawa matidi i Kabedo Malubo Maber, rwom pa Lubanga ki pa dano oyaro tic ma oyero tyeko; kede tic meno oyaro ki alama ki Wonderful Linguist kede janeno aryo. Janeno meno obedo Habakkuk ki John. I chapter TWO verse TWENTY i kitabu aryo weng, ceng 22 me October, 1844 kigamo. Acel oketo dwong i tic me atonement (at-one-ment) ma ocako i ceng meno, ki mukene oyaro Hekalu ma myero kiyweyo.
Ot pa Lubanga ma onwongo obino botone tutwal, tye calo ot pa Lubanga ma ki gogo piny ki cing gi ki twero me ‘daily’ (paganism) ki me ‘abomination of desolation’ (papalism). Ot pa Lubanga bene nywako cal pa Kiristo, ma en ot pa Lubanga ma opoto ento oyubo dwogo i cawa adek. En bene nywako cal pa ot pa Millerites, ma ki yubo i mwaka 46, cako i 1798 paka i 1844. En bene nywako cal pa ot pa dano, ma kicano ki chromosomes 46, ma gi tito kit pa jenetiki pa kom dano kede gitelo ne. Pe obedo bal ni sel weng i kom dano gityeko dwogo manyen ducu i cawa 2520 ka keken.
I i apok weng magi ma pa Lubanga pi ot pa Lubanga, ma nyutu tic pa Kristo me keto kacel kit pa Lubanga ki kit pa dano, kit pa Lubanga pi kare weng omako anyim kit pa dano. 1611 obedo anyim 1831. 1776 obedo anyim 1798. 1776 obedo anyim 1996. 2001 obedo anyim 2023. Jo Millerite gukeno Kristo odonyo i Kabedo Maleng Ma Loyo Weng. I acaki Lubanga oyubo dano.
Kombedi wa bi dok i pimo wa i kom alama adek me yoo 1776, 1789 ki 1798, ma nyutu kare me bedo atera ma nyutu calo ranyisi pa kare me goyo muhuri. Kare me acel, ma 1776 nyutu ne, Declaration of Independence, kede kare me Continental Congress aryo; ki kare me aryo, ma 1789 nyutu ne, Constitution, kede kare me Articles of Confederation paka i 1798.
Mung pa cal pa le, ma obedo gin atir ni wii ma aboro obedo pa wii abiro, kinenyo ne i kare aryo weng. Bene kinenyo ne i lamwaki me yoo ma adek pa lok meno, ento lamwaki meno tye komo ikom wi ma aboro, ma obedo pa wii abiro, kit ma kityeko ne ki teko pa Papa. Kare aryo me acaki nyutu kityeko pa wi ma aboro, ma obedo pa wii abiro, i piny me United States.
Amerika ma kikobo pire kene tye ki twol aryo; twol achiel orwate ki lacoo, ki twol mukene orwate ki dako. Lacoo en twero me polotik; en twol me Repablikan. Dako en twero me dini; en twol me Purotesitanti. Kacel ki mano, kare ma kimio ki 1776, ki “Declaration of Independence”, tye nyutu twol me Purotesitanti, pien me Lubanga cako anyim me dano cawa weng. Kare ma kimio ki 1789, ki “Constitution”, tye nyutu twol me Repablikan.
I mwaka 2020, twero me nyoka madit me kare man kombedi, ma me Satan ki ma pe gi yie i Lubanga, gikwanyo kwo pa cok aryo weng. Cok me Protestant ma adaa gikwanyo kwo i July 18, 2020, ci cok me Republican gikwanyo kwo anyim i November 3, 2020. I mwaka 2023, lami aloka aryo gicungo malo, ci piny ma onongo giyaro i kom rige gi ma otho ocako bedo ki miedo.
I mwaka 2023, tic ma agiki me goyo cing pa jo 144,000 ocake i kare ma agiki me kit ma otime pa piny. Kit pa Lubanga kombedi tye kicweyo kacel ki kit pa dano pi kare ma pe giko, ka jo ma tye atir i geno i nino ma agiki gicako rwate ki cal pa Kiristo pi kare ma pe giko.
I higa 2023, tic ma agiki me keto kacel Lacer ma oketo woko yot pa Lubanga kwede Gamente ma oketo woko yot pa Lubanga i piny pa leero ma owoto ki piny ocako. Tulatula me teko ma kiloro ne ki ofisa pa Rwot pa Roma, ma tye ki Lacer ma oketo woko yot pa Lubanga ma tye ka lalo i wie Gamente ma oketo woko yot pa Lubanga, kitye ka cweyo ne ci ki dwogo cwe cal pa leero.
Tem madwong pi jo ma kilwongo obedo tem me neno cako cal pa lewic, ma kicano ki “dwongi, latingi, olumi” kede “lolo pa piny” ma obino. Cawa me kitego obedo kare ma laloc weng otyeko maleng. I kare me yub ki 1776 oo i 1798, ma yaro cawa me kitego, onongo tye “lawir i iye lawir,” ma obedo but pa laloc ma Ezekiel oneno kun oneno i Kabedo Maleng Loyo Weng, i cawa me kitego pa jo 144,000. Gin lawir ma meno, Sister White onyutu gi calo “rwomre ma tek pa tim pa dano.” Kare me yub ki 1776 oo i 1798 onongo tye ki but manok pa gin “rwomre ma tek pa tim pa dano,” ma myero ki cano.
Gin acel tye ki ada ni Faransa me Rivolusyen obedo kit me Amerika. Piny aryo gi keto twero pa Papa i kom pa piny, kede piny aryo bene gi kwanyo ne ki kom woko. Piny aryo gi miyo twero megi me lweny ki me cente me miyo tic en oromu. Piny aryo gi kwanyo woko yie megi ma gicweyo ki cawa matidi me bedo Katolik. I piny aryo “earthquake” ocoyo gavumenti megi ma gicweyo. Lok me con pa piny aryo tye ki kube ki 1789, pien i 1789, Rivolusyen pa Faransa ocake, kede Cik Maleng pa Amerika ocako tic.
Revolusyon pa Faransa onongo obedo pi mwaka apar. Napoleon Bonaparte onongo omako twero ikare me agiki pa Revolusyon pa Faransa. En obedo ladit me lwak ma lamal, ci i kinyi pa coup d’état pa en ma olare i ceng abongwen me dwe me Noveba, mwaka 1799, otimo rwom madit i gavumenti pa Faransa, ma omiyo obedo Konsul Mukwongo pa Ripablik pa Faransa.
I kare ma aryo i kare me yubo ma 1776 ki 1798, dano ma en obedo aboro (pe i rwom), ma oaa ki abiro, en John Hancock. En acel i bot pirisiden aboro i kare ma aryo ma kinyutu ne ki 1789 (higa me Revolusion pa Faransa). En pire acel i bot gin pirisiden aboro magi, ma bene onongo obedo pirisiden i kare ma acel, ma kinyutu ne ki 1776. I kit me poro pa lapor, en obedo aboro, ma oaa ki abiro.
En aye alama me kare me dano, pien kare ma acel nyuto kit pa Lubanga, eka en aye alama ma yubu kacel kare aryo (pa Lubanga ki me dano). Alama pa en obedo alama ma ngene tutwal loyo weng i tuk me dano, kacel onyuto mapol loyo kit me coc pa en ma ber tutwal.
Cing ma John Hancock oketo i Waco me Tyen pa America obedo cing ma ki ngeyo loyo weng i gin matime pa lobo. Cing mamegi ma madit ki ma neno dwong dong obedo cal me nyutu, ma nyutu Tyen pa America kede gamo woko pa koloni pa America bot loyo pa Britain. Hancock, ma ne obedo Ladit (President) pa Continental Congress i cawa ma Waco me Tyen kityeko keto cing i Mwaka 1776, ki waco ni oketo cing i nyinge madit atir me gwoko atir ni Rwot George me Adek romo kwano labongo lup me wang, ma nyutu dwong cwiny pa iye kede bedo atir pa iye bot dwon me Tyen.
Hancock obedo acel ki Piresidenti aboro i kare ma kinyutu kwede 1789, ento en obedo acel ki dano abiro ma obedo Piresidenti i kare ma kinyutu kwede 1776. En obedo Piresidenti ka kicoyo nying i Declaration of Independence. Hancock orwate kare aryo kacel ki coyo nying pa en keken, calo pa dano, ki en tye i lok mukato me acel kede i lok mukato me aryo. Lok mukato me acel nyutu kit pa Lubanga, ci me aryo nyutu kit pa dano, ci coyo nying ma orwate lok mukato aryo en aye coyo nying pa Lakit me Leb ma lamal, ma otiyo kwede gin me tic pa dano me oketo kacel kare pa Lubanga ma kinyutu kwede 1776 ki kare pa dano ma kinyutu kwede 1789.
I mukato me lobo, tye coc me nying mukene acel kende ma lwak ki coc me nying pa Hancock i kit me ngwec, kacel ki en bende obedo coc me nying ma rwate ki 1789 kacel ki Revolusen me Faransa. Coc me nying en tye ki kit acel pa cwiny matek ma Hancock onongo obedo gi tam me nyiso, kacel ki tye i mukato me Faransa.
I kom ngec ma lobo weng ki rwom pa cal, coc pa cing pa Napoleon Bonaparte tye ki rwom ma cwiri kwede pa John Hancock, entit i kit pa histori ki kit me kwo ma mapat. Napoleon, laco me lweny ki me politike ma ladit pa France, oweko cal madit i histori pa Europe ki pa lobo weng, lapit loyo i cawa me Lweny me Napoleon. Coc pa cing pa iye, ma pol gicoyo ne ki kit ma dwong ki ma peka, o bino bedo cal pa twero ma rweny tek pa iye ki lok madongo ma oyal weng i Europe, kacel ki lok pa cik ma gicoyo calo Code me Napoleon.
Calo keto nying pa Hancock, ma nyutu keco ki twero pa Briten kacel ki yeny me rwom pa kene pa Ameriki, keto nying pa Napoleon nyutu kit mapat pa pe lworo ki ludiro—dwoko odoco lim me lobo pa Yurob i yore me polotiki, ki yubu cik me ribulocen pa Faranse. Keto nying magi aryo gin alama me kit ma ngat magi otyeko tye iye i dwoko bedo me anyim pa piny pa gi, ki nininge ma maloyo me ticegi i gin mukato me lobo weng.
Ka Ezekiel oneno gurudumu i iye gurudumu, ma nyutu cako-ocake me tim pa dano ma pire tek i gin mukato pa cawa me tero muhuri pa 144,000, acel ki gurudumu magi onongo kicoyo calo gurudumu i 1789, ka Cik Madit pa United States, lim ma tye ki loker pa Republican kede loker pa Protestant, onongo ogwene kede France, lim ma tye ki loker pa Misri kede loker pa Sodom.
Cako ki 1789, nyo i 1799, Faransa oyaro matek ki “piny-ocok” ma ocako ki leev madwong me pe yie i Lubanga ma oa i tweng ma pe tye but. I cawa me “sealing” pa jo 144,000, 1789 nyutu kare ma ocako i July 18, 2020, ka leev madwong me pe yie i Lubanga ogolo piny kede ogwoko rieny pa Protestantism me adwogi, ci i November 3, 2020 leev madwong me pe yie i Lubanga bende ogolo piny kede ogwoko rieny pa Republicanism. “Wheel” pa 1789 nyutu “wheel” pa 2020, kama nyutu kwede July 18 (kit pa Lubanga), kacel ki November 3, 2020 (kit pa dano).
Cal pa Lubanga, kit ma dano tye ka yaro, nonge i cal aryo ma lube loyo i piny. Cal aryo magi kicobo gi higa 1789, kede gi yaro twero ma keto Twero pa Papa i kom pa piny, ci gikwanyo ne woko ki komo. Higa 1789, ka obedo i tung’ me gin adiek ma nyutu cal pa Lubanga me aco, tye ki cal me “koloni apar adek” kacel ki “rebellion” me “French Revolution.”
Kit ma ocako i 1789 ki otyeko i 1799 nyutu rek pa Revolution pa Faransa, ki namba apar nyutu tem. 1789 obedo leta mukwongo me ‘truth’, ki 1799 nyutu leta agiki pa kare i Faransa. Onongo kare ma i tung kicano ki kwallo i tho pa rwot pa Faransa i 1793, pien jo piny ogamo bot lwakne pa rwot ma tye ki lacim.
Enjili me kuc ma France okwanyo woko, obino kikwanyo woko ki pire piny maber tutwal; adwogi ma rac tutwal obedo. I ceng 21 me Janwari, 1793, higa 258 ki cing acel ma keken ma otyeko ket France ma tutwal i mwonya pa Jo me Yubo, cok mukene, ki kite ma pat tutwal, okato yore pa Paris. The Great Controversy, 230.
1789 oketo alama me lweny me rwako twero pa leta namba apar adek pi gin matungu aryo me Amerika ma kiketo kacel, ki pa leta namba acel pi gin matungu aryo me Faransa. Leta matye i tung cen pa Faransa ne en 1793, kare ma ki golo wic pa rwot pa Faransa, ki Napoleon onyutu leta me agiki ka ocako loyo gamente i 1799. Mak me "ada" i histori me goyo piny Faransa, ma ki nyutu ki 1789, 1793, ki 1799, obedo nger me poroc ma kikobo kacel ki nger me poroc me 1776, 1789, ki 1798.
Lok me kwo aryo tye ki coyo nying aryo ma ngene tutwal i lok me kwo pa dano. Omiyo giyubo coyo nying pa Lubanga me ‘ada’ ki coyo nying aryo pa dano. Tayara aryo tye rwate ki cuk me coc ma apar adek i kare me ket cing pa 144,000, ma obedo kare ma cako ki guro pa lajwero aryo i 2020, nyaka i kare ma gin ocung i wii cinggi i 2023, ma kiketo kite iye ki 7 October, 2023.
Wa bi mede pwonya wa i coc me anyim.