Wa tye ka neno rwatte ma tye ikom Daniel 11:40 ki 11:1-2. Daniel 11:1 nyutu ni kare me agiki obedo i 1989, ki 11:40 bende nyutu ni kare me agiki obedo i 1989, kun Soviet Union ocobo, ma kinyutu kwede golo piny Berlin Wall i November 9, 1989.

Verse aryo nyutu ni Pulezidenti me United States ma namba 6 i lacen me 1989 obedo ma tye ki lony mapol loyo i bot pulezidenti weng, kede mano nyutu kede nying ni en Donald Trump. Ka kitimo kamano, nyutu ni Trump bi “goyo cing” Grecia weng, ma obedo Lobo pa Ruoth me Grecia pa Aleksanda Madwong me verse adek. Lobo pa Ruoth pa Grecia me verse adek ki angwen en cal pa Lobo pa Ruoth me piny weng i Daniel chapta apar acel.

William Miller ocweyo lok ni, "histori ki poropheti gicako rwate"; ki histori pa Donald Trump kelo buk ma pe kiromo kwanyo me yaro ni pe keken obedo ngat ma oloro loyo ikom purezidenti aboro me agiki pa United States, ento bene ni jo globalist pa United States, kede piny weng, gikwero Donald Trump ki kwero ma pe rwate ki tam madwong tutwal paka ni jo mapol giyaro ne calo kup wic.

En ma acel ikom Purisedent aboro ma agiki, ma ocako i 1989, kakare obedo rweny pa Trump i yore mapol; ci omoko ni Purisedent me abicel i rek aryo obino, i agiki, bedo Purisedent ma aboro ki ma agiki. Reagan, calo en ma acel i anyim me aboro, obedo rweny pa ma aboro ki ma agiki, pien Yesu kare keken nyutu agiki pa gin ki acaki pa gin.

Shahidi pa Ronald Reagan, piresidenti ma obedo i cawa pa agiki i 1989, nyutu i porofesi piresidenti ma bino bedo ma agiki i tung piresidenti abic adek. Bino bedo piresidenti abic aryo i bakom Reagan, pien Amerika bino ogik calo lobo pa rwot ma namba abic acel i porofesi pa Baibul i cik me Sande ma tye ka bino lacen; kun wot bot cik me Sande eni, Amerika yubu kica pa le, kede le eni obedo ma abic adek i tung le abic aryo. Reagan obedo piresidenti ma acel i cawa pa agiki i 1989, kede ma agiki obedo ma abic adek, ma en i tung le abic aryo.

Reagan owaco, i June 12, 1987, kun otito lok i Lawut Brandenburg bot Berlin Wall i West Berlin, Jamani, kun ocwalo lok bot Sekretari Jenerali pa Dul me Komunis me Soviet Union, Mikhail Gorbachev, “Sekretari Jenerali Gorbachev, ka in iyaro kuc, ka in iyaro bedo maber pi Soviet Union kede Eastern Europe, ka in iyaro liberalization: Bi i kany i lawut man! Ladit Gorbachev, yab lawut man! Ladit Gorbachev, kwany piny ot wolo man!” Lok ma lubo nying mapol pa pirezident ma acel ikom pirezident aboro me agiki omako alama me tyeko kwanyo piny ot wolo i higa aryo ki anyim, i ceng 9 me November, 1989.

Ka itimo kamano, lok me Reagan ma onongo tye ka waco pi gogo piny ogweng, okano wic bot pirisident ma aboro, ma, ka onongo tye ka ngolo kampeyini me bedo pirisident ma abicel aryo, okwanyo kampeyini ne i lok ma waco ni, "me yubu ogweng." Pirisident acel i bot pirisident aboro me agiki owaco ni ki gogi piny ogweng, kacel, Ogweng Berlin ogogi piny i higa 1989, i kare me agiki. I cik me Sande ma obino cok, "ogweng" me bedo piny-piny bot Kanisa ki Gamente bi gogi piny, macalo ma kiloko ronye ki cako i higa 1989. I tung me kare meno pirisident ma abicel aryo, ma ocoyo wic jo-globalist, otemo yubu ogweng ma pe gimito, kacce ka odok dok keken obedo pirisident ma aboro me bot abicel adek, "ogweng" mukene bi gogi piny.

Paresident ma mukwongo i iye pa paresident aboro rwate ki golo piny wall ma obedo alama pa cawa pa agiki, macalo ma kityeko nyutu i Daniel 11:40, ki paresident ma agiki i iye pa paresident aboro rwate ki golo piny ‘wall’ ma nyutu agiki pa cawa me kicano ki alama pa 144,000, macalo ma kityeko nyutu i Daniel 11:41.

Pirisident Reagan obedo con Demokrat ma dok oloko otyo bot Ripablikan, ngat ma con lamal i midia, dano ma ngene pi twero me wac ma maler, ki cwiny me ywaya ma loyo, kacel obedo konservativ i cente ma otime kampeen i wiye bot establishment i Washington, DC. Kadi bene wac me kampeen me acel pa Reagan i wiye bot establishment (swamp) ma obedo keden tek i kabedo me piny i Washington, DC, i agiki otyeko yero jo polotik me globalist ma kiconfaam gi mapol loyo me buk me kabine pa kene, loyo pirisident mo keken me cawa manyen i kare nen. Paka, otyeko yero George Bush me acel bedo Vice Pirisident pa kene, ngat ma tul me dul pa kene otugi dok cen maber i histori me globalist.

Trump otimo kampeni pi yweyo establishment ma omiyo nying "the swamp", ento rekod pa ludito ma onongo oyero me tic maromo kacel ki gi, onyutu pe-tek mamege madit maloyo. Macalo weng ludito meno ne obedo lacwaki pa "the swamp" ma Trump lwenyo kwede ki matek tek. Trump, macalo ki Reagan, en ne con Democrat ma odoko Republican; en ne lamal me nying i media con; en ne dano ma ngene pi yubo lok; ki tam me humor mamege ma piny madit; kede bedo conservative i jami me cente.

Pirezidenti ma agiki pa Amerika bino bedo pirezidenti ka cal pa papasi (cal pa lebi) gityeko cweyo i Amerika. Cokki ki 1989, pirezidenti ma namba aboro—ma obedo lacen—dong obino bedo katime i lweny ki twero pa Drakon. Pien i lweny ma odiyo madit matek ki Drakon ni, i 538 papasi oketo i kom pa con ki twero pa Drakon; ci i 1798 okwanyo ki i kom ki twero pa Drakon ma acel keken. Odoco, twero pa Drakon ma rwodi apar tye ka nyutu ne bino dok keto papasi i kom, rwodi apar ma giketo cikke ni gibino miyo lobo me rwot me namba abiro pa gi bot papasi. Pi kinyi, rwodi apar eni gin gikwanyo lebi pa papasi ki i kom, ka gimaro ne ki mac ki gicamo rwom ne, ka obino i agiki ne pe tye ngat mo me konyo.

Pirisident ma bino bedo me aboro, ma tye i but abiro, bene bino obedo pirisident ma tye i kit lweny ki twero pa nyoka madit. Lweny en kityeko nyutu kare ma pirisident me abicel, ma lonyo maloyo weng, ocobo twero pa nyoka madit me globalist weng. I kin pirisident aboro me agiki ma ocake ki 1989, aryo gi otho, weko pirisident abicel ma romo bedo i lweny ki twero pa nyoka madit.

I bot gin abicel magitwero man, angwen obedo ka lwak jogi me piny weng ma gicako ki teko pa diraagon. I bot abicel man, ngat acel, macalo won mere, nyuto ni obedo Republican, ento obedo Republican i nying keken; kede bene, macalo won mere, obedo laloc pa teko pa diraagon me piny weng. I bot Puraisident abicel ma tye ki ngima, ngat acel kende ma pire tek pe obedo jogi me piny weng; ki i ne, en aye Puraisident ma omiyo jogi me piny weng cwer cwiny. En aye ngat acel kende i bot Puraisident aboro ma ogiko dong, ma romo tyeko dyere pa cal pa Papacy, i kit me bedo katic i lweny ikom teko pa diraagon.

Purisedent me dul me Republican ma acel matwal, ki nying madwong, onongo okwano lok me Bibilo ikom Lweny me boti i Amerika, ma owaco atir ikom adwogi man keken.

Yesu ngeyo paro gi, owaco botgi ni, “Pinyruoth mo keken ma ogonyore ki kene, bino obal; kede kabedo mo keken onyo ot mo ma ogonyore ki kene, pe bicungo. Ka Setani golo Setani woko, dong ogonyore ki kene; ci pinyruoth pa iye bi cungo nining? Ka an ku Beelzebub agolo jogi marac woko, to ki ngat mane lutino wunu golo gi woko? Ci gin bicoyo wunu. Ento ka an agolo jogi marac woko ki Roho pa Lubanga, dong pinyruoth pa Lubanga obino i bot wunu.” Matayo 12:25-28.

Lweny pa dragoni ikom Pirezidenti ma ric tutwal ma oboyo lobo me Girikia, twero bedo keken ikini Donald Trump ki jo globalist, pien pirezidenti abic mukene matye ngima ma twero bedo, gin jo globalist ma anti-Amerika. Ka Lincoln ogamo lok ma con, me loko ikom yabo me piny i dul aryo: dul me pro-slavery ki dul me anti-slavery, en onongo tye ka loko ikom Demokrat ma pro-slavery, ki Ripablikan ma anti-slavery; ci ka otimo kamano, onongo tye ka loko ikom lweny me cawa me agiki ikom Demokrat jo globalist, ma Pirezidenti Ripablikan me agiki oboyo ki muviment ne me MAGA-ism, ma en orepresente kede olidi.

Macalo Purezidenti me Ripablikan ma acel, Lincoln cwalo cal me Purezidenti me Ripablikan ma agiki. Purezidenti me Ripablikan i cawa me agiki i 1989 bene onongo cwalo cal me Purezidenti ma agiki. Jo me lwak aryo magi ginyutu ni Purezidenti ma gicwalo calone obedo Ripablikan. Purezidenti me Ripablikan i cawa me agiki i 1989 pe keken onongo obedo Ripablikan, ento onongo obedo acel i bot Purezidenti aboro ma agiki. George Washington, Purezidenti ma acel ki Ladit me Dul me Lweny ma acel, bene obi cwalo cal me Purezidenti ma agiki.

Washington ka dong kimiyo ne cal pa Purezidenti ma namba 1 i kare ma kimiyo calo 1776, ci Purezidenti ma namba 1 (Peyton Randolph) en obedo ngat acel ikin ngat 7 ma otimo tic i kare 8 ma kimiyo calo ki ngat 7. Randolph obedo ma namba 1 ikin 8, ci dong otyeko nyutu Reagan, ma obedo ma namba 1 ikin 8, ci en obedo ma namba 8 ma obedo me i 7. Pien Randolph otyeko nyutu Washington (Purezidenti ma namba 1), Lincoln (Purezidenti ma namba 1 pa Ripablikan), Reagan (Purezidenti ma namba 1 pa 8 me agiki) ki Purezidenti ma namba 8 i con pa 1989, ma ki myero pa porofetik bin obedo ma namba 8, ma obedo me i 7.

Washington bene kinyutu i kit pa John Hancock, ma en obedo Purezidenti i kare ma kinyutu kwede 1789, kacel ki en, macalo ka Randolph, en namba 8 ma obedo me 7. Randolph onongo kinyutu Washington, ento ka Hancock orwate ki Randolph macalo namba 8 ma obedo me 7, Hancock dong kinyutu Purezidenti ma namba 8 bang 1989, ma, ki yore me porofeti, myero obedo namba 8 ma obedo me 7.

Randolph, Hancock, Washington, Lincoln ki Reagan weng gibedo cal pa pirezidenti ma agiki. Lanyar aryo i gin magi giter ni pirezidenti ma agiki obi bedo Republican. Aryo mapat giter ni pirezidenti ma agiki obi bedo namba 8, ma aye pa 7. Pirezidenti abicel ma tye kidi i kin pirezidenti 8 ma obino inyima pa cawa me agiki i 1989, ginyutu ni Trump keken tye ki ideoloji me polotiki me yubo i lweny ki twero pa nyoka madit.

Anyim Lincoln, onongo obedo James Buchanan, dano me purti Democrat, ma acoya me kit me gin matime ma atir ginyutu ne calo Purezidenti ma pe kelo maber i tic piny ducu i kit macon me gin matime pa Amerika; kede kit ma onongo olubo lobo ne pe maber en aye otyeko kelo Lweny me piny pa Amerika. Anyim keti Lincoln i kom Purezidenti, piny me South dong ocako weko Union; kendo, dwe acel keken lacen keti pa Lincoln, gi ocako goyo pere ma acel. Buchanan omiyo jami ocako i tici, ma ne okelo lweny ma opungo Lincoln me kweyo.

I anyim Reagan, onongo tye Pulezidenti ma pe otime maber loyo weng i kare me kombedi. Carter, lut pa dul Demokrat, omiyo United States kisoni kun pe onongo romo yiko maber Islam ma radikal, ma tye i Iran.

Obama, ma en Demokrat, onongo obedo ma ocake Trump; en, ka mitone, ocako yubo i kit pa kikome, me politiki, ki me ekonom, gin ma, ki cawa ma oko kare meno, pud pire keken tye ka medo. Tic me luro pa en ma pe rwate otino rom ki pa Buchanan ki pa Carter; ento, i kare ma en laling, Mainstream Media dong ocako yaro pire ne i rwom kwede Reich Ministry of Public Enlightenment and Propaganda pa Adolph Hitler. Lwenyo pa Obama bot instityuson me kuc, me politiki, me cente, ki me dini pa United States gicano pi gi ma giyero pe neno; kede pe rwate pa en, macalo dano ma ogobo cing me gwoko Konstituson, ocano maber. Obama omero United States pien pe onongo twero cwalo lok i atir bot Islam ma gimo matek ma obedo i Iran.

Ka gibiyero Trump dok i 2024, calo piresidenti me aboro ki kare pa Reagan i 1989, dok ngat ma obedo anyim iye obedo Demokrat globalist ma kelo tek pa ‘dragon’, ma kombedi okawo korona calo piresidenti ma pe tedo loyo i gin matime, ma omiyo United States bedo ki keca mapol mapol i temo ne me loyo Islam ma radikal ma tye i Iran, kata bene dok Mainstream Media ma moden (calo ma kiloro iye ki Reich Ministry of Public Enlightenment and Propaganda) tye katimo me keto i piny ada meno ma ngolok.

Ka Reagan ocako kabedo pa Pulesidenti, pire tek mager ki Islam ma pire tek, ma tye i Iran, ne kityeko weko ma pe kikobo ki Pulesidenti me Demokrat. Reagan kede tutwal ocako kit me tic me dwoko tung me curu ma tye ikom United States ki Islam ma pire tek, ma Iran nyutu. Ka Trump ocako kabedo pa Pulesidenti, pire tek mager ki Islam ma pire tek, dok bene ma tye i Iran, pe keken ne kityeko weko ma pe kikobo; ento bene kicweyo cente iye ki Pulesidenti me Demokrat. Trump kede tutwal ocako kit me tic me dwoko tung me curu ma tye ikom United States ki Islam ma pire tek, ma Iran nyutu. Pulesidenti me Demokrat matye kombedi odwoko woko tic maber weng ma Trump otimo, ki piny weng kombedi tye ka kelo iye i Lweny me Piny Weng maromo adek ki lalo me Biden ma pe twero.

Mano tieko pe keken tic i kom Islam ma kinyuto ki pe tye ki rwom pa Carter, kacel ki cwalo malo pa Obama pi Islam, ento bende ki tic pa Buchanan i cako lweny, ma ladit me lobo ma Republican myero okwo lweny.

Macalo kit ma otime bot Pirezidenti me Republican ma acaki, twero pa twol madit pa globalist gi ogoyo kwo ne i kit me politiki i elekison me 2020. Kun ka gi paro ni otho i yoo, gi globalist pa lam me piny ki gi globalist pa piny weng ocako cimo, macalo ma ki poropes i Kitabu me Revelation, chapta apar acel.

Ka gityeko waco adwogi gi, lebi ma aa ki i boo ma pe tye bute bi lwenyo ki gi, ki bi olo gi, ki bi juko gi. Ringgi megi ma otho bi bedo i yoo me ot pa lwak madwong, ma i tung me Lamo kicwongo ni Sodom ki Misri, kun bene Rwot wa kityeko rwiro i wi yat. Jo pa lwak, ki dul, ki leb, ki piny mapol bi neno ringgi megi ma otho pi ceng adek ki aboro, ki pe bi weko keto ringgi megi ma otho i lila. Ki gi ma bedo i piny bi bedo kica pi gi, ki bi timo mor, ki bi cwalo yegi bot gi bot; pien laporofeta aryo magi ogamo gi ma bedo i piny. Ci ikinyi pi ceng adek ki aboro, Roho me ngima ki bot Lubanga o donyo iyegi, ci gi omalo i tiŋgi; ki lworo madwong obedo bot jii ma nene gi. Revelation 11:7-11.

Wan dong obino i 2024, kun Trump ocungo i tung tungi, ki piny pa lagwok, ma ki i Janwari 6, 2021, gityeko bedo ka nywaro ki pwoyo keken, kombedi dong "lworo madwong" ocako meko gi. Mainstream Media (MSM) dong tye ki goro madwong. Lokgi me waco pire kene dong ocako yaro piny goro pa gi ni, macalo rwom me rock and roll ma macon owaco ni, "laco macon ma oro, ma gi yero ne rwot," pe tye ki teko me bedo macok ki namba pa Trump me weko makina me yero magi coyo Biden malo loyo. Mainstream Media (MSM) obedo kombedi makina me propaganda tutwal, calo ma obedo Reich Ministry of Public Enlightenment and Propaganda i cawa pa Hitler.

Ada man kityeko nyutu kare-kare, maloyo twero mo keken ma i cimo me matematika me bedo mukene. Kare acel-acel ma lok manyen pa jo pi lobo weng kiketo bot jo weng, kityeko golo i coc kare-kare ni yore mapat-pat me keto ngec, ma ki lweyo-gi ki masini me propaganda pa Dragon, giyubo nyig coc acel-acel i nyig coc ki nyig coc ka gi coyo gin matime eni onyo peko en.

Ka eni mo botu tye ki ngec pa tugo me lutino ma con ma gicako “telephone,” onyo kare mo “Chinese whispers,” dong i ngene ni ka jo bedo i circle, kadi tugo tye katime, ngat me acaki waco lok mapwot i lit pa ngat ma lubino, ci lok mapwot eno dong gicako dwoko gi otur otur i circle; ento lok me acaki ma otur otur i circle, kare weng dok yubu obed mapat ki gin ma lok me acaki onongo nyutu. Ento Mainstream Media tero ni ludito gi myero gen ni jo-jurnalist weng i piny man kede i lobo weng, ki yore mo, gicako lok acel kede tung lok acel me nyutu kit ma dragon tye kwede ikom gin onyo kare mo. Cente me jo-jurnalist ma gicako loro ni “jo-jurnalist” ginenyo kare acel, ci pe keken gityeko donyo i tam acel keken, ento bene gicako lok acel kacel kede tung lok acel kacel me nyutu kare eno.

Lok ma wa tye ka waco kombedi pe obedo lwenyo i masin me propaganda pa jo globalist; en keken obedo yaro kit me lanen pa lweny me tip ma tye katime kombedi i piny. I kare pa Kiristo, Yahudi tyeko yero i wang dano weng Sesar me bedo rwotgi, pien gi kweyo woko Mesiya gi. I kare ma lok ne obedo gi tongo wic, Lacim Madit omiyo tyen me kwanyo kwo pa Kristo ma pa Setaani, ma kiteno iye lok me wic ma pe atir, ento i tutunu acel keken obedo atir.

Acel ki gi, ma nyingne Kaifas, ka en ladit pa jadolo i higa man, owaco botgi ni, “Wun pe ngeyo gin mo peke, ki pe uparo ni obedo maber pi wa ni ngat acel otho pi jo, ki piny weng pe obale.” Lok man pe owaco ki iye keken; ento ka en ladit pa jadolo i higa man, opoko lok ni Yesu bi otho pi pinyono; ki pe pi pinyono keken, ento bende ni obi coko kacel i acel lutino pa Lubanga ma gibolo woko i lobo weng. Yohana 11:49-52.

Kayafa tye ka yubo adwogi me coyo Khristo; ki ka timo kamano, en obedo ka waco apoya ma atir. Pe ogeno ni myero Khristo obed jami me lolo pi dano weng; ento en keken onongo mito golo kwo pa Khristo. Mainstream Media pa twero me dragon kombedi tye ka timo gin ma romo calo kamano ikom Trump. Gitye ka temo keto lworo i cwiny pa lwak pa piny, ni ka Trump dong yero odoco, obi bedo laloyo pa keken calo ma Adolph Hitler obedo. Dul pa Democrats obedo dul ma cwako cing me lonyo dano calo jami, ki tye ki kit ma romo calo pa dul pa Nazi, ma rwate iye jami me timo propaganda ma piny weng, pe pa Jamani keken; ento gitye ka waco ni, ka Trump yero, demokrasia obi balo, ki Trump obi bedo laloyo pa keken calo Adolph Hitler.

Man aye atir atir ma Lok pa Lubanga nyutu ikom purezidenti ma agiki pa United States of America, ento Mainstream Media, calo Kaiafa ma kiketo iye cwinya ki dragon, pe gi ngeyo ni lok megi ma gi tye ka waco tye me porofesi, ki gibiro timore atir atir.

Lobo wa tye i wang peko. Cawa tye ka rwate, kun jo me yik me lobo bi yweyo yore me Protestanti ki kit ma gubimi konyo dwoko woko bot yie pa Roma. Dano ma Lubanga otimo botgi ki lamaloyo, oketogi rwatte, mi gi weyo okango ma nwayo me Katolik pa Roma, bi, ki yik me lobo weng, miyo rwatte i yie ma opoto pa Roma, ci gubikewo tero me loyo matek ma nono tye ka kuro mo manok me cako dok i kica marac ki loyo pa ladwong ma pe ki yik. Ki tung ma pire tek, wa dong tye ka rwate i kare man. The Spirit of Prophecy, volume 4, 410.

An dong angeyo ni, ka an atye ka nyutu jami ma okethone i dul Demokrat i United States, ki jo Republican ma gi tye ka waco pire tek ento ada gi obedo jo me piny weng, ki jo me piny weng ma gitingo anyim, latic-kwan twero kelo ne i geno ni an tye ki rwatte me politi ki dul Republican, onyo ki Donald Trump. Man peke atir i kom gin matye; Purezidenti me agiki obino bedo dikitetor, calo kit ma Mainstream Media gitye ka waco anyim, ka peke gi ngeyo mapol ikom gin ma gitye ka waco anyim, pe loyo ngec ma Kayafa onongo kedo kwede. Wan keken tye ka nyutu tim pa lanen ma okube kwede “longo-nywako ma tek tek me tim pa dano,” ma kiyaro kwede “wheels within wheels” pa Ezekiel.

Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.