Yee ma agiki i Cik Macon obedo ni, i anyim chieng’ pa Rwot ma lamal ki ma ruc, Eliya obi bino.

Paruru cik pa Mose latic na, ma an amiye i Horeb pi Israel weng, ki cikke ki yubu. Nen, an abi cwalo Elijah lanabi botu, mapwod pe obino nino madit ki ma kelo lworo pa Rwot: en abi loko cwiny pa kwaro bot lutino, ki cwiny pa lutino bot kwaro gi, ndi an abino abi goyo piny ki kwer. Malaki 4:4-5.

Elija ma obino i anyim ‘nino madit ki ma rweny pa Rwot’, obedo laco kwena acel keken, ki bene kinen ma orwate ki kwena ma laco kwena ocwalo. Elija ma kicwalo, ci obedo gin 144,000 ma pe githo, calo kit ma Enok ki Elija nyutu. Gin aye jo ma gikweyo malo calo lawa i cawa ma cik pa Sande ma con obino.

Elija me ceng agiki bene onongo kiyaro ne ki Yohana Baptiisita, ento Yohana pe onongo obedo kit me 144,000. En onongo obedo kit pa jogi ma gidongo i dul me wot ki gi ogamo lok pa lami me ceng agiki; paco kwo pa gi gikwanyo ki Papasi i cawa me peko pa cik me Sande, ma cako i cik me Sande ma obino con, ki otum ka Mikael obalo i tung, ki Papasi otyeko i agiki, pe tye ngat mo me konyo.

Elija nyutu i Got Karmel, kede Yohana nyutu i ot me mela pa Herode. Lamogi aryo magi me kit ma otime con nyutu maber dul aryo pa jo pa Lubanga me kare me agiki, ma nyutu i buk me Revelation, kit abiro. Jo 144,000 kede lwak madwong rwate kwede Got Karmel kede mela me nywol pa Herode. Rek me poropheti aryo magi miyo kabedo maber me cimo me nyutu maber jami pa wii ma aboro—ma en pa wii abiro i buk me Revelation, kit apar abiro—ki ngec me poropheti ma tye keken me tito maber kit kacel ki pingo ma piresidenti ma agiki, ma en piresidenti ma aboro ma en pa abiro, obed dikiteeta madwong pa United States i yore me agiki pa dola ma abicel me poropheti me Baibul.

I kare pa cik pa Sande, rwom pa gin adek otyeko.

Ki cik ma kiyubu me cako kit pa Paapasi, ma peko ki Cik pa Lubanga, lobo wa bi yweyo woko kwede pire keken ki bedo atir. Ka Protestantism ogudo cing pa en i woko lac madwong me ngolo cing pa twero pa Roma, ka ogudo cing i woko goro mapiny me konyo cing ki Spiritualism, bene, i lwak pa kobo pa gin adek man, lobo wa obako woko pirinsipo weng pa Konsititueshon ne calo gamente me Protestant ki me Republika, ci obedo yeko yoo me yubu bwola ki boko cwiny pa Paapasi, eka watwero ngeno ni cawa obino pi tic ma lamal pa Setan, ki ni agiki dong obino macok. Testimonies, volume 5, 451.

Ento i tutwal man tye yore me kit, kede yore eni aye gin ma lok ma kicoyo ki Roho Maleng tito. En aye tim ma tye katime i kare me cik, ma i tung acel obedo tim acel keken, ento pe keken; en aye yore me tim ma kityeko yaro gi maber loyo. I “cik” United States me Amerika ocweyo bedo lobo pa ruoth me abicel i porofeci pa Baibul, man nyuto ni i kany eni lobo pa ruoth me abiro cako; ento lobo pa ruoth me abiro ogamo me weko lobo gi bot le. Ka laporofeti me bwola ocung itic, Joka ocako kabedo pire, ci nono omiyo amit pa lobo pa ruoth pire bot le.

I Got Karamel, ne tye lanabi pa Baal mia angwen ki apar abic; kadok, ne tye lanabi pa Asera mia angwen, ma ne tye i Samaria ka gicamo i meza pa Yezebel.

Kanyeni, cwal, ki cuk bot an jo Isirael weng i Got Karmel, ki janabi pa Baal gin mia angwen ki piero abicel, ki janabi pa yath gin mia angwen, ma gicamo i mesa pa Jezebel. 1 Kings 18:19.

Elija onyuuto ni kit ma otime i Got Karmel obedo peko me lok; pe keken lapeny pi ngat mane obedo Lubanga ma ada, ento bene pi ngat mane obedo lanabi ma ada.

Kadong, Elija owaco bot jo ni, An, an keken, adong lanabi pa Rwot; ento lanabi pa Baal tye ngat 450. 1 Kings 18:22.

Ka mac ma obino piny ki i polo ocamo woko limo pa Elija, ci oneko lanen pa Baal mia angwen ki apar abicel ki cing pa kene.

Elija owaco botgi ni, “Wut lanen pa Baal; pe bed ngat acel ma ogola.” Gin omako gi; Elija okelo gi piny i kwer Kishon, omede gi kun. 1 Kings 18:40.

Baal obedo lubanga ma rac ma lacoo, ki janabi mia angwen me panda, ma pud tye ki Jezebel, gicamo i mesa pa en i bung me Samaria, gin janabi pa lubanga madako, Ashtaroth. Lubanga madako eno o gwoko kwo i kare ma Elija onego janabi pa Got Karamel.

Jo ma i wi got gin ocoyo piny i bwogo ki kwero anyim Lubanga ma pe romo ineno. Pe gi romo neno mac marweny, ma omoko weng, ma kicwalo ki polo. Gi bwogo ni gibinomoko i weko Lubanga ki i laporogi. Gin golo dwon acel, ma odonyo woko i wi got, ka odog i piny ma i teregi ki cing matek, “Rwot, en aye Lubanga; Rwot, en aye Lubanga.” Isirayel ci pe dong gitalo; dong gi onweyo woko. Gi neno laporogi ki kit ma gi yaro Lubanga madit. Cuke megi obino malo bot janabi me Baal. Kede bwogo ma lal, Ahab ki lajony me Baal oneno nyutu ma maleng me twero pa Yahowa. Dok i winyo, i cik ma opoyo, dwon pa Eliya i bot jogi: “Wut janabi me Baal; pe weo acel keken me loro.” Jogi tye twere me winyo cikke pa Eliya. Gin owut janabi me bur ma otyeko gitalo, ki kicwalo gi bot pi Kishon; kany, Eliya, ki cingene, ogeno lajony magi me cal. Review and Herald, October 7, 1873.

Got Carmel nyuto calo cik me Sunday ma bino cok i United States. En aye kare ma lawi pa jo 144,000 (ma nyuto calo Elija) kiweyo malo. En i kany aye kama yok me Protestant ma atir poyo poya nyutu, ki rwate ki yok me Protestant ma pe atir, ma obedo i Samaria, kacamo jami me cam pa Jezebel. En i kany bende kama yok me Republican, ma obedo yok me kanisa ki me gomenti kun gikweko yore oko bot Got Carmel, ogiko calo kingdom me namba abicel i poropesi me Baibul. Ma dong otyeko kare oyube en Ahab, ki lobo pa en me apar, ki Jezebel, ma ocwii i Samaria, kun ocamo ki Protestant ma odwoko wic. Kingdom me namba abicel ogiko, ci koth dong obino labongo lanyut.

I dundo me yub pa Herod, Yohana Batisita obedo calo Elija; tye i kac pa Loma, ka kuro konyo woko onyo tho. Pe tye lamal pa Baal me timo oyo me bwonyo; keken Salome, nyara pa Jezebel. Herod ki ludito mamegi me rwot gutumbi ki waini pa Babilon, pien dundo me yub mamegi bende tye calo cik me Sannde, ci gweng weng ocako mato waini pa Babilon i Septemba 11, 2001, piri anyim tutwal me cik me Sannde ma bino macok coki.

Ka gin man otyeko, an oneno malaika mukene obutho ki bot polo, tye ki teko madit; kede piny odoko maler ki duŋ pa en. En oyubu dwon ma tek, waco ni, “Babulon madit obutho piny, obutho piny,” dok obedo kabedo pa jogi marac, ki kabedo me gwoko jogi weng ma pe maler, ki ot me gwoko winyo weng ma pe maler ki ma inweyo. Pien gweng weng gicamo waini pa mir pa lwat pa en, ki rwodi pa piny otime lwat kwede, ki jo me cato pa piny gimoko lony madit ki kom ng'eny pa gin ma ber-ber pa en. Revelation 18:1-3.

Lok abicel man onongo gityeko ka ot madit me New York, gin tur aryo, onongo gikobo piny ki limo pa Lubanga.

Kombedi obino lok ni an awaco ni New York obikwany woko ki por madwong me pi? Man pe abedo awaco. Ento an awaco, ka an neno ot madwong ma ki yaro kono, iye ki iye, ‘Gin me neno ma marac tutwal gubitime ka Rwot obel me odugu piny matek! Eka lok me Revelation 18:1-3 gibed orumu.’ Kabedo apar aboro weng me Revelation obedo lok me ciko ikom ngo ma obino i piny. Ento pe atye ki lac ma pire keken ikom ngo ma obino i New York, kende ni angeyo ni nino acel, ot madwong ma tye kono gibibolo piny ki wiro kede puro me Teko pa Rwot. Ki lac ma kigiami an, angeyo ni ketho tye i piny. Lok acel ki bot Rwot, kedo acel pa teko ma matek pa En, to ot madwong man gubibong piny. Gin me neno gubitime ki lworo matek ma pe watwero poyo. Review and Herald, July 5, 1906.

Cik me Cabit ma bino cokcoki, kilaro ne ki dwong me aryo i Buk me Nyutu, kap apar aboro; ki bene kilaro Got Karamel pa Ahab, kacel ki cer pa nino ceng pa Herode. Herodias, ma bene en Jezebel, pe obedo piny i cer me midiro pa Herode, calo kaka Jezebel pe onen i Got Karamel. Nyaka obino Cik me Cabit, en onwongo gicako weko en woko i kare me higa 70 me cal i ruyot pa lewic ma oa i piny, lobo ma namba 6 i nyutu me Bibul. Ka Jezebel oyamo bal marac ma golo kwo i 1798 kacel ki 1799, lobo ma namba 6 (United States) ocako kare ne me ruyot calo lobo ma namba 6 i nyutu me Bibul. Ka lobo ma namba 6 otum, dong en odok, ocako yaro wer ne, kede otimo cwer kwede dugu weng i piny.

Nyim pa iye me gamo ki mwongo ocaki ki yo me porofet i 11 me dwe me September 2001, ento man obedo kare me yeko keken, macalo ma kityeko nyutu ne kwede mwaka apar adek ki 508–538, cawa me acel ma ocako bedo i kom pa rwot. Paka i cik me Ceng abicel, ka pinyruoth ma abicel kibalo ki cing pa Elija, dong otye ocano i Samaria. I kare meno, Joni Bapatisa tye kigi gwoko i gereza pa iye, ka kuro yweyo onyo tho.

Herod ki laremne ma ladito wii gi opungo pi waini me Babilon, ka Salome, nyako pa Herodias (Jezebel), otimo dansi ma loyo cwiny tutwal, kede Herod onyutu ywaya me luk ki ywaya me tim kwer i ot. En ocoyo cwinye weng ki cwene me kwo pa nyiri pa dako ma onywako, kede omiyo iye twero me nongo nyo i abicel me lobo pa rwotne.

Ka cawa ma obedo maber obino, Herod i ceng me yub pa en otimo gudo pi jodongo, latic me lweny madit, ki jo madit pa Galili. Ka nyako pa Herodias obino, okema, omaro Herod ki jo ma obedo ka iye, rwot owaco bot nyarom ni, ‘Pen bot an ma i mito weng, abimii in.’ Ki ogamo lagam bot en ni, ‘Ma i bi pen bot an, abimii in, iwe pud ki abicel pa piny na.’ En owuoko woko, owaco bot mere ni, ‘Acen abipen ngo?’ Owaco ni, ‘Wii pa Jowani Batisita.’ En odonyo ki lacere bot rwot, open waci ni, ‘Amito ni in imii an kombedi i saani madit wii pa Jowani Batisita.’ Rwot ocoyo cwinya matek; to pi lagam ma ogamo, kede pi jo ma obedo ka iye, pe okwano en. Kombedi rwot ocwalo latic me golo wii, ociko ni kikeli wii pa en; en odonyo ogolo wii pa en i gereza, ki okelo wii pa en i saani madit, omii nyarom; ki nyarom omii mere. Mariko 6:21-28.

Dwol ma acel pa Revelation kit 18 owinyo i ceng 11 me September, 2001, ki dwol ma aryo bi winyo ka cik pa Cawa ma bino pe ka late. I gin ma otime con ma ki nyutu i Yohana kit 6, dwol ma acel me 2001 en dwol pa Kristo ma owaco bot jopuonjone ni myero gicham ringone ki ginyo remne, pien En obedo Bredi me Polo ma ada. Kare man ocako i Galilee, ki otum ki yweyo jopuonjone ma gi weko bot En i Yohana 6:66. Gin man ocako i Galilee ki tem me cham, ki otum ki keto ki cik cal pa lewic, macalo kit ma ki nyutu kwede namba pa nyinge pa Papa, ma en ABICEL, ABICEL, ABICEL. Galilee nyutu “kabedo me doko tung,” ki ceng 11 me September, 2001 obedo “kabedo me doko tung” me porofeti (Galilee), ki ceng me nywol pa Herode onongo tye kwede ludito pa Galilee. Dwol me cako pa Revelation kit 18, ki dwol me otum pa Revelation kit 18, ginyutu ki Galilee, ma obedo kabedo me doko tung.

Tye gin me pwony ma twero wapwonye ki gin ma otime con; ci kiwaco gi, pi dano weng obed gi ngec ni Lubanga tye ka timo kombedi i kit acel calo kit ma otime con. Cing pa Lubanga nen i tic pa Lubanga, kacel ki i tung jo me piny kombedi, calo kaka obedo ki kare weng ka ki cako waco Lok me Ber mokwongo bot Adam i Eden.

Tye kare mapat ma obedo loko tung i gin ma otime con ikom piny mapol ki Kanisa. I yub pa Lubanga, ka bal madwong mapat-pat man obino, lewa me kare eno kimiyo. Ka ki rwako ne, tye dongo me cwinya; ka kikweyo ne, dok piny me cwinya ki poto lanyut bino. Rwot, i Lokne, otyeko yaro tic me mede pa Injili, macalo onongo kitiyo kwede con, ki binen kitiyo kwede i anyim, enyim nyo i lweny me giko, ka lutic pa Setan binen timo yore ma agiki ma lamal. Bible Echo, August 26, 1895.

Galili i higa 2001, kede Galili i kare me cik me Sande ma kobino cok-cok, ginyuto kare ma ler pa kot ma i agiki kiyweyo woko. I 2001 en onongo obedo kweyo ma ki pim, ento i dwon aryo kiyweyo labongo pimo, calo ma ki nyutu iye i kweyo madwong maloyo bang Elija oketo i tho laporofeta pa Baal, ma otime i cer pa yub pa Herode. Nino pa yub pa Herode nyuto yub pa lobo me rwot ma abiro i porofesi pa Bibul, ma piny ka tho pa lobo me rwot ma onongo obedo anyim. United States onongo ocako rwodi i 1798, i tho pa lobo me rwot ma abic; kede i tho pa laporofeta pa Baal, nino pa yub pa lobo me rwot ma abiro obino. Lobo me rwot ma abiro eni, kiwaco calo lobo me rwot me apar pa tung bor pa Ahab, kede Herode, ma rwako cal pa lobo me rwot me apar pa tung bor pa Loma ma Kipagani.

Ki loc apar ma ineno i wi jange, gi pe bi hero dako malaya; gi bi weko ne pire keken ki law peke; gi bi cham ringo pa en, ki bi piyo ne ki mac. Pien Lubanga omedo i cwinya gi me tyeko mito pa en, ki bedo gi wii acel, ki miyo twero gi ki lobo gi i bot jange, paka lok pa Lubanga otyeko. Ki dako ma ineno en bur madit, ma tye ka bedo rwot i wi rwot me piny. Revelation 17:16–18.

Herod opoko wic me tyeko lagam ma oketo bot Salome, kede me miyo ne wi Yohana; lagam ne kityeko nyuto calo nyutu i nusu pa lobo me rwot ne. Rwodi apar pa United Nations, ka gikwero dako maceto, gipoko wic me miyo lobo me rwot pa gi ma abiro bot wi aboro, ma en pa wii abiro ma con. Gipoko wic i lobo me rwot ma kicwalo kacel Gomenti me piny weng ki Kanisa pa iye me piny weng. Ento lonyo en lonyo pa Latin, pe lonyo pa English, pien kityeko nyuto lonyo gi calo "dako" ma tye lalo "i wi rwodi." I lonyo pa Latin, ot gwoko nying pa dako, pe nying pa lacoo; kede nying pa lonyo man ma obedo aryo obedo jami ma tek i lok me poropita.

"Rwodi, ladito, ki gavana giketo ikomgi cal me Antikristo, ki ginyutu calo dragoni ma ceto me lweny ki jo maleng—jo ma gigwoko cik pa Lubanga kede gi tye ki yie pa Yesu." Testimonies to Ministers, 38.

Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.

Lok ma Isaya, wu Amoz, oneno ikom Yuda ki Jerusalem. Obedo ni i cawa me agiki, got pa ot pa Rwot obidong ber i wi gote, ki obiyero i malo maloyo gote matino; ki piny weng obiwoto bot ne. Ki jo mapol obiceto ki owaco ni, Bin, wal odonyo i got pa Rwot, i ot pa Lubanga pa Jakobo; obiwaleyo wa ikom yo mere, ki wanawoto i riyo mere; pien cik obiro aa ki Sayoni, ki lok pa Rwot obiro aa ki Jerusalem. ... I cawa meno mon abicel gibimako dichwo acel, gi waco ni, Wanabi nyuto kwon wa keken, ki wanabi cweno law wa keken; keken wek walube ki nying i, wek ogolo kwer wa woko. I cawa meno kal pa Rwot obedo maber ki maler, ki jami me piny obedo maber ki maler pi gi ma opuk woko ki Israel. Obedo ni gin ma odong i Sayoni, ki gin ma odong i Jerusalem, gilubo gi macer, ngat ngat ma ki coyo nyinggi i buk pa jo matye ki kwo i Jerusalem: Ka Rwot obiyeyo woko ywaya pa nyiri pa Sayoni, ki obipwoyo woko remo pa Jerusalem ki i tung iye, ki Lacwe me kero, ki Lacwe me mac. Isaya 2:1-3, 4:1-4.