Kombedi, watye ka yilo maber kit porofetik pa gin mukato i kare ma teko pa Paapa dwogo i kom pa lobo calo wii ma aboro—ma obedo i bot wii abiro. Watimo mano pi nyutu maber tutwal kit porofetik pa gin mukato i kare ma presideni ma aboro—ma obedo i bot presideni abiro—tyeko yubu cal pa lewic pa Paapa. Wacako paro wa ikom adiera magi ki Got Karmel ki ciko me nyolo pa Herode. Gin aryo magi maleng nyuto cal pa cik me Sande ma bino pinyonon i Amerika ma kacel, ma bene nyutu i Daniel chapta 11, ves 41.
Obi donyo bene i piny ma lamal, ki piny mapol bi buto woko; ento magi bi wut ki cing pa iye: Edom, Moab, ki ladit pa nyith Ammon. Daniel 11:41.
I lok man, rwot ma pe atir me tung bor odonyo i piny ma madwong. I kare pa Israel macon, piny ma madwong ne piny pa Yuda; ginyuto ne calo piny ma yweyo ki lac ki yie, kacel ki gin mukene mapatpat, mano omiyo ne obedo madwong. Ne obedo madwong pien Kristo oyero boma me kom pa piny, Jerusalem, obed kabedo me Ot pa En, kede boma ma en oyero me keto nying En.
Ko ceng ma akelo woko jo pa an ki piny Misri, pe anyero bur mo i iye kabila weng pa Isirael me yubu ot ma nying an obed iye; pe bene anyero dano mo me bedo rwot i kom jo pa an Isirael: ento anyero Yerusalem, ma nying an obed iye; kede anyero Dawid me bedo i kom jo pa an Isirael. 2 Kronikel 6:5, 6.
Piny pa Yuda me lobo obedo piny maber pi Isirayeli me lobo i kare macon, kede Amerika me Agiki en piny pa Yuda me cwinya, piny maber pi Isirayeli me cwinya i kare kombedi.
Ka piny ma Rwot omiyo obed kabedo me kuc pi dano pa En, mondo giloro En ki kit ma cwinya gi mito, piny ma i wi ne pi higni mapol kigoyo digi pa Teko ma weng, piny ma Lubanga oyegi kwede kun otimo obed kabedo me gwoko dini pa Kricito ma maleng,—ka piny meno, ki bot latici me cik, ogolo woko cik me yore pa Protestant, kede omiye lamal i golo yie pa Roma i yubo cik pa Lubanga,—en aye kare ma tic agiki pa dano me richo bi yaro woko. Signs of the Times, June 12, 1893.
I verse 40, i 1989, ka rwot me tung i bor ma pe atir oloyo rwot me tung i abut (Rwom me Soviet ma con), dong oloyo piny ma lamal (Amerika me Pot Pot). I verse 41, lok “countries” obedo lok ma kimedo, pe tye atir maber weng, pien i cawa me cik me Sunday, “mapol” ma kigolo piny obedo dul pa jo ma gi ngene yec ikine Sabati me Seventh-day ki ceng me Sun, mapat ki bino pa cik me Sunday.
Yubo pa Sabat obedo lamal onyo cing pa twero pa Kanisa pa Roma. Gin ma, ka gi ngeyo kwayo pa cik me angwen, giyero me gwoko Sabat mape adier i kabedo pa Sabat ma adier, kamano gi tye kopako twero meno ma en keken aye ociko ne. Cing pa jamni obedo Sabat pa Papa, ma piny oyero i kabedo pa nino ma Lubanga ocero.
Ento kare me amako alama pa le marac, macalo kit ma kihero iye i porofeci, pud pe obino. Kare me tem pud pe obino. Tye Kricitiani ma atir i kanisa weng, pe ki kweyo ki woko komyunion pa Roman Katolik. Pe gin kigoyo gi kica nyaka ki tyeko bedo ki ler ki ki neno rwom pa cik ma acel angwen. Ento ka cik obino woko me moko yweyo Sabat mape atir, ki ka malaika adek bino waco ki dwon madwong me wari jo pi lamo pa le marac ki cal pa en, rek bino ngeto maber i tung ma pe atir ki ma atir. Ci gin ma pud bimedo golo cik gibimako alama pa le marac i cung wii gi onyo i lwete gi.
Wa tye ka ceto peya i kare man. Kare ma kanisa me Protestanti gibicwe kwede twero pa gamente mape dini me konyo lamo marac—lamo ma pi lwenyo kwede kwaro gi ogamo gonyo ma tek maloyo—ci Sabat pa Papa obedo kakan ki twero ma ki cwe kacel pa kanisa ki gamente. Bibedo golo woko pa lobo i lamo, ma obituro keken i ogoro pa lobo. Bible Training School, February 2, 1913.
Dul me ‘mapol’ ma bicobo piny i cik me Sande ma piny piny obino, gin jo ma bicimoko gi ki ngec pa Sapata, ma aye ngec ma kimiyo pi cawa meno, ma obedo kare me dwogo kacel ki krisis i gin ma otime con i kanisa kacel ki i pinye. Dul eno obedo kanisa pa Adventism me Laodicea, ma otyeko ocono tyen me ywaya i dungu me gonyo cik. Kanyen dong ni, gicweyo gi woko ki wang pa Rwot pi kare ducu. Adventism me Laodicea gin jo ma kicano gi bot ngec pa malaika adek, nyo i Kadesh me acel i kare me 1844 ma otyeko i 1863, onyo i Kadesh me aryo i kare me 2001 ma oting’o i cik me Sande.
En owaci ni, “Lawi, i bino nining kany ka pe itye ki law me nyome?” Ento en pe onongo twero waco gin mo. Eka rwot owaco bot latic ni, “Yik cinge ki tiende, kwany woko, kede goli en i kec ma i woko; kany obedo loro ki goyo lak.” Pien jo mapol kilwongo, ento manok kiyerogi. Matayo 22:12-14.
Dwon pa malaika ma adek, ka obedo i 1844 onyo i 2001, obedo lwongo me donjo i nywom. Ngat mapol ma kigolo piny i cik me Sande, gin ngat mapol ma kiweyo leya me nywom pa kica pa Kiristo, ci kun bene gin obedo dul me nywom pa rwot apar i bot dako malaya pa Loma. Pi nywom meno, ngat twero gwoko leya pa en; pien gin ma gimito keken me kwanyo nying maracgi en ni ki lwongo gi ki nying me gang pa dako malaya ma lwayo rwot apar.
I cawa en, dako abicel aryo gubino mako dichwo acel, waco ni, “Wa bino camo kwon wa keken, ki wa bino keto lep wa keken; ento keken, wek waluongo wa ki nyinggi, me kobo cwer wa.” Yesaya 4:1.
Pe gityeko tem ma acel me gin me cham, pien gi yero camo makati pa gi kene, dok pe camo makati pa polo. Pe gityeko tem ma aryo, ma myero gipako Lajwok ki nyiso kit pa En; ento gi yero keto olwenda pa gi kene. Pe gityeko tem me litmas ma adek, pien ginyiso nying (kit) pa lam, pien gi yero yabo woko nying (kit) pa Kristo. Kec ma Nimrod onongo oyubu gweng madongo (state) ki minara (kanisa), i cako me waco pi Babilon, obedo ni omii en keken nying.
Gin owaco, “Wut, watim pi wa gweng ki tung ma wiye obed rwate bot polo; ki watim nying pi wa, pi pe wabiyubu iye wang lobo weng.” Genesis 11:4.
Nying en alama me kit, ki kit me lamal pa lewic ma aboro, ma obedo iyie abiro, en kit me tung aryo pa keto kacel Kanisa (tower) ki Gavumenti (city). I tem me kare me agiki, jo gibino gicwec i dul aryo.
Rom obedo kit aryo keken. But mo keken kicoyo ne pwol, onyo ki muhuri pa Lubanga ma tye ngima, onyo ki alama pa rwoc onyo calne. Lacoo ki nyako mo keken pa Adamu yero Kiristo onyo Barabbas me obed Rwot me lweny pa iye. Gin weng ma gicako pire kene i but pa joma pe gi winyo gitye piny i bendera ma col pa Satani, ki gicwero gi ni gi kwanyo woko Kiristo ki gicako kwede marac. Gicwero gi ni, ki ngec, gi keto Rwot me ngima ki duŋ ki cang i salaba.
Dul acel obino nyutu cal me jami me coya, ento dul mapat obino nyutu cal me Krisito. Dul acel obino keto yub me nyombo pa Krisito, ento dul mapat obino keto "yubgi kene." Dul acel obino camo cam me polo, ento dul mapat obino camo "camgi kene." Dul ma kicamo "camgi kene," ka gi gwoko "yubgi kene," gi nyutu "mapol" ma kicako gi ki dwon pa Malaika ma adek, ki gin "mapol" ma kiguro piny i cik me Ceng' Jumapiri ma dong tye ka bino. Temgi me dwogo kit ma kilale, ka kitgi me kwo ki nyuto i kare me bal madwong' pa cik me Ceng' Jumapiri, obedo geno marac ni ka ginywako nying aputu pa Loma, timo kamano bino kwanyo "kweegi."
I cawa meno, jo ma kiyero manok kityeko gilego malo macalo cal pa 144,000, kacel ki dano mukene i lok 41 ma dong “gweyo woko” i lwete pa laco-ruoth me malo ma pe atir. Nyig Leb Hibrio ma ki loko ne macalo “gweyo woko” i lok 41 nyuto ni gweyo woko macalo pien obedo lubur, nyutu macalo ka i mako sabuni i pii, eka pien lubur pa sabuni, dong ogol ki i lwete ni. Gin mapire tek i puro me nyig en, ka kityeko tic kwede i Leb Hibrio, en aye ni gin mo ma gweyo woko, onongo, mapwod pe o gweyo, tye i lwete pa gin ma gweyo ki iye.
I lok 41, rwom me adek pa Diraagon, Nyama ki Nabi ma bolo otyeko.
Jo Protestanti pa Amerika gibedo ma i tung me acaki i kwanyo lwete gi ki woko i kabedo ma mabor maber me nywako lwete pa Spiritualism; gibicobo bur me camo lwete ki teko pa Roma; i bot teko pa kube man ma acelgi adek, piny man bi lubo yore pa Roma i diro i wii twero pa cwiny.
Ka United States ocako kube kacel ki United Nations kede twero pa Papa i kare me cik me Sande, tye dudi pa jo ma mukato gityeko bedo i lwete pa Papa, ma ci gi dwogo ki lwete pa Rwot me Tung Cen ma poro. Jogi mukato gityeko orore i lwete pa twero pa Papa. Jogi giki nyutu i yub me dyer pa Herod ki Yohana Batisita, ma en i kare meno obedo i jele pa Loma, okuro tho onyo okwanyo iye woko. Dudi pa jo ma gi dwogo ki tur pa twero pa Papa i kare me cik me Sande, giki nyutu ki dul adek, ki kamano giki laro calo kit me bedo makom adek me Babilon me kombedi.
I kare ma eni keken, dwon me aryo me Buk me Penyo pa Yohana, dyer apar aboro, tye ka kwaco jo meno ni gikwec woko ki Babilon, pi pe gibed kwede i gokobo pa iye ma dong obino cako. Dwon me aryo meno, obedo dwon pa Kristo, ento tye calo dwon pa 144,000 ma dong tye ka nyuto Kwena pa malaika me adek ki dwon madwong’. Ka jo ma gikwec woko ki cing (lacar pa dwoko pire piny), gikwec woko ki cing pa rwot pa bor ma pe atir, ci dong gi yudo cing pa rwot pa bor ma atir.
I Got Karmel, lanabi pa Baal kigoyo gi otho, ki ka gin calo lubanga ma pe adwogi ma laco, gi nyuto Gamente, ento lanabi pa Ashtaroth gi nyuto Kanisa. Elija ogoyo lanabi pa Baal, ki kamano onongo nyuto agiki pa lobo me Rwot ma abicel, ento dini pa Protestantism ma okwanyo iye, ma gitye ka nyute ki Salome, bene tye ka nyute. Salome, Protestantism ma okwanyo iye, calo Salome, okwayo Herod, ki rwodi apar gi yee me donyo i kube pa Kanisa ki Gamente ki wic ma aboro, ma ne obedo i wice abiro. Salome en aye mane Herod ma tye ki kwo me incest omito tutwal i cwinya.
Ento an awaco botu ni, ngat mo keken ma neno dako ka mito iye matek, dong otyeko timo dic ki iye i cwiny pa iye. Matayo 5:28.
Tamo pa Herod ma pe tye ki cik me bot owete i cwinya, oloko ni ringgi obedo acel i cwinya, dong obedo acel ki Salome.
Pien, myero dano weko won pa en ki min pa en, ki omako matek bot dako pa en; ki gibedo ring acel. Genesis 2:24.
I kwe me nino pa Herod, Herod ki Salome odoko bedo acel, ci Herod, ma ki nyutu ne ki ranyisi me Ahab, obedo wii pa rwot me apar pa rwotdom me bor. Ka cik me Sunday ma tye cok i bino, rwotdom me 6 pa lewic me piny otum ka lwar ma onongo odoko lwar acel, ma nyutu kube pa lwar pa Kanisa ki Gavumenti (cal me lewic), Elija oketo ne i tho. Dong Salome otongo cwiny pa Herod, odoko bedo acel ki en, ci oketo iye ni omiy min ne abar pa rwotdom pa en (Gavumenti ma piny weng), min ne (Kanisa ma piny weng). Salome dong oloyo Ahab ki dul pa en me apar, pien rwot me apar weng gitye ki cwiny acel.
Tung apar ma in oneno gin rwodi apar, ma pud pe gi nongo lobo pa rwot mo; ento gibinongo twero macalo rwodi pi cawa acel ki le. Gika tye ki wic acel, ci gibimiyo twero pa gi ki teko pa gi bot le. Revelation 17:12, 13.
Lam ma gimiyo botone twero gi ki tekgi, en aye lam ma dako malaya bedo iye. Lam man nyutu kit pa cal, ma obedo rwom me Kanisa ki Gamente, ka dako (Kanisa) tye kawot twero i rwom man; pien en nyom me Latin, ma i kany nying me ot obedo nying pa dako, kede ka dako loyo laco, i gonyo kit me nyom ma adok.
I bot dako owaco ni, Abi medo peko mami ki cako nywol mami pire tek; i peko ibi nywolo nyithin; ki mit mami obed i bot laco mami, en obi loyo in. Jenesis 3:16.
Rwodi apar tye ki pach acel kede cwiny acel.
Nyutu 17:13-14 waco ni, “Gin man tye ki wii acel.” Bino obedo caaro mar lobo weng me dong kacel, rwatte madit mar acel, caaro me lwak pa Setan. “Kede gibino miyo twero gi ki teko gi bot lela.” Ka mano, obedo nyutu twero mar acel acel ma pe ki cik, ma golo piny, ikom kuc me yie—kuc me woro Lubanga kaka cik pa cwiny tero—macalo ma paapasi onongo onyuto ikare mukato, kane ne gilwenyo jo ma gumito me kwero yubo ki yore me yie ki cal pa Romanism.
“I lweny ma bitimo i cawa agiki, twero weng ma marac, ma gi opoto woko ki bedo matir bot cik pa Jahova, gin bino bedo kacel i kom jo Lubanga. I lweny man, Sabat me cik apar ma angwen bino bedo lok madit me cobo; pien i cik pa Sabat, Jaco Cik madwong nyutu ni En aye Lacweyo pa polo ki piny.” The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 983.
Rwodi apar, ma laditgi obedo Ahab onyo Herod, con gipoyo cwinygi ki Salome, nyare Herodias. United Nations, ma ka i cik me Sande gipoyo cwinygi ki Salome—dini ma pe adier me Protestantism ma ocako woko—ki ma con gibedo lwak abicel i poropheti me Bibul, giketo twero i lwak me rwodi apar, ma gi weng ogamo ni gimiyo acel pa aryo pa lwakgi bot dini me Katolik. Gicako tam man ma weng ogamo kwede, pien rwodi weng con gipoyo cwinygi ki yubu pa Salome ma poyo cwiny. Gi ogamo ni gicwal tekgi ma gicel i tic me juko wi pa jo ma John the Baptist nyuto gi.
Le ma goro (United Nations) tye i cing pa rwot me acaki (nyare pa Jezebel). Jezebel ocelito nyare ni ocako tic me kwero kede tic me kwo me anywol acel ki Herod kede rwote mukene, pien en min pa nyako me kwero. En aye ngat ma gonyo tic me kwero pa nyare keken. Lanabi marac ma obedo United States ogonyo Herod, Ahab, kede United Nations. United States dong pe obedo cing me abicel ka jo-lanabi pa Baal kigiko gi, ki jo-lanabi pa Ashtaroth (Salome) i cawa acel doko twero me loyo pa cing me abito, kun gi cwalo i piny weng gin ma gi otyeko timo i United States.
Beast en rwodi ma tye ka bedo ki kwo ki nyako pa kahaba, ki kahaba en dako ma tye ka telo iwi Beast. Yesu nyutu agiki pa gin ki acaki pa gin. Macalo kit ma nyutu i Revelation chapta apar abicel pi lobo me rwodi aboro oyabo woko lobo me rwodi aboro ma i Daniel chapta aryo, Beast ki dako ma obedo iwi Beast bene oyabo woko adiera me lanabi mapat, ma keken tye ikom cik ni acaki nyutu agiki.
Apokarip lut apar abic aryo obedo coyo ma agiki ikom lobo me poropes pa Baibel; ci pien myero Danieri lut aryo—ma en coyo ma acel ikom lobo me poropes pa Baibel—pi myero me poropes, myero bene onyutu lobo abic adek, ma lobo ma abic adek obedo i bot abic aryo. Kadibene, yubu pa dako ki le ma odonyo i wi en i lut apar abic aryo, myero onyutu i yubu ma acel pa dako me cwer i 1798.
Ka pot 17 ocako, malaika ocone John ni obino nyutu giko pa dako ryeny madwong ki pa gogi ma ocengo iye. Kare mukwongo ma dako ryeny ogiko, kityeko ngeyo maber ni en 1798, ka lwak pa Papa oyud ywa ma kelo tho, ki kare me agiki obino. Ento ka “kare me agiki” kiketo calo i mukato me poropheti, pol kare tye kite aryo ma kiketo calo i dano. Nywol pa Aaron ki owadgi Moses obedo kare me agiki i mukato meno. Kite aryo meno ginyutu calo nywol pa John ma Obatiso, ki bang dwe 6, kasini pa en Yesu, kun gityeko keto kite me kare me agiki pi mukato meno. I agiki pa lunyodo me mwaka 70, ma nyutu calo kare me agiki i 1798, Darius ki nyathi pa owadgi, Cyrus, gin kite aryo me kare me agiki. Kacel, ginyutu calo Reagan ki Bush ma acel, i kare me agiki me 1989.
1798, ma obedo cawa pa agiki, kun buk pa Daniel oyab woko i mukato pa Millerite, o nyutu tho pa lanen pa but me politiika pa lejo pa Katoliki. Jenaro Berthier pa Napoleon odonyo i Vatican, okengo papa, kede otuko woko twero pa politiika pa lejo pa Katoliki. Iyero acel anyim, i 1799, dako ma ki kare me iyero mapol onongo okobo i tung lejo eno, ma papa onongo nyutu ne, otho i latingo. Kec pa dako me yot tye kulu kwede kec ma i kom lejo ma onongo otiyo kwede me loyo lobo mapol. Apokalips chapta 17 nyutu kacel kec pa lejo, kede dako me yot ma oloyo i kom lejo kede okobo i tung lejo.
Lobo opong ki pungu matek, ki lweny, ki ribe. Ento i bot wi acel—teko pa Papa—dano bi rwate me cungi Lubanga i dano pa jo me lagony pa En. Testimonies, volumu 7, peji 182.
Wii ma abicel adek, ma obedo pa abicel aryo, en twero pa Papa ma tye ka telo i wi lewic ma tye ki rwodi apar, rwodi ma gitelonegi nyara pa dako malaya ma tye ka woto i tung lewic. Gin me dola ma abicel adek, ma obedo pa abicel aryo, myero ginyute i ladit pa lobo ma abicel adek, ma en ma agiki, ma obedo pa ladit abicel aryo, ka kicweyo cal pa lewic i United States. Kube pa twic me Republicanism ki Protestantism ma ocako golo woko myero obed ki 'wi' ma tye ka telo i cal pa lewic, kacel ki mano, ngat ma tye ka telo binen bedo dikitetor mapat tutwal.
Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.
Wer onyo Zabura pa Asaf. Pe ibed ka igwic, A Lubanga; pe igwoko kuc, pe iyeo, A Lubanga. Pien, nen, gin ma gikwanyo in giyubo dwon; ka gin ma gicayo in giyeto wi. Gipongo wic ikom jo me in, kede gipongo wic ikom jo me in ma igwoko gi maber. Giwaco ni, “Bin, wakwanyo gi woko me bedo lwak; mondo nying Israel obed pe i paro dok.” Pien gipongo wic weng ki cwiny acel; gigeto kite i kom in: Ot pa Edom, kede jo Ishmael; jo Moab, kede jo Hagarenes; Gebal, kede Ammon, kede Amalek; jo Filisti kwede jo ma tye i Tyre; Assur bende orwate kwede gi: giketo kony i nyithindo pa Lot. Selah. Zabura 83:1-8.