Tem madit pi jo pa Lubanga ma myero giloyo mapwod pe kiketo gi lakit, obedo yubo me cal pa leja. Yubo man cako ki September 11, 2001 nyaka tul me Sabiti i United States. Kare man me porofeti nyutu kare me keto lakit pa 144,000, ki kare ma lamal pa Bibul weng gutum maler. I kare man okumbo me Protestant matir bi yweyo maler, ci pi kare weng binyutu cal pa Kristo, pien Kristo obedo Protestant.

Kirisito obedo Protestanti. Okede i kom kit lamal ma rwate i kom jo Yuda, jo ma gigengo coco pa Lubanga i tunggi keken. Okwaco gi ni gipwonyo cik pa dano calo doktrin, kede ni gi obedo jo macaco ki hipokriti. Macalo kume ma gigwer ki ryek, gi nining maber i woko, ento iye opong ki impuriti ki korapsion. Jo‑Reforma gicako kare ki bot Kirisito ki jo‑apostol. Gi oo woko, gicwec woko ki dini ma tye keken i fom ki seremoni. Lutaa ki jo ma oyobo‑gi pe gi cweyo dini ma giyubo. Gin keken gimako calo ma Kirisito ki jo‑apostol gicwalo. Bibiliya kicwalo bot wa calo lami ma orumu maber; ento Papa ki latic‑gi gikwanyo woko ki bot jo calo obedo kwer, pien obedo oyaro piny macaco‑gi kede oyiko woro cal‑gi. Review and Herald, June 1, 1886.

I kare me cingo, kityeko loro ki yweyo matek tung pa Protestanti. I kare acel-ki-acel, tung pa Ripablikan ma ocer ki yie obed kacel ki Protestanti ma ocer ki yie, ci gi cweyo tung pa twero ma obedo kube pa kanisa ki gamente. Ci tung aryo pa lec pa piny gi cal pa lec, ki cal pa Kiristo. Tung pa okwero yie obedo kube ma dier aryo pa kanisa ma pe ki kit maleng ki gamente ma pe ki kit maleng, ci tung pa kit maleng obedo kube ma dier aryo pa kit pa Lubanga ki kit pa dano.

Ci ki yubu cal me lec i piny, ka en obedo lec ma orwate aryo, ma ki nyutu pire calo Gamente (the United Nations), ma okwayo Protestantism ma ocako woko pa lec me piny, macalo wi ma lawote i wi apar. I tung lec eno, dako, ma en min pa dako me two-cam, orwote i tung lec me rwot apar. Lec ma dako ocobo iye obedo rwom pa Kanisa ki Gamente, ma ki nyutu pire ki two-cam me cwiny ma pe ki cik pa Herod ki nyako pa Herodias, ma nyinge Salome. Kadong kube ma tye i kit dako ma orwote i tung lec, bende obedo rwom pa Kanisa ki Gamente, ki kube ma pe ki cik pa dako me two-cam pa Lomo ki rwot ma gicoko lec me piny weng, lec ma ki nyutu calo Gamente (the United Nations). I cal me lec ma kiketo matek i tung piny weng, lwak weng bi tye kwede; twero weng ma ocako marac birwom kacel.

Nyutu 17:13-14 waco ni, “Gin man tye ki wii acel.” Bino obedo caaro mar lobo weng me dong kacel, rwatte madit mar acel, caaro me lwak pa Setan. “Kede gibino miyo twero gi ki teko gi bot lela.” Ka mano, obedo nyutu twero mar acel acel ma pe ki cik, ma golo piny, ikom kuc me yie—kuc me woro Lubanga kaka cik pa cwiny tero—macalo ma paapasi onongo onyuto ikare mukato, kane ne gilwenyo jo ma gumito me kwero yubo ki yore me yie ki cal pa Romanism.

I lweny ma bi time i cawa me agiki, twero marac weng ma gityeko weko gwoko cik pa Yehova gubino rwate me woto ikom jogi pa Lubanga. I lweny man, Sabat me cik ma angwen obedo gin madit ma giyubo iye; pien i cik me Sabat, Lami Cik madit onyik pire keken ni en aye Lacwe me polo ki piny. The Seventh-day Adventist Bible Commentary, volyum 8, pot 983.

Adwogi ma tye keken ni kwero ma rwate ki cal pa ‘beast’ ma i lobo weng obedo ‘piny weng,’ kede ni en nyutu ‘twero marac weng ma gi oweko gwoko cik pa Yehova,’ nyutu ni yubu pa cal pa ‘beast’ i United States en nyutu cobo kacel pa twero marac weng ma gi oweko. Jo Protestant me United States gi oweko geno i kare ma gi okwero kwena pa malak ma acel i 1844, kede Adventism me Laodikea gi oweko geno i 1863. Protestantism ma oweko geno kede Adventism me Laodikea binen yubu ‘rib me kube’ ki dul me teta ma i ruce pa Republicanism, ma porofet marac ocayo gi, me weko aboro pa piny pa rwotgi.

I cal me lobo pa le me gweng, en aye lanen marac ma miyo jo me lobo obalo. I cal pa le me gweng iye United States, lanen marac ma yubu ‘kicwoko cing acel pa lwak pa Saitan’ ma pe maler, ento kicwoko cing acel, myero bende obed lanen marac. Cal me lobo pa le me gweng obedo me kit aryo; ento bende obedo kicwoko cing adek. Cing adek pa dragon, le me gweng, ki lanen marac, man loro lobo i Amagedon. I cal pa le me gweng ma ocweyo i acaki iye United States, myero obed kicwoko cing adek, ma bende obedo le me gweng ma kit aryo. I cal aryo pa le me gweng, kit aryo en aye rwom pa Kanisa ki Gavumenti, Kanisa tye ki twero me loyo rwom en.

Rwom me kacel me adek myero rwongo gi i cal aryo pa lewic; ento i Buk me Revelation, tye nyutu aryo pi dragon, beast ki false prophet. Twar me adek pa cal pa lewic ma piny weng orwongo ki spiritualism (the dragon), Katoliki (the beast) ki Protesitanti ma otyeko weko atir (the false prophet). Pe keken gin adek meno tye ki kit me dini (spiritualism, Katoliki, ki Protesitanti ma otyeko weko atir), ento bene tye ki kit me pulitiki. The dragon (sosialisim i kite mapol mapol), the beast (monaki), ki the false prophet (cako calo ripablik, dong otum calo demokrasi).

Gin adek ma kelo ki kacel i United States gityeko cweyo gi kacel kun gobo gi latic kwena ma pe adier, macalo keken cal pa leja ma i piny weng. I buk me Revelation tye kacel mukene me adek, ma kityeko miyo nying ne ki twero adek ma odwoko woko ma opye ki twol ma pe tye but. I chapta apar abicel, Katoliki opye ki twol ma pe tye but, ki en aye leja me kacel me adek ma opye ki twol ma pe tye but.

Gim ma ineno ne tye, ento pe tye; ci obi aa ki i poto ma piny pe nonge, ci obi wot i orem: gin ma bedo i piny gibedo gipongo wii, magi ma nyinggi pe kicoyo i buk pa kwo ki kare ma piny ne cako, ka gineno gim ma ne tye, ento pe tye, ento pud tye. Revelation 17:8.

Twero pa Diraagon pa pe geno i Lubanga ocungo ki i ol ma pe tye ki wel i piny i pot buk apar acel.

Ka gityeko nyuto lok me lami-loko gi, anyama ma aa ki i bur ma pe tye agiki obi cako lweny i komgi, ci obi loyogi, ci obalogi. Nyutu me Yohana 11:7.

Lanabi me Islam ma pe atir ocungo woko ki iye kore ma pe tye agiki i chapta abicel.

Malaika ma abic ogoyo tarumbeta, ci aneno lacim ma opoto ki polo oboto i piny; kede omiyone gin me yabo pa bur ma pe tye cing. En oyabo bur ma pe tye cing; ci mot ocako bino ki i bur, macalo mot pa ot me mac madit; ci ceng kede yamo otyeko otur pien mot pa bur. Ci ki i mot obino okuro i piny; kede omiyogi twero, macalo nge pa piny tye ki twero. Revelation 9:1-3.

Lacil ma oboto ki i polo ma oyabo bur ma piny pe tye, en lanen ma pe atir Mohammed; ka oyabo bur, en okelo laco-lweny me Islam, ma kilwongo calo “ogweng”, i lok pa lanen me kare me agiki. Lwak ma rwom adek me bur ma piny pe tye tye ki nyoka madit (atheism), ki lewic (Catholicism), ki lanen ma pe atir (Islam). I i cal me lewic ma piny weng, lanen ma pe atir en Protestantism ma ocako golo woko ki adwogi. Lanen ma pe atir eno rwenyo piny weng, ki boyo ma coyo cwiny me Salome, onyo boyo me lanen pa Baal i Got Carmel. I i Loka gin apar adek, en rwenyo piny ki tic madongo ma otimo i wang lewic. Cal magi me alama pa rwenyo ginyutu teko me golo cente ki bwogo, kacel ki teko me lweny.

En timo alama madit; ocwalo mac ki igulu obot piny i wang dano. Kede en obwolo jo ma obedo i piny ki alama magi ma otyeko twero me timo i wang le; waco bot jo ma obedo i piny ni, myero gitimo cal pi le ma ogamo iye ki panga, ento odong tye. En onongo tye ki twero me miyo cal pa le obed tye, pi cal pa le obed twero waco, kede omiyo gin weng ma pe bi woro cal pa le kijuko gi. En bene omo weng, matidi kede madit, jo ma tye ki jami mang’eny kede jo ma pe tye ki jami, jo ma tye ki twero kede jo ma tye i bwot, me nongo ranyisi i lwetgi tung acel, onyo i wi-cinggi; kede me pe ngat keken bi twero yubo, ka pe obedo keken ma tye ki ranyisi, onyo nying le, onyo namba pa nyingne. Revelation 13:13-17.

Bura ki tim me cudi ma ki yubo kwede laporofeta me bura, atir gin nyutu twero ma kelo ki tic me cente (pe ngat mo romo otongo onyo ocato) ki twero me lweny (myero gikwanyo gi kwo). Laporofeta me bura me Islam i Baibul nyutu tic me Islam me loyo cwinya ki peko i piny mapol. Gityeko ticgi me loyo cwinya ki peko ki lweny; ki Baibul nyutu ni lwenygi dok kelo peko me cente madit. Lweny me Islam, kacel ki peko me cente ma dok bino ikom ne, en aye kit ma kelo dok me cwec "tek weng ma orwar ma gi okweyo woko ki rwom bot cik pa Yehova" i United States.

I lacer, Sadukayo ki Farisayo opong tutwal ogamo woko ki bedo ki cwiny maber bot cik pa Jehova, ka gin ocok kany me miyo otho i lacer lacim me Protestanti ma adier. I okweye Kric woko, gin oyero Baraba, ma nyutu Kric ma pe adier. “Bar” nyutu ni “wod,” ki “Abba” nyutu ni “won.” “Baraba” nyutu ni “Wod pa Won.” Kric ne obedo madit ma loyo lanabi weng, ki Baraba ne obedo cal pa lanabi ma pe adier.

I kare me rwedho pa 144,000, okang aryo pa lewic pa piny ocwe i kabedo me nyutu pa jonabi ma me agiki. Acel nyutu cal pa Kiristo, en mukene nyutu cal pa lewic. I kit gin ma otime, ka okang man aryo onyutu gi, Protestantism ma okinyo woko ocako yore ne bot cik me Ceng Sande ma tye ka bino peya, ki Patriot Act i 2001. Alama me yore eno orwak kwede Declaration of Independence, ma i cako ne owaco calo lam; pien onongo onyutu kwero pa Protestantism ikom twero pa ruoth ki twero pa Paapa. Alama me yore ma orwak kwede i agiki ne (Patriot Act) onyutu golo piny pa Protestantism.

Rwom me yoo me ariyo i yore pa ‘two horns’ i cawa me keto rwom, onongo olube i acakki ki Konsititusyon, ma oketo i cik yweyo twero ariyo—ma aye tek pa ‘earth beast’. Rwom meno otyeko odonyo i marwate ne i agiki, ki ‘Kangaroo Court’ me winyo me January 6, 2021, ka twero ma pire tek me Konsititusyon giyweyo woko, pi lagam me politike.

Alama me yo ma agiki i lim pa tung aryo ma tye i agiki obedo cik pa Sande ma obino cok-cok, ma i acaki onongo kinyutu ki “Alien and Sedition Acts”. Ka mano, alama me yo adek pa lok me acaki onongo kinyutu lok me wot ki bot independens ki liber ma kinyutu ki “Lamb” (1776), ma obedo yo ma keken me bedo liber atir, i bot cobo pa “dragon” (1798).

Alama me yo adek me cawa me ciko kinyutu ya me agiki pa le pa piny, ma obedo lanabi me ruc. Ya eno ogik i Jerusalem, ikare ma cal kicony malo, kede ikare ma jo mapol bino waco ni, "Bin, wam wot malo i got pa Rwot, i ot pa Lubanga pa Jakobo; en obikoponowa ikom yore pa en, ka wan wa bi wot i muc pa en: pien ki i Sayoni cik obino aa, ki lok pa Rwot obino aa ki Jerusalem."

Wot me yore adek ma agiki pa nyama me piny en wot pa janabi ma pe adier i yore ne bot Jerusalem. Ka Janabi ma adier obino odonyo i Jerusalem, otimo mano kun obedo i wi “punda”. Nyama me piny bende obedo i wi “punda” odonyo i Jerusalem, pien calo janabi ma pe adier (nyama me piny), kityeko yaro ne ki Balaam. Balaam, i yenyo nying maber ki cente madwong, odwogo woko ki wiye me bedo janabi ma adier, ki “oyweyo rwatte bot cik pa Yehova.” Ogamo me bedo kato i cwalo lok me kwer bot jo pa Lubanga, calo ma United States bitye katimo i cik me Jumapiri ma obino cokcok.

Wot pa Balaam otim ki bedo i tung dongi, kede i kare me wotne kityeko neno kare adek ni dongi pa Balaam oketo Balaam i cwinyo. Kare me acel, dongi owoto ki yoo woko.

Ci punda oneno malaika pa Rwot matye ka tung i yo, kede liganglane ma ogweyo woko i cingne; ci punda ocul ki yo, oceto i paca; ci Balaam ogoyo punda me odwogo i yo. Numbers 22:23.

I September 11, 2001, Islam me woe ma adek, punda ma Lobo Arabia ma otuk ma kiwaco iye i poropheti me Baibul, oloko Balaam woko ki yoo; pien ka ot madit me New York City oboto piny, obedo “turning point” i gin ma otime con me ogwanga kacel ki Kanisa. Malaika ma ocung i yoo, en ne Malaika ma rwom madit ma nono odho piny me lero piny ki lero pa En. Punda dok omiyo Balaam peko.

Ento malaika pa Rwot ocung i yo me ogweng me zabibu; otuk tye i tung man, ki otuk i tung meno. Ka punda oneno malaika pa Rwot, oketo kene i otuk, oyubu ti pa Balaam i otuk; Balaam omoko punda dok. Numbers 22: 24, 25.

Inino ceng 11 me September, 2001, jo pa Lubanga myero giyubo lok pa wer pa ot me zabibu (Yesaya, gum 27), ma kombedi aye kama Balaam tye iye, ki “wall” i nget ma eni, ki “wall” i nget ma eno. “Wall” i southern border me United States, en aye kit ma obedo anyim, me kare “wall of separation of Church and State” obur i alama me yore ma adek ki ma agiki. Kit pa “wall” me southern border aye kama “tung” pa Balaam ogoyo matek i “wall,” pien lweny me iyie piny pi immigration cako yweyo “earth beast” i dul aryo ma gigeco pire keken i anyim me cako odoco me Civil War.

Histori matye ikere pa wal aryo obedo histori ma ki nyutu ne ki alama me yore pa Konstituson, ki mwaka 1789 dok i 1798, ma onyutu calo gin ma otime i 2015, ka Trump ogello ngec me kampyen pi but me Purezidenti, keken ocimo ikom “yiko wal”, nyaka ikare ma kwer me Sunday, ma tye ka bino coki, okwanyo woko wal me yagi ikom Kanisa ki Gamente.

Bang 11 September 2001, lacwe me piny, ma gineno i Balaam, ocako yubu. Yubo me ogoro aryo pa Balaam nyutu golo piny pa dul aryo i tung aryo weng me lacwe me piny, ma kinyutu kwede yero Trump i 2016, tho pa lunyut aryo i 2020, koti me Pelosi me 6 January 2021, dwogo cing pa lunyut aryo i 2023, kacel ki punda oketo Balaam lany i 7 October 2023.

Poto me agiki i wot pa Balaam en obedo kare ma punda "owaco", ci en aye i kare me cik me Sunday ma tye ka bino con, ka United States owaco macalo "joka", ka malaika me Revelation 18 owaco odoco, ki ka nyutu pa Habakkuk ma obed dic owaco. Nyutu ma obed dic man en obedo nyutu me Islam pa the third woe, ci owaco macalo punda ma pe kigoyo, ki kit tic pa en ma pe kigoyo, i kare me cik me Sunday ma tye ka bino con.

Ci lacam pa Rwot ocito dok anyim, ocungo i kabedo matin, ma pe tye yo me wiro bot tung aryo. Kare punda oneno lacam pa Rwot, oboto piny labongo Balaam; kica pa Balaam ocako wuwo, ogoyo punda ki lateng. Ci Rwot oyabo dok pa punda, punda owaco bot Balaam ni, An atimo ngo bot in, me imigoya an kare adek man? Balaam owaco bot punda ni, Pien in iyawo an; ka obedo tong i tung na, kombedi abedo amiyo in otho. Punda owaco bot Balaam ni, Pe an punda mamegi, ma itye ikido an ki kare ma an ocako bedo mamegi nyo tin eni? Abedo kare mo atimo calo man bot in? En owaco ni, Pe. Ci Rwot oyabo wange pa Balaam, oneno lacam pa Rwot ocungo i yoo, ki tongne oyungo i tungne; omiyo oketo wi piny, oboto piny i wangne. Numbers 22:26-31.

United States en nabbi ma pe atir ma ogoyo con i lobo me keto cal pa lebi ma i lobo weng. I kare ma en kare me cweyo cal pa lebi i United States, nabbi ma pe atir, ma ki loro ne calo punda pa Balaam, obedo ngat ma ocano United States. Nabbi ma pe atir i kare me keto alama pa 144,000, ma okweko twero weng ma marac ma i United States me bedo kacel i rwom pa kanisa ki gamente, en Islam pa kec adek.

En tyeko ticne ki lweny, kacel ki poto me kobo ma kitye kelo ki lweny eni. Kit aryo magi gin tegi acel acel ma lanabi me bul pa United States tiyo kwede me goyo cing i piny weng, ka en dwogo timo tic ma ne otimo i United States ki lanabi me bul pa pungu mape pot.

United States kombedi tye i tung kede kit me ot (immigration) ma ne obedo i cwiny me Cik me Alien and Sedition Acts me 1798, ki ot me pulo kanisa ki lwak, ma bin kibayo woko weng i kare me Cik me Sande ma obino cok-ki. United States dong orwak i cente, pien kwer me cente pa lobo megi otyeko loyo kit me yiko woko. Twero pa dragon kombedi tye ka konyo mede ngec me anyim pi cente ma pe adier, ento en bul ma waco ni lonyo kicweyo ki ngini me goyo coc; entono, dragon obedo ngat ma waco bul i poropesi pa Bibul. Oyubu bul megi ki cal ma kombedi pa ngini me propaganda pa Hitler ma loyo nying, ki kamano minyo tem me lok pi cwec ma angwen me Cik me Alien and Sedition Acts me dwogo dwogo, ma ne omiyo Pulezidenti twero me loro woko kakube me medya weng ma otuk ki paro megi.

Yesu kare weng nyutu agiki pa gin ki cako pa gin. Cal pa le madwor i Amerika myero bed ki kit me janabi maromo ki cal pa le madwor i piny weng; kadi bene obedo kamano, ento kweco ma kelo cuk ma pe atir iye janabi ma pe atir pa le madwor me piny, en janabi ma pe atir pa Islam. Balaam kede punda gin cal me janabi ma pe atir. Lok me mukato pa keto nyutu pa 144,000 obedo lok me mukato pa twero adek pa buru ma pe tye agiki. Islam ma aa ki buru ma pe tye agiki en lamal me yo ma acel pa September 11, 2001. Pe yie i Lubanga ma aa ki buru ma pe tye agiki ocako dwogo me obo jo manyutu aryo i 2020, ci Katoliki ma aa ki buru ma pe tye agiki ocako dwogo ki thone i cik me Ceng Acaica ma bino cokki.

Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.

Piny pe tye ka medo bedo maber. Jo marac ki jo magono gibi medo bedo marac ki marac, gono jo mukene, ki gine gono. Kun giweyo Wod pa Lubanga, bedo dano pa Lubanga me ada acel keken, ma onongo tye ki laber, kica, ki moro ma pe luyo, ma cwinye onongo kare keken ocwe ki duk pa dano, ki giyero jalwak i kabedo pa en, jo Yuda ginyuto ngo ma kit pa dano romo ki gibi timo, kare ma twero me keto ribe pa Roho pa Lubanga kijwayo woko, ki jo tye i lalo pa ngat ma oweyo adaa. Jo ma giyero Setan macalo rwotgi, gibi nyutu cwinya pa rwot ma giyero.

Piny pe bi yubu maber nyaka Lubanga oceto woko ki kabedo pa En me kwero piny pi lok marac pa piny. Dong piny obinyutu remo pa en, ci pe binongo dong ocobo jo ma ogoyo kwo i iye. Kristo opoko jo lupwony pa En, ‘Bedu i gwok ni dano mo pe obwogo wut. Pien jo mapol bi bino i nying na, gi waco, An Kristo; ci gibibwogo jo mapol. Ci wun bi winyo lok me lweny ki lok-lok me lweny; bedu i cing ni pe opoto cwinye wut; pien gin weng magi myero obed, ento giko pe otyeko. Pien lwak bi tye tung ki lwak, ki te me rwot tung ki te me rwot; ci bi bedo kom, ki two mapol, ki yubo me piny, i kabedo mapol. Gin weng magi en cakke me peko. Dong gibinywak wut pi mi peko, ci gibigoyo wut kwo; ci wut bibed pe ghero i lwak weng pi nying na. Ci dong jo mapol bikeko cwinye, ci binywak keken gi keken, ci biben pe ghero keken gi keken. Ci lanen mapol ma pe atir bibito, ci gibibwogo jo mapol. Pien lok marac bimedo mapol, hero pa jo mapol bilwar. Ento ngat ma biteny nyaka giko, eni birig woko.’

Ka Kristo otye i piny man, piny oyero Barabbas maloyo. Kadok kombedi, piny ki kanisa tye ka yero gin acel keken. Tim me coyo, me kwero, ki me kruzifai pa Kristo dong giyubu; kandi dok gibiyubu i rwom madit. Jo bipong ki kit pa Setani, ki kede gi buk me goba pa en bityeko ki twero madit. I rwom ma ler kweri, bene paro marac ki ngeyo marac bimedo. Jogi ma kwero Kristo ki yero Barabbas tye ka timo i buk me goba ma ogoyo. Nyuto marac ki laya marac bimedo dok obed wil ma nywang. Ka wang obedo marac, ringre weng bipong ki otum. Jo ma giyweyo mera gi bot laloc mo keken ma pe en Kristo, biginongo gi i twero pa mera ma loyo cwiny—ringre, cwinya, ki tipu—ma paco tek, pien i twero pa en cwinye gidwogo woko ki winyo adiera, gi geno goba. Gikeng ki gikwanyo, ki i ticgi weng gi kwano ni, Mi wa Barabbas, ento kruzifai Kristo.

Kombedi bene, coc man tye ka kimiyo. Gin ma otime i Lacar tye ka dok gitimo. I kanisa ma gi owuoko ki adwogi ki bedo maber, tye ka nyutu ngo ma kit pa dano twero timo kede bino timo ka rwatte pa Lubanga pe obedo cik me bedo i cwinye. Pe wa myero wacec i gin mo keken ma twero time kombedi. Pe wa myero wacec i yubu mo keken me rach. Jogi ma gi kobo piny Cik pa Lubanga i lugegi ma pe twol, gitye ki cwiny acel calo cwiny pa jogi ma gikwero ki gi miye Yesu iye. Labongo yik pa cwinye mo keken, gi bi timo tic pa won gi, Setani. Gi bi penyo lapeny ma obiro ki i cema pa Judas ma obedo jangwec, “In ibin miya ngo ka amiye Yesu Kirisito botu?” Kombedi bene Kirisito tye ka kimiyo iye i jo ma twol pa En. Review and Herald, January 30, 1900.