Dini me woke-ism (Sodomu) ki bolitiki me Komunizimu (Misiri) ocung malo ka pulezidenti ma ric loyo weng omiyo ngec i 2015 ni obiro yaro me bedo pulezidenti; piny ka oketo lok me bolitiki, gik ogengo i 2020. Paapa ogengo ma porofetik i 1798, piny ka oketo lok ma pa Setani pi nino ade ki kabiriyo ma porofetik. Ento Lok pa Lubanga ma porofetik nyutu ni Paapa oloyo i lweny pa en kwede diragoni.

Wod dano, med wiyi i kom Farao, Rwot pa Ijipt, ka inyutu lok ikom en, ki ikom Ijipt weng: Waco, ka iwaco ni, ‘Man aye ma Rwot Lubanga owaco; Nen, an atye ikom in, Farao, Rwot pa Ijipt, cok madit ma ocung i tung pi pa en, ma owaco ni, “Pi pa an en me an keken, ka an ocweyo ne pi an keken.”’ Ezekiel 29:2, 3.

Misiri en aye dragoni madit, ki pe geno i Lubanga pa Farao oketo cal me pe geno i Lubanga pa Revoluson me Faranzi, ki bende oketo cal me globalisimu me cawa 21. Globalisimu man, i iye pa le pa piny me cawa 21, kimiyo cal ne ki Pati me Demokrat. Ezekiel nyutu ni Lubanga obedo ikom Misiri, ki dok anyim i dul man, Ezekiel nyutu ni Lubanga bimyio Misiri bot Rwot me Bore, ma, i coc man, kityeko nyutu ni en aye Nebukadneza, ki en calo Rwot me Bore ma pe tye atir me cawa me agiki. Rwot me Bore ma pe tye atir en aye papat, ki Lubanga, kubo Ezekiel, nyutu ni Lubanga bimyio Misiri bot Rwot me Bore pi tic ma Nebukadneza otiyo calo lat me yubu pa En. En nyutu ni bimyio Misiri bot Papa i kare ma kot me agiki obino.

Ki obedo ni i mwaka me 27, i dwe me 1, i nino me 1 pa dwe, lok pa Rwot obino bot an, waco ni, Wod pa dano, Nebukaduneza rwot pa Babulon omiyo lwak pa iye otimo tic madit ikom Tiro: wi weng gicano, ki ceke weng gicoyo; ento pe ogamo nyutu me tic, lwak pa iye bende pe, pi Tiro, pi tic ma gitye otimo ikom en: Eyo, kamano Rwot Lubanga owaco ni; Nen, abimiyo piny me Misri bot Nebukaduneza rwot pa Babulon; ci obi cano jo mapol pa iye, ci obi golo kwer, ci gik ma obi golo i lweny; ci obedo nyutu me lwak pa iye. Amiyo ne piny me Misri pi tic ma otimo ikom en, pien gitye otimo pi an, owaco Rwot Lubanga. I nino meno abi miyo tung pa ot pa Isirayeli oyute, ci abimiyo in yab wic i tunggi; ci ginebino ngeyo ni an Rwot. Ezekiel 29:17-21.

Ceng ma Lubanga omiyo “loke me ot pa Isirayeli ocako oyuto” obedo ceng apar acel me Dwe Abongwen, 2001, ka koth me agiki ocake okudore oyot. I cawa meno Rwot ocero lagwogi, waci ni, “winyo dwon me loke” me peko adek, pien En onyutu ni Lubanga obi miyi “yabo me yap i tunggi.” “I tung” nyutu kare me cawa ma tye ikin ocako me koth me agiki ma ocake i ceng apar acel me Dwe Abongwen, 2001, ki otum i “cik me Sunday,” ka Tipu Maleng opore pe ki rwate. I tung pa alama aryo magi, jo mayaro aryo, onyo loke aryo, gibino yaro paka ne ginego gi weng i yor i mwaka 2020.

Mapwod pe negogi, ne gimiyo lagamgi; ci bang’ negogi, ne gidwogo kwo calo aboro, ma obedo me abiro. Negogi ki teko me drakon pa atezim (Egypt) ki pa imoraliti (Sodom). Pi tich ma gicweyo ne bot Lubanga, owaco ni obimiyo gi Egypt calo nyutu pa tichgi. Ka Rwot me Bor omako piny ma ler me United States i coc 41 me Daniel 11, ci omako Egypt, pien mano obedo nyutu pa tich ma otime i tic me providens pa Lubanga.

Ai, Asuri, lat me kica na, ki lati ma i lwetgi en kica na. Abi cwalo ne bot piny ma lapii, ki bot jogi me kica na abi amiye cik, me golo jami pa lweny, ki me golo gin ma gibuto, ki me giluugi piny calo ribur me yoo. Yesaya 10:5, 6.

Asiriani obedo rwot pa tung malo, ma nyutu Papasi—rwot pa tung malo ma ayela i kare me agiki. Asiriya ki Babulon gityeko tiyo kwede me kelo yubu i bot Isirael, lobo pa rwot me tung malo ki lobo pa rwot me tung piny, pi gonygi ma dong pire tek.

‘Omiyo Isirael kicwalogi woko ki i pinygi kene, kicwalo gi bot Asuriya,’ ‘pien pe giwinyo dwon pa Rwot, Lubanga pa gi, ento gi balo lwak pa Rwot, kede gin weng ma Musa, lacoo pa Rwot, omiyo cik.’ 2 Kings 17:7, 11, 14-16, 20, 23; 18:12.

I i peko ma pire tek ma omiyone i kom kabila apar, Rwot Lubanga onongo tye ki paro ma wii-ber ki kica. Gin ma pe onongo twero mede timo kungi i piny pa kwarogi, obi dwaro atimo ne ki ywayo gi i tung jogi ma pe gineno Lubanga. Paro pa En me waraga pa weng jo ma gunongo yero me nongo kica kun Lagwok pa dano weng myero dong otimore; ki i peko ma oterone i kom Israel, onongo ogoyo yoo pi tim ma maleng pa En me yaro ne bot jogi me piny weng. Pe obedo ni weng jogi ma gicako gi kicwalo woko onongo pe gidwogo cwinya. I tunggi tye jo mogo ma gubedo adada bot Lubanga, ki jo mapat ma gupoko wi piny i wang En. Kun jogi, ‘nyithindo pa Lubanga ma tye kwo’ (Hosea 1:10), obi kelo jo mapol tutwal i piny pa Asuri bot ngec me kit ma En obedo ki ber pa cik pa En. Prophets and Kings, 292.

Lubanga otiyo ki rwodi me bor calo gin pa Iye me bura, ci yore ma i Bibul ma En otim bot rwodi me bor meno en ni myero gi diyo pi tic ma gi otimo.

Bed i ot acel acel, cemi ki minyi gin ma gimi botu; pien latic obedo ribe me dwogo pa tic ne. Pe i wiro ki ot-ot. Luka 10:7.

Rwot Lubanga tye atiyo ki twero pa Papa me goyo kum i United States ka gi opong kop pa kare me temo i cik me Sande ma bino macok, ki golo me tic pa En obedo ni En omiyo Misri bot twero pa Papa pi tic ma gitimo. Lok me poropheti pa Lubanga obedo terang’o ni Misri kimiyo bot twero pa Papa, ki lok 42 ki 43 pa lak 11 i Buk pa Daniel gimoko adaa man. Golo me tic pa Papa obedo ni en obedo wi ma rwodi apar giboyo malo, ki en olawo cal pa lacam ma i piny weng.

Trump otyeko loyo twero pa nino madit, pien en wi me abicel adek, ma obedo i kom abicel aryo, i cawa pa cal pa le madit i Amerika. Poto pa dul me Democratic, twero pa nino madit ma ogoyo Trump piny i 2020, dong tye katime. Lok pa Lubanga pe obalo matwal. Gin mo matin ma ocweyo poto pa dul me Democratic en Nabi mape atir pa Islam. Atak me 7 Oktober 2023, oketo ryo i iye pa jo ma kongo ne, ma romo keken kicwako atir ni obedo tic pa Islam me miyo jo piny giyo cwiny ki turu. Man bino kacel ki ataki mukene, ma bi medo ryo dok madit, ento bi yuko kacel dul acel pa jo pa le me lobo, ma gingeno bewa pa pi madit me donyo i lobo labongo cik, ma kiweyo woko ki twero pa nino madit. Bene obino yubo peko me ekonomi, ento peko eno dong tye kany.

Ci jaloko madit obilupe jo ni gin ma tye timo tic pa Lubanga aye gitye kelo timbe marac magi. Kit jo ma gi ocako kec pa Polo bibi miyo balgi weng i bot gin ma winyo-gi cik pa Lubanga obedo nyomo pire keken ikom jo ma balo cik. Bibinyutu ni jo tye goyo kuc pa Lubanga kun gi balo Sabati pa Sande; ni bal man okelo balo piny ma pe bibi juko nyaka gwoko Sande obiketo ki twero maber tutwal; ki ni gin ma gicwalo lok me cik ma angwen, ka mano gikwanyo ruŋo pa Sande, gin giyomo jo, gikengo gi ki dwogo i kica pa Lubanga ki i ber bedo pa piny. Ka mano, lok me piyo ma kitime con ikom lacoo pa Lubanga bibidoko ki doki, ki i kom adwogi ma rwate maber tutwal: ‘I kare ma Ahab oneno Eliya, Ahab owaco bot en ni, Itye in ma iyomo Israel? En owaco ni, Pe an ayomo Israel; ento in, ki ot pa wu, pien un uweko cik pa Rwot, in ilubo Baalim.’ 1 Kings 18:17, 18. Pien kec pa jo bibicoyo ki lok me piyo mape acel, gibidok timo ikom lamwogi pa Lubanga calo kit ma Israel ma okwero yore pa Lubanga otimo ikom Eliya. The Great Controversy, 590.

Jo gwoko Sabat bi nyutu calo atera ma omiyo “kica pa Lubanga ki rwom pa lobo” kikweyo woko. I kwano kare man ma tye anyim wa, owaco ikom Elija, kacel ki kit me lokolokone kwede Ahab. Balo keken pa gi otime i wang Got Karmel. Rwom pa lobo ki kica pa Lubanga kigolo woko ki kwer pa Lubanga ma medo mede, pud i anyim me cik me Nino ma tye ka bino kuru. Lok ma okwaco kombedi tuko ikom racorac me gin matime i kare me temo pa cik me Nino, ento tye kare me temo aryo. Temo me cal pa lewic ma time i iye pa United States keken, ci dok kiloko odoco i lobo weng. Gin weng ma okwaco i lok eno nongo poro me porofesi i mukato ma tero i bot cik me Nino ma tye ka bino kuru, kacel ki i mukato pa bal madwong pa cik me Nino i lobo weng ma dok bino.

Paragraf me acel me Testimonies dul abongwen, ma ocako i pot-buk apar acel, ma kanyutu NINE‑ELEVEN, owaco ni: "Wan tye i kare me agiki. Alama me kare ma tye ka tumo oyot-oyot nyutu ni bino pa Kiristo tye macok atata. Nino ma wan tye iye tye matir ki madwong. Roho pa Lubanga tye kagweyo woko aa ki piny oyot-oyot, ento adaa. Kec ki oyo me kwero dong gipotone iye jogi ma gicayo ngwono pa Lubanga. Bal mapol i piny ki i pi, kit pa lwak ma pe kiketo maber, ki alaram me lweny, gin kelo paro cwiny madit. Gin giyaro ni jami ma ladwong loyo tye ka bino." Ka lok man mede anyim, wa nongo i pot-buk apar angwen, "Pe tye jo mapol, kata bene i tung jokwayo ngec ki jogi ma tye katic i cik pa lobo, ma giyie angeyo adaa gin ma oaa iye kit pa lwak ma tye kombedi. Jogi ma gikwanyo cing pa lobo pe gitye ki twero me turo bal me ketho cet, loki, bedo-mape, ki tic marac ma tye ka medo. Gitye ka temo pe kiromo me keto tic me bizinesi i kit ma ber ki matek. Ka dano bineny winyo maloyo kwanyo ngec me Lok pa Lubanga, gubinenyo lagam pa bal ma gigoyo cwinya-gi."

Kitap Maleng tito kit ma piny bino bedo kakare mapwod pe i kare me dwogo me aryo pa Kristo. Ikom jo ma kun kwalo ki cital tye kacoco lonyo ma dwong, kiketo i Kitap ni: “Un ococo lonyo pi kare agiki. Nen, muko pa ludoko tic ma gikwanyo cemo i puroni, ma un kigwoko piny kwede bwola, tye ka tolo; kede dwonegi pa jo ma gikwanyo cemo odonyo i dwon pa Rwot ma Lwak. Un obedo i kweg i piny, ki i yot me kwo; un oju cwinyu, macalo i nino me yiko. Un ocimo ki oyiko ngat maber; ento pe owaro bot un.” Yakobo 5:3-6.

I cawa agiki, dano tye ka tugo pe ki ber “me keto tic me cente i tango ma tek loyo.” Democrats, masin me propaganda pa gi, ki jo bank ma globalist, tye ka tugo pe ki ber; ki gi tye ka waco lok ma pe adier ikom bedo ma tek ma adier pa cente ma gi waco ni Gavumenti pa Biden otyeko otime. Cal acel me “piny ma pud piri dwogo bino pa Kristo me aryo,” obedo “dano ma kun golo ki tek ki ki kwayo cente ki cony” ma “gi otyeko oromo jami me lony madwong.” Nyig lok adek ma onongo piri nyig lok ma iwi buk pa James, ma Sister White ocito, obedo:

Kombedi, jo ma tye ki jami mapol, ililo ki i yel peko pi peko ma bi bino botu. Jami me wu oputu, ki le me wu ocame gi lageng me le. Zaabu ki feza me wu oyoto; yot me gi bi obedo lami i botu, ci obi can ringi me wu calo ni en mac. Wu ocobo jami ma wel maber pi nino me agiki. Yakobo 5:1-3.

Kit me poro pa 'kare me agiki' obedo ka tye jo ma ki ngeyo gi pi lony ma lamal loyo, ma ki cweyo ne ki bwok. Jo meno tye i ngec chieng ki chieng. Kare meno tye kany. I kare meno, lony pa jo me banki pa wang lobo kede jo ma tye ki lony madit loyo ki nyute calo dhahabu kede feza, ma gibedo opag. Feza kede dhahabu pe gi pag; ento Kitabu me Lworo Maleng tye ka yaro gin mo ma pe gineno odoco ma otime i lony pa jo ma tye ki lony madit ikare me agiki, pien dhahabu gi feza gi myero gubed opag. Nyutu me potope me cente meno otime ka 'Woe' adek obino, i dwe 11 me September, 2001. Islam pa 'Woe' adek obedo yamo me odii me poro pa Kitabu me Lworo, ci i kare me agiki en aye yamo me odii ma opoto tic pa cente, calo kityeko nyuto ki ngalo pa Tarshish.

Pien, nen, rwodi obed kacel; gi okato kacel. Gineno, ci gikwanyo cwiny; gicobo cwiny, ci gituro maber woko. Kany, lworo oguro gi, ki peko, calo peko me nyako ma tye ka yubo. In ibur boti me Tarshish ki yamo me tung Otur. Zaburi 48:4-7.

Jo globalist, rwodi, jo ma rwate i bilion, ki jo me bank, gitye i lworo ki peko ka yamo me anyim, ma nyutu obur me cwiny ma tye ka medore i piny mapol (macalo nyako ma tye i peko me nywako), ma kimiyo ki Islam me woe ma adek, koyo boti pa Tarshish. Islam dong obino balo ekonomi pa kabilo ki me lobo ducu, kede kelo kit me ekonomi ki politiik ma rwate maber ki twero pa Trump, ento pe pa jo Demokorat ki jo globalist, pien twero pa dragoni omiyo i wii ma aboro, ma obedo me abiro, pi “tic ma otime”. Lubanga ojwako Trump me cwanyo lobo weng pa Jo Gerik, pien Lubanga kombedi tye ka kelo kite ma piny weng obino opobo i dul aryo.

Kit me tic me cente ma kombedi tye i kom gi ma tero rwom pa lobo weng, onongo oketo me acel i cawa me pulezidansi pa Woodrow Wilson, Demokrat ma kityeko yero ne kun lagam ni obigwoko United States ki woko ki bot Lweny pa Lobo me Acel ma obino, ento dong otyeko bedo pulezidant ma obedo i kom Lweny pa Lobo me Acel. Wilson dong ngat ma piny ngene ne madwong pi cwalo anyim ‘League of Nations,’ ma onongo obedo dul ma ocako i nyim ‘United Nations.’ I cawa me pulezidansi pa ne, yil me cente pa United States kityeko miyo ne i lwak pa gi ma tero rwom pa lobo weng, kun Wilson omiyo wot me tic me cente pa piny i kom ‘Federal Reserve System’ i 1913.

Kit porofetik pa Prisiden me Lweny me Dunia me Acel, obedo kica ma owaco ni pe obino i lweny, ma obedo bwola. En obedo dano ma oyiko madit i gin mukato me gin ma otime con, ma en otongo anyim tam me gavumenti me lobo acel pa League of Nations, ki en, ka lamedo, ocwalo lamedo pa cente pa United States bot latic banki me lobo. En ocung i cing ki 1913 okato i 1921. I 1919, jeneresyon ma adek pa Adiventisim, ma ki yaro calo ‘kompurais’ ki piny, otuk atir kwede kompurais pa Wilson ki piny, pien ruk aryo otuk atir kwede keken. I jeneresyon ma adek pa Adiventisim me Laodicea, gi ocwalo lamedo pa kit me daktari ki pa yubo ngec bot lwete pa gin ma tye woko ki twero me lamo pa gi. Ka cawa acel keken, Wilson bende ocwalo twero me cente pa United States bot latic banki pa globalist, ki en otiyo matek, ento pe onwongo olare, me cwalo twero me poritik pa United States bot globalist.

Wilson, calo Pirisident i cawa me Karo me Lobo Acel, nyutu kit me poropheti ma keto alama pa Karo me Lobo Adek. En bende nyutu lok me gin ma otime, ma iye Federal Reserve tye ka longo rwom me cente pa lobo weng i tung ma rwate maloyo ki agenda pa jo me lobo weng, ento pe ki lonyo piny pa Amerika. En nyutu pirisident ma tye ka nen ka Cik Manyen me Lobo i agiki dong otyeko mito gi me bedo lwak me abicel i poropheti pa Bibil, ento tyen me lonyo gi pite-pite. Gin man oketo atir i wi lami ariyo; pien temo ma pe otwero ma Wilson otemo me donyo i League of Nations bang Karo me Lobo Acel, otimo cal pa United States ma odonyo kakare bang Karo me Lobo Ariyo i United Nations. I wi lami ariyo man, Cik me Ceng’ Acaada ma obino cok-cok, ma kelo poto pa piny i cinge, omiyo kiketo i tic United Nations calo lonyo me lobo acel keken, ma jo me lobo weng tye ka tuki ne ki kare me pirisident pa Woodrow Wilson.

Gamit porofetik man myero tye i cing pa purezidenti me namba 8, ma en ma agiki, ma en acel ikom 7. Inyim Wilson obino Warren Harding, Republican, ma okelo kare ma kilwongo ni "the roaring twenties," ma omiyo poto me 1929, ma omiyo Great Depression, ma omiyo World War Two. Cing pa Trump me purezidenti macek obedo "the roaring twenties," ki Biden dong tye ka kelo "depression" ma madit loyo weng i histori pa "earth beast." Depression eno onongo kigoyo calne ki poto me 1929, ento bene ki "panic of 1837" i kare pa Ellen White.

Peko me cente madwong ma otime i United States i ikare me 1830 giluongo ni “Panic of 1837”. En obedo poto ma matek i kit cente, ma ocake i 1837 kendo obedo nyo i katikati me 1840s, ka ocwako i iye mapol pi ikare me 1830s. “Panic of 1837” onen calo: peko madwong me cente, bank mapol ogiko tic, bedo labongo tic ma opurom weng, kede kare ma olare me peko me cente.

Paanik me 1837 kicako ne ki "Speculative Bubble"; kede bene poto me cente ma i 1929 kicako ne kwede. I 1837, ka "Speculative Bubble" ogoro, ne okelo poto me cente ma opur piny, kede golo cente mapol mapol. I cok pa "Speculative Bubble" ma oweko, poto me banka mapol otime, ma oketo ni gigeno i kit me tic pa banka ogol, kede paanik me cente ma opur piny. Poto me yore me tic ki cente i lobo weng, ma kicweyo pire tek ki poto i yub me bot lobo mapat kede poto i mito pi jami me cwalo woko pa America, omede me peko me cente i United States.

Poto me mwaka 1929, ma nyutu cako me Great Depression, pa anyim en onongo tye babu me poyo i Stock Market. I 1920s, i United States onongo tye kare me rwom pa cente, ma kimiyo nying ni Roaring Twenties, ma ki yaro ne ki dongo ma riri me industri, yubu manyen me teknoloji, ki geno maber ma opog piny. I kare man, poyo i Stock Market omede matek tutwal, ma kityeko yubu ne ki credit ma yot, margin trading (cayo stocks ki cente ma kiwoto), ki cayo stocks me poyo kun pako i geno ni rwom me anyim bi medo, to pe i value ma iye. Rwom me stocks omede i rwom ma pe twero bolo, ma okato maloyo ber ma iye keken pa kampuni ma gin tye ka nyutu.

Ki dwe me March 2000 nyaka October 2002, “dot-com bubble” opoto. Ceng 11, dwe me September 2001, obedo iye poto pa ekonomi eno. Ci dong “housing bubble” opoto i 2008, ma kikwayo ni “Global Financial Crisis” onyo “Great Recession.”

I kare ma rwate ikom cako me Cik me Ceng Abicel, bedo maber me piny pa jo United States of America kikwanyo woko. Kwanyo woko man tye i cawa me keto lacim pa jo 144,000. Alama me yoo ma acel pa cawa me keto lacim onongo kiketo iye poto me ekonom. Nino September 11, 2001 onongo obedo miyo teko bot Malak ma adek; kacce malak en keken obino i 1844, tari en onongo kiketo iye poto me ekonom. 1844 timo cal me Cik me Ceng Abicel ma tye ka bino con, kede September 11, 2001 obedo acaki me cawa me keto lacim. Yesu kare keken nyutu agiki pa gin ki acaki pa gin. Poto me ekonom me 1929 onongo oyedo anyim kede okelo bot Lweny me Piny ma aryo.

Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.

Obedo tye apuru me golo woko, kede pe yie ma kwac i tung wa macalo lwak, ma otyeko weko wa piny ki timo tic ma Lubanga oweyo ni wa otimo—me weko ler wa orweny bot jo i piny mapat. Tye bworo me wego woko ci keto cing i keco i tic ma dit man, kun gubworo ni golo cente pe bino kelo dwogo. Ka cente kigolo, ento pe wa neno ni cwinyo otyeko ogwoko ki ne, bino bedo ngo? Ka pud tye goro ma otho i but cente wa, bino bedo ngo? Ber tii i tic ci mede i tic, loyo bedo pe i timo gin mo keken. Pe i ngeyo en mo ma bino tyeko maber, eni onyo en. Jo bino cako cente i twero pa patent, ci gubedo gi goro madit, ci gineno mere keken. Ento i tic ki bedo me Lubanga, jo tye ka bworo me wego woko. Cente nen botgi calo goro ma otho ma pe kelo dwogo con con ka kigolo i tic me gwoko cwinyo. Cente ma kombedi ki golo ne kun macokcok i adwogi me Lubanga, kede ma gikwanyo pire kene, i kare manok, gubino gicwalo kacel ki sanamu weng bot moles ki bats. Cente bino piny i welo ne citen citen, ka adaa me gin pa kare ma pe giko oyabe bot wang ki cwiny pa dano. The True Missionary, January 1, 1874.