Wan tye ka paro kit ma otime con ma kiyaro i Daniel 11:40. Kany wanyutu rek ma i iye pa lok eno, ma yaro kit ma otime con pa tung pa Protestant me lewic pa piny. Wan tye ka tiyo ki keto kacel pa lati aryo pa Ezekiel i 37 macalo yore me nyutu rucu pa Lubanga, ka Kristo keto kacel kit pa Lubanga pa En ki kit pa dano ka malaika me adek obino. Rek ki rek, kwena me rucu pa Lubanga ma John onyutu ni otyeko ikare me dwogo pa opuk me 7, kikobo ne mapat i Laodicea ki Apostol Paulo. Dwoko adaa pa Ezekiel, John ki Paulo rwate ki rucu acel pa Lubanga ma kicoyo iye i kwena pa Jones ki Waggoner i 1888, ma obedo kwena bot Laodicea.
Pien amito ni ingene kit lweny madit ma atye kwede pi in, ki pi jo ma tye i Laodicea, ki pi jo weng ma pe gineno kom an i ringo; ni cwinygi obed ki kuc, ki giloro kacel i hera, i lonyo weng pa geno ma opong me ngec, i yaro gin ma mung pa Lubanga, ki pa Won, ki pa Kristo; i en ma kikano i mung lonyo weng pa rieko ki ngec. Kolosai 2:1-3.
Tic me dwogo kuc bot Lubanga, me keto kacel olwici aryo me kit pa Lubanga ki kit pa dano, ocaki ka lacar me adek obino; ento Paulo tye ka tito pi tyeko me agiki ma opong ducu me keto kacel olwici aryo, ma obedo muk pa Lubanga. En dong nyuto kwena eni macalo kwena bot Laodicea, ma kobino i 1856, ci odwokke i 1888, ci o nongo tyeko ne ma opong ducu i ceng 11 me September, 2001. Paulo bene nyuto tem i kit aryo, ka oyerone muk pa Lubanga, ma onongo onego ogik i cweyo dwang pa opur me abiro. O yabo muk eno i wi ki ring.
En aye wii pa kom, ma en Kanisa; en aye cakke, ma obedo acel me odwogo ki bot jo otho, piny ni i gin weng obed en ma loyo weng. Pien Won omerone ni opong weng obed i iye; kede, ka otyeko medo kuc ki rem pa lubanga ne, ki iye odwogo kuc ki gin weng bot kene—ki iye, an awaco, gin ma i piny onyo gin ma i polo. Ki wun, ma kare acel onwang woko ki obedo ludiro i cwinyu pi tic marac ma wuti otimo, kono kombedi obin odwogo kuc ki wun i kom pa ring ne ki otho, me yaro wun obed maleng, pe gininge peko, ki pe ginywako i wang iye—ka wun med i geno ma kiketo iye i pot ki kitero matek, ki pe giyweyo wun ki lacim pa Lok Ber, ma wun onwinye, ki ma kicwalo bot gin weng ma ki yubo ma i bweno pa polo; ma pi eni, an Paulo, kityeko miyo an obedo lati; ma kombedi an arwate i peko ma atero pi wun, ki apongo gin ma pe opong i pek pa Kristo i ringa, pi kom pa iye, ma en Kanisa; ma pi eni kityeko miyo an obedo lati, ki kero pa Lubanga ma kimiyo an pi wun, me apongo Lok pa Lubanga. Kolosa 1:18-25.
Kirisito obedo wi, ma myero obed ma loyo i gin weng; ki kanisa pa En obedo ring. Kacel, wi ki ring gicoyo calo poko kacel me kit pa Lubanga ki kit pa dano; ki gin mukene ma pire tek bene kityeko nyutu. Lok me kube pa wi ki ring en ni: wi myero obed ma loyo ring. I kom dano, ma kicweyo gi i calo Lubanga, twero ma malo (wi) myero obed loyo twero ma piny (ring). Kacel gi tyeko bedo ngat acel; onyo, i lok me Templo ma Joni myero ometo, gi coyo cal Kabedo Maleng (kit pa dano, ring) ki Kabedo Maleng Madit (kit pa Lubanga, wi). Kit ma gin aryo gityeko luro kacel bedo “ogweng acel”, onyo ring acel, en tic me “at-One-ment.” Paulo mede ni:
Pi eni an obedo lati, kakare ki kit me latugwoko pa Lubanga ma omiyo an pi wun, me tyeko lok pa Lubanga; en aye kit me mung ma okano woko aa ki kare mapol ki yot mapol, ento kombedi oyaro ne bot jo maleng pa iye; ma Lubanga omito yaro botgi rwate pa dwong pa kit me mung man i bot jo ma pe Jawudi—ma en aye Kiristo tye i wun, lacim me dwong; en ma wan walul, wagoyo cing i bot dano weng, kacel ki wacweo dano weng i ngec weng; me wek wan weko dano weng otam maber i Kiristo Yesu. Pi eni an bene atiyo matek, alwenyo kakare ki kit me tic pa iye, ma tye timo i an ki twero madwong. Kolosi 1:25-29.
Opong maber pa “144,000,” ma nyutu “dano acel acel opong maber i Kristo,” en “misteri pa Lubanga,” ma obedo bedo kacel pa kit pa Lubanga ki kit pa dano; onyo, kaka Paulo owaco ne, en “Kristo i dano,” ma obedo “lakwedo pa dwong.” I kare me pobo Olut me Abiro, misteri meno otyeko. Ka Ezekieli nyutu keto kacel meno, otiyo ki lawi aryo—lawi acel pi duk me tung pa wiye, ki lawi acel pi duk me tung pa piny—me nyutu kube me cal, ma nyutu Tempu ki namba “46.” Lawi me kube me cal me “46,” myero oket kacel ki kube me cal me “220.”
220 obedo alama me kit pa Lubanga ma orwate ki kit pa dano. I 1611 kicwalo Bibul me King James; i 1831 nyutu me acel pa ngec pa Miller obedo; ci anyim ne i 1833 kicwalo ngec en i Vermont Telegraph. Ma i tung 1611 ki 1831 obedo higa 220. Ngec pa Miller obedo oketo medo me ngec ma oa ki i Bibul i kit me cik, ka buk me Daniel oyabore i 1798. I kare me acaki pa 1611, kicwalo coc pa Lubanga; i kare me agiki pa 1831, kicwalo coc pa dano ma ocak iye atir pa Lubanga ma oyabore i 1798.
Nino adek man pe keken gi nyutu mwaka 220, ento bene gi nyutu tugo pa leb me Lebru “Truth”, ma kitye kiyubo kun oketo kacel rek me acaki, me apar adek, ki me agiki me alfabet me Lebru me yubo leb “Truth”. Nyutu pa Lubanga i acaki, ki nyutu pa dano i agiki; ki 1798 nyutu medo ngec ma binyutu dul me dano marac ma gikwero ngec meno, ki kamano gi nyutu rek me apar adek, ma obedo lam me kwanyo cing. Kobo me mwaka 220 eno okete matek i otembo pa malak me acel, ki otembo pa malak me adek omiyo lami me aryo.
I 1776, kit coc me Lubanga, ma obedo Declaration of Independence, kicwal woko; ci anyim me mwaka mia aryo abicel, i 1996, kit coc pa dano, yani magazini The Time of the End, bene kicwal woko. Kit coc pa dano en, kikwanyo ki medo me ngec ma kicweyo i cawa me agiki i 1989, ma, calo i 1798, kicweyo kobo bot leb me Lubanga ma kityeko yaro kwede ki Declaration of Independence. Medo me ngec i 1996 otyeko nyutu lacen pa America ni obino rwenyo twero ki bedo keken ma ki nyutu i 1776, i kare ma cik me Sande ma bino cok-cok. Man omiyo lacar ma aryo ni namba 220 nyutu kube me me Lubanga ki me dano, ci lacar ma aryo eno kigolo woko kwede sainicha me Truth, kede kityeko yaro ne kwede lacar ma acel i gin mukato pa anjel ma acel, ma acaki, kede lacar ma aryo i gin mukato pa anjel ma adek, ma agiki.
1776 bene otero cako me kare me yubu ma otime nyim cako atir pa 'nyama me piny' calo duk ma abicel i porofesi me Baibul. I kare me yubu man, cal me ada dok keken onyutu ki 1776, ma nyutu cako pa United States, ki 1798 ma nyutu cako pa United States calo duk ma abicel i porofesi me Baibul. I tung lac pa cako ki giko pa gin acoya man, 1789 otero 'leta me i tung', ka koloni apar adek gi oyiko Konistitueson. Nino dwe adek magi tyeko nyutu 'waco' pa United States; ki Declaration of Independence i 1776, ki Constitution i 1789, ki Alien and Sedition Acts i 1798. Gin acoya man nyutu mwaka 22, ma obedo taithe onyo 'one-tenth' pa 220, dong bene nyutu cal me keto kacel pa luk pa Lubanga ki dano.
Cal pa eni nyutu lok me mukato pa “beast me piny”, ma kinyutu ni ocako calo nyathi dyang (kit pa Lubanga), ki tyeko calo joka (kit pa dano). 1776 ocako ki “Declaration of Independence” ma nyutu kit pa Lubanga, ki “Alien and Sedition Acts” bene nyutu kit pa dano; ki i cawa 22 ma onongo odonyo anyim i cako me teko pa “beast me piny” macalo duch me 6 i poropheti pa Bibul, loki ki aa ki nyathi dyang bot i joka kimiyo yubu calo.
Cako me mwaka 2,520 me kumu ikom Dul me Yuda ma i tung piny tye otuko ki cako me mwaka 2,300 malube ki Daniel 8:14. Goyo i piny ot pa Lubanga ma maleng ki lwak i Yuda ocako i 677 me anyim Kiristo (BC), ki lok pa laporofeta me mwaka 2,300 ocako lacen but mwaka 220 i 457 me anyim Kiristo (BC). Lathi pa Dul me Yuda ma i tung piny tye otuko ki alama me 46 pi Dul ma i tung bor, ki bende tye otuko ki mwaka 2,300 kun otuk me 220.
Paulo owaco ni en latic me yore me lalo tic pa Lubanga, kadi oketo tito ni yore mane en latic me iye obedo siri pa Lubanga, ma en Kristo iye—tumaini pa madwong. Dok en odukar adiera man ka conyo bot Timoteo.
Kede pe ki rucwiny, madwong tye gin ma pe ngene me bedo maleng: Lubanga otyeko nyiso pire kede i ring, ociko atir i Tipu, onene ki malaika, gi tito ne bot jo ma pe Yawudi, gi geno ne i piny, gi cwako ne malo i dwong. 1 Timoteo 3:16.
Kany Paulo owaco ni gim ma pire tek pa bedo maleng en ni Lubanga onyutu i ringo dano. Lubanga en wii, ento ringo en ring. Gim ma pire tek pa bedo maleng en ni Kirisito tye i ngat ma geno; en rwom pa kine pa Lubanga ki kine pa dano. Paulo bende tiyo ki ranyisi pa nyom calo ma Hosea otimo.
Pien wan tye luny me kom pa en, me ring pa en, ki me chogo pa en. Pien pi man lacoo obin weko wone ki mine, obin rwate ki dakone, ki gi aryo binen bedo ring acel. Man obedo gin me mung madit; ento an atye ka waco ikom Kirisito ki Kanisa. Efeso 5:30-32.
I chapta 37, kare ma Ezekiel nyutu laloc me nino me agiki, ma en laloc ma kicako odoco kwede jo ma kinyuto calo 144,000, omiyo cal me keto but me cwak me yat aryo. Gin cwak me yat aryo meno, rek lubo rek, tye ki cal me nywako ma kityeko yiko i lok pa Hosea ki pa Paulo. Ka kiceto but gi, pe gibed dong piny aryo, ento piny acel, matwal.
An abicweyo gi bedo piny acel i piny ma i gode pa Israel; rwot acel obedo rwot pa gi weng; dok pe gubedo piny aryo, onyo dok pe giywayo ki i lobo pa rwot aryo keken. Dok pe gubipoto piregi ki jogi, onyo ki gin ma kwer, onyo ki richo megi mo keken; ento abi kao gi woko ki i gwenge megi weng, ma i iye gubet richo, ki abipwoyo gi; omiyo gubedo jo na, ki an abedo Lubanga pa gi. Ezekiel 37:22, 23.
Gamo me kelo kacel ma Ezekiel nyutu kare ma gubedo dong kacel, pe dong gitimo peko, ka gopwange, ka Lubanga obedo Lubanga meregi kende, kede ka gitye ki rwot acel kende. I dwe me Okitoba 22, Lacoo me Kavunanti obino nining i templo me "pwang'o" jo pa en. Obino me yaro lwak, ma jo me lwak en, malubo Petro, gubedo lwak pa jadolo ki rwodi. I nino en acel bene, laco me nyom obino i yubu me nyom, ma en obedo misteri ma Paulo ki Hosea ginyutu, ma nyutu kamako kacel me kit pa Lubanga ki kit pa dano. Yohana nyutu ni misteri, ma Paulo nyutu calo "Kristo iyu, twero me utukufu," obit otum i cawa me kobo lok pa malaika me abiro.
Ento i cawa me dwon pa malaika me abic aryo, ka obedo cako ogolo dwon, myero myeo pa Lubanga obed otyeko, macalo kaka osewaco bot laticne, jonabi. Revelation 10:7.
Lakica me abiro obedo “woe” me adek, ma obino i ceng 11 me dwe me September, mwaka 2001. Lakica me abiro ocako yubo dwon kun lakica me adek obino i hitoria me mwaka 1844, ki anyim; ento “rebelyon” me mwaka 1863 ogengo tic ni pe ogik. Lakica me adek obino, ci tulupeta me abiro ocako yubo dwon dok i ceng 11 me September, mwaka 2001; ci ceng man “Rukuc pa Lubanga” onego “ogik.” “Rukuc” man obedo cobo me kit pa Lubanga ki kit pa dano, ma omiyo 144,000, ma ci gubedo bendera pa Lubanga ki lwak pa en. Pi apoya man, chapta 37 me Ezekiel ocako ki kwanyo Ezekiel i tyen me luny ma otho ma oyoto. Luny gini ginyutu Adventism pa Laodicea i ceng 11 me September, mwaka 2001; ci pi apoya man Paulo ocoyo Kwena Maber pa en me “Rukuc pa Lubanga” bot jo Laodicea.
Pien amito ni ingene kit lweny madit ma atye kwede pi in, ki pi jo ma tye i Laodicea, ki pi jo weng ma pe gineno kom an i ringo; ni cwinygi obed ki kuc, ki giloro kacel i hera, i lonyo weng pa geno ma opong me ngec, i yaro gin ma mung pa Lubanga, ki pa Won, ki pa Kristo; i en ma kikano i mung lonyo weng pa rieko ki ngec. Kolosai 2:1-3.
Man bende en lok me yaro ma Sista White oketo kacel ki chogo me Ezekiel ma opoth ma otho.
Ento pe keken rwate pa gagi ma ojara tye i kom lobo, ento bene i kom jo ma ogwede kwede lamac madwong; pien gin bene calo gagi me pieng. Gi tye ki cal pa dano, ki yubo pa ringo; ento pe gi tye ki kwo me roho. Ento rwate pe weko gagi ma ojara keken ka gityeko lubo gi kacel me miyo gi cal pa dano; pien pe obedo maber keken ni ocoye maber pa lwet ki kit pa ringo. Myero puk me kwo omiyo kwo i ringo, wek gi ocung maber, ki gicako tic. Gagi man ginyuto ot pa Isirayel, kanisa pa Lubanga, ki gin ma kanisa tye kigeno iye en twero me miyo kwo pa Roho Maler. Rwot myero opuko i wi gagi ma ojara, wek gibed kwo.
Roho pa Lubanga, ki twero ne ma miyo ngima, myero obed i dano weng keken, pi jami weng me roho obed i tic. Labongo Roho Maleng, labongo pum pa Lubanga, cwiny oceto, ki golo ngima me roho. Dano mapol ma pe gitye ki ngima me roho, nying-gi tye i kitabu me nying pa kanisa; ento i Kitabu me Ngima pa Lamb, pe tye nying-gi. Gutwero medo kacel ki kanisa, ento pe gubedo pire tek ki Rwot. Gutwero bedo gipire tek i timo kit tic mo keken ma kimiyo-gi, ki giponge calo dano matye ngima; ento mapol tye ikin gin ma ‘itye ki nying ni itye ngima, ento itho.’
Ka pe tye dwogo ma ada-ada pa cwinya bot Lubanga; ka pe puk me Lubanga ma miyo kwo omiyo cwinya obed i kwo me lamo; ka pe jo ma yaro ada gubedo kityo ki yore ma ki nywolo i polo, pe gi nywolo ki tuno ma pe balo, ma tye kede kwo ki bedo nining. Ka pe gi geno bedo maber pa Kristo calo gwoko-gi keken; ka pe gi kwano kit pa En, gi tic i lamo pa En, gibedo tutwal; pe gicwalo dago pa bedo maber pa En. Jo ma otho mapol gi kato pigi calo jo matye kede kwo; pien gin ma tye katico pi gin ma giyero “gwoko kwo” ki kit ma gi mito keken, pe Lubanga tye katic iye me miyo gi mito ki timo gin ma cwiny pa En mito maber.
Rupur me cok ma opwot ma Ezekiel oneno i vishon nyutu maber dul man. Review and Herald, January 17, 1893.
Lok me Laodicea onongo ki nyutu bot Adventism pi acaki i 1856, kadong en obedo kare acel keken ma Rwot oyabo ler ma tye ka mede wot anyim pa ‘seven times’ me Levitiko chapta 26. Lok me 1856—ma oromo lok me iyie ma cwalo pi dwogo cwinya, ki lok me woko me poropheti—gireme ne i 1863. Lok me Laodicea me misteri me ‘Christ in you, the hope of glory’ onongo gityeko dwoko odoco i 1888 ki Ladit Jones ki Ladit Waggoner; ki Dako White bene ogamo ni en lok bot Laodicea.
Rek i tung rek, kit 37 me Ezekiel cako ka Ezekiel ocwalo i cwinya wot i 11 me dwe me September, 2001, kun omiyo odonyo neno Adventism pa Laodicea, ma gi otoo i richo ki gicobo cik. Ki waco botone ni obicwalo lok pa lanabi aryo ma pe acel. Lok ma acel omiyo gin oketo kacel, ento cinge pud otoo. Lok pa lanabi ma aryo cwalo ni lok me “poyo angwen” opuk kwo i mifupa. Lok me poyo angwen obedo lok me keto alama me kigo pa 144,000, ma nyutu ni malaika angwen gi tye ka yaro poyo angwen. Sista White nyutu poyo angwen calo “farasi ma kica”, ma tye ka temo me yue woko, pien ki tye ka yaro ne. Farasi ma kica pa Islam tye ka temo me yue woko ki kelo tho ki bal madwong i yore ne, calo ma otimo i 11 me September, 2001; ki obiyweyo woko dok coki ka cik me Sunday bino oko oko.
Lok en kelo gi ma otho i lweny acel ma tye i tunggi. Lweny acel en gitero ni obed i tunggi i dwoko lok pa malak me abiro; pien i nino pa dwon pa malak me abiro, misteri pa nyome pa 144,000 kwede Kiristo obi otyeko.
Ci kimiyo Ezekieli oneno omoko-kacel pa lapii aryo ma gibedo piny acel. Lapii aryo mago gin piny pa rwot me anyim pa Isirael, ki piny pa rwot me anyen pa Yuda, ma gimokore kacel i agiki pa kare me gicwalogi piny megi pi higa 2,520, ka gibedo piny acel. Agiki pa gi kelo templu me chuny, ma kiketo calo higa 46 i acaki ki i agiki pa cawa me gicwalogi piny kacel.
Wa bino mede ki pwonye man i coc ma anyim.
‘I okinyi macok coki gi ocako oa i piny ma pe tye jo pa Tekoa; ka gi tye ka oa, Jehoshafati ocungo owaco ni, “Winye an, Yuda, kede wunu joma odak i Jerusalem; geno i Rwot Lubanga wunu, ubino nyutu; geno lanabi me en, ubino timo maber.” 2 Kronika 20:20.’
Gen i Rwot Lubanga pa wun, omiyo ubedo rwate; gen i lanen pa en, omiyo ubimed maber.
Yesaya 8:20. 'Bot cik ki bot lagam; ka pe gi waco matir ki lok man, pien ler pe tye iye gi.'
Coc aryo kityeko keto kany anyim jo pa Lubanga: tere aryo me bedo maber. Cik ma Jehovah keken owaco, ki Lamo me lanabi, obedo kome aryo me ngec pa wic me tero jo pa En i jami weng me kwo. Deuteronomy 4:6. ‘Man en ngec wun ki ngeno wun i wang jogi me lobo, ma gubino waci ni, En aye, jo me piny madwong man obedo jo pa wic ki jo ma tye ki ngeno.’
Cik pa Lubanga ki Roho pa Porofesi wot kacel me tero kanisa ki me mii ne tam, ka kare mo keken kanisa onongo ogamo man ki winyo cik pa En, ci kicwalo Roho pa Porofesi me tero kanisa i yo ma atir.
Revelation 12:17. "Ci dragon otyeko kwero dako matek, ci odonyo me lweny ki lut pa iye ma odong ki woko, ma gi gwoko cikke pa Lubanga, ki gi tye ki lamal pa Yesu Kristo." Porofesi man nyutu cwec ni kanisa ma odong ki woko obi woro Lubanga ikom cik ne, ci obitye ki mio me porofesi. Winyo cik pa Lubanga, ki Roho me porofesi, kare weng gi aye ma otyeko mi rweny jo pa Lubanga ma atir; ci pol kare, temo tye ikom nyutu ma tye kombedi.
I cawa pa Jeremiah, jo pe gipenyo ikom lok pa Mose, onyo pa Elija, onyo pa Elisa; ento gipenyo ka gikwero lok ma Lubanga ocwalo bot Jeremiah nyaka teko ki twero pa lok eno oŋwec woko, ci onongo pe tye yot mo, pire keken obedo ni Lubanga ocwalogi i tongo.
Kamano keken, i kare pa Kristo, jo onongo gi ngeno ni lok pa Yeremia en atir, kede gi loyo cwinygi me geno ni ka onongo gubedo i kare pa kwarogi, gubinemako lok pa en; ento i kare acel keken gikwero lok pa Kristo, ma lajogi weng onongo gicoyo bot en.
Ka kwena pa malaika me adek ocake i lobo, ma pi nyutu cik pa Lubanga bot kanisa i opong maber kacel ki twero, lagam me porofesi bene icek odwogo odok. Lagam man otiyo but madit tutwal i tedo kacel ki cwalo nyim pa kwena man.
Ka lwak i paro ocake i kom nyutu me Coc pa Biblia ki kit pa tic, ma kiteno me poyo yec pa jo yec i lok ki kelo bedo ma pe kacel i tic, Roho me Poropheti dong kare weng olero kit ma eni. Dong kare weng, okelo bedo kacel i paro ki kuc i tic bot dul pa jo yec. I kare weng me bal madongo ma ocake i yubo pa lok ki i med pa tic, gin ma odogi maber ki Cik pa Lubanga ki Ler pa Roho me Poropheti gi oloyo, ki tic omedo maber i lwete gi. Loma Linda Messages, 34.