Ka wa cako paro nyutu cal pa cawa me agiki i 1989, ki gin matime me poropheti i coc apar, ribe ni wa dwogo i gin matime pa kare me adek pa tong aryo pa lewic me piny. I mwaka 1913, tong pa Repablikanisimu pa lewic me piny ocako kare me kompurais kede kit me bank pa lobo weng ma globalisimu; ci i mwaka 1919, tong pa Protesitantisimu adieri ocako kare me kompurais kede lakwed me tyeoloji pa Protesitantisimu ma ojejo adiera, ci bende kede American Medical Association, ka en oweko akiriditeson pa kit me edukesoni pa en bot lobo. Tong aryo weng ocako rwom me kompurais kede lobo, ma obino golo yo pa wacgi acel acel cok ki kare meno anyim.

I lok me kit ma gutime kono, kabedo me cako pi Rwot me tung acuc ki Rwot me tung arii i cawa agiki, bene otyeko poko tung. Tim ma lamal me Fatima otime i nino 13 me dwe me Okitoba i mwaka 1917, i Fatima, Portugal. En ne obedo agiki me nyutu mapol me Maliya, ma ne oneno gi otino adek me loro diiro: Lucia dos Santos kacel ki lakica ne, Francisco ki Jacinta Marto. Kaka ngec ma otino ne omiyo, Maliya Maleng, ma gicoyo nying ne ni Maliya me Fatima, onyutu botgi i nino 13 me dwe ka dwe, ki dwe me Mei okato i dwe me Okitoba i mwaka 1917.

I kare pa nyutu ma agiki i dwe October 13, 1917, jo i tyen me alufu orwate i Cova da Iria, macego ki Fatima, ka gi agamo ni gubineno lamaleng, calo kit ma lutino ocakke waco iye. Kit ma joneno owaco ni, ceng onyutu calo tye ka loko rangi, ka wiri, kede ka yubu i polo. Gin ma otime man dong gilwongo ni Lamaleng pa Ceng onyo Lamaleng pa Fatima.

Gin ma pire tek pa Fatima obedo gin madwong i lok me kare pa Katoliki kede i woro me dini pa Katoliki; kadong, i kare mapol, gineno macalo gin me nyutu mapol, kwedo waci, kede poyo me dini. Gite ma i Fatima gimiyo bedo ma dong piny i woro me lwak pa dano, i woro me Mariya, kede i poyo me lok me apokaliptik i but Kanisa Katoliki.

Revoluson me Bolshevik otime i Rusia i Novemba 7, 1917, ka lwak pa Bolshevik, ma Vladimir Lenin kede Pati me Bolshevik gubedo lubo, gicwalo ot mapire tek me Govermen kede yubu me tic mapire tek i Petrograd (kombedi Saint Petersburg). Gin man otyeko Revoluson pa Rusia me 1917, ma con ocake ki Revoluson me Dwe me Febwari i acaki me mwaka, ma omiyo Tsar Nicholas II oweko kom rwot kede cako Govermen me kare macego.

I kare me Revoluson, jo Bolshevik otyeko maber ogoyo piny gamente me kare, ci gi cweyo twero me Soviet i bot Russia. Jo Bolshevik gi odeklaro ni gibiro cweyo gamente me sosyalis, ci gi cako keto i tic purugram me revoluson gi, kacel kwede nasonalizeson me indasiti, yubo piny odoko atir, ki yweyo Russia woko ki Lweny me Piny Weng Acel. Revoluson me Dwe Apar agiki otero bot cweyo Lwak me Soviet, ki obedo ki adwogi ma matek ki ma mabor pi Russia ki lobo weng, ma oyengo yoo me histori me senchuri me Apar.

Yesu nyuto agiki ki kacako, ki me wa inen rwot pa tung bor kede rwot pa tung cen i cawa me agiki maber tutwal, myero wa ngeyo kacako gi. Rwot pa tung cen kede rwot pa tung bor ma kinyutu i Daniel kapita apar acel, kiketo atir ni gin twero ma tye ka telo kabedo pa lobo atir me Misiri, calo rwot pa tung cen; kede twero ma tye ka telo kabedo pa lobo atir ma kigamo ki Babulon, calo rwot pa tung bor.

Muborak bashorat xoch davrida ma’naviy bashoratga o‘tdi, qadimgi so‘zma-so‘z Isroil zamonaviy ma’naviy Isroilga o‘tayotgan paytda. So‘zma-so‘z butparast Rim milodiy 67-yildan 70-yilgacha uch yarim so‘zma-so‘z yil davomida so‘zma-so‘z Quddusni oyoq osti qildi, va ma’naviy papalik Rimi ma’naviy Quddusni uch yarim ma’naviy yil davomida oyoq osti qildi.

Babilon me cwinya kimego ne i Buku me Revelation kapita 17, calo nyako me ryemo ma otimo ryemo kwede rwodi me piny. Igjip me cwinya kimego ne i Buku me Revelation kapita 11, calo Faransa ma pe tye ki geno i Lubanga. Kit me kombedi me rwot me cwinya me North, ma oyudo rwate ma kelo tho i kare me agiki i 1798, ci con odwogo ogoyo i kom kit me kombedi me rwot me cwinya me South i kare me agiki i 1989, gi aryo kimego gi i verse 40 me Buku me Daniel kapita 11. Teko pa gi aryo gin tye ki kacako gi i nyuto pa gi i cawa me agiki i kare 1917–1918, ma en kare maromo kwede dyer me kompiromais pi dwoke aryo me leko ma obino ki piny. Cako magi myero gi nyutu maber, pi me keto maber agiki magi. Cako pa rwodi me cawa me agiki me North ki me South, gi aryo ocako i Revolusen pa Faransa.

I cawa me apar abicel ki acel, Reformation, ma nyuto Bibul ma oyab bot lwak, o temo donyo i piny weng me Yuroop. Piny mogo ogonyo ne ki mweno, calo lami pa Polo. I piny mapat, Papasi otyeko loyo ki kulu madit i gengo donyone; kacce lebi me ngec pa Bibul, ki teko mamegi me medo malo, onwongo kikweyo ne amac weng-keken. I piny acel, kadi bene lebi odonyo, ento otum pe olingo omo ne. Pi cawa mapol, ada ki bal ogoro pi bedo loyo. Me agiki tim marac oloyo, ki ada pa Polo ogolo woko. 'Man aye awenyo ni, lebi obino i piny, ento dano gudo otum labongo lebi.' Yohana 3:19. Piny en kityeko weko ne me coto adwogi me yo ma onongo oyero. Gengo me Lamo pa Lubanga okagol woko ki bot lwak ma kigwaro mio pa kec pa En. Tim marac kicyeo ne me opore. Piny weng oneno adwogi me golo woko lebi ma gitimo ki cwiny-pire-kene.

Lweny i kom Bibul, ma kimego mede pi cawa mia mapol tutwal i Faransa, otyeko donyo i gin ma otime i Revolusen. Poko marac mane en, obedo keken adwogi ma tye kakare pa gengo pa Loma i Coc me Bibul. Onyutu cal ma tek loyo weng ma piny neno kun woko pi poko cing pa ter me Papa—cal pa adwogi ma botgi pwonyo pa Dii pa Loma otye ka rwayo pi cawa alufu acel ki loyo.

Gengo pa Kitap Maler i kare me lwak madwong pa Papa kiwaco con ki lanabi; kede Lanyutu bende nyuto tieko marac matek ma onego obed, kun mukwongo, bot France pi lwak pa ‘ngat me richo’. The Great Controversy, 265, 266.

ਅਠਾਰਹਵੀਂ ਸਦੀ ਦੀ ਫ਼ਰਾਂਸੀਸੀ ਕ੍ਰਾਂਤੀ “ਪਾਪਾਈ ਸਰਬੋਚਤਾ ਦੇ ਸਮੇਂ ਦੌਰਾਨ” ਧਰਮ-ਗ੍ਰੰਥਾਂ ਦੇ ਦਬਾਅ ਦੇ ਕਾਰਨ ਉਤਪੰਨ ਹੋਈ ਸੀ। ਨਾਸ਼ਵਾਦ ਦਾ ਜਨਮ—ਜੋ ਪਾਪਾਈ ਪ੍ਰਣਾਲੀ ਦਾ ਮਹਾਨ ਵੈਰੀ ਬਣਨਾ ਸੀ—ਪਾਪਾਈ ਪ੍ਰਣਾਲੀ ਨੇ ਆਪ ਹੀ ਕਰਵਾਇਆ। ਫ਼ਰਾਂਸੀਸੀ ਕ੍ਰਾਂਤੀ 1789 ਤੋਂ 1799 ਤੱਕ ਹੋਈ, ਪਰ ਫ਼ਰਾਂਸ ਵਿੱਚ ਸ਼ੁਰੂ ਹੋਇਆ ਨਾਸ਼ਵਾਦੀ ਕ੍ਰਾਂਤਿਕਾਰੀ ਆਤਮਾ ਯੂਰਪ ਭਰ ਅਤੇ ਉਸ ਤੋਂ ਪਰੇ ਵੀ ਫੈਲਦਾ ਰਿਹਾ। ਫ਼ਰਾਂਸ ਵਿੱਚ ਕ੍ਰਾਂਤੀ ਦੇ ਅੰਤ ਤੋਂ ਇੱਕ ਸੌ ਅਠਾਰਾਂ ਸਾਲ ਬਾਅਦ ਰੂਸ ਵਿੱਚ ਰੂਸੀ ਕ੍ਰਾਂਤੀ ਸ਼ੁਰੂ ਹੋਈ। ਨਾਸ਼ਵਾਦ ਦੀ ਉਹ ਕ੍ਰਾਂਤੀ ਜੋ ਫ਼ਰਾਂਸ ਵਿੱਚ ਸ਼ੁਰੂ ਹੋਈ ਸੀ, ਰੂਸ ਵਿੱਚ ਸਮਾਪਤ ਹੋਈ, ਅਤੇ 1917 ਵਿੱਚ ਰੂਸ ਉਸ ਰਾਸ਼ਟਰ ਦਾ ਭਵਿੱਖਬਾਣੀਕ ਪ੍ਰਤੀਨਿਧੀ ਬਣ ਗਿਆ ਜਿਸ ਦਾ ਪ੍ਰਤੀਕ ਮਿਸਰ ਦੇ ਨਾਸ਼ਵਾਦ ਨਾਲ ਕੀਤਾ ਗਿਆ ਸੀ। “ਦੱਖਣ ਦੇ ਰਾਜੇ” ਵਜੋਂ ਦਰਸਾਈ ਗਈ ਅਜਗਰ-ਸ਼ਕਤੀ ਫ਼ਰਾਂਸ ਤੋਂ ਰੂਸ ਵੱਲ ਸਥਾਨਾਂਤਰਿਤ ਹੋ ਚੁੱਕੀ ਸੀ।

Revolusen i Faransa ki nyutu ne i yore pa polotiks kacel ki i yore pa lanen ki Napoleon Bonaparte, kacel i yore meno Napoleon nyutu rwot me acel pa lobo ma ki cweye ki revolusen ma kikelo pire tek ki pe-igeno i Lubanga me Misri. Paro-kene-keken me Putin coyo malube atir paro-kene-keken me Napoleon.

Napoleon nongo tye ki ngec maber maloyo ikom twero pa cal ki propaganda, macalo Putin bene, ma con obedo lamadit me KGB. Tic pa KGB en aye propaganda. Napoleon otiyo ki cal me wi macalo yore me cwalo i wang lwak twero pa en, lwak pa en, kede cal pa bedo ladit pa en. Ocweko latic cal ma lamal maloyo i kare me en me cogo cal, macalo Jacques-Louis David, Antoine-Jean Gros, ki Jean-Auguste-Dominique Ingres, kede mukene.

Picha man ginyutu Napoleon i kit me bedo mapatpat ki i kabedo mapatpat, ki cako ki picha me gamente ma tye ki cik nyaka i gin ma pe tye ki cik ma oyot. Pe kende gubedo gin me lupoko pa Napoleon kene; ento bene gubedo gin me tic me yaro cal pa kene ki teko pa kene, i lobo me kene kacel ki i lobo mapol. Putin bene otyeko tic acel atir eni pi kene keken, ki picha mapol me kene i kabedo mapatpat ma rwate kwede mo keken pa jo me yaro lwak pa cawa ma kombedi i Intanet.

Ka Revolusen me Faransa ocako, rwot, otne ki laticne gikweyo gi ki kiti, ci gikumogi. Ka Revolusen me Rusia ocako, Czar, otne ki laticne gikweyo gi ki kiti, ci gikumogi. Revolusen ma ocako i Faransa otye ki giko ne i Rusia. Poropheti ma i chapta apar acel me Buk me Alokaloka tero lok ikom Revolusen me Faransa; eka Revolusen me Faransa obed bot cik me loko poropheti. Yesu kare weng nyutu giko pa gin ki cako pa gin; eka Revolusen me Rusia obedo giko pa Revolusen me Faransa.

Vladimir Putin nyutu calo ladit me agiki me piny ma kicweyo i revoluson ma kityeko kelo kwede pe-geno-ki-Lubanga me Misiri. Ladit me acaki me Russia en obedo Vladimir Lenin. Nying "Vladimir" tye ki orijin me Slavic, ki obedo i but aryo: "vlad" ki "mir." "Vlad" o aa ki rut me Slavic "vladeti", ma nyutu "loyo" onyo "lako twero." "Mir" nyutu "lobo." Vladimir me acaki (Lenin) nyutu calo kit Vladimir me agiki (Putin). Napoleon, ladit me acaki me revoluson me pe-geno-ki-Lubanga, bene nyutu calo kit pa Putin.

Bang ocito Napoleon i Lweny pa Dul me Kacel ma abicel acel, ki Cik me Kuc pa Fontainebleau i dwe Aparil 1814, oweko kom pa lwak pa Faransa, ki gicwalo ne i cobo i Elba, piny matidi i Mediterranean. Gipoko ne twero me lobo i piny en, ki giyie ni obed ka mede kwede nying me Emperor, ento i kit ma ki poko piny tutwal. Napoleon onino macalo dwe apar i Elba; i kare meno, opango dwogo i twero i Faransa. Bang opur ki Elba, ki dwogo ne me cawa matidi i twero i Faransa i kare me Dye mia apar, gi ocito ne woko tutwal i Lweny pa Waterloo i dwe Jun 1815. Bang cito man, dul me twero ma rwate kacel, maloyo Great Britain, giketo cwinygi matek me gengo Napoleon ki timo bal mapat mo. Pien man, gicwalo ne i cobo doki; i kare man gicwalo ne i piny matidi ma bor tutwal ma nying ne Saint Helena, i Atlantic me Kiir. Napoleon odak i cobo i Saint Helena pi con ma ogiko me ngimone, nyaka otho i 1821.

Putin obedo lami nyutu pa dul me KGB ma macon. KGB onongo en dul madit me gwoko kuc ki me kwanyo ngec me mung pa Soviet Union, ki cako i 1954 paka i 1991 ma ki poko ne woko. En onongo duli i gwoko kuc me i nining pa lobo, i gengo tic pa jo me mung pa lobo mapat, ki i kwanyo ngec me mung, i piny pa kene ki i piny mapat. KGB onongo ki kacoc madwong me jo me mung, tic me rito, ki kit tic ne i gwoko twero pa dul me Komunis i wi jo lobo. Vladimir Putin onongo obedo memba pa KGB (Komiti pi Gwoko Kuc pa Lwak), dul madit me gwoko kuc ki me kwanyo ngec me mung pa Soviet Union.

Putin o donyo i KGB i 1975, ka otyeko ngec i Leningrad State University. Putin otimo tic i KGB cing i ogol woko pa Soviet Union i 1991; oko ne, o donyo i polotiki ci i agiki odongo Ladit me Piny Russia i 2000. Kikome ma ocako kwede i KGB otyeko golo teko madwong i yo ma oyero gwoko piny ki cik me lobo me woko. Golo i woko me acel pa Napoleon i ting gweng Elba, nyutu kit ma otime i kare pa 1991 cing i 2000, ka filosofia pa KGB odok. Ka Putin kibicoyo i agiki, calo kinyutu i vese apar adek dok i apar abic, coyo ma me aryo (me acel obedo 1989) omak ki Waterloo ci ki golo i woko me aryo pa Napoleon, kany ma otho.

I 1798 ki 1799, Napoleon okobo bal ma kelo tho bot kit pa Papa. I 1799, yubu pa France otyeko kato i France; ento i 1917, yubu pa Bolshevik odonyo i Russia. I 1917, lamaloyo kit pa Fatima otime i Portugal, ki nyith adek ma gi waco ni gi ocako lok kwede Maliya ki Josefu, gi omiyi gi lok me gubbe adek. Lok adek man obedo me gubbe i tiang ni gin myero Pope kende okwano gi, rwot pa tung acaki. Lok man omiyo Pope cik ni me lwongo kacoke ma pire tek kwede ladit me Kanisa Katoliki, kede me timo seremonia ma pire tek, pi me keto Russia—ma i mwaka mukato con otyeko dwoko bedo Russia me kominisiti—bot Maliya Virijini.

Kwena onongo tye ki ngec me gudo cing ni ka Papa pe orwate ki cik me keto Russia i kom Mariya, piny bino tedo i bal pa lweny me piny mapat (Lweny me piny me acel onongo bi poko woko i dwe ma bino kun yuma pa tic ma lamal). Kwena pa Fatima obedo kit me poro pa nabi me Katolik ma gwoko cik malac. Onyutu lweny i wang Kanisa Katolika ikom Katolik ma gwoko cik malac—ma kinyutu pire ki Papa John Paul II kede Kansilu pa Vatican me acel—kede Katolik ma liberali—ma kinyutu pire ki “woke-pope” ma tye kombedi kede Kansilu pa Vatican me aryo.

I ngec pa Fatima, “paapa maber” obedo “paapa maler”, ki “paapa marac” obedo “paapa macol”. Paapa maber, Paapa John Paul II, en obedo paapa ma gwoko kit macon, ma oketo “Virgin of Fatima” calo kit me woro ma omiyo tutwal pa iye; ki paapa marac en “woke-pope”, ma bene pe cwako ngec mo keken ki i gin ma gicwako nying ni “virgin Mary”. Ka i visiiti shrine i Fatima, Portugal, ka idonyo i kabedo, kabedo me donyo tye i tung pa “statue” aryo ma madit: paapa macol i tung acel, ki paapa maler i tung mukene; ma nyutu lweny ma iye ma gicweno i porofesi pa Fatima.

Gin mukene i ngec me mwil adek pa Fatima obedo mako matek ikom lweny pa Katolika (Rwot me tung cen) ki pe-igeno i Lubanga (Rwot me tung bor). Ka pe ki yaro ni lweny pa Katolika ki Lusia ma pe-igeno i Lubanga obedo gin ma poropheti pa Setani tito ikom, ma yubu lwak madwong me Katolika, dong obedo tek madwong, ata ka pe romo, me poyo kony ma Kanisa Katolika omiyo Jamani pa Nazi i cawa me Lweny me Dunia ma aryo.

Lweny me Leningrad, ma otyeko bedo i kin ceng 8 me September 1941 nyaka i ceng 27 me January 1944 i kare me World War Two, en acel ki gengo-ot ma kare ne ladwong loyo kede ma teko marac loyo i buk me kit matime. Lweny me Stalingrad, ma otime i kin ceng 23 me August 1942 nyaka i ceng 2 me February 1943, dong giyero ne calo lweny ma remo mabor loyo kede ma me dwong loyo i World War Two. Ocako kwede dano mapol tutwal orem i tung aryo; ki gipimo ni dong loyo 2,000,000 i weng, ma rwate ki gi ma otho, gi ma ojwiko, kede lakit lweny ma gikwanyo. Lweny me Stalingrad bende onongo nyutu kare me loko wii lweny, pien otimo ni obedo loyo maber ma Soviet oloyo Dul me Lweny me German, ma okelo i kare me agiki me loyo Germany me Nazi.

Ka pe ki yaro ni lut pa Jamani me Nazi ikom Rasha, pire kene i lut aryo ma kicoyo, obedo tek me ngeto kit Jamani calo lanyag ma i mung pa Kanisa Katoliki. Ka pe ki nongo poyo pi yik ma pud oketo i kom lut pa cwinya ma tye i tung Katoliki, ma kikelo ne ki lunyero pa Maria pa Fatima ma pa Setana, ikom pe yie i Lubanga pa Rasha, ci anyim pa Komunis me Soviet Union, dong tel me poyo pi en ma omiyo Katoliki olero i mung ka ci cwayo jo me bal pa lut pa Nazi i wil lobo inyim Lut me Lobo Aryo, olal. Jo Nazi ne gin lwak pa Katoliki, calo lwak me lacalo, i lutgi ikom Rasha.

En i ter me lanen man ni Putin, ladit pa Russia ma pe geno Lubanga, otye i lweny i Ukraine, ma laditgi tye kigeno malare ni gin jo Nazi. Lwak me piny pa lweny pa Fatima ikom pe geno Lubanga, ki Lawot Lweny me Piny me Aryo dok anyim, gin fascism ki Nazism. Kadi ka atir man ikom ladit pa dul me gamente pa Ukraine kiketo i coc maber, yore me kare ma kombedi pa “Reich Ministry of Public Enlightenment and Propaganda” pa Hitler (mediya ma loyo) gi ogubo gin atir man i kit ma gi romo maber maloyo.

Nying "Ukraine" ocake ki lok me Slavic "ukraina," ma kiloko ni "piny me boda" onyo "kom pa piny." Lok man, i kit me gin ma con, onongo giloko ne ni piny me boda pa Kievan Rus', lobo me cawa pa con ma onongo ocako anyim Ukraine me kombedi, ma onongo tye i wang yo bot Eastern Europe ki Eurasia. I yore me gin matime con weng, onongo obedo kabedo me oromo bot kit me kwo mapol, rwom me lobo, ki impaya mapol, calo Impaya Byzantine, Impaya Ottoman, Impaya Russia, ki mukene. Kabedo mamegi ma tek i kit me lweny ogwoko ne obed piny me anyim me boda, ma onongo otyeko neno rwate madit i kit me kwo, i politiki, ki i lweny. I cawa me Medieval, Ukraine obedo piny me boda pa Kievan Rus', ma en lobo ma tye ki cwiny madit ma ocobo but pa Ukraine me kare me kombedi, Russia, ki Belarus. Ka Kievan Rus' omedo madit ki opiny i kare weng, gengne loke mapol, ki Ukraine onongo tye i kom pa lobo eno.

Ingec ki poto woko pa Soviet Union i 1989, macalo kit ma kityeko nyuto i rek me apar, rek me apar acel ki apar aryo nyutu lweny ma iye rwot me piny odwoko cen ki otyeko loyo rwot me bor. Lweny eno kityeko lwenyo i Raphia, ma obedo wello me lobo me rwot me piny ki me rwot me bor.

නූතන ක්‍රිස්තු පූර්ව 217 දී සිදු වූ රැෆියා යුද්ධය එය සිදු වූ ස්ථානය අසල පිහිටි නගරයේ නාමයෙන් හැඳින්වේ. රැෆියා යනු ප්‍රාචීන පලස්තීනයේ වෙරළාශ්‍රිත ප්‍රදේශයේ පිහිටි නගරයක් වූ අතර, එය මිසරයේ ටොලමයික රාජ්‍යය සහ සෙලෙව්කිඩ් අධිරාජ්‍යය අතර සීමාවට ආසන්නව තිබිණ. යුද්ධය සිදු වූ කාලයේදී, ටොලමි IV ෆිලොපේටර් රජු විසින් පාලනය කරන ලද මිසරයේ ටොලමයික රාජ්‍යය සහ ඇන්ටියොකස් III රජු විසින් පාලනය කරන ලද සෙලෙව්කිඩ් අධිරාජ්‍යය අතර සීමාව රැෆියා අවට ප්‍රදේශයේ පිහිටා තිබිණ. ලෙවන්ට් ප්‍රදේශයේ යුද්ධෝපායමය වැදගත්කමක් ඇති භූමි ප්‍රදේශයන් පිළිබඳ පාලනය තහවුරු කරගැනීමට දෙපාර්ශ්වයම උත්සාහ කළ බැවින්, යුද්ධය මෙම සීමා කලාපය අසල සිදු කරන ලදී.

Gom macon me Raphia tye i nining ki dul me kombedi ma nyinge obedo Rafah. Rafah obedo dul ma tye i tung piny me Gaza Strip, ma obedo apok me piny pa Palestine. I mwaka 217 BC, ka Ptolemy otyeko loyo i Raphia, onongo ocake loro jo Yawudi i Jerusalem, kede bende i Egypt. Loyo man onongo pe odog piny mapol, kede, ka waco calo, onongo oromore ki ‘Waterloo’ pa iye i nyig lok adek ma bino anyim. I nyig lok apar adek, rwot me i tung bor ma onongo ololo dwogo, kacel ki nyig lok apar abicel, oloyo rwot me i tung piny.

Putin, con onongo obedo latic madit pa KGB ma owe matut i propaganda, obi tiyo kwede vikitori pa en i Ukraine me ki twero maber nyutu tyen Nazi pa lideresip pa Ukraine, kacel ki nyutu bende jo i Lobo me West ma gikonyo rejim pien gi maro cente matek, kacel ki, pe tye gin me apoio, nyutu bende kabedo ma gicano black-sites ki bio-labs ma jo globalist gitye tiyo kwede, ma kigonyo gi ki cente pa jo ma keto mukato i United States of America.

Nyutu magi gubalo woko yore me waco ma gutye kwede kombedi pa jo me yubo piny bedo acel, ki bene pa jo me yaro lok pa pati me Democratic i Amerika ma Kacel. Loyo meno pa Putin bicono twero me weko Pirezidenti namba 8—en ma obedo pa 7—me cwako tyege macalo rwot me goro ma porofeci owuongo iye, ma obino i gin matime keken mapiri anyim rek namba 16; ki rek namba 16 obedo Cik me Sande ma bino cok coki.

I verse apar adek, rwot me tung i Bor dwogo cogo lwak ne, kede i verse apar angwen, Rome ma Pagan kimiyo iye rek pi me acel, ento pe kombedi obedo rwot me tung i Bor. Kany kimaro ne cal ma ‘rwato vijon’, kede macalo teko ma yiko kene malo ci oco piny. Inyim woko me Putin ooyo lweny i Ukraine, Papasi obino cako yiko kene malo i polotiki me lobo, matidi anyim cik me Ceng Acel i verse apar abicel.

Revoluson me Faransa, kede kube pa en ki Revoluson me Rusia; Napoleon kede Putin; mirako pa Fatima kede cim pa en adek; dongruok me cim i kin Vatican kede Hitler, dongruok me cim i kin Vatican kede Reagan, gin weng obedo "wheels" me poropheti ma gicake kacel i gin mukato pa rec apar acel dok cen i rec apar abic, ma time ikare me ceng 11 me September, 2001 tudok i Cik me Sunday i United States me Amerika. Obedo pire tek me miyo gonyo macok pa "wheels" me poropheti magi mapwod wa teti ikom rec apar.

Coc ma eni anyim kikwanyo ne ki "NBC News," ma tye tutwal calo "Main Stream Media" tem weng; kede "MSM" obedo kit manyen pa macin me propaganda pa Hitler i "Lwak me Piny Aryo." Coc en tin dong obedo "anti-Putin," "anti-Russian," kede "pro-Ukraine"; ento mano pe obedo gin ma wanyutu. Macalo jo piny pa Rwot ma i Polo, jo Lubanga pe myero gi konyo tung mo keken i tic pa Satan; ki lwak weng obedo tic pa Satan.

Dwaro pa coc man en me weko jo ma pe ngene ki lweny me poropheti ma i dii Katolika (the king of the north) ki pe yaro Lubanga (the king of the south), ki gin ma atir ni, i lweny me tego aryo me poropheti magi, Nazisim kityeko gitiyo kwede calo lwak ma otimo tic i kom pa Katolika (macalo United States kityeko gitiyo kwede i 1989). Jo kwano me poropheti myero gitye ki ngec ma rwate me neno ni lok me acaki me Lweny me Dunyia ma aryo, kede me Lweny ma Ocol, gineno dok i lweny matye kombedi i Ukraine, ka otamo tyeko rwom apar acel ki apar aryo i boc apar acel pa Daniel.

Gin matime i kare mukato, ma nyutu tyeko atir pa poropheti, giketo i wang jo; ki neno ni poropheti obedo lok me cal ma cimo gin matime ma tongo gi i agiki pa rek pa piny man. Lok ma kiyero, buk 2, pot 102.

Nkhani ya NBC News: “Vuto la Nazi ku Ukraine ndi lenileni, ngakhale kuti zonena za Putin za ‘kuchotsa Unazi’ sizili choncho”

I bot lok me bal mapol ma Pirisidenti pa Russia, Vladimir Putin, otyeko yubo me cwalo atir kwero pa Russia i Ukraine, en romo bedo ma poyo maloyo loyo weng lok ma oyonye ni tic eno otimo me “denazify” lobo kede laloc pa lobo. Ikare me cwalo atir me donyo i piny pa lobo ma ocero kwede ki tank ma ki cing kede jet me lweny, Putin owaco ni tic en otimo “me gwoko dano” ma “ki cweyo gi i bullying kede genocide,” kede ni Russia “bi turo me yweyo kit lweny pa Ukraine kede denazification pa Ukraine.”

Tic me balo pa Putin — i iye gi tye kwede balo lwak pa Jo‑Yahudi — nyutu maber ni en tye ka mungo ka waco ni gin ma en mito obedo me gwoko kwo maber pa ngat mo keken.

Ka ineno i wang, keto nying marac ma Putin otimo obedo pe rwate, pe labongo matin keken pien Pulezidenti pa Ukraine, Volodymyr Zelenskyy, obedo Yahuudi, ki owaco ni jo me dul pa en mapol orem i kare me Lweny me Duniya ma aryo. Bene, pe tye ranyisi pi teko dano mapol onyo yweyo pa kabila ma tye ka time i Ukraine i cawa ma kombedi. Kacel bene, keto lapan nyinge “Nazi” obedo kit tami pa politiiki ma pigi i Russia, labongo ki bot lalo ma mito tic me cwalo ngec marac, ma mito cako cwinya me dwoko cen pa piny i kom lapan me Lweny me Duniya ma aryo me yilo ni gudo piny obedo atir.

Ento, kadi obedo ni Putin tye ka timo propaganda, en bene atir ni Ukraine tye ki peko atir me Nazi — i kare mukato kacel ki kombedi. Tic pa Putin ma ogoyo piny woko — mede kwede goyo piny woko pa lwak pa Yahudi — nyutu atir ni okwena ka owaco ni lacam pa en obedo me gwoko bedo maber pa ngat mo keken. Ento, ka obedo ber madit me gwoko cendera me yelo ki bulu i kom lweny ma goro matek pa Kremlin, obedo gumato wi ma peko matek ka kikwero gin mukato pa Ukraine ma anti-Semiti ki tic kacel ki Nazi pa Hitler, kacel ki yewone me kare manen pa dul pa neo-Nazi i kabedo mogo.

Pingo gitye ka waco ikom jo Ukraine ma tye ka luro ki kica ma opong keken? Gin jo munu.

I kare ma pud pe ocake Lweny pa Piny Weng ma aryo, Ukraine obedo gang pa acel i bot dul me jo-Yahudi ma ladit loyo i Yuropu, ki pimo ma twero yaro i 2.7 milion, lim madit loyo pien piny en tye ki rekod madir me kwero jo-Yahudi ki pogroms. I agiki, mapol ikom abicel gi gimeno. Ka jo-lweny pa German omako twero i Kyiv i 1941, kigamo gi ki bendera ma gicoyo "Heil Hitler". Pe ki kare mapol, jo-Yahudi macalo 34,000—kacel ki jo-Roma ki jo ma gipe—kigamo gi kacel, kiginyo gi me wot i pur ki wang kabedo, i nying me dwoko bedo; ento ne gicweko gi i jami ma dwogo luongo ni "Holocaust by bullets".

Babyn Yar onongo tye ka opongo calo kwer me jo mapol pi higa aryo. Kikwanyo kwo pa jo ma romo 100,000 kany, ci eno obedo acel ikom kabedo me kwanyo kwo ma madit loyo me Holocaust, ma woko ki Auschwitz kacel ki kamp me tho mukene. Jo yeny ki nyuto ni tic ma pire tek ma jo kabedo otimo obedo i tyeko cik me kwanyo kwo pa Nazi i kabedo eno.

Kombedi, Ukrain tye ki Yahudi ma niningi tye i dyere me 56,000 ki 140,000, ki gi tye ki twero ki lwak ma kwarogi pe onongo gityeko paro. Meno tye kwede cik ma ki yilo manyen, ma ki cweyo i dwe mukato, ma tero ni tic ma antisemitik obedo bal i cik. Pe maber, cik en onongo ki mito me kato piny medo maloyo i nyutu me wang piny me bigotri, kacel ki vandalizim ma opong ki swastika i bot sinagogu ki memori me Yahudi, ki marisi ma gicwer cwiny i Kyiv ki citi mapat ma giyaro Waffen SS.

I kom gin mukene ma nyutu peko, Ukraine i cawa manyen ocweyo cal mapol me poko jo me lobo me Ukraine, ma gin ma gicwako woko ocwil ki rekod ma pe romo wiro kwede me bedo lapok-tic pa Nazi. Gazeti The Forward oketo i rwom kamoko i jo magi ma pe kiweyo kwede; kamoko keken, Stepan Bandera, wit pa Dul pa Jo me Lobo me Ukraine (OUN), ma lute pa en otimo calo milisia me kabedo pi SS ki lwak me lweny pa Jamani. "Ukraine tye ki cal ma cuki apar apar, ki nying yo ma cuki apar apar, ma giyubo laco-tic ki Nazi man, rwom ne obedo ma mito pot-buk me Wikipedia aryo," Gazeti The Forward ocoyo.

Ngat mukene ma gi yaro kare kare en Roman Shukhevych, ma gi yaro calo lacar me twero pa Ukraine, ento bene en ne ladit me yunit me pulis me kony pa Nazi ma gi medo, ma “Forward” ocoyo ni en ne “omiyo kitime ni gibwoko kic jo Yudho i alufu ki ... jo Polo.” Cal me ngat bende gibello pi Yaroslav Stetsko, ludito me dul OUN i cawa acel keken, ma ocoyo ni “Ayejo matek ni bal woko pire kene pa jo Yudho i Ukraine.”

Dul me ‘far-right’ bene otyeko nongo twero me politiki i mwaka apar ma okato, pe tye acel ma kelo rweny maloyo calo Svoboda (ma con ne kicako nying Social National Party of Ukraine), ma laditgi owaco ni lobo tye i twero pa “Muscovite-Jewish mafia,” ki lwakonygi otii ki lok antiseemitic me gonyo me nyutu latic me tito Ywudi ma onywako i Ukraine, Mila Kunis. Svoboda ocwalo dul mapol bot Parliament pa Ukraine, kun ki acel ma owaco ni Holocaust obedo “kare ma lero” i lok me kwo pa dano, kaka Foreign Policy owaco.

Keken ma nywaro cwinya calo eni, neo-Nazis tye ikin bataliyon mapatpat me lutic ma gicako cingi keken i Ukraine, ma namba gi tye ka medo. Gi tye ki rweny madit, iringo gityeko lwenyo i yo me ot ma pire tek ki jo me bok lobo ma Moscow okonyo-gi i tung odum pa Ukraine, ma otime iringo donyo me lweny pa Putin i Crimea i 2014. Acelo en Bataliyon Azov, ma kicako ne ki dano munu ma oweko woko ni dano munu obedo madit maloyo kwer mukene, ma onyaro ni misyon pa lobo pa Ukraine obedo me yweyo lobo ki Jayuudi ki kwer mukene ma gicoyo ni piny. I 2018, Kongres pa United States ogamo ni kony ma gi miyo i Ukraine pe romo kitiyo kwede me “mino gin lweny, pwonyo onyo kony mukene bot Bataliyon Azov.” Kadi kamano, kombedi Azov obedo memba ma ki cik i National Guard pa Ukraine.

Atir atir, pe tye mo keken ikom jami man ma kwanyo cwinya ma omiyo twero me peko ma otyeko obwolo bot jo Ukraine i wiki mapol ma otyeko otime—ki pe twolo ni Putin onongo oketo cwiny ki gin mo keken iye ka ocako lweny me donyo i piny. Adwong atir, pien Putin, jo Yawuudi ma tye i Odessa, Kharkiv kacel ki cite mukene me tung cen tye i peko madwong matek. Ka jo mapol okwanyo kuc i sinagogi me gang ki i senta me Yawuudi, jo mukene oduki i lobo me i bota, kacel ki Israel, ma ogamo jo Yawuudi weng wek gii wot woko ki Ukraine.

Kwaro na pire keken gi myero golo cinggi ki tung west pa Ukraine me dwoko woko ki lugoro, ki obedo marac matek neno ni kit man tye ka mede. Ka lobo dok bi loke i buruburu ki lweny pa jo me piny ma gonyo lobo, Jo‑Yahudi romo dok bedo i twero me peko bot jo me lobo gi mogo. Pe miyo yie ni twero me peko man tye nyutu ni tye katic manok keken me gwoko woko ki bot en.

Ento ka bene, ka tye ni gin mo mo i piny ocwongo kicamo kwede dul acel i dul ma pe gimaro loyo mapol ma matime con, bedo kwede Ukraine obedo, pe ki adwogi, yore ma lapir me yero i kit man. Ikare eni, ceng mo keken ka Putin medo dwong i goyo lweny ikom jo Ukraine ki cwiny me tur piny odong otyeko, obedo tek me pe nyingeno ngat mane ma adaa matir me nying ‘N-word’.

Allen Ripp, Marso 5, 2022 – Pinagmulan

Wa bi medo kwano man i coc wa ma bino.

"Jo ma pe romo paro kare ma con, myero gidwogo timo kamano." George Santayana.

Gin weng ma Lubanga ocimo i lok pa Nabii ni kityeko i kare mukato, kityeko dong; ki gin weng ma pod obino i rwom pa gi, bityeko. Danyel, Nabii pa Lubanga, otye i kabedo pa. Yohana otye i kabedo pa. I Buk me Yabo, Lej pa kabila pa Yuda oyabo buk pa Danyel bot lami me lok pa Nabii, eka Danyel bene otye i kabedo pa. En owaco ushudi pa, ma Rwot oyabone i neno ikom gin madit ki ma pire tek ma wan myero wange gi, ka wan tye i pot me tyeko pa gi.

I gin ma otime con ki i por, Lok pa Lubanga nyutu lweny ma ocakke tutwal i tung ki atir ki bal. Lweny en pud tye ka time. Gin ma otime con, bi time dok. Ciyem me con bi dwogo dok, ki tami me wic manyen bitye ka cako nono. Ento jo pa Lubanga, ma i geno-gi ki i timo odoko por, gi otimo but i kwanyo lok pa malaika acel, aryo, ki adek, gin ngeyo kabedo ma gubedo kwede. Gin tye ki yore ma ber loyo bul ma orumi maber. Gimyero cungi matek calo got, gwoko matek cako me geno-gi nyo i agiki. Selected Messages, buk 2, 109.